Varaždinski plac Proizvodi seljaka varaždinskog kraja

Varaždin, 2008.

Varaždinski placProizvodi seljaka

varaždinskog kraja

Izdavač:Varaždinska županija

Za izdavača:Miljenko Ernoić

Autor tekstova:Davor Brečak

Urednici:Dragutin Vincek, Marijan Dominko

Fotografije:Arhiva privatnih kolekcionara, Davor Brečak

Korektura:

Grafičko oblikovanje:Davor Brečak

Računalna obrada fotografija:Andrej Švoger, Davor Brečak

Priprema za tisak:Davor Brečak

Tisak:Elektrostrojarska škola, Varaždin

Naklada:300 komada

PredgovorDanas u svijetlu sve prisutnije težnje 44 i urbaniziranog čovjeka da

se ponovno poveže sa prirodom, postaje posebno važno dati značaj proizvodnji hrane na što prirodniji način. To znači da nam nije svejedno tko, gdje i na koji način proizvodi hranu za nas. Sve prisutnija globalizacija u proizvodnji hrane utječe na veliku nesigurnost i ovisnost o proizvodnji hrane koja se nalazi daleko i tisućama kilometara od nas. Naravno da spoznaja da ne vidimo kako se hrana proizvela, da ne znamo4 u kakvim je uvjetima bila skladištena i na koji način je putovala, stvara kod potrošača nepovjerenje u kvalitetu te hrane. Iz tog razloga moramo biti upoznati s područjem gdje je proizvedena, biotehnologijom proizvodnje i prerade te hrane, ali i ljudima koji se tim poslovima bave. Stoga je potrebno, što je više moguće, oživjeti i razvijati proizvodnju hrane u našoj neposrednoj blizini. U isto vrijeme zaštićuje se potrošača od proizvoda, koji se često prodaju pod imenom “domače i tradicionalno”, a u stvari su proizvodi sumnjive kvalitete i porijekla.

Izravna prodaja je prodaja vlastitih proizvoda krajnjem potrošaču bez korištenja posrednika. Jedan od najčešćih načina izravne prodaje je upravo tržnica (plac) na kojoj isključivo prodaju svoje sezonske proizvode sami proizvođači. Na gradskoj tržnici je prije dvije godine pokrenut u suradnji sa USAID-om i Varaždinskom županijom - projekt Certificirane seljačke tržnice koji se i u ovom trenutku provodi u suradnji sa Hrvatskom zajednicom udruga povrćara i Udrugom hrvatskih tržnica. Za kupca i prodavača (seljaka) tržnica je mjesto stvaranja međusobnog povjerenja o kvaliteti proizvoda, stvaranja poznanstva (i prijateljstva), upoznavanja sa načinom proizvodnje i preporuke za daljnje širenje kruga potencijalnih kupaca.

Ova brošura namijenjena je svim poljoprivrednim proizvođačima koji žele prodavati svoje „certificirane“ proizvode na placu i na taj način se približiti potrošačima. Međutim, isto tako, namijenjena je i samim potrošačima kako bi dobili dodatnu potvrdu u sigurnost porijekla hrane koju kupuju. Ovakav način organizacije i uspostave monitoringa nad porijeklom i načinom proizvodnje hrane od strane samih proizvođača, osnova je stvaranja još boljeg i većeg povjerenja kupaca u domaću hranu.

Upravni odjel za poljoprivreduPročelnik

Dragutin Vincek, dipl. ing. agr.

UvodVaraždin status slobodnog kraljevskog garda dobiva od kralja Andrije

ll početkom XIII stoljeća.

Poveljom hrvatskog bana Urlika Celjskog, iz XV stoljeća (1448. godina), Varaždin dobiva pravo organiziranja velikog godišnjeg sajma na Jakobovo 25. srpnja.

Urlik Celjski ističe kako mu je stalo do toga da se poveća korist i blagostanje Varaždina i cijele Hrvatske. Iz tog razloga određuje da se Varaždin proglasi „stovarištem svakojake robe”.

Nakon toga ban Urlik Celjski određuje „da se svake godine ima u Varaždinu održavati sajam na dan blaženog apostola Jakoba, i to na mjestu koje se zove Ciglenica”. Taj sajam započinjao je osam dana prije i trajao još osam dana poslije Jakobova.

Hrvatski ban Ivan Vitovac određuje da se „Jakobski sajam premješta par dana nakon blagdana sv. Jakoba jer da se na taj dan održavaju sajmovi u okolnim mjestima”.

Isprave iz XV stoljeća pokazuju da je Varaždin već tada bio značajan po razvijenoj poljoprivredi, obrtništvu, trgovini i tržnicama i to ne samo u gradu već i u okolnim naseljima.

Postoje povijesni zapisi da je varaždinska tržnica već u XVII stoljeću funkcionirala gotovo svakodnevno. U to vrijeme su iz proračuna varaždinske gradske općine izdvajana znatna sredstva za plaćanje „tržnog nadzornika”, te za „nadgledanje pijaca i baždarenje mjerila”.

Kasnije su se sajmovi održavali redovito svakog tjedna, četvrtkom, i to je trajalo da današnjih dana.

Mjesta na kojima se nalazila tržnica bili su Kapucinski trg, zatim Franjevački trg, a početkom XX stoljeća tržnica je preseljena na Trg kralja Tomislava. Na tom mjestu bila je do sredine stoljeća, a potom je nekoliko godina djelovala na današnjem Trgu bana Jelačića. Na današnju lokaciju tržnica je preseljena 1964. godine i tu je bila do 2002. kada je na nekoliko mjeseci preseljena na staro sajmište na Banfici. Nakon preuređenja, uoči Uskrsa 2003. tržnica se ponovo vraća na mjesto na kom se nalazi već 44 godine.

Sve ove činjenice pokazuju da je tržnica bila potrebna građanima Varaždina i da je uvijek bila smještena u centru grada, u strogoj gradskoj jezgri. Tržnica je i danas tu, potrebna stanovnicima Varaždina, i smještena u strogoj gradskoj jezgri. Vremena su se promijenila, a s njima tempo života, uvjeti i navike današnjih potrošača. Današnji tempo života ostavlja sve manje vremena za tradicionalne načine snabdijevanja domaćinstva povrćem, voćem, mesom i drugim prehrambenim i neprehrambenim potrepštinama.

Varaždincima je tržnica ipak potrebna ako kao ništa drugo ono kao određena kulturološka vrijednost, mjesto gdje će sresti prijatelje i znance.

Varaždinski plac je bio i ostao jedan od zaštitnih znakova Varaždina. Nakon preuređenja postao je najljepši i najbolje uređeni plac u ovom dijelu Hrvatske. Bez placa Varaždin više ne bi bio ovo što je, ostala bi praznina u gardu i srcima Varaždinaca.

Slika 1: Varaždin, Trg Franje Josipa (1917.)

Proizvodi seljaka varaždinskog krajaProjekt „Proizvodi seljaka varaždinskog kraja” započeo je 2005.

godine na inicijativu i uz potporu USAID-a koju financira Američka vlada, a koji je na području Republike Hrvatske potaknuo projekt „Proizvodi hrvatskog seljaka”. Ovo je isti projekt samo što se provodi na području Varaždinske županije.

„Proizvodi hrvatskog seljaka” je zajednički projekt Zajednice udruga hrvatskih povrćara i Udruge hrvatskih tržnica i Hrvatskog zavoda za poljoprivrednu savjetodavnu službu. Cilj projekta je potrošaču na jednostavan način pokazati razliku pravih poljoprivrednih proizvođača, iz njihovog kraja, koji na tržnici izravno prodaju svoje proizvode od trgovaca ili preprodavača, vratiti povjerenje kupaca i dovesti na tržnicu jedan dio onih koji trenutno kupuju u velikim trgovačkim lancima. Seljačka gospodarstva koja su uključena u projekt moraju dobiti potvrdu, temeljem nadzora provedenog na gospodarstvu. Potvrdu izdaje Zajednica udruga hrvatskih povrćara posredstvom lokalne udruge. Nadzor provode djelatnici Hrvatskog zavoda za poljoprivrednu savjetodavnu službu u suradnji s županijskim uredima za poljoprivredu.

Važno je istaknuti da je u kolovozu 2007. izrađena studija „Strategija opstanka i daljnjeg razvoja Gradske tržnice d.o.o. Varaždin”. Potrošači anketirani prilikom izrade studije (njih više od 91%) izjasnili su se da daju prednost pri kupnji domaćem povrću i voću. Jedan dio potrošača izjasnio se da je takve, domaće proizvode, spreman i nešto više platiti. Problem koji se javlja kod potrošača je da od ukupno anketiranih samo njih 37% potpuno vjeruje, a više od 50% djelomično vjeruje u potvrde koje se nalaze na Vašim prodajnim mjestima. Navedene činjenice pokazuju da treba stvoriti klimu povjerenja kod Vaših potrošača/kupaca. Osim povjerenja kod potrošača koji već kupuju kod Vas potrebno je dovesti i one koji su do sada kupovali u velikim trgovačkim lancima.

Sve navedeno moguće je ostvariti dobrim marketingom. U ovome dijelu možete očekivati pomoć Gradske tržnice d.o.o. i ostalih stručnih službi koje su uključene u projekt.

Svi proizvođači koji se uključe u projekt biti će i marketinški obrađeni i predstavljeni potrošačima. Svima će biti napravljen i podijeljen marketinški materijal koji će se dijeliti kako stalnim potrošačima, tako i onima koji rijetko dolaze na tržnicu. Osim promotivnog materijala biti će označeni proizvođači i klupe na kojima prodaju svoje proizvode čime će se potrošačima olakšati izbor Vaših proizvoda. Između ostalog planira se marketinški obraditi i dio populacije koji sada ne kupuje na tržnici čime bi se povećao broj potrošača, a što uzrokuje bolju zaradu Vaših poljoprivrednih gospodarstava. Marketinški plan obuhvaća i redovite tjedne promotivne akcije koje bi se organizirale vikendom, a s ciljem privući još više potrošača (čitaj potrošača iz velikih trgovačkih lanaca).

Slika 2: Varaždin, Petrovičev trg

Važno je naglasiti da uprava tržnice sa stručnim službama nije u mo-gućnost provesti projekt umjesto Vas, umjesto proizvođača. Ovim putem Vas pozivamo da se uključite u projekt. Sve što morate napraviti je ja-viti se u upravu, osigurati nadzor i ne potruditi se opravdati povjerenje svojih sadašnjih i budućih potrošača jer ZADOVOLJAN POTROŠAČ JE VAŠ CILJ!!!

Varaždinci su prvi u Hrvatskoj imali klupe na kojima je bila izvješena obavijest da se tu nalaze poljoprivredni proizvodi sa seljačkih gospodarstava Varaždinske županije. Slogan s kojim se krenulo prema potrošačima bio je „Jučer u tlu, danas tu!”. Ovim sloganom pokušalo se približit Vas proizvođača potrošaču i uspostaviti izravan kontakt selo – grad i proizvođač – potrošač.

Shema: Način dobivanja Certifikata

CCCEEERRRTTTIIIFFFIIIKKKAAATTT

PRODAJETE NA TRŽNICI ČALN STE UDRUGE POVRĆARA UPISANI STE U UPISNIK OPG-a

PRIJAVITE SE NA TRŽNICI

TROŠAK CERTIFIKACIJE

OBILAZAK POVJERENSTAV ZA NADZOR

IZDAVANJE CERTIFIKATA

Zašto kupovati proizvode seljakaVaraždinskog kraja?

Uživaj u pravim okusimaPovrće i voće seljaka varaždinskog kraja

koje se nudi na našoj tržnici je najsvježije, najsočnije i najukusnije koje možete nabaviti na našem tržištu. Proizvodi dozrijevaju u polju i dovoze se izravno na tržnicu. Nema dugotrajnog prijevoza s velikih udaljenosti, nema uporabe plinova radi stimulacije dozrijevanja, nema dugog skladištenja. Proizvodi su svježi kao da su ubrani trenutak prije nego stignu na tržnicu

Pronađi sezonske proizvodeProizvodi seljaka varaždinskog kraja

koje kupujete na gradskoj tržnici su se-zonski proizvodi. Svježi su, ukusni i sa-drže „prave” okuse. Kupovina i potrošnja proizvoda seljaka varaždinskog kraja po-maže Vam da se poveže s prirodnim ci-klusima u Vašem kraju. Iščekujući prve jagode u proljeće, rajčice i paprike ljeti te kiselo zelje u jesen uspostavlja vezu sa zemljom, vremenom, promjenom go-dišnjih doba.

Pomogni obiteljska poljoprivredna gospodarstva

Otklanjanjem trgovinskih barijera i otvaranjem hrvatskog tržišta, OPG-i su se našli na udaru uvozničkog lobija i konkurencije iz drugih zemalja. Prodaja poljoprivrednih proizvoda veletrgovcima i maloprodajnim lancima sa sobom nosi i odgodu plaćanja koja ponekad dosegne i 4 do 5 mjeseci. Kupnjom proizvoda izravno od seljaka pružate mu veće šanse za preživljavanje u uvjetima globalizacije tržišta (nema posrednika, a novac dobije odmah).

Uvezeni proizvodi obično putuju stotine i tisuće kilometara. Pri tome se koriste velike količine fosilnih goriva (prirodnih resursa), onečišćuje se okoliš i stvara nepotreban otpad zbog uporabe dodatne ambalaže. Proizvodi seljaka varaždinskog kraja prevoze se na vrlo kratke udaljenosti od njive do gradske tržnice.

Važno je istaknuti kako seljaci varaždinskog kraja koriste manje mineralnog gnojiva i sredstava za zaštitu bilja.

Zaštiti okoliš

Brini o sebiMnogi proizvodi koje možete naći u

supermarketima su u većoj ili manjoj mjeri prerađeni. Svježe voće i povrće koje možete pronaći u našim supermarketima proizvedeno je uporabom velikih količina sredstava za zaštitu bilja, a postoji i opasnost da su neki proizvodi i genetski modificirani. U mnogim slučajevima proizvodi su zračeni ili presvučeni voskom ili pak tretirani plinom kako bi duže ostali svježi. Svi ti postupci potencijalno mogu negativno utjecati na Vaše zdravlje. Za razliku od toga, proizvodi

seljaka varaždinskog kraja koje možete naći na gradskoj tržnici nisu prerađeni niti su nakon berbe prošli neki od posebnih tretmana (osim u nekim slučajevima pranja pitkom vodom).

Otkrij začin života - raznovrsnost -

Na gradskoj tržnici možete naći mnoge proizvode se-ljaka varaždinskog kraja koje nećete naći u supermarke-tima (stare sorte povrća i voća, divlje povrće i voće,…). To je prilika da osobno isprobate biološku raznolikost našeg kraja, uzgojenu i divlju.

Upoznaj mjesto odakle dolazi tvoja hrana

Redovitim posjetom seljacima varaždinskog kraja na gradskoj tržnici na najbolji način ćete upoznati mjesto odakle dolazi Vaša hrana. Proizvode seljaka varaždinskog kraja na gradskoj tržnici prodaju sami proizvođači. Osobni susret s proizvođačimapredstavlja opdločnu priliku da naučite kako se proizvodi povrće i voće, gdje se proizvodi, kada i zašto! Zašto ponekad plodovi nemaju savršen izgled, kada su ubrtani, koja je sorta,...?

Potraži prijatelje i uživajNije li ljepše uživati u sunčanom danu šećući gradskom tržnicom nego gurati

kolica u supermarketu pod umjetnom rasvjetom? Kupovina na gradskoj tržnici predstavlja užitak više nego potrebu. Tu možete prošetati s djecom, sresti prijatelje, razmijeniti novosti i osjetiti atmosferu malog mjesta usred velikog grada.

Slika 3: Varaždin, Šenoina ulica (2008.)

PRAVILNIK O DODJELI I UPORABI OZNAKE“PROIZVODI HRVATSKOG SELJAKA”

Opće odredbe

Članak 1.

Ovaj Pravilnik sporazumno donose Udruga hrvatskih tržnica (u daljnjem tekstu: UHT) i Zajednica udruga hrvatskih povrćara (u daljnjem tekstu: ZUHP) na temelju odluka Vijeća udruge, odnosno Izvršnog odbora zajednice.

Članak 2.

Ovim Pravilnikom propisuju se uvjeti i postupci dodjele oznake "Proizvodi hrvatskog seljaka", uvjeti i način njene uporabe, nadzor uporabe oznake te sankcije za kršenje odredbi ovog Pravilnika.

Članak 3.

U smislu ovoga Pravilnika pojedini izrazi imaju sljedeće značenje: Oznaka je likovni znak "Proizvodi hrvatskog seljaka" kojeg može koristiti certificirani proizvođač na prodajnom mjestu ovlaštenih tržnica i na vrećicama. Oznaku mogu koristiti ZUHP i UHT na dokumentima koji su vezani uz ovaj Pravilnik. Certificirani proizvođač je svako poljoprivredno gospodarstvo koje je ostvarilo pravo uporabe oznake, odnosno pravo prodaje poljoprivrednih proizvoda s oznakom na ovlaštenim tržnicama.Poljoprivredno gospodarstvo je proizvodno-gospodarska jedinica (obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo, trgovačko društvo, obrt ili zadruga) koja proizvodi poljoprivredne proizvode uporabom proizvodnih (agronomskih) vještina na zemlji koja je u njenom vlasništvu ili u nekom od oblika najma.Ovlaštena tržnica je mjesto kojim upravlja ovlaštena organizacija (trgovačko društvo) članica UHT-a, a namijenjeno je prodaji certificiranih proizvoda od strane certificiranih proizvođača izravno potrošaču.Certificirani proizvod je poljoprivredni proizvod koji je proizveden na gospodarstvu certificiranog proizvođača, a certificiran je na temelju nadzora i inspekcija provedenih u skladu s ovim Pravilnikom.Certifikat je dokument koji je izdalo nadležno županijsko Povjerenstvo, a kojim se potvrđuje da je proizvođač, nositelj certifikata, doista proizveo poljoprivredne proizvode na svom gospodarstvu. Certifikat je važeći jedino u slučaju kada ima potpis predsjednika i pečat lokalne udruge proizvođača, članice ZUHP-a. Certifikatom poljoprivredno gospodarstvo ostvaruje pravo uporabe oznake.Matična udruga je županijska udruga proizvođača povrća članica ZUHP-a u koju je učlanjeno poljoprivredno gospodarstvo.Potrošač je osoba koja kupuje i prima poljoprivredni proizvod na ovlaštenoj tržnici. Pod potrošačem se ne podrazumijeva osoba koja kupuje proizvode radi daljnje prodaje.Izravna prodaja je prodaja certificiranih proizvoda na ovlaštenoj tržnici od strane certificiranog proizvođača izravno potrošaču.Zaposlenik je osoba zaposlena na poljoprivrednom gospodarstvu certificiranog

proizvođača kao stalni ili sezonski zaposlenik i koji za to prima plaću. Pod zaposlenikom se ne podrazumijeva osoba koja preprodaje proizvode ili čija se naknada prvenstveno temelji na količini prodanih proizvoda. Status zaposlenika dokazuje se potvrdom poslodavca. Članovi obitelji jesu roditelji i djeca koja imaju uobičajeno mjesto boravka ili prebivalište na poljoprivrednom gospodarstvu nositelja certifikata.Tržni red je skup općih uvjeta za obavljanje poslovanja na pojedinoj ovlaštenoj tržnici.

Članak 4.

Svrha ovog Pravilnika jest olakšati proizvođačima povrća, odnosno voća izravnu prodaju svojih proizvoda potrošačima uz jamstvo porijekla proizvoda.

Članak 5.

Oznaka “Proizvodi hrvatskog seljaka” prvenstveno je namijenjena označavanju povrća standardne kvalitete proizvedenog na području Hrvatske koje se izravno prodaje na gradskim tržnicama ili drugim mjestima čiji su uvjeti i način prodaje usklađeni s ovim Pravilnikom, kao i poticanju razvoja izravne prodaje povrća, podizanju konkurentnosti malih proizvođača povrća, uspostavi bolje komunikacije potrošača i proizvođača, te promociji i prodaji hrvatskog povrća.

Oznaka “Proizvodi hrvatskog seljaka” namijenjena je označavanju voća samo u slučaju kada je poljoprivredno gospodarstvo koje ga proizvodi već dobilo pravo uporabe oznake za povrće.

Članak 6.

Sustav dodjele oznake “Proizvodi hrvatskog seljaka” djeluje u sklopu Udruge hrvatskih tržnica i Zajednice udruga hrvatskih povrćara, a sastoji se od:

Savjeta za dodjelu oznake (u daljnjem tekstu: Savjet);-

Povjerenstva za nadzor (u daljnjem tekstu: Povjerenstvo).- Članak 7.

Savjet za dodjelu oznake “Proizvodi hrvatskog seljaka” dogovorno imenuju Vijeće Udruge hrvatskih tržnica i Izvršni odbor Zajednice udruga hrvatskih povrćara.

Savjet s predsjednikom ima pet članova, od kojih po dva člana imenuje svaka udruga, a jednog imenuje Hrvatski zavod za poljoprivrednu savjetodavnu službu (u daljnjem tekstu: HZPSS).

Savjet za svaku županiju ovlašćuje Povjerenstva za nadzor koja mogu izdati certifikat, utvrđuje iznos koji treba uplatiti za pokriće troškova rješavanja zahtjeva u postupku dodjele prava uporabe oznake, utvrđuje godišnji program redovitog nadzora, utvrđuje visinu i način plaćanja naknade za rad članova Povjerenstava, utvrđuje godišnji plan promidžbe oznake, posreduje u sporazumnom rješavanju nesuglasica između podnositelja zahtjeva, odnosno certificiranog proizvođača i ovlaštenih tržnica odnosno nadležnog Povjerenstva, odlučuje o oduzimanju prava uporabe oznake te o tome obavještava UHT i ZUHP, surađuje s Povjerenstvima pri provedbi nadzora, predlaže izmjene i dopune ovog Pravilnika te rukovodi ostalim poslovima u skladu s ovim Pravilnikom.

Tehničke poslove za savjet vodi UHT.Članak 8.

Povjerenstva za nadzor su tijela koja skrbe za kontrolu poštivanja odredbi ovog Pravilnika na županijskoj razini.

Na području svake županije osniva se jedno povjerenstvo.

Povjerenstva su sastavljena od najmanje dva člana, od kojih je jedan djelatnik Hrvatskog zavoda za poljoprivrednu savjetodavnu službu, a ostali predstavnici UHT-a, lokalne udruge proizvođača ili tijela lokalne uprave. Članove povjerenstva predlaže županijska udruga proizvođača, odnosno ovlaštene tržnice s područja županije, a imenuje Savjet.

Članak 9.

ZUHP i UHT su dužni provoditi aktivnosti informiranja svojih članova, odnosno korisnika usluga o načelima kojima se inspirira Pravilnik, o njegovom sadržaju, kriterijima primjene, ograničenjima koja su njime predviđena, o obvezama poljoprivrednog gospodarstva, vrstama i načinima kontrole, te sankcijama u slučaju nepoštivanja odredbi.

ZUHP i UHT trebaju na prigodan način obavijestiti svoje članove, odnosno korisnike usluga o imenima i lokacijama ovlaštenih tržnica u Hrvatskoj.

Postupak dodjele oznake

Članak 10.

Pravo podnošenja zahtjeva imaju samo poljoprivredna gospodarstva koja su učlanjena u jednu od udruga članica ZUHP-a i koja su upisana u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava.

Poljoprivredno gospodarstvo koje želi dobiti pravo uporabe oznake mora podnijeti pismeni zahtjev matičnoj udruzi do najkasnije 1. VELJAČE tekuće godine.

Članak 11.

Zahtjev za dodjelu prava uporabe oznake se mora napisati na Obrascu 1, koji je sastavni dio ovog Pravilnika, a može se dobiti u matičnoj udruzi. Poljoprivredno gospodarstvo mora u zahtjevu između ostaloga izjaviti da poznaje i prihvaća sve norme i ograničenja koja su predviđena ovim Pravilnikom, da će dragovoljno i na vlastitu odgovornost slijediti sve odredbe iz ovog Pravilnika, da će odredbe primjenjivati na svim proizvodnim površinama, da je spreman podvrći se kontroli od strane Povjerenstva, te da je upoznato sa sankcijama koje se odnose na slučajeve kršenja odredbi ovog Pravilnika.

Prilikom podnošenja zahtjeva prilaže se slijedeća dokumentacija:

Dokaz o upisu u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava;1. Gruntovni izvadak ili posjedovni list za čestice za koje se traži 2. certifikacija;Godišnji plan proizvodnje (3. Obrazac 1/a);Ugovor o zakupu/koncesiji ili Izjava o korištenju zemljišta bez naknade;4. Dokaz o izvršenoj uplati troškova rješavanja zahtjeva;5.

Dokaz o zakupu tržnog mjesta na jednoj od ovlaštenih tržnica.6.

Po primitku zahtjeva, udruga koja je zaprimila zahtjev provjerava da li je zahtjev podnesen u skladu s ovim Pravilnikom. Ukoliko utvrdi da zahtjev nije potpun, zatražit će da podnositelj dopuni zahtjev.

Ispravno podneseni zahtjev s pripadajućom dokumentacijom koristi se kao temelj za provedbu nadzora.

Članak 12.

Podnositelj zahtjeva također se obvezuje da će voditi i stalno ažurirati Evidenciju proizvodnje te omogućiti njenu kontrolu.

Evidencija proizvodnje bilježi se na Obrascu 2 koji je dio ovog Pravilnika. Proizvođač mora svojim potpisom jamčiti točnost i potpunost svih podataka koji su uneseni.

Članak 13.

Podnositelj zahtjeva dužan je prilikom podnošenja zahtjeva uplatiti utvrđeni iznos na žiro račun matične udruge, sukladno Odluci o naknadama za pokriće troškova rješavanja zahtjeva koju donosi Savjet.

Članak 14.

Povjerenstvo provjerava navode iz zahtjeva za dodjelu oznake i odgovarajuće dokumente, provodi kontrolu (inspekcijski nadzor) na gospodarstvu te, ukoliko su ispunjeni svi uvjeti predviđeni ovim Pravilnikom, izdaje certifikat.

U slučaju odbijanja zahtjeva, podnositelj zahtjeva mora se pismeno obavijestiti u roku od 7 dana od dana provedbe nadzora. Podnositelj zahtjeva može Savjetu podnijeti žalbu na odluku Povjerenstva. Žalba se podnosi u pismenom obliku u roku od 7 dana od dana donošenja odluke. Odluka Savjeta je konačna.

Članak 15.

U trenutku kontrole poljoprivrednog gospodarstva, Povjerenstvo prvo provjerava Evidenciju proizvodnje i navode iz zahtjeva poljoprivrednog gospodarstva. Nakon toga Povjerenstvo provodi terensku inspekciju, prilikom koje provjerava lokaciju i veličinu prijavljene parcele, sorte, rast i stanje usjeva.

Podnositelj zahtjeva ili od njega ovlašteni predstavnik dužni su biti nazočni prilikom provedbe kontrole.

Članak 16.

Certifikatom poljoprivredno gospodarstvo ostvaruje pravo uporabe oznake. Valjanost certifikata ne može biti dulja od godine dana.

Sadržaj certifikata propisan Obrascem 3 koji je dio ovog Pravilnika.

Uvjeti i način uporabe oznake

Članak 17.

Certificirani proizvođač može potrošačima nuditi na prodaju, odnosno prodavati certificirane proizvode koje je sam proizveo samo na ovlaštenim tržnicama. Osim proizvođača, certificirane proizvode mogu prodavati njegovi zaposlenici i/ili

članovi obitelji.Certificirani proizvođač može na svom prodajnom mjestu/štandu prodavati samo povrće i voće koje je navedeno u certifikatu i nikakve druge proizvode.

Članak 18.

Proizvođač ne smije koristiti oznaku ako nije prošao postupak provjere proizvodnje i nije dobio valjani certifikat.

Certificiran proizvođač mora izvjesiti presliku certifikata na vidljivo mjesto u sklopu tržnog mjesta/štanda.

Certificiran proizvođač mora također izvjesiti identifikacijsku oznaku iz koje je vidljivo ime proizvođača odnosno njegovog obrta ili tvrtke te mjesto (naselje) u kojemu se proizvodnja odvija.

Članak 19.

Proizvođač mora, na zahtjev Povjerenstva ili organizatora tržnice, dati na uvid sve certifikate, dokumente, informacije ili identifikacijske dokumente koji su potrebni za utvrđivanje poštivanja odredbi ovog Pravilnika.

Članak 20.

Prodajna mjesta/štandovi na ovlaštenoj tržnici dodjeljuju se u skladu s Tržnim redom tržnice. Preporuka je da se certificirani proizvođači smjeste u određeni dio tržnice kako bi se potrošačima olakšalo njihovo pronalaženje.

Članak 21.

Svi poljoprivredni proizvodi koji se nude na prodaju moraju odgovarati standardima kakvoće i zdravstvene ispravnosti koji su propisani hrvatskim zakonodavstvom.

Članak 22.

Certificirani proizvođač dužan je pridržavati se općih uvjeta obavljanja prometa robe na malo koji su propisani Tržnim redom pojedine ovlaštene tržnice. Tržnim redom poglavito su regulirani:

uvjeti pod kojima se obavlja promet robe i usluga;•pravila ponašanja te prava i obveze svih sudionika događanja na •tržnicama;radno vrijeme, način rada i poslovanja na tržnicama, te uvjeti korištenja •tržnih usluga;prodajna mjesta, tehnička sredstva i uređaji;•poslovno-prodajni i rashladni prostor;•naknade za korištenje prodajnih mjesta;•uređivanje i održavanje objekata i opreme na prostorima tržnica;•zdravstveno-tehničke mjere i nadzor;•organiziranje prigodnih i sezonskih prodaja;•mjere kojim se osigurava nesmetan i neprestan protok roba, usluga i •kupaca u svim dijelovima tržnica;odgovornost i granice odgovornosti sudionika događanja na tržnicama •za štete koje bi mogle biti uzrokovane njihovim radnjama, odnosno propuštanjem obavljanja radnji koje su bili dužni obaviti ili njihovim ponašanjem na tržnici;obveze i ovlasti organizatora tržnice, odnosno ovlaštenih djelatnika •tržnice i mjere koje će organizator tržnice odnosno ovlašteni djelatnici

tržnice poduzimati u slučajevima nepridržavanja odredbi Tržnog reda;mjere za zaštitu temeljnih prava građana koji kao potrošači kupuju na •tržnicama;drugi odnosi u svezi s radom, redom i poslovanjem na tržnicama.•

Članak 23.

Certificirani proizvođači koji koriste plastične vrećice s oznakom moraju se pobrinuti da vrećice na prljaju tržnicu (poglavito za vjetrovita vremena). Uporabu oznake na vrećicama mora odobriti Savjet.

Članak 24.

Vizualni identitet oznake “Proizvodi hrvatskog seljaka” i način njenog korištenja definirani su Elaboratom o vizualnom identitetu oznake “Proizvodi hrvatskog seljaka” koji je sastavni dio ovog Pravilnika.

Članak 25.

Oznaka “Proizvodi hrvatskog seljaka” registrirana je u Državnom zavodu za intelektualno vlasništvo Republike Hrvatske kao zajednički i jamstveni žig.

Vlasnik oznake “Proizvodi hrvatskog seljaka” je UHT.Članak 26.

Sve udruge proizvođača koje su izdale certifikat dužne su voditi evidenciju o broju izdanih certifikata koju treba dostaviti savjetu do 1. svibnja tekuće godine.

Članak 27.

Neovlaštena uporaba oznake podliježe sudskoj zaštiti u skladu sa Zakonom o žigu (Narodne novine br. 173/2003.).

U slučaju neovlaštene uporabe oznake Savjet, odnosno UHT može zatražiti pokretanje postupka pred stvarno nadležnim sudom.

Članak 28.

Certificirani proizvođač može, uz odobrenje Savjeta, koristiti oznaku i u promidžbene svrhe, ali isključivo za proizvode koji su navedeni u certifikatu.

Oznaka se mora koristiti u skladu s Elaboratom o vizualnom identitetu.

Nadzor uporabe oznake

Članak 29.

Povjerenstva provode redoviti nadzor poštivanja odredbi ovog Pravilnika sukladno godišnjem planu nadzora koji donosi Savjet.

Ukoliko tijekom provedbe godišnjeg plana nadzora Povjerenstva ili Savjet ocjene da su potrebni dodatni nadzori ili da postoji sumnja u zlouporabu korištenja oznake, nadležno Povjerenstvo može provesti izvanredni nadzor.

Certificirani proizvođač mora biti spreman podvrći gospodarstvo nadzoru od strane Povjerenstva bez prethodne najave, te mu u svako doba dozvoliti ulazak na proizvodne površine i u skladišne objekte. Certificirani proizvođač ili od njega ovlašteni predstavnik dužni su biti nazočni prilikom provedbe nadzora.

Članak 30.

Povjerenstvo može provesti nadzor i na tržnicama. Prilikom inspekcije na tržnici, Povjerenstvo provjerava proizvode koji se prodaju i uspoređuje ih s popisom na certifikatu. Također provjerava osoblje koje prodaje proizvode.

U posebno opravdanim slučajevima, Povjerenstvo ima pravo zabraniti korištenje oznake pojedinom certificiranom proizvođaču ukoliko utvrdi da je prekršio neku od odredbi ovog Pravilnika.

Certificirani proizvođač može Savjetu podnijeti žalbu na odluku Povjerenstva. Žalba se podnosi u pismenom obliku u roku od 7 dana od dana donošenja odluke. Odluka Savjeta je konačna.

Članak 31.

Nadzor korištenja oznake na tržnici, odnosno provjeru sukladnosti proizvoda koji se nude na prodaju s certifikatom i provjeru osoblja koje prodaje certificirane proizvode osim nadležnog Povjerenstva može provesti i organizator ovlaštene tržnice.

Organizator ovlaštene tržnice ima pravo zabraniti korištenje oznake pojedinom certificiranom proizvođaču ukoliko utvrdi da je prekršio neku od odredbi ovog Pravilnika.

Certificirani proizvođač može Savjetu podnijeti žalbu na odluku organizatora tržnice. Žalba se podnosi u pismenom obliku u roku od 7 dana od dana donošenja odluke. Odluka Savjeta je konačna.

Članak 32.

Članovi Povjerenstva, odnosno djelatnici ovlaštenih tržnica dužni su sve podatke prikupljene tijekom provedbe nadzora čuvati kao poslovnu tajnu.

Povjerenstvo, odnosno djelatnik ovlaštene tržnice su dužni sastaviti pismeni zapisnik o provedbi nadzora. Zapisnik se sastavlja u tri primjerka od kojih se izvorni ostavlja certificiranom proizvođaču, jedan primjerak zadržava Povjerenstvo, odnosno djelatnik ovlaštene tržnice, a jedan se primjerak dostavlja Savjetu.

Sankcije

Članak 33.

Povjerenstvo je dužno proizvođača, za kojeg se utvrdi da je prekršio neku od odredbi Pravilnika, prijaviti Savjetu radi izricanja sankcija. Prijava mora sadržavati zapisnik postupka kojim je utvrđen prekršaj, razloge pokretanja postupka izricanja sankcija te eventualne dokaze.

Članak 34.

Težina sankcije koju može izreći Savjet ovisi o ozbiljnosti prekršaja. Izrečena sankcija ne može biti kraća od šestomjesečne zabrane korištenja oznake niti duža od dvogodišnje zabrane korištenja oznake.

Ukoliko certificirani proizvođač prekrši istu odredbu dva puta uzastopno Savjet mu može izreći trajnu zabranu korištenja oznake.

Završne odredbe

Članak 35.

Korespondencija između podnositelja zahtjeva, odnosno certificiranog proizvođača i Savjeta, odnosno Povjerenstva vrši se uvijek putem preporučene pošiljke.

Savjet je dužan riješiti svaku žalbu u roku od 20 dana.Članak 36.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu nakon što ga usvoje Vijeće Udruge hrvatskih tržnica i Izvršni odbor Zajednice udruga hrvatskih povrćara.

Predsjednik ZUHP: Predsjednik UHT:

Zlatko Zagorec Božo Granić

ZAHTJEV ZA DODJELU PRAVA UPORABE OZNAKE

PROIZVODI HRVATSKOG SELJAKA

□ Označite ovu kućicu ako dozvoljavate da se Vaš broj telefona te kućna i elektronička adresa koriste u promidžbene svrhe

Udruga kojoj se podnosi zahtjev:________________________________________________________________________________________

Molim da se gore navedenom poljoprivrednom gospodarstvu dodjeli pravo uporabe oznake "Proizvodi hrvatskog seljaka".

Potpisom jamčim da:sam upisan u Upisnik poljoprivrednih gospodarstva;- poznajem i prihvaćam sve zahtjeve i ograničenja koja su predviđena - Pravilnikom o dodjeli i uporabi oznake;

Ime poljoprivrednog gospodarstva: __________________________________

Ime i prezime nositeljagospodarstva / odgovorne osobe: ___________________________________

MBPG: _________________

Adresa: _________________________________________________________Poštanski broj: ____________ Mjesto: _______________________________

Telefon: ___________________________ili __________________________

Fax: ____________ e-mail: _______________________@_______________

UDRUGA HRVATSKIH TRŽNICA

ću dragovoljno i na vlastitu odgovornost slijediti sve odredbe i zahtjeve - Pravilnika;ću odredbe primjenjivati na svim proizvodnim površinama;- sam spreman podvrći gospodarstvo kontrolnom nadzoru od strane Povjerenstva - za nadzor bez prethodne najave te u svako doba dozvoliti ulazak na proizvodne površine i u skladišne objekte;ću prikupljati i čuvati potrebnu dokumentaciju koja će na zahtjev biti dana na - uvid ili dostavljena na zadanu adresu;sam upoznat sa sankcijama koje se odnose na slučajeve kršenja odredbi - Pravilnika;odmah otkloniti, ako je moguće, utvrđene nedostatke i poštivati eventualne - sankcije;sam platio članarinu u matičnoj udruzi.-

Oznaku "Proizvodi hrvatskog seljaka" namjeravam koristiti na slijedećim ovlaštenim tržnicama:1. _____________________________________________________2. _____________________________________________________3. _____________________________________________________4. _____________________________________________________5. _____________________________________________________

Osobni podaci i podaci vezani uz poljoprivredno gospodarstvo mogu se davati trećoj strani koja ne sudjeluje u programu korištenja oznake "Proizvodi hrvatskog seljaka" samo uz moju prethodnu suglasnost.

U________________________,__________________________

______________________________Nositelj gospodarstva / odgovorna osoba

Ovom zahtjevu prilažem:Dokaz o upisu u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava1. Gruntovni izvadak ili posjedovni list za čestice za koje se traži certifikacija2. Godišnji plan proizvodnje3. Ugovor o zakupu/koncesiji ili Izjava o korištenju zemljišta bez naknade4. Dokaz o izvršenoj uplati troškova rješavanja zahtjeva5. Dokaz o zakupu tržnog mjesta na jednoj od ovlaštenih tržnica6.

Obrazac 1

Ime

poljo

priv

redn

og g

ospo

dars

tva:

___

____

____

____

____

____

____

____

____

____

____

__

GO

DIŠ

NJI

PLA

N P

RO

IZVO

DN

JE

0

1.03

. – 2

8.02

.

Loka

cija

/par

cela

Vrst

a/so

rtaPo

vrši

na

(ha)

Raz

dobl

je

proi

zvod

nje

Raz

dobl

je

berb

ePr

ocje

na

proi

zvod

nje

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10.

11.

____

____

____

____

____

____

__No

sitelj

gos

poda

rstva

/ od

govo

rna

osob

a

U

DR

UG

A H

RV

AT

SK

IH

TR

ŽN

ICA

Obr

azac

1/a

Ime

poljo

priv

redn

og g

ospo

dars

tva:

___

____

____

____

____

____

____

____

____

____

____

_

EV

IDEN

CIJ

A P

RO

IZV

OD

NJE

01.0

3.

– 2

8.0

2.

Loka

cija

/par

cela

Vrst

a/so

rtaPo

vrši

na

(ha)

Poče

tak

sjet

ve/

sadn

jePo

četa

k be

rbe

Proc

jena

pr

oizv

odnj

e1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10

.11

.

____

____

____

____

____

____

____

____

Nos

itel

j gos

pod

arst

va /

odgov

orna

osob

a

UD

RU

GA

HR

VA

TS

KIH

TR

ŽN

ICA

Ob

raza

c 2

CERTIFIKAT O PROIZVODNJI

Ovaj certifikat omogućuje prodaju povrća i voća pod nazivom "Proizvodi hrvatskog seljaka" na gradskim tržnicama koje sudjeluju u programu. Popis odobrenih tržnica nalazi se na kraju ove potvrde.

Lokacija/parcela Vrsta/sorta Površina (ha)

Razdoblje berbe

Procjena količine proizvodnje

1.2.

Odobrene tržnice: Gradska tržnica Potvrdu je izdala: Udruga proizvođača povrća

____________________________ _________________Nositelj gospodarstva ili odgovorna osoba

Pregledao sam potvrdu i izjavljujem da su navedeni podaci ispravni.Predsjednik Udruge

Obrazac 3UDRUGA HRVATSKIH

TRŽNICA

Ime poljoprivrednog gospodarstva: __________________________________

Ime I prezime nositeljaGospodarstva / odgovorne osobe: __________________________________

MBPG: ___________________

Adresa: _______________________________________________________

Poštanski broj: __________ Mjesto: _________________________________

PosjetiteVaraždinski plac!!!

Sudionici na projektu:

Varaždinska županija

Grad Varaždin

Hrvatski zavod za poljoprivrednu savjetodavnu službu

Gradska tržnica d.o.o., VaraždinUdruga proizvođača povrća i voća ”ZELJARI”

Općina Vidovec i Županija Varaždinska

USAIDFROM THE AMERICAN PEOPLE