Ethnologica Dalmatica 2297 B BR RA A K KE E P PR RE ED DA AJ JE E U U S SU UV VR RE EM ME EN NO OJ J E ET TN NO OG GR RA AF FI IJ JI I VANDA BABI UDK 398.1 Odjel za kroatistiku i slavistiku Izvorni znanstveni lanak Sveuilita u Zadru Original scientific paper HR-23000 ZadarPrimljeno/Received: 27.06.2014. vanda.babic@zd.t-com.hr Prihvaeno/Accepted: 4.07.2014. TEA KAITisna kala 6 HR-21403 Sutivan tea_kacic@net.hr Autorice prezentiraju nove (do sad neobjavljene) usmene prie i predaje usuvremenojetnografijikoristeiseDragievomklasifikacijompria. Usmene prie i predaje koje su se stoljeima prenosile narativnim putem s koljena na koljeno; prie iz ivota, eshatoloke predaje, mitske predaje intenzivnoseidanaspriajunaovomotoku.ivotnaotokujeivot izmeudvajuplavetnila,nebaimora.Morejeuvelikepridonijelo brakomusmenoknjievnombogatstvu.iteljisvakogotokapatakoi Braa su zbog mora kojim su okrueni i kojeg toliko vole bili zatvoreni u sebe,usvojuotokuenklavu,amorekaodaimjebilonadahnue,za mistiku,zaprianjepria,zausmeno-knjievnostvaralatvo.One potvruju kako i braka usmena knjievnost batini kulturu kao amalgam hrvatske, slavenske, antike i mediteranske kulture. Kljunerijei:etioloke,mitoloke,eshatoloke,demonolokepredaje, prianja iz ivota Uvod estopredajaprikazujeBrakaomediteranskiotokstoara, vinogradaraimaslinara,tekaootokpomoracairibara.Krozpovijest Braanisutekoivjeli,ivjelisuodsrdeleiulja.Priamakojesuim zaokupljale matu kratilisuiuljepavalitekedane.Paradigmatske su rijeiVladimiraNazora:Imaipovijesttiha,kojateekoritomvremena kaorijekatoneznazaslapove,zaviroveizapoplave,aljeipak bogataivotom,punadogaajatosuestototraginijitosumanje buni. Od te je vrste povijest otoka Braa (Nazor, 1938). Zaiubrakuunutranjostznainalicumjestaosvjedoitiseo tajnovitom svijetu vila i vilenjaka, fjaba i goica, pria i legendi. Mnoga vjerovanja su se ouvala u svijesti i tradiciji Braana a neka od njih bit eprikazanauovomradu.Svizapisikojisuprikupljeniuovomradu zabiljeenisutonoonakokakosuihkazivaigovorili.Uraduse navodeiinterpretiraju etioloke,mitoloke,eshatoloke,demonoloke predaje, te prianja iz ivota. 98 105 godina Etnografskog muzeja Split 1.Etioloke predaje Etiolokepredajegovoreouzrokuipodrijetlunastankanaziva pokrajina,mjesta,lokaliteta,grobova,groblja,prezimena;nastankai nestankajezera,vrela,bunara,atrnja,virova,ponorateuzroka razliitihpojavauprirodiimeuljudima.Tenjakobjanjavanjui tumaenjuetiolokihpredajastarajekolikoionotoonetumae. Etiolokepredajenastajunapovijesnoj,mitskoj,eshatolokoj, demonolokoj,legendnojrazini(Dragi,2011).Etiolokepredaje priopavaju se kao kronikati, a rjee kao fabulati (Dragi, 2001: 8). UBrusjunaHvaruivipredajaodvojezaljubljenihsiromanih mladih.Djevojkajesmladiemzatrudnjela.Mladijenaaobogatiju djevojku, a siromana djevojka ga je proklela. Uspomenu na tu nesretnu ljubav uva mikrotoponim i predaja Kleti oblak: UseluBrusjebilisudvojemlodihkojisusezajubili.Mladije stalno divojci govori kako e je oenit i da je njegova jubov tolika da ih nikonikadneemorastavit.Injihdvojebilisukrutosiromanis velikon famejon, al mladi je uvik obeovo da e se pobrinit za njihovu budunostidaeseskorozaruit.Virujuinjegovimobeanjima divojka je odbijala sve druge mladie koji su joj mogli ponudit puno vee odnjega.Uskorojetanjihovajubovurodilaplodon,divojkajeostala nosea.Unjezinemuzarunikuprobudilesuseambicije,poeje pensatonjihovemusiromatvu,mislidajemoenodivojkukojaje bogatija i s kojom bi mu budunost bila sigurija.Svojoj divojci i cilemu selu reko je da to dite ni njegovo i da nema oinitsnjon.Divojkajeostalausvojojkuisamateroniocendise diterodilo.Svojegabivegmladiauvikjeproklinjalaistomkletvom: Do Bog da se utopi prid mojim oima. Jednega lita bila je u poju sa svojim storima, bila je velika ega i strano sunce kad je poe strano puvat vitar,na moru je bilo nevrime. Kadjedivojkapogledalapudmoravidilajejedonvelikioblakkakose nadvi nad jednin brodom. I ona je odma pripoznala brod svojeg biveg mladia, i vidila kako se izvare i kako je more progutalo tin brod i sve jude u njemu. I tad njezina kletva se ostvorila; on se utopi prid njezinima oima.Adanassetomistodisetibrodoviizvarnizove,,Kletioblak (Dragi, 2008 b). 2.Mitoloke predaje Joizantikihvremenabilesupoznateprieodivovima,iz plemenakiklopaijijenajpoznatijipredstavnikPolifemizHomerove Odiseje.NaotokuBrauzabiljeenajepredajaosnanimljudimakoji imajusamojednookonasredela.Uhrvatskimse priama,periferno dodirujuiprepleusrednjoeuropske,mediteranske,panonskei Ethnologica Dalmatica 2299 balkansketradicije,teupravoodatleizvirenjihovaosebujnost (Bokovi Stulli, 1997: 15). Prilikomprikupljanjausmenihpriaizodreenogkraja,uvijekse moguzamijetitivarijacijenatemuoriginalnepriepatakouovojprii divovi ive u dalekoj Kini i na taj nain otoani percipiraju daleku zemlju okojojseneznagotovonita.Poznatojedajeovjekspreman pridodatinadnaravnasvojstvaonimkrajevimailjudimaskojimanijeu neposrednomkontaktu.Upredajamasevjerujeuistinitostnjezina sadraja (Dragi, 2008: 273), pa je tako sluaj i s priom Ljudu so jenin okon: Onda, znote, to je bilo u Kini, ispol Kine. Onda jemo ljudi tamo s jenin okon, a oko mu je, nasrid ela oko, a veliko oko jema. A puno jaki ljudi, on more jedon bit jak kako drugi dvodeset, onih drugih ljudih. Onda je, znote, tamo kad su doli ovi krajevi brodi, tamo u Kinu, ondasuoviKinezikanoludi,nisunitaznali,nita,nita,kodivljad.I ondar bili bi ulovili, ulovilo ovako jeno pet est mornori, marineri, ulovili. I onda su hi popipoli, koji je debji, koji je debji. Oni ki je bi debji, njega su uzeli, njega su uzeli i ubili i spekli ga i izili. A onda je ovi nai ostalo pet-est. Onda oni pet-est a je ostalo, ili su ovako kroz jednu goru, a tol jebilajenaspila.Ioninatuspiluhitilijedanvelikikamik,kakodane moru ti mornori izit vonka. A oni su zaspoli - a pri su bili ispekli dvo-tri i izili. Ondar, znote, jedan drugen govori: -Onisusvi zaspoli,svioviuniljudi, zaspolisu-a govori -o emo sada? Aonisu,znote,hitilioneronje,onegvozdeneujogonj,hitiliu jogonj. Kako su hitili u jogonj, ono se zaarilo dobro. Onda njima svakon usvojeokopotiroonjzabilo,tigoruiOndaoni,znote,kakohiono oparilo, oni uizili ovako nogon, trnuli, dreto su potegli, dreto oni kamen a su bili zatvoreni. Onda je kamen uteka a, a oni izletili vonka. Izletili vonka, i nisu ih tote ubili. A to van je bilo u Kinu. To san u od mornori, koji su bili u mornaricu kako i jo.1 Vile NaotokuBrauvileseponegdjeopisujukao15cmvisoka stvorenja,aponegdjekaodjevojkejednakevisiniovjeka.Onevole plesati,mrzeodjeu,azauinjenuusluguradoeprimitidaruobliku mlijekailihrane.Radopomauseljacimaistarimljudimakojeesto znaju zabavljati svojim plesom, pjesmom i smijehom. Oni koji iznevjere povjerenjevilenjaka,vilenjacisemoguokrutnoibespotednoosvetiti. Volepomagatislabijimainevolenepravdu.Znajuusputplaninom 1 Braki zbornik, tisak Zrinski, urednikprof. Andro Jutroni, akovec 1975., str. 57, 58. zapisala Maja Bokovi-Stulli, kazivao Petar Soo, roen 1888., pastir i teak,sluiodevetgodinakaomornaruaustrougarskojratnojmornarici, nepismen, Nereia.100 105 godina Etnografskog muzeja Split ostavljatihranuumornim putnicima.Predajagovori da sejedna vilana Brausaalilananajmanjegpastirauplaninikojegsusviostalitukli. Vila je tom pastiru dala sisati svojega mlijeka i on postane najjai. Takav motiv poznat je i u drugim krajevima Hrvatske. Po predajama vile su pomagale junacima i samo nou dolazile u sela.Priasedasuzavodilemladiejavljajuiimseusnu.Jedni pripovijedaju da su ih vile izlijeile; drugi da su siromanim djevojkama pomoglebreistkatiruhozaudaju;treidasupomagalenejakim pastirima;etvrtidasumladeprenijeleprekojezerauplaninu,astare predcrkvuitd.()Unarodnojpercepcijivilesubajkoviteljepotice, gotovo uvijek u dugim bijelim, rjee plavim haljinama, dugih zlatnoutih poeljanih kosa, s modrim ili zelenim oima i imale su nadnaravnu mo (Dragi, 2005: 32). Pripovijeda se da su vile inile zlo jedino ako bi im setkozamjerioizdavitajnudaimajumagareeilikonjskokopitoili kozji papak. Narod postojanje kopita ili papaka opravdava, jer su vile na tajnainmoglesavladatitekopristupaneprilazesvojimstanitima (Dragi, 2013). Ocrnimvilamakojesu,popredajama,prolaznikegaale kamenjempripovijedaseupodbiokovskomizabiokovskomkraju (Dragi, 2013).Predaje o vilama imaju pripovjedne elemente bajki jer se u njima nemoeodredititonomjestoivrijemedogaajakojijeu pripovjednom smislu bogat nadnaravnim motivima. Vilesevoledruitismladiima,aliseljuteiosveujukada mladiipriajudrugimadasuihupoznaliisnjimavodililjubav.A postojeivileposvaue,kojeuivajusvaatiljude,posebnomuevei ene. Pa se znalo i za brane svae esto optuivati vile. esto same etaju planinom. A da ih ne prepoznamo pretvore se u zmiju, pticu, ak i starubabu.Teosobinesutakoerpoznateiudrugimkrajevima Hrvatske.Upredajamaovilamaposebiceseistiuelementidualnosti, animalizmaipotisnuteseksualnosti.BuduidajeBraotoku Jadranskommoruibuduidabatinimnogotematskihsegmenataiz mediteranskih vjerovanja i iz antikih vremena, nije teko prepoznati vile kaoPanovesljedbenicekojetransgresijompanovefizikeosobineu opisima dobivaju kozje ili magaree noge. Iako otoani ne prepoznaju tu poveznicu,nijeiskljuenodasupredodbeovilamakaoumskim pratiljama Pana duboko ukorijenjene u antikim vremenima. U priama ostalihslavenskihnaroda,baremonihistonihizapadnih,vilesuu cijelostidjevojke,tojest,bezkozjihnogu.Naprostorimadananje Hrvatskeuprolostijebilomnogovjerskihutjecajakojisuseiriliiz Grke,akasnijeiRima.Unjihovimvjerovanjimapopularnisubili panoviisatirikojejeobiljeavaoizgledkojijeukljuivaokozjeiovje noge(Graves,1969:61-62).Onisubiliveseliiprevrtljivitosemoe povezati s vilama brakoga kraja. Vezivali bi se ponekad i uz Dionizijske sveanosti i dolazak proljea te su predstavljali ljudolike duhove prirode. Ethnologica Dalmatica 22101 Satirisuimalisvojaveseladrutvakojasuukljuivalainimfe,animfe su za slavenske narode nita drugo doli vile. Predajeovilamanekazujuoosobnomsusretusvilama,nego uvijek govore o neijem susretu s vilama (Vukovi, 2013: 10). estesupredajeopiljamakojesubilevilinskostanite.Na Brau je takva Spila Krosnica. pilje su oduvijek imale kultni karakter u tradiciji ovjeanstva. O tome, a i o kultu rtvovanja ivotinja govori Ivor Karavani u svom radu Zaeci simbolike i religijskih obreda u prapovijesnih lovaca i sakupljaa. piljisepridavalonadnaravnoznaenjeiuantikojtradicijikadase mislilodasuonemjestanapovrinizemljekojavodeusvijet podzemlja,svijetmrtvih.Uzpiljeseestovezujuprieomnogim nadnaravnim biima, pa tako i prie o vilama koje esto ive u piljama. Zbogmnogihizvoravodepiljesuestodoivljavanekaozemljina utroba koja daje ivot i u slavenskom svijetu - vodu ivota koja lijei sve raneifizikeiduevne.Ponekadivavodaimamodavanja besmrtnosti onom koji ju po svojim zaslugama pije. pilje su poznate u arheologijikaolokacijekultnevrijednostikojesusvojukultnufunkciju sluile jo iz neolitika. Sljedea predaja s otoka Braa pripovijeda kako su u pilji ivjele vile: ImauBolujednaspilauPiak,uriedodKotila,kojasezove Krosnica. To su nami stari judi priali da su tu nikada u staro doba vile stoli, vile stoli i da su vile tuote krosna tkali; zato se i zove Krosnica i do danasotaspila,dasuvileimalikrosna.Itojevisokozapopietseu ried, gadno se popiet, tu se ne more stari ovjek uspiet. Iovakojestarminaunutra,aprostorje,moe,zapolasobie,i ovako u jenem kantunu je ol kamena, ol nikih onako u suho ugradjeno, kao niki komin - da su tu loili vatru i da su se tu oni grijali. Onda ovako s druge stranie su in tu krosna stali. Sada ol toga da tu su vile stali i to se jo do danas zove Krosnica, i osta e dokle bude Boljani. Takosegovorilo.Dabibilienskoditeuzeli,veeenskonogo muko,idabigaonibilisobongojiliitakoidabito'kasnijeonibili postali vile. A ak su nama tumaili da su vile imali ivot ol cure, oviji ivot, kose dugake ka cura, a da su imali ruke, a doli da nisu imali ove tabane, nego da su imali konjska kopita, konjska kopita vile da su imali.2 Zanimljivojeprimijetitikakovileotimajudjecuipretvarajuihu vile. To je zanimljivo stoga to se oduvijek u narodnoj tradiciji smatralo da su vile boanskog, nadnaravnog porijekla a ne da su nastale od ljudi. Slinost s ljudima lei u fizikom opisu i naravi. 2 Braki zbornik, 1975. god., urednik prof. Andro Jutroni, str. 94., zapisala Maja Bokovi Stulli, kaziva ime Petri, roen 1908. godine, Bol. 102 105 godina Etnografskog muzeja Split 3.Eshatoloke predaje UHrvatskojtradicijimnogepredajeimajudidaktiankarakter. Takve su i predaje koje Marko Dragi naziva eshatoloke predaje i one govore o susretima ljudi s umrlim osobama iji duh ostaje vidljiv obinim stanovnicima.Takveprieobiljeavakontaktsnadnaravnimi demonskim.Dogaajisuiznenadniidogaajuseobinimljudima. Meutim,bitanjesegmentmitskogte senekadamoguvidjetisimbolii elementikojisuvepoznatiizrazliitihpredajakojeusebisadre kultne aspekte. Kustosica muzeja otoka Braa u kripu, Andrea Matokovi govori hrvatskim standardnim jezikom: Dolazim iz Pranica, srednjovjekovnog naselja u unutranjosti otoka Braa, koje je poznato po svom arhainom govoru.MojamajkajepravaPronika,aotacjeSlavonac.Kako sam janajstarijaodnjihovedjece,umomsedjetinjstvuumojojobitelji govorilouglavnomstandardnimhrvatskimjezikom.3Onekadanjem ivotu u Praincima Andrea Matokovi pripovijeda: Pranica imaju svojevrsne seoske etvrti slikovitog naziva, koje suvjerojatnouprolostibilenekakvizaseociodkojihjenastalo jedinstveno naselje. Svaka od njih je imala svoje mjesto okupljanja, gdje susesusjedidruili.JaivimnaLeniku,nazvanomtakopostablima kjena(klen)kojatujouvijekrastu,aljudisuseokupljalinaStogu.U osamdesetimgodinama,kadsambilamaladjevojica,drvenitrupcii zidanekameneklupenaStoguuvijeksubilepuneljudikojisuivo razgovarali. Uglavnom se radilo o ljudima iz susjedstva, ali dolazili su i s dna sela. Zajedno su sjedili predstavnici svih narataja Praniana. Bilo jemeunjimaonihkojisupreivjeliobasvjetskarata,poputmoje prabake roene 1893. godine. Kad bi djeci, kojih je uvijek bilo mnogo u Pranicama,dosadilaigra,sjelibiuzstarijeipaljivoslualinjihove zanimljiveprie.estoseradilooaljivimanegdotamai dogodovtinama iz rata. Predaje o mrtvima koji su se ustajali iz groba kustosica Matokovi naziva jezivim priama, a u istinitost tih pria pripovjedai su se kleli: Najupeatljivijesuipakbilejeziveprieoposjetiteljimaiz zagrobnog ivota, za koje su se pripovjedai kleli da su istinite, ne da bi prestrailidjecu,negosuisamibiliuvjereniunjihovuautentinost. Akteri su bili njihovi suvremenici i poznanici koji su ivjeli ili umrli u prvim desetljeima 20. stoljea.4 3 Kazivala Andrea Matokovi (ro. krajem 1979.), kustosica Muzeja otoka Braa u kripu, zapisala Tea Kai 15. oujka. 2010. 4 Isto. Ethnologica Dalmatica 22103 PrijestotinjakgodinauPraincimamladajeenaumrlai,kau, svake se veeri ustajala iz groba i odlazila u mjesnu crkvu: PrijegotovostogodinaumrlajeuPranicamajednamlada majka.Iznepoznatihrazlogapokojnicajesvakeveeri,pozalasku suncasilazilasgrobljaiodlazilauupnucrkvu.Ljudisujepoznavali kaodobruosobupanikadnijerazjanjenojeliimalakakavskriveni grijeh koji je trebala okajati. Blizu groblja ivjela je bogata obitelj, koja je jedinauseluimalazahod,dakakoodvojenodkue.Vlasnikjejedne veeriizzahodavidiopokojnicu.Onagajeprimijetilaizamoliladaje nikomeneoda.ovjekjevesutradansumjetanimapriaoo neobinomdogaaju.Sljedeeveerijepokojnicaposjetilaovjekai ljutito ga oamarila.5 Premapredajijednajeenaustajalaizgrobasvakeveerii pokrivala svoju djecu: Jednajedrugapokojnicasvakeveeridolazilapokrivatisvoju djecu dok su spavala. Kako se njezin mu ponovno oenio, s jednakom jenjenoupokrivalaidjecukojujeudovacimaosdrugomenom. Mislim da sam ovu priu ak ula od jednog od njih.6 Jouvijeksepripovijedaoenikojasesusrelaspokojnom kumom: Nekujeenuprobudilocrkvenozvonousrednoi.Ustalajeiz kreveta, odjenula se i pourila u crkvu vidjeti o emu se radi. U crkvi je zatekla mnotvo ljudi koji su drali zapaljene duge votanice. Jedna se ena okrenula k njoj i pitala je: Kuma, oe sviu? Zbunjena je ena prihvatilaponuenusvijeuipridruilasepovorcikojajeizcrkve krenulauprocesijuprvopoimatoriju(okoupnecrkve),azatimje produiladogroblja(udrugomdijelusela).enajepopovratkukui svijeu spremila u krinju. Ujutro je razgovarala sa svojim sumjetanima o sinonjoj procesiji. Nitko od njih nije nita uo i nisu znali o emu ena pria.Nisamaenavienijebilasigurnajelizaistasudjelovalau procesiji ili je sve to samo sanjala. Kad se vratila kui otvorila je krinju. Nanjezinovelikozaprepatenjeunjojje,umjestodugevotanice, leala ljudska bedrena kost!7 5 Isto. 6 Isto. 7 Isto. 104 105 godina Etnografskog muzeja Split 4.Demonoloke predaje Demonolokepredajegovoreoosobnomdoivljaju,susretus demonskim(onostranim)biem(usp.Dragi,2006).Meu demonolokim biima esti su vukodlaci: Radnja sljedee predaje odigrala se u Pranicama poetkom 20. stoljea: Netkojejavioupnikudajevidiojednupokojnicuuselu. Sveenik je u ruhu ispovjednika krenuo na groblje. Ako se dobro sjeam prie, nije bio sam, nego ga je pratilo nekoliko mjetana. Stao je ispred crkvice svetoga Ciprijana, koja ima zvonik na preslicu. Povukao je ue i zvonojezazvonilo.Jojejednomzazvonioinitasenijedogodilo. Zazvonio je trei put i iznenada se pojavila mrtva ena! upnik je upitao: Duo iz prigatorija8, di si bila kad san zvoni prvi put? Odgovorila je: Bila san na Vidovoj Gori. Di si bila kad san zvoni drugi put? Doma u dvoru. A kad si zvoni trei put, evo san ti dola! Natojeugazilanasveenikovastopala.Unijelamuseulice. Poelajedivljekolutatioima.Plazilajejezikikreveljilasenarazne naine. Bio je to straan prizor. Sveenik, iako prestravljen, uinio je to je morao. Podivljalu je pokojnicu probo kroz srce i ona je nestala.9 Unavedenojpredajimoesevidjetielementvampirizmai vukodlaenja koji je poznat po cijeloj Europi. UPraincimakazivaipripovijedajuodemonolokombiukoje se zove babavuk: UPranicamasezazleljudegovorilodasuroeniukoujici (posteljici)ivjerovalosedaesepovukodlaitinakonsmrti.Inae,u momdjetinjstvuglavno udovite kojimsu stariljudiplaili djecu bioje babavuk.Generacijumojemajkeupozoravalisukaodjecukakose morajudobroumiti,osobitokadiduucrkvu,jerbiuprotivnommogao doijedonipolizatiih.Tajbezimenijedonjeulijevaodjecistrahu kosti,jerjeneimenovano,atimeinepoznatozlonajstranije.Drsku djecuimalepsovae,veomarijetkeaku80-timaprologstoljea, upozoravalo se da e progucat pasju kost.10

8 Prigatorij = istilite. 9KazivalajeAndreaMatokovi(ro.krajem1979.),kustosicaMuzejaotoka Braa u kripu, zapisala Tea Kai 15. oujka 2010. u kripu. 10 Isto. Ethnologica Dalmatica 22105 Vjetice Udemonolokimpredajamavjeticesustvarneosobe.Maja BokoviStullipredajeovjeticamasmatramizoginimpriama (BokoviStulli,1999).UPostiramasepripovijedaoenikojusu smatralivjeticomjerjeskoivisprozoraspetmetaravisineostala neozlijeena: UmalommistuuunutranjostiBraivilajeKekasasvojim muem. Bila je radina, ali vrlo osjetljive naravi, pomalo labilnih ivaca. Radilisuzajednoupjuiukui.Jednomprilikom,urazgovorus muemuptjojjepogrdnur.Onakoosjetljivapribliilaseprozorui skoila sa pet metara visine. Zaudo ostla je potpuno neozljeena.OdtadacilojemistoKekugledaloprikooka,nazvavije viticom.DicasuzaobilazilanjenukuubojeseKekinogpogleda (Dragi, 2008. b). 5.Prianja iz ivota Predajekojesenemogusvrstatiu:povijesne,etioloke, mitoloke, eshatoloke i demonoloke nazivaju se prianja iz ivota. To sunajeekratkeipodrugljivepredajeukojimaseismijavaju stanovnicipojedinihkrajevaisela,pripadniciodreenihdrutvenih slojeva(seljaci,malograani)izanimanja(inovnici,policajci, sveenici).Isprepliusenovelama,anegdotama,alamaivicevima.U priamaizivotanalazesedidaktikaprianjaoubijanjustaraca; metaforina prianja, aljiva i druga prianja (Dragi, 2005: 34).MeuiteljimaSutivanajouvijekaktivnoivipriaMakau kampanel: Ma pop ti je napravija dite jednoj eni (ni bila udana), a u to vrime ti je to bila vela sramota kako za nju tako bome i za njega. - O vela sramota je bilo kad bi ena imala dite a da ni bila udana, a jo kad je temu ditetu aa pop, e to ti ga onda ni lipa ni njemu ni njoj. -Pakakosenebisaznalozadite,popselipo sitijaibidnodite zakjuaukampanel.Akakojeditebidno,makaisvakodite,svako malo plakalo i kmeilo. - Judima je to bilo bokun udno. Ou re bilo in je udno kakvi se to zvukovi uju iz kampanela pa su odluili pitat popa;-a se to uje iz kampanela.Apopinjemrtavladanodgovorija;matomijebie maka ula u kampanel.106 105 godina Etnografskog muzeja Split DugovrimenaStivanjanibiseofendilikadbiinnekospomenija maku u kampanelu, znali su ak stinjan gaat putnike u vaporu koji bi in na odlasku dovikivali maka, maka, maka u kampanel.11 Nadalje, postoji anegdota vezana za Maku u kampanelu ali ta je pria neto drukija i glasi: -Bidnomepopumakajestvarnoulaukampaneliovikje pokua na sve naine izbacit maku iz kampanela, a onda se pop sitija i zavezazakonopodzvonaribu,nebilitakonamamijamaku.Ma maka nije odma poletila za ribon nego je stala sakrivena, a kad je pop ia a, maka je izala i skoila ne bi li uvatila ribu. A kako je uvatila ribu uvatila je i konop od zvona i tako su zvonazvonila u krivo vrime, ta je bila vela sramota u to vrime.12 Ove dvije prie se uvelike razlikuju u toliko to prvu verziju prie priajumjetaniokolnihmjestakojieleuvrijeditiStivanjaneadrugu verziju priaju upravo Stivanjani. Nemojte past na priac NaotokuBraupoznatesuiprieizivotakojeobiljeava kratkopripovijedanje,ubrzanritaminapetostkojaseokonava poantomuzadnjojreenici.Obinosuzabavnogkarakteraanekada znaju biti i pounog karaktera. esto se izostavlja lokacija, odnosno ime mjestakakobisepredoilaapstraktnostdogaaja.estosuovakve predajeuslubiopisamuko-enskihodnosailiodnosaizmeu suprotstavljenih zaselaka: Bilisumuiena.Mujebibidanonakodobriina,alienaje bilaopokakokuga.Nedomumiranidonnino,ionsiromah,trpije itavsvojvik,odnosnodugogodina.Majedonput,ilaonapopitjojei kako je povukla, onako njoj je ilo treso, tako da se je izvrnula potpuno mrtva. I, a velika alost. On eni fentu da mu je puno o, ko svoju enu, je? Ali doo je don, treba je sprovodit. Doli su njegovi prijatelji, est od njih, za je nosit. I kad su ili iz crkve put grobja, a grobje je bilo daleko, i oni za ne po pravin puten, jer bi bilo puno za nosit, a ovi ili na priac, prikinputen.Igreduoni,nosidu,kadjednenzadilanogazasmrii,a onpa.Kakojepaon,takosusvipaliikasiljegruvnuotleh.Kakoje kasil gruvnu, onako je njoj joje izletilo iz grla i oivila. Stala ona vikat, a oniveselootvorilikasil,vididu:oivila,veselioni,gredupuddoma, vodidujepuldoma.Kadsudolidoma,vidimudajevodidunose, 11KazivalaNikitaIvica,roenaLjubeti,1937.godine,priuulajou djetinjstvu. Zapisala je Tea Kai 2008. godine u Sutivanu. 12 Kazivao Pero Kai, roen 1959. priu takoer uo jo u djetinjstvu. Zapisala je Tea Kai 2008. godine u Sutivanu. Ethnologica Dalmatica 22107 pristrai se on. Odkuda vo, kako vo? I on toboe eni se vesel, ko da mu je drago da su mu je doveli nose, ali u sebi njega rana pee veliko: ko e jo ivit njon! Ma dolo je vrime da je ona umrla, ba ono, a se ree, nasprovu. Doli su isti prijatelji. aluju se. Etogovori:Mismotijejedonputbiliodnilipasmotijevrotili,a ovega puta emo je isti mi nosit, ma ja mislin da je neemo vrotit. A on govori: Eto, prijatelji moji, ve se neemo vidit. A njiman govori: Eto, holte zbogon, somo, molin vas nemojte ve pasat na priac, nego pojte okolo, sa provin puten!13 Zakljuak Dugaimukotrpnabrakapovijestiivopisnatradicijakaodaje bila zatvorena u sebe, u svoju otoku enklavu, kao da su ti otoki itelji jedva bili primjetljivi izvana. Zato se i stvarao dojam o Brau kao otoku bez povijesti, bez tradicije, bez kulture.Mnogisuelementikojidokazujukakosekulturnaiduhovna tradicijaBraasastojiodviekulturolokihutjecaja.Brajehrvatski otokshrvatskimstanovnicimakojibatinekulturukaoamalgam hrvatske,slavenske,antikeimediteranskekulture.Braanisu rimokatolicipovjeroispovijesti,meutim,narodnovjerovanjebatini mnogeelementevezanezarazliitenekranskeobiajeivjerovanja to je karakteristino za mnoge katolike europske narode KolikogodseBrainiosamootokomkamenaikrape,taj kamen oigledno ima i duu, a ta dua oituje se u etnokulturi otoka, u njegovim iteljima koji ga nikada nisu napustili, ma kako surov i kamenit on bio. Bra su opjevali mnogi poznati hrvatski knjievnici od Nazora do Ujevia,aliopjevaogajeisvakibrakiovik,svakiribariteak, opjevaosvojimivljenjemnanjemu.Naratorisuspokoljenjana pokoljenjenesebinoprenosilipredaje.Iupravoteprieoobiajimai ivotuBraasvakimnovimprianjemudahnulebinekinovisjajtom surovom kamenu i krapi. Tim priama Bra i dalje ivi, opstaje. U tim je priama iznimno etnoloko, usmeno-knjievnog i lingvistiko blago. 13Brakizbornik,tisakZrinjski,akovec1975.god.,urednik:prof.Andro Jutroni, str. 67., 68., zapisala je Maja Bokovi Stulli, kaziva Lovro Jelini, roen 1908., Pranice. 108 105 godina Etnografskog muzeja Split Literatura BokoviStulli,Maja1997.Usmenepripovijetkeipredaje.Zagreb: Matica hrvatska. BokoviStulli,Maja1999.Ousmenojtradicijiiivotu,(Omizoginim priama).Zagreb: Konzor. BokoviStulli,Maja1975.NarodnapredajaVolkssagekamen spoticanjaupodjelivrstausmeneproze.U:Usmenaknjievnostkao umjetnost rijei. Zagreb: Mladost, 121. 136. BokoviStulli,Maja1963.Narodnepripovijetke.Zagreb:Matica hrvatska, PSHK,26. Dragi,Marko2013.MitskisvijetZagoreukontekstueuropske mitologije.U:Kultovi,mitoviivjerovanjanaprostoruZagore.Split: KulturnisaborZagore,FilozofskifakultetSveuilitauSplituOdsjek za povijest, Veleuilite u ibeniku, 195-227. Dragi, Marko 2011. Usmeno-knjievna batina u Slivnu kod Imotskoga. U:ZbornikradovaCjelovitostZabiokovljapluridisciplinarnipristup. Mostar: Sveuilite u Zadru, FRAM Mostar, 173-202. Dragi,Marko2008.Poetikaipovijesthrvatskeusmeneknjievnosti, (Fakultetski udbenik), Split: Filozofski fakultet Sveuilita u Splitu. Dragi,Marko2008.MotivskisvijetsuvremenihusmenihpriasPaga, BraaiHvara.Rije(asopiszaslavenskufilologiju),god.14,sv.3., Rijeka: Hrvatsko filoloko drutvo, 207-228.Dragi,Marko2005.HrvatskausmenaknjievnostBosnei Hercegovineproza,dramaimikrostrukture.Sarajevo:Maticahrvatska Sarajevo, HKD Napredak Sarajevo. Dragi,Marko2001.OdKozigradadoZvonigrada:hrvatskepovijesne predaje i legende iz Bosne i Hercegovine. Baka Voda-Mostar-Zagreb: MalanakladnakuaSvetiJureZajednicaizdanjaranjenilabud (ZIRAL). Graves, Robert 1969. Grki mitovi. Beograd: Nolit. Jutroni, Andro (ur.) 1975. Braki zbornik. akovec, Zrinski. Kei Azinovi Anita; Dragi, Marko 2006. Demonoloke predaje Hrvata u Ljubukom. Hercegovina, godinjak za kulturno i povijesno naslijee, br. 20. Mostar: Arhiv Hercegovine, 63-88. Nazor, Vladimir 1938. Bra, otok bez poviesti. U: Braki zbornik I.Vukovi, Ivana 2013. Tradicijska vjerovanja u nadnaravna bia i pojave napodrujuZagvozda.EthnologicaDalmatica,20.Split:Etnografski muzej, 5-37. Ethnologica Dalmatica 22109 TRADITIONS OF BRA IN CONTEMPORARY ETHNOGRAPHY (Summary) Theauthors presentnew (notyetpublished)oralstoriesandtraditions incontemporaryethnographyusingDragisstoryclassification.The oralstoriesandtraditionswhichwerepasseddownfromgenerationto generationforcenturies:lifestories,eschatologicaltraditions,mythical traditionsarestillintensivelynarratedonthisisland.Thelifeonthe islandisalifebetweenblueskyandsea.Theseahasgreatly contributedtotheoralliterarywealthoftheislandofBra.The inhabitantsofeachislandincludingBraduetotheseawhich surroundsthemandwhichtheylovesomuchwereclosedin themselves,intheirislandenclaveandtheseawasaninspirationfor mysticism,storytelling andoralliterary creativity.Thesestories confirm thattheoralliteratureoftheislandofBrapreservesculturalheritage as an amalgam of Croatian, Slavic, Antic and Mediterranean culture. Keywords:etiological,mythological,eschatological,demonological traditions, life stories