VELNES TURIZAM - vps.ns.ac.rs · dobre prakse u svetu i stanje u Republici Srbiji....
Transcript of VELNES TURIZAM - vps.ns.ac.rs · dobre prakse u svetu i stanje u Republici Srbiji....
VELNES TURIZAM
Iz udžbenika:
Pivac, T., Dragin, A., Dragićević, V., Vasiljević, Đ. 2016. Selektivni oblici turizma – Primeri
dobre prakse u svetu i stanje u Republici Srbiji. Prirodno-matematički fakultet: Departman za
geografiju, turizam i hotelijerstvo, Novi Sad
Da li su banje mesta za bolesne ili zdrave i kakva je situacija u Srbiji?
Šta je spa, a šta velnes turizam?
Kome je velnes turizam namenjen i kakav je profil tih turista?
Nemačka velnes organizacija (Deutscher Wellness Verband, DWV) i Evropsko velnes
udruženje (Europäischen Wellness Union, EWU) su prve organizacije osnovane u Evropi (1990.)
kao zvanični predstavnici i promoteri velnes pokreta. Ove organizacije su definisale velnes na
sledeći način.
Velnes je opisan kao aktivna i prema sebi odgovorna strategija usmerena na zdravstveno
stanje koje omogućava pojedincu da živi zdravije i produktivnije zahvaljujući korišćenju
verodostojnih metoda i tehnika u borbi protiv lošeg stanja organizma i bolesti, u potrazi sa
srećom (Nemačka velnes organizacija).
Velnesom se čovek zalaže za praktičnu primenu filozofije života, čiji je cilj postizanje
najvećeg mogućeg fizičkog i mentalnog/duhovnog blagostanja pojedinca, što podrazumeva i
sledeće: skladni lični odnosi, lična integracija u ekonomskom, ekološkom1 i društvenom
segmentu (Evropsko velnes udruženje)2 (Global Wellness Institute, 2013).
Velika je razlika između zdravstvenih i velnes turističkih proizvoda. Zdravstveni turizam je
pre svega usmeren na klijente sa različitim zdravstvenim tegobama, koji putuju radi
terapija/tretmana kako bi poboljšali svoju zdravstvenu situaciju. Velnes turizam je uglavnom
povezan sa klijentima dobrog zdravlja, koji velnes tretmanima žele održavati takvo stanje
organizma (Strategija turizma RS, 2005) (Shema 1).
Tražnja za zdravstvenim/velnes proizvodima konstantna je tokom cele godine, jer su
klijenti u potrazi za:
– boljim zdravljem,
– smanjenjem prekomerne težine,
– smanjenjem efekta starenja,
– smanjenjem bola i nelagode,
– uklanjanjem stresa, što su i glavni motivi odabira takvih proizvoda (Strategija
turizma RS, 2005).
Prema gore navedenom, u domenu velnes turizma su spa, odnosno banjski centri
(preventivni programi), ali i usluge relaksacije (npr. masaža, fitnes programi, joga, pilates,
planinarenje, pešačenje) i ulepšavanja, kao i detoksikacija i nutritivni programi – za održavanje
balansa u organizmu i zadržavanja optimalne telesne težine (SRI International, 2010).
1 Odlazak u prirodu – pešačenje, planinarenje i dr. 2 Svetska zdravstvena organizacija definiše „zdravlje“ kao stanje potpune fizičke (telesne), mentalne (psihičke) i
socijalne dobrobiti (blagostanja) čoveka, a ne samo odsustvo bolesti i iznemoglosti (SRI International, 2010).
Sa druge strane, u domenu zdravstvenog turizma takođe mogu biti banjski kompleksi, ali
radi lečenja, odnosno otklanjanja već uočenih tegoba u organizmu. Takođe i nutritivni programi
koji su u domenu zdravstvenog turizma su neophodni radi izlečenja, odnosno vraćanja
organizma u balans i smanjenja prekomerne telesne težine (Strategija turizma RS, 2005).
Shema 1: Razlika između zdravstvenog i velnes turizma3
Izvor: Global Wellness Institute, 2013
VELNES TURIZAM U SVETU
Povećanje srednje ekonomske klase u svetu, produžavanje životnog veka, brza hrana,
poslovi koji iziskuju sate sedenja za računarom ili izazivaju napetost (npr. pozicije menadžera),
kao i razvoj svesti o potrebi za odmorom i otklanjanjem stresa, neki su od faktora koji utiču na
povećavanje broja korisnika velnes usluga.
Međunarodno spa udruženje je definisalo sedam vrsta velnes (spa) kapaciteta:
Club Spa – prvenstvena namena je fitnes, ali ima u ponudi i široki spektar
profesionalno vođenih spa usluga na dnevnoj bazi.
Cruise ship Spa – Spa centar na kruzeru koji ima u ponudi profesionalno vođene
velnes komponente (spa, fitnes, masaža, specijalizovani jelovnici).
Day Spa – Spa centar koji ima u ponudi profesionalne spa usluge na dnevnoj bazi.
Ova vrsta je najrazvijenija u Zapadnoj Evropi.
Destination Spa – Spa čija je glavna uloga da se pruži klijentima mogućnost
odabira, a povezano s poboljšanjem životnog stila, kao i poboljšanja zdravstvenog stanja kroz
profesionalne spa usluge, fitnes, obrazovne programe, odnosno smeštaj u sklopu centra, spa
jelovnik.
Medical Spa – Primarna mu je uloga pružanje kompletne zdravstvene i velnes
usluge. U ovoj kategoriji se predviđa najveći rast u sledećih desetak godina, jer je sve veća
potražnja za holističkim medicinskim tretmanima i terapijama.
3 Konvencionalan pristup zahteva određena pravila, procedure iz domena klasične medicine, dok je integrativan
zapravo holistički pristup ljudskom organizmu koji spaja metode klasične i tradicionalne medicine.
Zdravstveni turizam Velnes turizam
Pacijenti Gosti
Rekreativan LEČENJE – PREVENCIJA Proaktivan
Konvencionalna, medicinski
orijentisan pristup
Rešavanje problema
Integrativni, relaksaciono
orijentisan pristup
Unapređenje kvaliteta života
Mineral Springs Spa – Spa koji u svojoj ponudi ima prirodne mineralne, termalne
ili druge izvore koji se koriste u svrhu hidroterapijskih tretmana. Ova vrsta spa centra je
najtipičnija za evropski spa/velnes sektor - banje.
Resort/hotel Spa – Spa u sklopu hotela ili resorta koji pruža profesionalne velnes
usluge – sauna, fitnes, specijalizovani jelovnik i dr. Ovo je druga po veličini od svih sedam
kategorija, usled činjenice što ju je hotelska industrija prihvatila kao standard u cilju povećanja
profitabilnosti, ali i zbog sve veće preferencije gostiju za ovom vrstom ponude (Strategija
turizma RS, 2005).
Slika 1. Velnes proizvodi i usluge
Izvor: Global Wellness Institute, 2013
Prema podacima Stanford Research Instituta, velnes industrija je procenjena na oko dva
triliona američkih dolara. Kroz velnes turizam je direktno zaposleno oko 11,7 miliona ljudi, sa
ostvarenim 1,8% BDP u globalu u 2012. godini (Global Wellness Institute, 2013).
Shema 2. Velnes turizam ekonomija – troškovi
Izvor: Global Wellness Institute, 2013.
Hotel SMEŠTAJ Spa centar Motel 93,4 mlrd. $ Banja Resort Zdravstveni centar
Restoran HRANA I PIĆE Spa kuhinja Bar 71,9 mlrd. $ Dijetalna kuhinja Prodavnica Organska kuhinja
Suveniri/pokloni ŠOPING Spa proizvodi Odeća 64,8 mlrd. $ Fitnes odeća Ostalo Vitamini
Muzeji OBILASCI Bazeni Događaji IZLETI Treninzi Ture 61,4 mlrd. $
Transport 91,8 mlrd. $
avioprevoz, rent-a-kar,
taksi...
Druge usluge 55,3 mlrd. $
osiguranje, turistička agencija...
Velnes turizam predstavlja oko 6% domaćeg i međunarodnog turističkog prometa u svetu,
što je procenjeno na oko 524,4 miliona putovanja. Pored karakterističnih velnes proizvoda, zbog
velnes turizma dolazi do potrošnje različitih dobara (usluga) iz domena prevoza, smeštaja,
ishrane, turističke agenture, šopinga itd. Velnes turizam čini oko 14% svih troškova ostvarenih
na osnovu domaćeg i međunarodnog turizma (oko 438,6 milijarde američkih dolara – Shema 2).
Da bi neko bio velnes turista, naravno, neophodno je da promeni mesto uobičajenog
okruženja i provede barem jednu noć van svog doma. Pri tome, domaći velnes turista svu
potrošnju u velnes turizmu ostvaruje tokom putovanja unutar svojih državnih granica, dok
inostrani to čini van granica svoje zemlje. Domaći velnes turizam je mnogo veći segment od
međunarodnog – ostvaruje oko 84% svih velnes turističkih putovanja i oko 68% svih troškova
velnes turizma.
Velnes turista
Prosečne karakteristike velnes turiste su:
– srednje starosne dobi,
– obrazovani,
– iz razvijenih/industrijalnizovanih zemalja;
– inostrani velnes turista troše više na putovanju nego klasičan strani turista (65%
više); pretežno su iz Evrope i SAD-a;
– domaći velnes turista troše znatno više na putovanju nego klasičan domaći turista
(150% više);
– velnes tržište u porastu očekuje se da će biti u zemljama Azije, Bliskog Istoka i
Latinske Amerike (kao receptivni i kao emitivni prostori) (Global Wellness
Institute, 2013; SRI International, 2010).
Grafikon 1. Potršnja stranih i domaćih turista (u američkim dolarima)
Strani turisti Domaći turisti
I Prosečan turista
II Turista - VELNES usluge su primarni motiv putovanja
III Turista - VELNES usluge su sekundarni motiv putovanja
I
II
III
I
II III
Izvor: Global Wellness Institute, 2013.
Velnes turizam u regionalnom konceptu
Savremeni velnes koncept datira iz XIX veka, a uobličen je pedesetih, šezdesetih i
sedamdesetih godina XX veka. Globalnu popularnost doživljava u poslednjih 10-15 godina.
Procenjuje se da će na godišnjem nivou do 2017. godine velnes turizam za oko 50% brže rasti od
globalnog turizma.
U XIX veku novi intelektualni, religiozni i medicinski pokreti u SAD-u i Evropi uticali su
na nastanak, za to vreme, specifičnog pristupa ljudskom telu, odnosno samolečenju. Tako su
afirmisane brojne alternativne holističke metode – homeopatija, osteopatija, kiropraktika,
naturopatija itd. Filozofi tog vremena, duhovno orijentisani, propagirali su ideju da su osnova
dobrog fizičkog stanja mentalno i duhovno stanje. Ipak, velnes koncept ima mnogo dalje korene
– u drevnim civilizacijama Azije (npr. Kina i Indija), u antičkog Grčkoj i Rimu, ali su kroz
vekove, naročito na zapadu vremenom ovi načini lečenja bivali zapostavljeni, pa i zaboravljani.
Međutim, neki od njih, poput kiropraktike ili homeopatije danas doživljavaju globalnu
popularnost, posebno u SAD-u i u Evropi (Miller, 2005;
http://www.hettler.com/History/hettler.htm;
http://www.seekwellness.com/wellness/reports/2000-12-29.htm).
Kulturološka obeležja i istorijski događaji odrazili su se na korišćenje i uopšte razumevanje
velnes koncepta širom sveta. U Evropi, koncept velnesa je preuzet iz SAD-a, oplemenjen
tradicijom banja/kupatila i posetama sanatorijima radi lečenja, ali i prevencije. Termomineralni
izvori, saune i talasoterapija glavni su nosioci evropskog velnes programa. U poređenju sa SAD-
om, velnes u Evropi takođe ima tendenciju da bude više povezan sa ulepšavanjem i fizičkim
aktivnostima, nego sa alternativnom medicinom i lečenjem.
U Aziji, drevna duhovna tradicija i različiti postupci lečenja (joga, meditacija,
akumpuktura, ajurveda, japanska reiki tehnika i dr.) duboko su ukorenjeni u različitim kulturama
širom tog kontinenta i integrisani u svakodnevni život. Međutim, u tim zemljama sam termin
velnes nije u široj upotrebi.
Slike 2. i 3. Joga –brend Indije i Međunarodni dan UN-a
Izvor: http://www.mapsofindia.com/my-india/society/how-will-world-yoga-day-help-in-
promoting-brand-india-globally; http://www.onetikk.com/travelnews/world-yoga-day-will-work-
well-for-tourism-and-brand-india-say-tourism-operators/
U Latinskoj Americi, upotreba reči velnes je takođe relativno novija pojava i kao termin
je u skromnoj upotrebi. Sa druge strane, tehnike sa područja Azije ovde se nisu odomaćile. Neki
delovi Latinske Amerike imaju tradiciju termi, poput onih u Centralnoj i Istočnoj Evropi4. U
Andima su tokom XIX veka razvijani lečilišni i javni kupališni centri sa konceptom da su više
povezani sa ulepšavanjem, odnosno medicinskom estetikom (Miller, 2005; http://www.tourism-
review.com/article/2119-history-of-wellness-shorter-breaks-now-more-popular-in-europe;
http://www.wellnessverband.de/download/english_text.pdf;
http://www.optipage.de/ewu/html/methode.html)
Posmatrano na nacionalnom nivou, prvih pet država – SAD, Nemačka, Japan,
Francuska i Austrija – registruju 63% od svetske velnes potrošnje (domaća i inostrana
putovanja).
Od prvih 20 zemalja na velnes turističkom tržištu, više od polovine su sa evropskog
tla.
Zemlje sa najvećim brojem međunarodnih dolazaka velnes turista su SAD, Francuska,
Austrija, Nemačka, Švajcarska.
Zemlje koje beleže najveći broj domaćih velnes putovanja su SAD, Nemačka, Japan,
Kina i Francuska (Global Wellness Institute, 2013).
Slika 4. Velnes turizam po regionima: broj dolazaka u milionima i ostvarena potrošnja u
američkim dolarima u 2012. godini
Global Wellness Institute, 2013.
4 Npr. Češka, Mađarska, Srbija.
Velnes turizam u nacionalnom kontekstu
Austrija ima dugu istoriju termi, banja, koje su tradicionalno mesto za lokalno
stanovništvo i za starije osobe. Vremenom je velnes ponuda proširena na druge tržišne segmente
– na mlađe i bogatije turiste. Ključne spa kategorije za strane turiste su: vazdušne banje (u
Alpima) i termalne banje. Centralna Evropa i zemlje nemačkog govornog područja su ključno
emitivno područje velnes turizma Austrije (pre svega za veće i luksuzne spa/velnes hotele). Sa
druge strane, jako je i domaće tržište (terme; uglavnom Day Spa – 42% populacije koristi spa
usluge). Velnes segment je u stalnom porastu u Austriji, pa je u poslednjih pet godina postao
glavni sektor turizma za zemlju. Prema podacima Nacionalne investicione kompanije Austrije
(ABA), austrijski banje privuku oko osam miliona posetilaca godišnje. Ipak, Austrija još uvek
ima mali broj banja koji nude medicinske tretmane, specijalizovanu ishranu i programe
detoksikacije.
Mađarska je bogata vodnim resursima – geotermama, a kultura kupanja datira iz antičkih
vremena. Termalna voda i medicinske usluge su temelji medicinskog i velnes turizma, sa 80%
učešća u ponudi. Takođe, domaće tržište obuhvata 58% noćenja u pomenutom segmentu turizma
te države, pa tako domaći turisti generišu oko 24 miliona poseta godišnje u termo/medicinske
kupke u zemlji. Postaje praksa da kompanije svojim zaposlenima daju vaučere za preventivno
korišćenje spa tretmana, a država svojim državljanima daje subvencije preko Nacionalne
zdravstvene službe za zdravstvena putovanja i tretmane (10 tretmana godišnje se može koristiti
preko recepta). Bez pomenutih subvencija, prosečan građanin Mađarske finansijski to sebi ne bi
mogao da priušti. Strani turisti se opredeljuju za moderne, namenski izgrađene komplekse za
kupanje, kao i za istorijske objekte (npr. turska kupatila u baroknom stilu), ali i za stomatološke
usluge i velnes i zdravstvene hotele (npr. balneoterapija). Ključni uspeh na međunarodnom
tržištu je visok kvalitet usluga i dobar odnos sa cenom – u poređenju sa cenama u Zapadnoj
Evropi (naročito u medicinskom turizmu).
Slike 5. i 6. Velnes ponuda u Mađarskoj – moderni i istorijski objekti
Izvor: http://visit-hungary.com/budapest/spas-of-budapest
Indija je dugo poznata destinacija za velnes turizam, a postala je i jedna od vodećih
svetskih zemalja za zdravstveni turizam. Ključni faktori uspeha za to su:
– niski troškovi lečenja,
– visok kvalitet nege (savremena tehnologija, svetski standardi),
– nedostatak jezičkih barijera (većina osoblja govori engleski),
– duga istorija tradicionalnih i alternativnih lekovitih terapije (npr. ajurveda).
Ministarstvo turizma Indije promoviše brojne segmente alternativnih i konvencionalnih
medicinskih tretmana pod sloganom velnes turizma. Turisti dolaze iz Severne Amerike, Evrope i
Bliskog Istoka, kao i iz bogatijih azijskih zemalja.
Tajland je centar drevnih lekovitih tradicija i tehnike – pre svega tajlandska masaža,
indijska ajurveda i kineske tradicionalne prakse (npr. akupunktura). Tajland je jedna od vodećih
zemalja i za medicinski i za velnes turizam, sa velikim udelom inostranog tržišta. Tajlandska
(tai) masaža je sada već standardna ponuda u velnes centrima širom sveta. Tradicionalna terapija
je široko dostupna lokalnom stanovništvu – obavlja se na javnim mestima, pa i u kući, tako da
lokalno stanovništvo obično ne putuju unutar zemlje radi takvih tretmana. U poslednjih nekoliko
godina investirano je u izgradnju luksuznih banja, pre svega za strane turiste. Meditacija je sve
popularnija u ruralnim destinacijama, zbog mira i osame.
Slike 7-9. Velnes promocija Turističke organizacije Indije (ajurveda i joga)
Izvor: http://www.visittnt.com/india-travel-themes/spa-ayurveda-india.html;
http://www.packagetourkerala.com/ayurveda/kerala-ayurveda-eco-tourism.php;
http://www.adeevee.com/2005/12/ministry-of-tourism-india-tourism-yoga-wildlife-ayurveda-
print/
Velnes turistička tržišta u razvoju
Brazil je prvenstveno poznat kao destinacije za medicinski turizam (posebno za plastičnu
hirurgiju). Nacionalna vlada nije trenutno aktivna u promovisanju ili razvoju velnes turizma.
Olimpijskim igrama (2016) i World Cup događajem (2014) se očekuje veće otvaranje Brazila ka
velnes tržištu, odnosno priliv potencijalnih korisnika takvih usluga. Ta država ima nekoliko
banja (uglavnom Day Spa i Resort / hotel Spa) i nekoliko holističkih medicinskih centara, a
povećava se i interesovanje za eko-banje. U holističkim medicinskim centrima se pružaju usluge
estetskih tretmana, dermatologije, plastične hirurgije i slično, uz velnes program (aromaterapija,
masaža, meditacija). Uglavnom su korisnici tih usluga domaći turisti.
Australija trenutno sebe skromno promoviše kao velnes turističku destinaciju na svetskom
tržištu. Tek je od nedavno (od 2009.) počela da se fokusira na mogućnosti u velnes turizmu.
Uglavnom su okrenuti domaćem tržištu (21% populacije koristi spa usluge), ali najčešće za
kratka putovanja ili kao sekundarni motiv. Australija raspolaže većim brojem Day Spa
kapaciteta, sa tendencijom rasta ponude iz domena Resort / hotel Spa i Destination Spa.
Jordan ima niz prirodnih resursa za velnes turizam – pre svega Mrtvo more i termalni
izvori. Regija Mrtvo more je postala okosnica razvoja velnes turizma u Jordanu, a ponekad se
opisuje i kao „najveća svetska prirodna spa destinacija“. U ponudi su i medicinske banje,
hamami (turska kupatila), centri za jogu i meditaciju, ali sa još uvek nedovoljno razvijenim
konceptom promocije i slabom posećenošću inostranih turista.
Maroko karakteriše duga tradicija zdravstvenog i velnes turizma, nasleđa antičkih
vremena (uticaj Starom Rima), kada su izgrađene banje širom te zemlje. Drevni velnes tretmani
se zasnivaju i na proizvodima kao što su kana, glina, crni sapun, eterična ulja. Pod sloganom
„Zdravlje i blagostanje“, Turistička organizacija Maroka promoviše velnes ponudu uglavnom
zasnovanu na tretmanima vodom: banje, hamami, balneoterapija, talasoterapija i sl. Banje su
proširile ponudu na tretmane lepote i fitnes usluge, bolesti zavisnosti, smanjenje prekomerne
težine, itd. Pre 10 godina Maroko je bila prva afrička zemlja sa ponudom talasoterapije.
Južnoafrička Republika ima odlične predispozicije za velnes turizam. U pitanju je mlado
tržište, koje tek treba da uspostavi promotivnu kampanju i formira brend. Nacionalna turistička
organizacija promoviše proizvode pod sloganom „Zdravlje i velnes“ na bazi sledećih proizvoda:
vinoterapija, „Neobični tretmani lica“, „masaže u grmlju“ i dr. Lekovite biljke i tradicionalni
afrički rituali, talasoterapija, banje i spa hoteli deo su velnes ponude, koja se upotpunjuje
aktivnostima poput avanturističkih tura, safarija, golfom i boravkom na plaži (Global Spa
Summit, 2011).
Slika 10. Velnes turizam po regionima: predviđanje broja turističkih dolazaka u milionima do
2017. godine
Global Wellness Institute, 2013.
VELNES TURIZAM U SRBIJI
Prema Strategiji turizma RS (2005), velnes turizam se u našoj zemlji posmatra kroz
objedinjeni proizvod zdravstvenog i velnes/spa turizam, koji bi trebao da bude strukturisan na
sledeći način:
Destination Spa – klasične profesionalne spa usluge, proširene fitnes i ostalim velnes
komponentama, radi izbora sadržaja za pojačavanje imuniteta i poboljšavanje zdravlja. Uz
klasični hotelski smeštaj, tražnja treba da se zasniva i na kapacitetima privatnog smeštaja.
Medical Spa – prema predviđanjima ima trenutni najveći potencijal za rast, usled sve veće
tražnje za holističkim medicinskim tretmanima i terapijama (integrisani klasični i tradicionalni
tretmani i terapije). Kapaciteti bi mogli biti u srpskim banjama, uz izvesna poboljšanja, dopune i
prilagođavanja trenutne ponude.
Resort / hotel Spa – ovaj proizvod je već duže vreme trend globalnih razmera. Mnogi
hoteli u Srbiji sada imaju takvu ponudu.
Mineral Springs Spa – tipična vrsta proizvoda u evropskom spa/velnes sektoru, baziranog
na ponudi prirodnih, mineralnih i termalnih izvora, odnosno ponudi različitih hidroterapeutskih
tretmana. Banje su u Srbiji za domaće tržište jedan od najvažnijih i najprepoznatljivijih
turističkih proizvoda, sa najvećim smeštajnim kapacitetom i turističkim prometom od svih tipova
destinacija. Srbija službeno beleži broj poseta u više od 30 banja, među kojima prvih pet banja
(Vrnjačka, Sokobanja, Aranđelovac/Bukovička, Koviljača i Palić) zajedno ostvaruje više od 2/3
ukupnog turističkog prometa banja. Gotovo kompletan banjski proizvod je strukturno nasleđen iz
prethodnih decenija, uz manje investicije u poslednjih 20 godina. Iz tog razloga je ovaj proizvod
primeren isključivo domaćem i neposrednom regionalnom tržištu, što potvrđuju i podaci da je od
ukupnog turističkog prometa u banjama Srbije manje od 8% međunarodnog (Strategija razvoja
turizma RS, 2014). Pored toga, ponuda je još uvek najviše koncipirana za stariju populaciju, koja
u banje odlazi po preporuci lekara, preko zdravstvenog nacionalnog osiguranja. Tako je
decenijama naglasak bio na zdravstvenim uslugama, pri čemu se zanemarivao kvalitet smeštaja i
dodatni, zabavni sadržaj, pa je i van pansionska potrošnja bila niska. Uz određeni obim
investicija, neke banje su proširile ponudu na mlađu populaciju i izašle i na inostrano velnes
tržište (Strategija turizma RS, 2005).
Literatura:
Global Wellness Institute (2013): The Global Wellness Tourism Economy 2013. Global
Wellness Institute, New York.
Miller, J. W. (2005): Wellness - The History and Development of a Concept. Spektrum
Freizeit 27, 84-106.
SRI International (2010): The Spas and the Global Wellness Market: Synergies and
Opportunities. Stanford Research Institute, Menlo Park, California.
Global Spa Summit (2011): Research Report: Global Spa Summit 2011 - Wellness
Tourism and Medical Tourism: Where Do Spas Fit? Global Spa Summit LLC, New York.
Strategija turizma RS (2005): Strategija turizma Republike Srbije – Prvi fazni izveštaj.
Ministarstvo trgovine, turizma i usluga Republike Srbije, Beograd.
Strategija razvoja turizma RS (2014): Strategija razvoja turizma Republike Srbije za period
2016-2025. (nacrt), Vlada Republike Srbije, Ministarstvo trgovine, turizma i telekomunikacija,
Beograd.
http://www.optipage.de/ewu/html/methode.html
http://www.tourism-review.com/article/2119-history-of-wellness-shorter-breaks-now-
more-popular-in-europe
http://www.seekwellness.com/wellness/reports/2000-12-29.htm
http://www.hettler.com/History/hettler.htm
http://www.wellnessverband.de/download/english_text.pdf