Virski LIST

mjesečni magazin

IzdavačVir Turizam, Trg Sv. Jurja bb, Vir

Glavni i odgovorni urednikKažimir Škrbićkskrbic@globalnet.hrTelefon: 023/362-713

TisakZnanje d.d.

Grafička pripremaMedia Oglasi d.o.o.,marketing i izdavaštvo,Velebitska 6, ZadarTelefon: 023/492-711mzd@media-zd.hr

Naklada2000 komada

Izlazi mjesečno.Godina II. Broj 14.2008. godina

PROSINAC 2008.

sadržaj

PODJELA PRIJENOSNIH RAČUNALAopćina darivala 52 virska odlikaša

SJEDNICA OPĆINSKOG VIJEĆA usvojen prijedlog Proračuna za 2009. godinu koji donosi rekordni budžet veći od 43,5 milijuna kuna

KAKO DO NOVCA IZ EUROPSKIH FONDOVA?općina financira stručno osposobljavanje svojih djelatnika

VIRSKO IZASLANSTVOčetvero predstavnika Općine Vir na sastanku u Ministarstvu mora i proslavi Dana Grada Velike Gorice

INTERVJU GATARAbivši zadarski sportaš, novinar, udičarski sudac i zaljubljenik u ribanje govori kako loviti na skosavicu

VJEČITI DIZALIČARdugogodišnji dizaličar na najvećoj plovnoj dizalici Mediterana otkriva tajne umirovljenog «Velog Jože»

NAGRAĐENA MREŽNA STRANICAslužbeni virski portal ušao među najbolje internetske stranice u Hrvatskoj

PORTRET BEGONJAtrener veterana «Mornara» prisjeća se kako je pekao nogometni zanat

MAJSTOR & ŠEGRTvirski kamenoklesari rade na uređenju otoka

DOČEK NOVE GODINEpjevat će lakoglazbeni veteran Duško Lokin, a bit će i vatrometa

BOŽIĆNA PREDSTAVAu prepunom Župnom dvoru najmlađi Virani uprizorili rođenje Kristovo

4

9

12

14

15

18

22

23

26

28

30

prosinac 5

naglasivši još kako je ovo samo jedan od načina na koji Općina pomaže djecu i učenike. Drugim riječima, uz potporu školarcima, odnosno njihovim roditeljima u nabavci školske opreme, Općina Vir u stopostotnom iznosu financira i rad virskog dječjeg vrtića «Smješko» koji je tako za sve roditelje i 60-ak upisanih mališana - potpuno besplatan.

Poticanje izvrsnosti

Za odlikaše i njihove roditelje koji su bili prisutni na svečanosti, održana je i 3-D prezentacija nove školske zgrade koju je za Općinu Vir idejno izradio zadarski arhitekt Bogdan Marov. Za

Poticanje izvrsnosti za sretniju buduc’nost

s 52 prijenosna računala te dala novčanu potporu roditeljima školaraca za nabavku školske opreme

Načelnik Općine Vir Kristijan Kapović i predsjednik Općinskog vijeća Mate Radović svim virskim odlikašima u osnovnoj i srednjoj školi podijelili su laptope naglasivši kako je ovo samo jedan od načina na koji Općina pomaže djecu i učenike

ajavljujući već uobičajenu isplatu božićnica virskim umirovljenicima, nezaposlenima, korisnicima socijalne skrbi i svim ostalim kategorijama stanovništva iz ranije utvrđenog socijalnog programa, virska općinska vlast u mjesecu darivanja realizirala je i dva značajna novčana i materijalna ulaganja prema virskoj školskoj djeci, odnosno njihovim roditeljima. Svi virski odlikaši dobili su prijenosna računala u vrijednosti od 150 tisuća kuna, a roditelji školske djece financijsku potporu za nabavku školske opreme. Njih oko 140 dobilo je za učenike osnovne škole i prva dva razreda srednje škole potporu u iznosu od 1,500 kuna te za srednjoškolce u trećem i četvrtom razredu po 2,500 kuna. «Imamo najbolji socijalni program u Hrvatskoj koji brine o svima koji su u potrebi, potom o mladima, studentima, školarcima i korisnicima dječjeg vrtića. U teškim vremenima na taj način želimo olakšati roditeljima i poticati obrazovanje, zato naš program ostaje i dalje bez obzira na najavljene mjere štednje od strane vlade RH», kazao je načelnik Općine Vir Kristijan Kapović obrazlažući znatna općinska materijalna ulaganja u obrazovanje i poticanje izvrsnosti.A evo kako je to izgledalo na samoj dodjeli prijenosnih računala odlikašima dan uoči Svetog Nikole te dan prije Svete Lucije kada su isplaćene potpore roditeljima. Računala za odlikaše

Neki će dobivena prijenosna računala zadržati za sebe, neki će ih dijeliti s braćom i sestrama, nekome će to biti prvo kućno računalo, a nekima još jedno, uvijek dobro došlo za povećanjem kolekcije kućne tehnološke opreme. Bilo ih je pedeset i dvoje u virskoj općinskoj vijećnici na svečanosti dodjele prijenosnih računala povodom proslave Svetog Nikole, i svi su u protekloj školskoj godini bili odlični učenici. Kako je ranije i najavila, Općina Vir darivala je virske odlikaše nagradom primjerenom za njihov izniman obrazovni uspjeh.«Pedesetih godina ljudi nisu znali čitati i pisati, a danas se bez informatičke pismenosti teško može napredovati u svom zvanju. Zato se u djecu od malena treba ulagati i poticati ih na izvrsnost», kazao je načelnik Kapović koji je zajedno s predsjednikom Općinskog vijeća Matom Radovićem svim virskim odlikašima u osnovnoj i srednjoj školi podijelio računala,

N

Načelnik Kapović čestita odlikašu

6 socijalni program

taj projekt vrijedan 25 milijuna kuna Općina je otkupila 7 tisuća četvornih metara privatnog zemljišta na Viru, a nova će škola biti smještena u ulici Put Lozica na izlazu iz Vira prema naseljima Lozice i Torovi. Također je za blagdan Sveta tri kralja najavljen i početak radova na novom dječjem vrtiću i ambulanti. «Nastavite i dalje s uspjesima u školi, budite marljivi i uspješni, a Općina će raditi na stvaranju uvjeta da takvi marljivi i uspješni mladi ljudi nakon školovanja pronađu posao i nastave živjeti na Viru», dodao je virski načelnik saževši osnovnu ideju oko želje virske Općine da kvalitetno i suvremeno riješi pitanje infrastrukture na Viru i poticanja mladih Virana na izvrsnost. Tim se željama pridružio i ravnatelj osnovne škole u Privlaci, Šime Vukić: «Općina Vir provodi ovakve inicijative već duži niz godina. Poklonima, darovima i na druge načine vezano uz izgradnju nove školske zgrade, nastoji pomoći školi u granicama svojih mogućnosti. Ovo je također odlična motivacija za sve učenike naše škole kako bi shvatili da dobrim učenjem, zalaganjem te ponašanjem dolaze i do nagrada», kazao je i dodao: «Uvjeren sam kako će ova inicijativa ubuduće pozitivno i poticajno djelovati na učenike u čije ime, kao i u ime njihovih roditelja, jedno veliko hvala Općini Vir. Ovo je jedna dobra gesta».I prije same podjele prijenosnih računala i gledanja vizualizacije projekta buduće osnovne škole čija je izgradnja jedan od najvažnijih projekata za Općinu Vir, riječi podrške i čestitke učenicima uputio je i virski župnik don Stjepan Vinko, nakon čega su nagrade došle u prave ruke. A evo što su rekli neki od nagrađenih školaraca.«Sretna sam zbog poklonjenog računala. Što ću raditi na njemu? Pa, svašta. Koristit ću ga za igre, ali najviše za MSN Messenger. Pokušat ću što više naučiti o radu na računalu i postići što bolje rezultate», kazala je učenica sedmog razreda osnovne škole u Privlaci Mateja Gržeta, inače ponosna i čista odlikašica. Marina Vučković pohađa treći razred područne osnovne škole na Viru, a prošle je školske godine kao «drugašica» odličnim uspjehom i zalaganjem stekla pravo na prijenosno računalo.

Računalo će nositi sa sobom

«Do sada nisam imala računalo, i ovo će mi biti prvo. Malo ću biti na Internetu, a možda ću ga koristiti i za igre», rekla je Marina. Tena Vučetić je također prošla s odličnim uspjehom, a kako

će koristiti dobiveno računalo još nije odlučila. Evo što nam je rekla: «Pa, ne znam još. Imam već obično računalo, a ovo će mi dobro doći jer se može nositi sa sobom».Prošlogodišnji «šestaš», sada učenik sedmog razreda Josip Ruško, nije zbog prijenosnog računala posebno «grijao» školsku stolicu. Inače je iz razreda u razred stalno odličan učenik, pa je ova nagrada zapravo došla u prave ruke.«Imam već računalo, ali ću sada na laptopu igrati igrice», kazao nam je Josip koji je na Vir došao iz Zagreba, pa će i igrice na prijenosnom računalu zajedno s njim seliti iz Vira u Zagreb, i obrnuto. «Sedmaš» je i Ante Bašić koji već posjeduje stolno i prijenosno računalo, ali će još jedan laptop dobro doći jer je njegovoj sestri samo malo nedostajalo pa da se kućna kolekcija računala zaokruži na – četiri komada.

poticanje izvrsnosti nastavak

Virski odlikaši na dodjeli laptopa u virskoj vijećnici

prosinac 7

kao i prošle godine potpisala Odluku o natječaju za dobivanje studentskih stipendija. To znači da će svi virski studenti, odnosno oni čiji roditelji podmiruju sve komunalne obaveze prema Općini, dobiti mjesečni iznos od 800 kuna ako studiraju u Zadarskoj županiji, te 1,200 kuna ukoliko su studenti na fakultetima i sveučilištima izvan Zadarske županije. Dodatnih 400 kuna dobit će svi studenti čiji je uspjeh odličan.

Socijalni program

Sasvim je sigurno kako je s ovogodišnjim iznosom financijskih i materijalnih potpora u okviru socijalnog programa, odnosno izdataka za socijalnu skrb, financijskih potpora obiteljima, djeci, umirovljenicima, bolesnima i nemoćnima, raznim udrugama te stipendiranja učenika i studenata, Općina Vir nadmašila sve prethodne godine u socijalnim izdavanjima prema stanovništvu otoka. A taj će iznos, zbog većeg broja onih koji podmiruju svoje obaveze prema Općini, biti već sljedeće godine veći. Za usporedbu, općinske donacije iz 2003. godine bile su manje od 300 tisuća kuna, godinu kasnije blizu 400 tisuća, dok su se 2005. i 2006. godine popele na iznos veći od 600 tisuća kuna. Milijunski iznos dostignut je i gotovo dvostruko prestignut tijekom 2007. i 2008. godine, a najbolje ga ilustrira podatak kako je samo u posljednjih šest mjeseci isplaćeno više od 800 tisuća kuna proračunskih sredstava prema stanovništvu Vira.Kada je riječ o socijalnom programu, odnosno trajnom opredjeljenju virske općinske koalicijske vlasti da materijalnim i financijskim potporama unaprjeđuje socijalnu kulturu življenja te pomaže i potiče svaki oblik obrazovanja, davanja Općine Vir usmjerena su na zaštitu starih i nemoćnih osoba, na one kojima je pomoć potrebna, potom na obitelji te možda i najvažnije - na motiviranje i stipendiranje mladih kao način ulaganja u vlastitu budućnost. Općinske Odluke o stipendiranju i materijalnoj pomoći odnose se na jednokratnu materijalnu potporu za umirovljenike, korisnike socijalne skrbi, nezaposlene osobe evidentirane u Zavodu za zapošljavanje i osobe starije od 65 godina. Kao i svih prethodnih godina, i ove su godine osigurana sredstva i raspisan natječaj temeljem Odluke Općinskog poglavarstva o jednokratnoj materijalnoj potpori za umirovljenike, korisnike socijalne skrbi, nezaposlene osobe koje su evidentirane u Zavodu za zapošljavanje i osobe starije od 65 godina, i to u iznosu od 500 kuna.Socijalni program također uključuje i financiranje besplatnog javnog prijevoza na području Općine Vir za sve umirovljenike,

«Malo joj je falilo da prođe s pet, tako da je odmah zatražila moj stari laptop. Ali, svi će biti kod mene», strogo je zaključio Ante.Na dodjelu prijenosnih računala stigao je i veći broj novinara, fotografa i televizijskih snimatelja iz svih zadarskih redakcija za koje je nakon svečanosti organizirano zajedničko fotografiranje virskih odlikaša i predstavnika Općine Vir. Kao i prilikom dodjele prijenosnih računala, tako je i uoči Svete Lucije kada su podijeljene potpore roditeljima za nabavku školske opreme, organizirana 3-D vizualizacija školske zgrade, a pored toga roditelji i njihova djeca mogli su se upoznati i s polivalentnim objektom novog dječjeg vrtića i ambulante. Načelnik Kapović još se jednom osvrnuo na nastojanja općinske vlasti da pomogne mladim Viranima u školovanju naglasivši kako je osim dodjele prijenosnih računala i isplaćene financijske potpore roditeljima za nabavku školske opreme, Općina Vir

Na blagdan Sveta tri kralja započet će radovi na novoj polivalentnoj zgradi dječjeg vrtića i ambulante vrijednoj 5,3 milijuna kuna za koje je Općina Vir okončala sav postupak i odabrala izvođača radova. Smješten ispod restorana «Viranka», taj će suvremeni odgojno-obrazovni i objekt zdravstvene zaštite sadržavati prostorije dječjeg vrtića i po prvi put na Viru prostorije za jasličku djecu, kuhinju te prostor ambulante zubne zaštite te ambulantu opće medicine. Općina je prethodno kupila 2 tisuće kvadrata za potrebe objekta čija se konačna izgradnja očekuje do kraja ljeta 2009. godine. Ovaj će projekt Općina Vir financirati s 50 posto sredstava, dok će drugu polovicu sredstava pokriti država. «Kada smo prvi put selili djecu u nove prostorije, imali smo dvadesetak korisnika vrtića, a sada ih imamo više od šezdeset pa nam je nova zgrada bila više nego potrebna kako bi naša djeca imala primjeren smještaj», kazao je načelnik Kapović predstavljajući projekt gradnje vrtića i ambulante.

Vrtić i ambulanta

8

korisnike socijalne skrbi i osobe starije od 65 godina te mjesečnu novčanu potporu za umirovljenike i korisnike socijalne skrbi čija su primanja manja od 1,500 kuna. To znači da će Općina svakom umirovljeniku koji ima manje od 1,500 kuna nadoplaćivati tu razliku do spomenutog iznosa, što je kao sadržaj izbornog slogana virske koalicijske vlasti na snazi još od 2005. godine.

Rekordna izdvajanja za stanovništvo

Također, potpora je usmjerena i na roditelje s jednokratnom naknadom za nabavku opreme za novorođenčadi u iznosu od 7,300 kuna te 10 tisuća kuna jednokratne naknade za nabavku opreme za svako treće, ili svako sljedeće dijete, koja je ove godine isplaćena u ukupnom iznosu od 113 tisuća kuna. Četiri obitelji s troje ili više djece dobilo je ukupno 40 tisuća kuna, dok je deset obitelji s potpomognuto s ukupno 73 tisuće kuna. S obzirom na pozitivan populacijski trend na otoku koji najočitije izražava sve više djece u virskom vrtiću, i ovaj bi iznos u budućnosti mogao biti sve veći. Briga oko najmlađih na ovaj je način postala socijalno opredjeljenje Općine Vir, a osim financijskom potporom za nabavku opreme za novorođenčadi realizira se i preko besplatnog vrtića kojeg Općina financira u 100-postotnom iznosu. Ekonomska cijena vrtića za cjelodnevan boravak s dva obroka u Zadru ili drugim sredinama iznosi više od 1,100 kuna, a kako na Viru nema participacije građana za 60-ak polaznika dječjeg vrtića «Smješko», roditeljima se mjesečno ušteđuje spomenuti iznos. Ruku pomoći virska Općina pružila je bolesnim i unesrećenim osobama kojih, srećom, nema mnogo i uglavnom je riječ o osobama zrelije životne dobi koje su bubrežni bolesnici i kojima je potrebna dijaliza, te osobama koje često moraju na laboratorijske pretrage krvi. Njima je Općina u potpunosti plaćala trošak puta do Zadra i natrag, a također je pomoć usmjerena i na invalidne osobe kojima su plaćeni aparati i ortopedska pomagala. Riječ je o posebno značajnoj pomoći, jer iznos od 100 tisuća kuna za neophodna pomagala pojedinac teško ili nikako sam ne može platiti. Kada je riječ o daljnjim ulaganjima, odnosno financijskim potporama prema stanovništvu, najbolje ih ilustrira Prijedlog Proračuna Općine Vir za 2009. godinu u kojemu je za zdravstvo

U rujnu ili najkasnije listopadu sljedeće godine otvorit će se radovi na zgradi škole koja bi po procjenama mogla biti gotova do rujna 2010. godine, odnosno do početka novog školskog ciklusa. Smještena kod virskog autobusnog kolodvora na 2,800 kvadrata površine ili s ukupnom površinom parcele od 7,500 kvadrata, ova će nova školska zgrada vrijedna 25 milijuna kuna sadržavati 8 učionica, 4 stručna kabineta, multimedijalni prostor, knjižnicu, restoran s kuhinjom te dvije sportske dvorane. Sredstva za izgradnju škole zajednički su rezervirana su od Općine Vir koja je prethodno kupila 7,5 tisuća kvadrata zemljišta, potom Ministarstva regionalnog razvoja, Ministarstva mora te Ministarstva prosvjete i sporta.

Nova škola

i socijalnu skrb planirano izdavanje od čak 2 milijuna i 100 tisuća kuna. Uz tekuće donacije zdravstvenim organizacijama i udrugama građana, Općina Vir spomenuti je iznos planirala realizirati kroz pomoć građanima i kućanstvima u novcu, invalidima i hendikepiranim osobama, kroz naknade za mirovine i dodatke, stipendije i školarine, naknade za opremanje novorođenčadi i sufinanciranje prijevoza učenika. Također, uz donacije Osnovnoj školi u Privlaci i financiranje dječjeg vrtića «Smješko» u ukupnom iznosu od 900 tisuća kuna, Općina Vir se nalazi pred skorim početkom izgradnje zgrada obrazovnih institucija, odnosno gradnje novog vrtića i ambulante te školske zgrade za koju će se izdvojiti 12 milijuna i 760 tisuća kuna. «Virsko ljeto» i druge manifestacije zabavnog i kulturnog sadržaja također su planirani dio u rashodima novog Proračuna, kao i donacije raznim sportskim i kulturnim udrugama – od najmlađih uzrasta Nogometnog kluba Vir, veterana Nogometnog Kluba Mornar, boćara Vira, KUD-a Sveti Ivan, kapitalnih donacija za župni ured do kapitalnih donacija za Lovačko društvo Zec - sve u iznosu većem od 2 milijuna i 200 tisuća kuna. S najavljenim rekordnim proračunom Općine Vir za 2009. godinu, znatno će se povećati i ulaganja te potpore prema svim stanovnicima otoka Vira.

Općina je isplatila potpore roditeljima školske djece

poticanje izvrsnosti nastavak

socijalni program

9prosinac

22. sjednica Općinskog vijeća Općine Vir

jednoglasno usvojenu Odluku o imenovanju Komisija za popis imovine i obaveza Općine Vir na dan 31. prosinca 2008. godine, potom uz spomenuti Prostorni plan i jednoglasno prihvaćene Izmjene i dopune Odluke o komunalnom doprinosu te usvojenu Odluku o komunalnom redu.

Proračun veći od 43 milijuna kuna

Uz Odluku o komunalnom redu i najavi moguće tužbe protiv PU zadarske te Odluku o pokretanju postupka o Izmjenama i dopunama Prostornog plana Općine Vir, treća točka dnevnog reda Općinskog vijeća koja je na glasanje stavila prijedlog proračuna za 2009. godinu, bila je najzanimljivija jer su pred javnost općinski vijećnici koalicijske vlasti SDP-HSS-HSLS izašli s rekordnim brojkama.

Rekordni proracvunU planu je 43,5 milijuna kuna što predstavlja najveći proračun u povijesti Vira, najavio je virski načelnik Kristijan Kapović Proračun za 2009. godinu u kojoj se pored vlastitih prihoda očekuje dobivanje 15 milijuna kuna državnih sredstava za realizaciju kapitalnih virskih projekata

očela je prigovorima virskih opozicijskih općinskih vijećnika i burnim Aktualnim satom, a završila najavom najvećeg proračuna u povijesti Općine Vir u iznosu većem od 43 milijuna kuna za 2009. godinu i jednoglasno prihvaćenom Odlukom o pokretanju postupka o Izmjenama i dopunama Prostornog plana Općine Vir. S osam točaka dnevnog reda maratonska troiposatna 22. sjednica virskog Općinskog vijeća održana 14. prosinca u zaključku se svodi na prihvaćanje Izmjena i dopuna proračuna Općine Vir za 2008. godinu, usvojeni Prijedlog proračuna za 2009. godinu i Izvješće Državnog ureda za reviziju o obavljenom uvidu u proračun i financijske izvještaje za 2007. godinu,

P

12 virski list

ok Republika Hrvatska još nije službeno postala zemlja kandidat za ulazak u Europsku uniju koristila je manji broj programa pomoći iz kojih je Bruxelles za kandidirane projekte davao bespovratna sredstva, a od sredine 2004. godine kada je Europsko vijeće odobrilo Hrvatskoj status kandidata otvorila se i mogućnost korištenja predpristupnih fondova i nekih manjih fondova namijenjenih zemljama članicama EU. FP 7, Media 2007, CIP, Eureka, Eurostars ili IPA, koji je kao decentralizirani fond najznačajniji za Hrvatsku, nazivi su programa iz kojih se financiraju razni projekti zemalja kandidata za ulazak u Europsku uniju. No, oni nisu namijenjeni samo Vladama pojedinih zemalja ili njihovim državnim agencijama. Na njega se mogu ravnopravno javljati i jedinice lokalne samouprave koje žele razvijati vlastite projekte i za koje im nedostaju potrebna financijska sredstva, a EU ih nudi u bespovratnom obliku. Zato je Općina Vir odlučila stručno osposobiti dvoje svojih djelatnika, Paolu Žepinu i Hrvoja Bašića, kako bi u budućnosti preko njih pokušala od fondova i programa iz Bruxellesa, ili od domaćih državnih agencija, dobiti novce za lokalne projekte. Osim toga, njihovim osposobljavanjem virska Općina imat će i mogućnost daljnjeg zapošljavanja i školovanja kadrova kako bi mogla sastaviti i osposobiti stručan tim koji bi Bruxellesu ili na adrese hrvatskih državnih agencija prijavljivao projekte te tako stekao mogućnost korištenja velikih europskih sredstava iz brojnih predpristupnih fondova. Ulaskom Hrvatske u EU, i te će se mogućnosti znatno proširiti.

Bespovratni novac iz EU

Sami fondovi koji se već koriste i koji će biti namijenjeni za korištenje kada Hrvatska uđe u Europsku uniju, nužno je pojasniti, mogu biti centralizirani i decentralizirani. Centralizirani znače da ih izravno odobrava Bruxelles te da se natječaj raspisuje u središtu Unije gdje ih procjenjuju evaluatori, odnosno svojevrsni procjenitelji koji boduju projekte, a decentralizirani se odnose na one programe i projekte za koje natječaje raspisuje Vlada ili neka od državnih agencija. Ako primjerice govorimo o virskoj komunalnoj tvrtki «Vodovod Vir», natječaje bi u tom slučaju raspisivala državna tvrtka «Hrvatske vode». Riječ je o transferu novca koji iz Bruxellesa odlazi u Hrvatsku, a potom se preko spomenutih institucija financiraju odobreni projekti. U teoriji, ako je projekt napisan na jednom od jezika zemalja članica EU, može se i iz Vira slati u Bruxelles te ravnopravno sa svim ostalim projektima iz zemalja EU sudjelovati na natječaju

Općina financira stručno osposobljavanje svojih kadrova za mogućnost korištenja predpristupnih fondova i kao

unutar pojedinih fondova. Praksa govori kako tek jedan od deset takvih projekta ulazi u program za financiranje, pa je jasno kako projekti moraju biti iznimno temeljito i vješto napisani kako bi u konkurenciji mnogih drugih projekata iz svih zemalja EU-a došli do cilja – bespovratnog novca.Iako su uvjeti za sve isti, bez obzira dolazi li projekt iz zemlje članice EU ili zemlje kandidata za članstvo, situacija za zemlje poput Hrvatske u praksi je nešto teža jer je iznimno bitno prepoznati kojemu se fondu i na koji natječaj šalju projekti. Drugo, natječajni uvjeti su vrlo zahtjevni i komplicirani pa se zemlje ili zainteresirane strane često služe posrednicima, odnosno specijaliziranim agencijama i konzultantima koji izrađuju natječajnu dokumentaciju. U slučaju kakav je na Viru, dakle da lokalna samouprava sama školuje svoj kadar za potrebe prezentiranja i financiranja projekata u Bruxellesu ili Zagrebu, javlja se daljnja potreba oformljenja tima čiji bi zadatak bio izrada potrebne natječajne dokumentacije.

Školovanje kadrova

U cijeloj priči, iz razloga koje smo već naveli kao kompliciranost i zahtjevnost natječajne dokumentacije, najvažnija će biti praksa pa virski polaznici specijalističkog školovanja uz teoretski

Vir u utrci za bespovratni novac Europske unije

Ono što je za Vir bitno, podudaranje je proklamiranih europskih trendova financiranja i virskih razvojnih ciljeva i potreba, od izgradnje komunalne infrastrukture vodovodne i kanalizacijske mreže, ekološkog pročiščavača, potom izgradnja i sanacija lokalnih cesta, edukacija kadrova ili razmjena ljudi, projekata i ideja

D

13prosinac

dio nastave kroz razne primjere rade i praktičan dio. O koliko zahtjevnom i ozbiljnom poslu je riječ svjedoči i činjenica kako sama natječajna dokumentacija zna sadržavati više od 500 stranica.U drugom slučaju, mogu se koristiti konzultantske tvrtke iz EU koje bi s 10 do 15 posto provizije vodile lokalnu samoupravu kroz natječajni postupak. Kako je virska Općina željela obrazovanjem vlastitih kadrova steći mogućnost samostalnog i kvalitetnog predstavljanja projekata u EU, Žepina i Bašić su od studenog ove godine polaznici specijalističkog petomjesečnog tečaja s pet predavačkih trodnevnih turnusa koje vodi najveća specijalizirana konzultantska slovenska tvrtka «RR & Co. Ltd».Po završetku školovanja Žepina i Bašić steći će potvrdu i svjedodžbu s potpisom Europske unije o stručnom osposobljavanju, ili drugim riječima, steći će sposobnost natječajnog predstavljanja projekata u EU ili prijavljivanja virskih projekata na adresu Europske unije za bilo koji od navedenih programa iz predpristupnih fondova. U skoroj budućnosti, kada Hrvatska uđe u Europsku uniju, i broj takvih fondova bit će znatno veći pa će i mogućnosti lokalne samouprave za dobivanjem bespovratnih sredstava biti znatno izraženije.Primjerice, Slovenija je u godini uoči ulaska u Europsku uniju imala na korištenje 500 milijuna eura bespovratnih sredstava, a danas ima 4 milijarde eura koje mora iskoristiti kroz kalendarsku

godinu. Zaključak je zapravo jednostavan: onog trenutka kada Hrvatska pristupi europskoj državnoj zajednici, otvorit će se beskrajno «more» mogućnosti za razvijanje projekata. No, pogrešno je shvatiti kako će sredstva sama po sebi stizati na adrese hrvatskih institucija, gradova ili općina. Bez pravilno i stručno osmišljenih projekata, neće biti ni novca, jer se više-manje svi projekti baziraju na razvoju lokalne samouprave, zaštiti okoliša, međusobnoj povezanosti i integraciji među ljudima, lokalnim zajednicama, regijama i državama. Evo i suprotan primjer iz prakse EU: Bugarska je kao zemlja članica dobila 350 milijuna eura za 2008. godinu, ali im je 100 milijuna već povučeno jer nije razvijala spomenutu strategiju niti predstavljala projekte na natječajima fondova.Stoga će od presudne važnosti biti upravo osmišljavanje strategije i projekata koje treba financirati bespovratnim sredstvima. U komunalnim virskim tvrtkama zato najavljuju kako će se s njihove strane izvršiti sve obaveze projektiranja i ishođenja potrebnih dozvola kako bi u skoroj budućnosti preko osposobljenih ljudi prijavljivali projekte i stekli mogućnost dobivanja europskog novca. Naravno, ni uredno sređivanje cjelokupne dokumentacije i «papirologije» nije jamstvo prolaznosti projekata. Statistika kaže, kako smo naveli, da tek svaki deseti prijavljeni projekt dobiva potrebna sredstva. Ono što je za Vir bitno, podudaranje je proklamiranih europskih trendova financiranja i virskih komunalnih potreba, kao što je izgradnja komunalne infrastrukture vodovodne i kanalizacijske mreže, danas-sutra i ekološkog pročiščavača, potom izgradnja i sanacija lokalnih cesta, edukacija kadrova ili razmjena ljudi, projekata i ideja kroz bratimljenje s drugim sredinama, gradovima ili lokalnim zajednicama. Sve je to dio virske strategije razvoja.

Spremno dočekati EU Za sada su za sve u Hrvatskoj najzanimljiviji programi iz IPA-e, jer je riječ o decentraliziranom programu s pet komponenti od kojih treća komponenta tog programa kaže kako će država sa svojim okvirnim programom i sredstvima iz Bruxellesa financirati mahom velike projekte uređenja, gradnje kanalizacijskog sustava, pročiščavača otpadnih voda i slično, koji su financijski teški od 15 do 30 milijuna eura. IPA, odnosno Instrument for Pre-Accession Assistance, nasljednica je CARDS-a i PHARE-a, a za Hrvatsku je važna zbog osiguranja potpore tijekom pregovora i ulaska u EU, vezanu uz poboljšanje i širenje upravnih kapaciteta te sposobnosti zemlje da se koristi sredstvima EU što je, kako je utvrđeno tijekom prethodnog razdoblja, «rak rana» hrvatske uprave. Njegov je ukupni proračun 11 milijardi i 468 milijuna eura namijenjenih kao pomoć zemljama kandidatkinjama kako bi se poduprlo njihovo progresivno usklađivanje s EU pravilima i politikama.Kako svih pet komponenti ovog programa nudi brojne mogućnosti za razvoj i bespovratno financiranje projekata, a naslovljene su Pomoć u tranziciji i izgradnji institucija, Prekogranična suradnja, Regionalni razvoj, Razvoj ljudskih potencijala i Ruralni razvitak, zahvaljujući potrebama i ranije utvrđenom virskom strateškom razvoju – Vir će se bez sumnje na vrijeme pripremiti za učinkovito djelovanje unutar EU.Uostalom, nužan preduvjet u procesu pristupanja Hrvatske u EU upravo je donošenje predpristupne strategije čiji je cilj pripremanje zemlje za buduće članstvo. Ona uključuje mnogobrojne dokumente i mehanizme kao što su ugovori o udruživanju, sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, europski ugovori i konvencije, europska partnerstva, predpristupna pomoć, sufinanciranje od strane međunarodnih financijskih ustanova, sudjelovanje u programima EU, u radu agencija i odbora EU, donošenje nacionalnog programa za usvajanje europskog zakonodavstva, izvješća o napretku te na koncu i politički dijalog.

pripremu za članstvo Hrvatske u Europskoj uniji

Vir u utrci za bespovratni novac Europske unije

14 virski list

Predstavnici Općine Vir na radnom sastanku u Ministarstvu mora

Osigurana sredstva za kapitalne virske projekteS transferom novca preko Zadarske županije Ministarstvo će u projektu izgradnje dječjeg vrtića i ambulante sudjelovati s ukupnih 2,6 milijuna kuna, dok će preostalih 2,6 milijuna izdvojiti Općina Vir

inistarstvo mora, prometa i infrastrukture transferom novca preko Zadarske županije uložit će ukupnih 2,6 milijuna kuna u projekt gradnje novog dječjeg vrtića i ambulante na otoku Viru – dio je dogovora s radnog sastanka u spomenutom Ministarstvu na kojemu su početkom prosinca u ime Općine Vir bili načelnik Kristijan Kapović, zamjenik načelnika Mario Kapović te općinski vijećnici Dalibor Kapović i Veseljko Orlić.S tim transferom novca kojega čine ranije osigurana sredstva koja će se iz 2008. godine prebaciti u narednu godinu te dodatnih 1,1 milijun kuna, pokrit će se 50 posto od ukupnog troška za gradnju vrtića i ambulante dok će preostalu polovicu iznosa izdvojiti Općina Vir. Tako čitav projekt izgradnje polivalentnog objekta ambulante i vrtića iznosi ukupnih 5,2 milijuna kuna, uključujući PDV.

11 milijuna kuna za vodovod i kanalizaciju

Ministarstvo mora Božidara Kalmete također će u 2009. godini izdvojiti i 7 milijuna kuna za potrebe radova na izgradnji kanalizacijskog sustava na otoku te 4 milijuna kuna za izgradnju virske lokalne vodovodne mreže. S kreditnim sredstvima komunalna tvrtka «Vodovod Vir» upotpunit će ovaj iznos s još 10 milijuna kuna za 2009. godinu.Razgovaralo se i o još jednom virskom projektu, izgradnji sportskog centra na Prauljama, koji bi po pretpostavkama koštao oko 2,5 milijuna kuna i za kojega postoji mogućnost da ga Ministarstvo mora financira s oko 25 posto od ukupnog iznosa.Kako se po Zakonu o otocima dio poreza na dohodak prikupljen

na području Općine Vir deponira u Hrvatsku banku za obnovu i razvitak, a Općina Vir već pet godina nije koristila ta sredstva, dogovoreno je da se potpiše ugovor kojim bi se ta sredstva aktivirala za pojačano održavanje nerazvrstanih cesta. Visina deponiranih sredstava iznosi 2,7 milijuna kuna dok bi ugovor vrijedio 4 milijuna kuna, a razlika bi se punila iz sredstava koja će se uplaćivati u idućem razdoblju i automatski preusmjeravati u projekt održavanja nerazvrstanih cesta.Izaslanstvo Općine Vir bilo je i na sastanku u Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost gdje ih je primila Renata Pavlina, voditeljica i koordinatorica projekata u području zaštite okoliša. Razgovaralo se o potrebi sanacije divljih odlagališta na području Vira, pa je predloženo prikupljanje potrebne dokumentacije za sanaciju divljih odlagališta.

Izgradnja «zelenih otoka»

Više od 7 milijuna kuna, iznos je sredstava potrebnih za izvršenje sanacije svih divljih odlagališta na području Općine Vir, a utvrđen je ranije izrađenim elaboratom. Od Uprave Fonda također bi se zahtijevalo sufinanciranje nabavke novih kanti za otpad zapremine 120 i 240 litara, potom i sufinanciranje izgradnje «zelenih otoka» na kojima bi se nalazile i velike kante zapremine 7m3. Na čitavom području Vira izgradilo bi se više od 20 «zelenih otoka» na kojima bi se vršila separacija metalnog i plastičnog otpada, dok bi za odvoz bilo potrebno nabaviti i specijalizirano vozilo. Predviđeni troškovi iznosili bi 5 milijuna kuna. Po prijedlogu Općine Vir, Fond bi uložio 60 posto od potrebnih sredstava, dok bi Općina participirala s 40 posto. O ovim zahtjevima odlučivat će Uprava Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost na jednoj od svojih skorih sjednica.

Na poziv gradonačelnika Velike Gorice Tonina Picule i predsjednice Gradskog vijeća Vesne Škare Ožbolt, izaslanstvo Općine Vir sudjelovalo je 13. prosinca na proslavi Dana Grada Velike Gorice koji se obilježava na blagdan Svete Lucije, zaštitnice Turopolja. U izaslanstvu su bili načelnik Općine Vir Kristijan Kapović, zamjenik načelnika Mario Kapović te općinski vijećnici Dalibor Kapović i Veseljko Orlić. Na domjenku, koji je organiziran

Načelnik Općine Vir Kristijan Kapović, njegov zamjenik Mario Kapović te vijećnici Dalibor Kapović i Veseljko Orlić bili na proslavi Dana Grada Velike Gorice

Četveročlano virsko izaslanstvo na proslavi dana Grada Velike Gorice

Gradonačelnik Picula uzvratio gostoprimstvo

nakon svečane akademije u povodu Dana Grada, četveročlano izaslanstvo Općine imalo je priliku i zadovoljstvo družiti se sa građanima Velike Gorice koji na Viru posjeduju vikendice i kojih s područja grada i šire velikogoričke okolice ima oko 400. Ovim je pozivom virskom izaslanstvu velikogorički gradonačelnik Picula uzvratio gostoprimstvo kada je na poziv virskog načelnika Kapovića uveličao proslavu Dana Općine Vir, a time i produbio prijateljske odnose koje njeguju ove dvije sredine.

15prosinac

Intervju bivši svestrani zadarski sportaš, prosvjetni radnik, sportaš, kolumnist i reporter te ribič i udičarski sudac

Kad je ružno vrijeme najjeftinije je otići na ribarnicu

dičarskog suca i osnivača Sportskog ribolovnog kluba Donat iz Zadra, udičarskog reportera i kolumnista «Zadarskog lista» Joška Gataru Virani su imali priliku upoznati na virskom udičarskom kupu «Sveti Ivan» koji će narednog ljeta doživjeti svoje četvrto izdanje. Uz javno izrečene pohvale Sportsko ribolovnom društvu Vir za primjerenu organizaciju tradicionalnog Kupa, 70-godišnji Gatara sigurno je virskim prijateljima i ribolovcima imao prilike udijeliti i koji savjet. S obzirom na vještinu virskih ribiča, možda je savjet išao i u obrnutom smjeru te poslužio udičarskom sucu za pisanje njegovih kolumni o udičarenju. Uostalom, sam nam je Gatara priznao kako nije naročito vješt u hvatanju hobotnica te kako

njezin rekordni prijavljeni ulov u cijeloj Županiji na natječaj «Zadarskog lista» iznosi za virske prilike, neskromno rečeno, skromnih 7,6 kilograma, jer nam je još u živom sjećanju ponosno lice jedne virske gospođe koja nam se pohvalila kako je njezin suprug iz mora izvadio orijašku hobotnicu od 11 kilograma. «Šteta što taj ulov nije prijavio na natječaj. Nagrade za rekordne ulove i pobjednike natječaja su lijepe i korisne, a i samo sudjelovanje već nešto znači», kaže nam Gatara.U sportskoj karijeri ovog svestranog Omišanina po rođenju, ili Zadranina po ljubavi i životnom izboru, krije se renesansni interes čovjeka prema znanju, sredini koja ga okružuje i koju neskriveno ljubi. Gatara je tijekom svog dugogodišnjeg bavljenja sportom bio prvotimac Nogometnog kluba Zadar igrajući u istoj generaciji s Viraninom Tomislavom Bašićem.«On je bio na lijevom krilu, a ja iza njega kao lijevi bek»,

U

More je vrag, jedno od najžešćih prirodnih elemenata kojega čovjek nikad ne smije podcijeniti, zato je uvijek mudrije i jeftinije kad je loše vrijeme poći na ribarnicu, nego riskirati i brod i glavu. Također, kada se izlazi na more uvijek savjetujem da se ide s dva broda

Josko Gatara

^

16 intervju

prisjeća se. Profesionalno se bavio i rukometom okončavši karijeru s vjerojatnim dobnim rekordom u 48-oj godini života, a u Zadru su ga poznavali i kao vrsnog plivača i vaterpolistu tadašnjeg zadarskog ligaša. Ipak, najduže je po prirodi stvari ostao vezan uz udičarski sport, i to još od samog početka rada čuvenog zadarskog Zubaca pa sve do osnutka Donata te uloge suca na natjecanjima širom Županije. Gatara je i umirovljeni prosvjetni radnik, profesor povijesti i arheologije te bivši direktor zadarskog Đačkog doma. Pričali smo ne samo o ribanju.

Kupiti štap i izaći na more

VL Kako ste iz Omiša došli živjeti u Zadar?Gatara Ja sam u Omišu živio svega dvije godine, do 1940. godine kada smo se preselili u Šibenik jer je otac, inače rođeni Šibenčanin, dobio posao u istoj tvrtki za koju je do tada radio, ali koja je djelovala i u šibenskoj Crnici. U Zadar smo pod drugim okolnostima došli dvije godine kasnije i tu smo ostali živjeti. VL Kao šestogodišnjak ste, dakle, doživjeli razaranje Zadra?Gatara Da. Imao sam pet i pol, šest godina i već bio dosta zreo za svoju dob jer smo kao djeca u ratu puno brže sazrijevali od drugih koji nisu imali takva iskustva. Ono što smo doživljavali u tom vremenu svakako nije bilo dječje. Gledao sam kako bombe padaju na grad i sklanjao se u bunker koji je bio najbliži. Stanovali smo u centru grada, tako da sam i kao dijete stalno vrludao po gradu i doživio sva bombardiranja. Nisu same eksplozije bile toliko strašne, jer sam bio zaklonjen, ali strava je uslijedila nakon što se izašlo iz skloništa. Sve je bilo srušeno i svugdje su bila tijela mrtvih ljudi. Bombardiranja su ljude zatekla nespremnima, i nisu se svi uspijevali skloniti na vrijeme. VL Zadar niste napuštali?Gatara Ne, mada sam mogao. Imao sam prilike i lijepih ponuda i kao sportaš i, kasnije, kao prosvjetni radnik, ali iz Zadra nisam htio otići. Zaista volim grad u kojemu živim, a takva su i moja djeca. VL Preskočit ćemo 50-ak godina i doći do osnutka SRD Donat. Zašto ste pokrenuli još jedan udičarski klub u Zadru?Gatara Predsjednik sam kluba, ali ne i jedina osoba koja ga je osnovala. Htjeli smo zapravo pokrenuti klub koji ne bi bio profesionalan u smislu da isključivo stvara natjecatelje. Htjeli smo klub za druženje, od onih najmlađih do najstarijih članova. Drugo, željeli smo u cijelu priču uključiti i obitelji kako bi stvorili familijaran klub. Uživam u Klubu raditi s djecom kroz školu udičarenja. Dolaze nam 8-godišnjaci i stariji, a to su uvijek zabavni i dirljivi trenuci. Vidite kako dijete hoće naučiti i želi nešto postići, ali ne može jer još uvijek ništa ne zna. Međutim, djeca brzu uče pa je šteta što nemamo mogućnosti kako bi tu djecu zadržali da uvijek budu sportski ribolovci, bez obzira na godine i vrijeme. Najmanje je tu važno sportsko natjecanje, a najviše bavljenje sportom koji je strahoviti relaks za kompletan ljudski organizam. Preporučam mnogim prijateljima da se ostave politike, čitanja novina i gledanja televizije. Puno je bolje kupiti štap i izaći na more. Tu je čovjek u prirodnom okolišu, potpuno slobodan i lišen briga koje ga zaokupljaju tijekom dana. Uvijek sam bavio ribičijom, i dok sam igrao rukomet, i kao nogometaš, te bilo kroz zabavu bilo u natjecateljskom smislu. U samom Zubacu sam od prvih dana.VL S obzirom na velik broj sportova kojima ste se bavili, možete li izdvojiti nešto što držite najvećim uspjehom?Gatara Pa, smatram da sam uspio kao sportaš samom činjenicom da sam se dugo održao. Svugdje gdje sam bio, polučio sam određene uspjehe. Recimo, kao nogometaš dobio sam ponudu austrijskog Innsbrucka ali mi je bilo daleko od Zadra i mora. Mogao sam i kao rukometaš ići igrati gdje sam htio, ali uvijek mi je osjećaj pripadnosti Zadru bio jači. Smatrao sam kako je potpuno svejedno ako si sportaš, gdje se sportom

baviš, jer u to vrijeme nije bilo profesionalizma ni utrke za novcem. Možda bi odlazak u inozemstvo donio neka iskustva, ali nisam osjećao da mi je to potrebno. Osim toga, s klubovima u kojima sam igrao postigao sam lijepe rezultate. U onom vremenu, za jedan mali grad kakav je bio Zadar, veliki uspjeh bio je igrati u Drugoj nogometnoj ligi. Nešto od toga počivalo je i na drugim osnovama, a ne samo na kvaliteti koju je Zadar uvijek imao. Bilo je teško probiti se s malom sredinom na jedan viši nivo. Danas, kao peti grad u Hrvatskoj i s objektima koje imamo te s onima koji će tek doći, mislim da ćemo vrlo brzo pokazati koliko sportskog talenta posjeduje ovaj grad. Jedino mi je žao što Nogometni klub Zadar tako slabo stoji, što je neshvatljivo s obzirom na veličinu današnjeg grada i njegov značaj u Hrvatskoj. Mislim da je to katastrofa i da je svakom Zadraninu žao zbog toga.

Popularizacija udičarenja VL Kako ste Vi igrali?Gatara Mislim da sam bio dobar. Igrao sam u početku na lijevom beku, pa potom kao desni bek i centarhalf, da bi na koncu igrao na mjestu centarfora. Bio sam poznati golgeter, zaista nema golmana u Dalmaciji kojemu nisam zabio gol. Zabio sam i vratarima reprezentacije Jugoslavije, recimo Panteliću iz Vojvodine s nekih 18 metara i ako je još živ, sigurno ga pamti. VL Vratit ćemo se na udičarenje, odnosno Vaše udičarske kolumne u «Zadarskom listu» koje objavljujete već tri

joško gatara nastavak

Uvijek je dobro imati četiri-pet vrsta boja koje možete kombinirati, jer imate, primjerice, lignju koja neće ni na crvenu, ni na plavu, ni na zelenu, već na takozvani pipita uzorak. Dakle, svatko tko ide na lignje neka ponese jednu dobru garnituru skosavica, jer ona spada u vrlo pametne beštije

Nediljko Čepić (lijevo), Tonći Liverić i Joško Gatara (desno) na ovogodišnjem virskom udičarskom Kupu «Sveti Ivan»

17prosinac

godine. Što Vas je ponukalo na pisanje o udičarenju? Gatara Davno prije te kolumne, dugo sam kao sportski komentator beogradskog «Sporta» pisao o rukometu, košarci, nogometu i vaterpolu, odnosno o cjelokupnom sportskom životu grada. Radio sam i na «Radio Zadru», te pisao o sportu u «Narodnom listu». Zaista sam uvijek volio pisati o sportu, a stao sam nakon teže saobraćajne nesreće koju sam imao. Kada sam se vratio sebi i izašao iz krize u koju sam upao, odlučio sam pisati o ribolovu jer se o njemu malo pisalo. Ljudi ga doživljavaju kao sport u kojemu ne vidiš kako netko «ganja» loptu, pa nije dovoljno atraktivan. Međutim, nitko nije vidio da i u njemu postoje ljudi koji svojim uspjesima pronose ime grada i da o njemu treba nešto znati i pisati. Pisao sam tako o svim natjecanjima na kojima su bili zadarski udičari i o svim novostima vezanima uz udičarenje. I meni je to dobro došlo, jer sam stjecao nova iskustva i učio nove stvari koje bih potom podijelio s čitateljima. U «Zadarskom listu» zajedno s urednikom priloga Plodovi zemlje i mora Nedjeljkom Jusupom osmislio sam rubriku i dobio prostor, pa mislim kako smo zajednički kroz taj Prilog poprilično upoznali čitatelje s udičarenjem. VL Osim iz neposrednog ili iskustva drugih udičara, odakle crpite i prenosite znanja o udičarenju? Gatara Imam mnoštvo knjiga o sportskom ribolovu odakle crpim znanja i informacije, koristim se i Internetom, a dosta se služim i talijanskom literaturom. Talijani su među najboljim ribičima na svijetu i pravi majstori za izmišljanje novih stvari. Od njih sam dobio inspiraciju, pa sam i sam u fazi izmišljanja nekih

rješenja za što kvalitetnije udičarenje. Ako se pokažu dobrim, onda ću i čitatelje upoznati s njima kako bi ih mogli isprobati. Potrebno je svako znanje prenositi drugima, jer nitko ne može kazati kako zna sve. VL Iz tog razloga čitateljima predstavljate cijeli niz podataka o udičarenju, morskom svijetu i, recimo, vremenskim prilikama?Gatara Naravno. Imamo mnoštvo djece, cijele generacije, koje u školama uče koliko Japan proizvodi čelika i željeza, a nitko im ne govori koje mu ribe žive ispred nosa. To je katastrofa, jer bi djecu od vrtića trebalo upoznavati s okolinom u kojoj žive. Ne mislim samo na biološki svijet, već i na običaje, pjesme, tradiciju ili riječi. Ja pišem o ribama. VL Koliko su vremenske prilike bitne za udičarenje? Gatara Iznimno. Gledajte, ribička prognoza nije samo plod moga znanja, već je satkana od niza značajnih elemenata koje sam pokupio prateći prognozu vremena iz Zemunika i Borika koja je od naročitog značaja za Zadar i Županiju. VL Možete li pojasniti?Gatara Zadarska županija ima jednu posebnu mikroklimu, koja je drukčija od nekih drugih, i koja ima važnost kada govorimo o udičarenju. Drugo, mi imamo posebno otočje koje je fantastično za ribolov. Kroz razgovore s ribolovcima saznaje se sve; koje su dobre pošte za ribolov, kakva se i kako se riba u kojim vremenskim prilikama kreće, kakve su struje i od svih tih pojedinih znanja pravim općenitu sliku specifičnu za naš kraj.

Ako je ružno vrijeme, ostani kući

VL Tako obrađene i sakupljene, koliko su Vam uspješne prognoze za lov i kretanje riba?Gatara Možda nisu uvijek 100 posto sigurne, ali jesu od 70 do 80 posto. Naravno, sve zavisi je li ribič došao na mjesto gdje ima ili nema ribe. Činjenica je kako me mnogi zovu s mora i kažu «na tom i tom sam mjestu, što sada da radim?». Dakle, ne pišem samo da bih pisao, već i da bih upoznao ljude s onim što ih čeka na moru u svim uvjetima i vremenskim prilikama.VL Što je najbolje po ovakvom kišnom i burnom vremenu koje nas prati već duže vrijeme?Gatara U ovom je slučaju najbolje ostati kući. Ne treba ti ništa drugo nego da ti na moru zastane motor, pa možeš biti na ne znam kojem brodu, ali kad si sam i bez pomoći, more te mora baciti na hridine. To se već događalo i to je za nekoga tko je ribič, vrlo neozbiljno. More je vrag, jedno od najžešćih prirodnih elemenata kojega čovjek nikad ne smije podcijeniti, zato je uvijek mudrije i jeftinije kad je loše vrijeme poći na ribarnicu, nego riskirati i brod i glavu. Također, kada se izlazi na more uvijek savjetujem da se ide s dva broda. Ako se nešto dogodi, jedan drugome uvijek može pomoći. VL Imate li kakav učinkovit savjet za ljubitelje skosavice?Gatara Reći ću kako ja lovim. Dakle, ako idem na peškafondo i ako je trava visoka oko 60 centimetara onda uvijek stavim olovo bez iglica kako ne bi zapinjalo za travu, ali prije toga spustim skosavicu i dižem je dok ne uhvatim travu. Kad je uhvatim, znam na kojoj je visini, pa tada prvo spuštam olovo a iznad toga su mi dvije skosavice pa onda polako potežem ili peškafondajem. Ako sam na skosanju odnosno panuli, onda rabim crvenu i plavu boju. Plavu ili svijetlo zelenu koristim prije zalaska sunca i u rano jutro, a crvenu već kad je pomalo pao mrak jer na sebi ima fluorescentni efekt. Na panuli još lovim s olovom koje je do pet metara ispred skosavice, a težina tog olova zavisi o dubini na kojoj vršim panulavanja. Ako je dubina veća, i olovo je teže. Međutim, uvijek je dobro imati četiri-pet vrsta boja koje možete kombinirati, jer imate, primjerice, lignju koja neće ni na crvenu, ni na plavu, ni na zelenu, već na takozvani pipita uzorak. Dakle, svatko tko ide na lignje neka ponese jednu dobru garnituru skosavica, jer ona spada u vrlo pametne morske beštije koja dobro zna što se ispred nje događa. Pa ti sada reci nekome da gleda k’o lignja ili sipa…

Cijele generacije djece u školama uče koliko Japan proizvodi čelika i željeza, a nitko im ne govori koje mu ribe žive ispred nosa. To je katastrofa, jer bi djecu od vrtića trebalo upoznavati s okolinom u kojoj žive. Ne mislim samo na biološki svijet, već i na običaje, pjesme, tradiciju ili riječi

Nediljko Čepić (lijevo), Tonći Liverić i Joško Gatara (desno) na ovogodišnjem virskom udičarskom Kupu «Sveti Ivan»

20 uspomene

vječiti dizaličar nastavak

Miro je posao odmah dobio kao dizaličar, pa je s prvom dizalicom «Brodospas I» koja je mogla podizati teret od 45 tona na «vatrenom krštenju» sudjelovao u vađenju putničkog parnog broda «Karađorđe» koji je kod otoka Zlarina potonuo od eksplozije mine. Izvađen 1952. godine i obnovljen predan je s novim imenom, «Proleterka». Još je moćnija bila druga plovna dizalica na kojoj je radio Budija - «Blanka» - s mogućnošću podizanja tereta od 60 tona, ali je profesionalni vrhunac doživio radeći i upravljajući dizalicom «Veli Jože» koji je sa svoja standardna tri kraka na visinu od 35 metara mogao podignuti nevjerojatnih 350 tona, i koji je od mora do kraja produžetaka dosezao visinu od 58 metara.Mitska dizalica svoje ime duguje staroj primorskoj legendi o istarskom divu Velom Joži koja je zapisana u književnom opusu pjesnika i revolucionara Vladimira Nazora, a dio je hrvatske pomorske i kulturne baštine. Lik dobrodušnog istarskog orijaša koji ustaje protiv mletačke vlasti najuvjerljiviju preobrazbu imao je upravo u plovnoj dizalici čiji su ogromni krakovi odgovarali predodžbi o nekadašnjem pučkom velikanu. Izgrađena je 1951. godine u Nizozemskoj odakle su je po uzburkanom Atlantiku preko Biskaja do Splita doteglila dva snažna oceanska tegljača. Cijeli ponton koji se doimao poput plovećeg manjeg otoka iz kojega su rasli moći krakovi, bio je dugačak četrdeset metara, a širok oko 18 metara. Na palubi «Velog Jože» bila su i postavljena tri velika vitla na čijim se bubnjevima omotavala duga čelična užad s pomičnim i statičnim koloturnicima i čvrstim kukama. Kako je pri svakoj operaciji podizanja i spuštanja tereta najvažnije bilo u svakom trenutku posebnom vagom pratiti opterećenje visokih krakova dizalice, ali i svakog vitla posebno, riječ je o iznimno teškom poslu koji se često odvijao u dramatičnim okolnostima koja su do krajnjih granica iskušavala izdržljivost «Jožinih» čeličnih mišića.

Sve je mogao Veli Jože

«Sve je mogao Veli Jože i sve što se od teških poslova na Jadranu napravilo, njegova je zasluga», kaže dizaličar Budija evocirajući uspomene na brojne operacije čišćenja jadranskog podmorja i graditeljskih pothvata u kojima je najčuvenija plovna dizalica Mediterana vadila podmorski kabel sa 74 metra dubine između Korčule i Hvara, podmornicu «Medusa» pred Venecijom na dubini od 22 metra, austrijski brod-hladnjaču «Cristinu» nasukanu kod Vele Luke, ili kada se pod zastavom Ujedinjenih naroda priključila podizanju potopljenih brodova u Port Saidu. Sve je radio «Veli Jože», a na njemu i njegov dizaličar Viranin Kažimir Miro Budija; neumorno od jutra do sutra, na vrelom afričkom suncu, u pustom i nenastanjenom krajoliku, ili pod udarima mrzle bure. «Nikad nije bilo odmora, stalno smo radili. Nije bilo ni vikenda, ni slobodnih dana, uvijek smo bili u poslu. A tek plaća…». Na ovom je mjestu Budijino prisjećanje popraćeno dubokim uzdahom. «Da sam radio u Njemačkoj ili Americi, ne bi ni dizalica digla količinu novaca koje bi zaradio s toliko radnih sati», kaže.«Veli Jože» uspješno se ogledao i u izgradnji Jadranske magistrale, potom je izgradio most Bistrinu kod Stona koji je bio jedan od prvih saobraćajnih prečaca na tada suvremenoj jadranskoj prometnici. Izgradio je i Šibenski most koji je sa svake strane pomno dograđivan u dijelovima da bi ga na tjemenu luka «Veli Jože» spojio u čvrstu cjelinu. Taj je pothvat bilo moguće napraviti jedino s «Brodospasovom» legendarnom dizalicom, jer je s produžetkom mogla doseći visinu od 50 metara. Budija i «Veli Jože» napravili su još Paški most te takozvani «Titov most» koji je otok Krk spojio s kopnom. Pa ipak, daleko od slave koju je stekao velikim pothvatima, u svojoj je utrobi i u radnim prostorima u nekoj sućutnoj tišini, «Veli Jože» tugovao zajedno sa svojim radnicima. Na njemu nije bilo glamura koji ga je pratio u svim lukama i na silnim novinskim stupcima koji su mu tepali. Neudoban, hladan i

odbojan, od montaže samopodizne platforme «Panon», prvog posla kojega je obavio pa do odlaska u mirovinu 1990. godine, «Jože» je bio više nego skroman Budijin dom. «Štala! Nije bio bolji od štale. Užasno neudoban, drvo ispucano i žuto, sve je bilo zapušteno», govori Budija koji je do dobivanja stana živio i spavao na dizalicama. Godinama prije sanjajući o poslu i stjecanju samostalnosti, kada je po prvi put napustio rodni otok, Budija je «zapeo» u Šibeniku na putu prema Splitu spavajući u staroj kući u društvu proždrljivih ćimica.

Nesreća na spašavanju tereta

«To mi je bilo krštenje kada sam napustio Vir».Kada je došao u Split i zaposlio se u «Brodospasu», Budija je s prvom dizalicom vadio ugljen iz potopljenog broda kod Primoštena učeći zanat na dizalici s dva kraka. «Nije bilo teško raditi, volio sam posao, ali je trebalo naučiti upravljati krakovima. Dva su se spajala na zupčanike i stalno radila, dok se treći krak kojega je imao Veli Jože uključivao po potrebi».Prvi susret s najvećom plovnom dizalicom Mediterana bio je senzacija. Nešto veće dizalice od standardnih imali su Talijani, za koje Budija kaže kako su nešesne i ne u «Jožinom» rangu. Uostalom, talijanskih dizaličara nije bilo ni u primisli kada se jedan njihov brod prepun plina nasukao u moru kod Murtera. Budija nam priča:«To je bio težak posao, ne zbog zahtjevnosti već zbog straha od eksplozije plina. Cijela okolica je umirala od straha, i kad smo ga krenuli vaditi stigla nam je vojska u pomoć». Iako nije bilo eksplozije, nesreća se ipak dogodila. Već prvog dana spašavanja opasnog tereta poginula su pod morem dva vojna ronioca, pa je operacija obustavljena i nekoliko mjeseci kasnije nastavljena ponovno u dramatičnim okolnostima.«Ovoga smo puta bili sami, samo mi iz Brodospasa. Brod je bio nasukan i nije bilo teško upravljati krakovima, ali strah je bio stalno prisutan. Svaki trenutak bio je prožet mišlju kako će nekoliko tona plina eksplodirati».Ovog puta, nije bilo nesreće i teret je zahvaljujući Budiji i «Velom Joži» spašen.Danas, godinama nakon najvećih postignuća, izrezan i spakiran kao «staro željezo» u Šibeniku, od «Velog Jože» ustale su samo uspomene i legenda o nekad najvećoj plovnoj dizalici na Mediteranu. Sve njezine tajne možda bi usnule u zaboravu da nije Virana Budije koji je u muci, znoju i suzama upravljajući krakovima ispričao njezinu priču.

Dvadeset i četvero Virana radilo je u splitskom «Brodospasu» i bilo dijelom njegove slavne prošlosti, velikih poslovnih uspjeha i postignuća. Imenom, prezimenom, obiteljskim nadimkom te vrstom posla kojega su obavljali, to su: Šime Budija Parić - vođa palube, Kažimir Miro Budija Parićov - dizaličar, Ante Tonći Budija Parićov – konobar, Pere Budija Sabatov – ložač, Jole Budija Matin – kuhar, Vinko Budija Matin – kuhar, Šime Kapović Venjo – ložač, Nikola Kapović Ćuk – kormilar, Ante Kapović Toljin – konobar, Marko Radović Pijažin – kuhar, Tome Radović Tatarov – kormilar, Ante Radović Galac – kormilar, Nikica Radović Morov – ložač, Joso Žepina Najak – vođa palube, Ive Žepina Matin – kormilar, Niko Bašić Cego – ložač, Ive Buškulić Mojsin – ložač, Jure Buškulić Đurov – ložač, Ive Jurčević – mali od kužine, Ive i Zvonko Vučetić Merin – ložač, Ante Vučetić Lukin – kormilar, Joso Vučetić Blasov – ložač i Ive Vučetić Blasov – ugljenar.

Virani u Brodospasu

24 portret

Sveti Ivan uvjerljivo je pobijedio sve svoje suparnike u Ligi, a jedini remi koji je odigrao u sezoni dogodio se kada na klupi «Svetaca» nije sjedio njihov prošlogodišnji trener Svetko Begonja, drugi važni kotačić u trijumfalnoj sezoni virskih «žuto-plavih». Od ove godine, odnosno nogometne sezone 2008/2009., preuzeo je vođenje veterana Mornara čime je sportsko suparništvo dva virska nogometna kluba dobilo dodatnu dimenziju.«Tu su sve domaći ljudi, pa mi je ipak draže raditi s njima. Da budem iskren, nisam ni opterećen na način kao kad sam vodio Sveti Ivan. Nemamo imperativa da svaku utakmicu moramo pobijediti, pa se osjećam zdravije, bez stresa i opterećenja», kaže Begonja.

Juniori Sabunjara u srcu

Ipak, nogometna natjecateljska krv zakuhala mu je na trećem virskom derbiju kojega je Mornar izgubio od «Svetaca» 0-2, a nakon što je umalo «pojeo» samog sebe od muke, smirivali su ga upravo igrači.«Kažu mi poslije: pa što onda da smo izgubili 0-2? Prošle smo godine dobili 12 komada, ali ja mislim u sebi kako ipak to nije – to. Da je Gržeta zabio onaj gol…», prisjeća se Begonja trenutka u drugom dijelu derbija kada je robusni napadač «bijelo-plavih» propustio prigodu izjednačiti rezultat i utakmicu usmjeriti prema neizvjesnom završetku. Priliku za popravak utiska i, možda, prvog pozitivnog rezultata u srazu s lokalnim suparnikom imat će na proljeće, a trenera Mornara već trese groznica novog virskog derbija. Prije nego je započeo rad kao trener, Begonja je igračku nogometnu karijeru okončao u Sabunjaru iz Privlake gdje je odmah po prestanku aktivnog nastupanja na natjecateljskoj razini započeo «tesanje» trenerskog nogometnog znanja vodeći privlačku juniorsku momčad s kojom je sredinom osamdesetih ostvario, kaže, fantastične rezultate. 1985. godine juniori Sabunjara bili su «jesenski» prvaci Lige ispred tada nedodirljivog Hajduka iz Pridrage, bili su i prvaci Općine Zadar, a Begonja je u više navrata vodio i privlačke seniore kada god je trebalo spašavati Klub. No, juniori Sabunjara, čini se, zauvijek su mu ostali u srcu. «Imao sam zaista strašnu generaciju. I danas kad ih srećem, kao odrasle ljude, osjećam njihovu zahvalnost. Nikad se prema njima nisam postavio kao nekakav kruti autoritet, već sam sa svima postupao kao sa svojom djecom. Uostalom, nitko iz cijele te generacije nije postao ni lopov ni drogeraš. Svi su danas pravi ljudi», s ponosom govori Begonja o svom radu s mladima u Privlaci te ističe:«Osim što smo učili igrati nogomet i natjecati se u sportskom duhu, učio sam ih poštenju, marljivosti, redu i disciplini».

Skoblarovi komplimenti

Žali, ipak, za jednim događajem. U drugoj polovici osamdesetih polagao je za trenera u Zadru, a na seminarima je među ostalima predavač bio i čuveni Milivoj Gabrijelić čijim se metodama rada u početku karijere služio i «trener svih trenera» Miroslav Ćiro Blažević, i koji je bio poznat kao mentor Milanu Miljaniću i Tomislavu Iviću. Begonji se dogodilo, priča nam, da su mu papiri negdje zagubljeni, ali se još uvijek nada da će ih pronaći negdje u kancelarijama Hrvatskog nogometnog saveza. Kao igrač, Begonja je bio poznat po brzini i svestranosti. Sportskim rječnikom, treneri su ga koristili kao all round igrača na svim pozicijama, pa dio te nogometne obuke koristi i kao trener. Upoznao je funkcioniranje momčadi kroz sve sustave i linije.«Znam po osjećaju kada treba napasti protivničkog igrača, poznajem i kada treba čekati, ili što treba učiniti bilo tko od igrača na terenu. Mislim da imam što pokazati igračima», kaže.

Obrambenu vještinu pokazao je slavnom Jošku Skoblaru kojega je na jednom malonogometnom susretu čuvao i koji se pod budnom Begonjinom paskom nije uspio naigrati.«Pitao me poslije utakmice: Mali, gdje ti igraš? U Sabunjaru, odgovorim ja njemu, a on mi kaže: Još malo ojačaj, usavrši tehniku, pa ćeš moći igrati gdje god hoćeš». Na Begonjinu žalost, nedostatak mosta u tom vremenu pokazao se kao ozbiljna prepreka za stvaranje ozbiljnije igračke nogometne karijere. Mornar je preuzeo svega 15-ak dana uoči nove sezone, bez pravih priprema i treninga, ali s nekoliko pojačanja i kvalitetnijim vođenjem i pristupom, ostvareni rezultati zapravo nadilaze sva očekivanja. «Svi kažu da je Mornar doživio ogroman napredak, što mi snaži volju u namjeri da budemo još bolji», govori Begonja. Kako je većina virskih veterana u Mornaru nenaviknuta na profesionalni nastup u kopačkama i zahtjevnost obavezne igre, jer su sva nogometna iskustva stjecali na malonogometnim terenima, nije bilo lako njihov nogometno nekontrolirani entuzijazam usmjeriti prema funkcionalnoj igri. Ipak, Begonja je u kratkom vremenu uspio od prošlosezonske gubitničke momčadi napraviti ozbiljnu veteransku natjecateljsku squadru.

Bit ćemo jači za 40 posto!

Pobjeda nad Dalmatincem iz Crnog, bod protiv atletski potentne momčadi Poskoka te nekoliko nesretnih poraza i samo jedna uvjerljivo izgubljena utakmica u polusezoni od Hajduka iz Pridrage, sjajno su ostvarenje za momčad koja je sezonu ranije utakmice završavala s 10 ili 12 komada u vlastitoj mreži. «Mahom su svi samouki igrači, izuzev Tihomira Buškulića i Zorana Buškulića te Ivice Vulića koji je igrao u Posedarju, ali smo sada dobro ukomponirani. Garantiram da ćemo biti puno jači u drugom dijelu sezone», tvrdi Begonja aludirajući na ispravljanje neefikasnosti onog trenutka kada se momčad dobro fizički pripremi.«Da bi imao realizaciju, moraš imati igrače koji mogu izdržati ritam utakmice. Eto, iako nismo imali prave pripreme Sveti Ivan nas nije slomio tempom. Bili su bolji, ali smo i mi imali svojih momenata u igri. Zato ćemo pripreme za drugi dio sezone odraditi u dvorani, pa će poslije na utakmicama kada budemo fizički moćniji sve doći na svoje. Sada nam jednostavno nedostaje snage i fizičke moći, pa imamo perioda kada igramo kao što je Mornar igrao prošle godine - kampanjski i tek toliko da se nešto odigra. Toga ne smije biti, jer sada svatko ima svoju ulogu u momčadi i odgovornost za poziciju na kojoj igra. Osim toga, nered se na terenu uvijek stvori kada se ostane bez snage. To je jednostavno zakonitost».S odrađenim pripremama Begonja najavljuje još kvalitetnije i bodovno uspješnije «proljeće», pa smjelo tvrdi:«Bit ćemo jači za 40 posto! Garantiram kako ćemo pojačati našu moć u igri, a onda i u rezultatu».

svetko begonja nastavak

Pobjeda nad Dalmatincem iz Crnog, bod protiv atletski potentne momčadi Poskoka te nekoliko nesretnih poraza i samo jedna uvjerljivo izgubljena utakmica u polusezoni od Hajduka iz Pridrage, sjajno su ostvarenje za momčad koja je sezonu ranije utakmice završavala s 10 ili 12 komada u vlastitoj mreži

27prosinac

«E, neki direktorski posao bio bi dobar izbor», raspoložen je majstor Bašić. Za novi izgled terase i pristupa «Kotarini» Bašić i njegov učenik Sabo uzimali su bunju, materijal koji je prepilan pa potom strpljivo slagan po mjeri. Za taj posao nije bilo potrebno obrađivati kamen, jer kao materijal nije korišten prirodni materijal, ali kada se radi s njim onda dužina obrade ovisi o vrsti kamena te o onome što se od njega želi napraviti. Bašićev učenik Krešimir Sabo novi je radnik «Vir održavanja», rođeni Pakračanin koji je zbog posla 2002. godine došao na Vir, oženio se i sada pod Bašićevom mentorskom paskom radi na uljepšavanju otoka. Ljubav nije bila jedini razlog zbog kojega je Krešimir odlučio ostati na otoku, jer priča kako mu odgovara ritam otočkog života.«Sviđa mi se Vir, mirno je mjesto pogotovo u zimskom periodu», kaže. Kakav je Bašić kao majstor i šef? – pitamo 27-godišnjeg Krešimira.«Dobar. Svi ga hvale», odgovara.A kakav je Sabo radnik?

«Odličan. Vrijedan je i ima volje za raditi», ističe Miro radne kvalitete svog učenika navodeći kako nema posla u kojemu to možda nije i najvažnije.«Volja i cilj da se nešto počne i završi», dodaje.

Ljepše je s kamenom

Nakon povratka iz Italije Bašić je u kratkom periodu radio aluminijsku stolariju, da bi nakon toga samostalno počeo raditi građevinske poslove. Nešto iskustva stekao je još kao mladić dok je radio kao građevinski pomoćnik, pa je usporedba rada obrade kamena i rada na betonskim zahvatima, zapravo logična.«Sigurno je ljepše raditi s kamenom. Beton je prljaviji posao, iako i tu sve ovisi o poslu koji se radi. Kamen, pored toga, ljepše i izgleda», tvrdi majstor Bašić.No, da bi kamen «progovorio» na isti način na koji ga gledaju oči majstora koji ga obrađuje te da bi ostao vidljivo svjedočanstvo kvalitete rada, potrebno je imati neka znanja i poseban osjećaj koji dobrog majstora odvaja od onih koji rad s kamenom ne doživljavaju kao iskustvo stvaranja lijepog. Bašić, ipak, ne mistificira svoj zanat.«Treba znati što se hoće napraviti, jer je razlika u radu kada se postiže prirodan ili umjetan izgled. Kao što klesari ili kipari unaprijed znaju kako će nešto izgledati kada bude gotovo, tako se isto i kod našeg rada stvara slikovna predodžba o onome što se radi. Ako se radi zid, mora se znati kako će taj zid na kraju izgledati», objašnjava Bašić.Ono što slijedi nakon takve vizualizacije, strpljiva je i precizna obrada po zamišljenom planu konačnog izgleda.Sudeći po poslovima koje su do sada radili uljepšavajući vizuru otoka, Vir kojega su zamislili virski majstori kamenoklesari mogao bi postati i prepoznatljiv motiv za neke buduće razglednice.

Za rad s kamenom potrebni su volja i strpljenje

Majstorski šegrt Krešimir Sabo

28 virski list

Četiri komunalne virske tvrtke zaključile su natječaj za kreditiranje vlastitih projekata, i za sve četiri najpovoljniji ponuđač bila je «Erste & Steiermarkische Bank» koja će tako kreditirati komunalnu tvrtku «Vodovod Vir» s 15 milijuna kuna, «Čisti otok» sa 7,5 milijuna kuna, «Vir održavanje» sa 7 milijuna te «Vir turizam» s 5 milijuna kuna. Za sve kredite u ukupnom iznosu od 34,5 milijuna kuna jamac će biti Općina Vir temeljem ranije Odluke o izdavanju kreditnog jamstva na 21. sjednici Općinskog vijeća.

Krediti su dobiveni s isplatnim rokom od 15 godina i s dvije godine počeka, a njime će se financirati izgradnja lokalne vodovodne i kanalizacijske mreže, kupnja građevinskog terena u poslovnoj zoni za potrebe «Vir održavanja», izgradnja gospodarskog dvora za «Čisti otok», izrada projektne dokumentacije uređenja obalnog prostora, sportskog centra na Prauljama i druge aktivnosti «Vir turizma». Posao oko realizacije isplate kredita bit će najvjerojatnije okončan do kraja 2008. godine.

Komunalne tvrtke zaključile natječaj za kreditiranje

Erste bank daje 34,5 milijuna kuna

Vir održavanje odabrao izvođača radova

S javnim otvaranjem ponuda pristiglih na Natječaj za nabavu radova za pojačano održavanje, odnosno asfaltiranje nerazvrstanih lokalnih cesta na području Općine Vir, te odabirom najpovoljnije ponude, okončan je postupak Natječaja kojega je raspisala komunalna tvrtka «Vir održavanje». Najpovoljnija ponuda neznatno veća od 4 milijuna i 397 tisuća kuna stigla je od varaždinske tvrtke «Cesta Varaždin», čime je praktički postala pobjednik javne nabave u otvorenom postupku. Preostali kandidati u najpovoljnijem iznosu bili su skuplji za 900 tisuća kuna.Uz kompletiranje popisa svih nerazvrstanih lokalnih cesta za asfaltiranje, ovim je natječajnim postupkom i odabirom izvođača radova okončan pripremni dio posla. Radovi bi po planu i natječajnoj dokumentaciji trebali trajati do pet mjeseci, odnosno trebali bi završiti do početka ljetne turističke sezone. Građani su sami financirali ovaj općinski projekt u iznosu od 75 posto, dok je Općina Vir u troškovniku participirala s 25 posto uz samostalno financiranje Starog puta, puta kroz Torove i cjelokupnog obalnog područja.

Najpovoljnija ponuda neznatno veća od 4 milijuna i 397 tisuća kuna stigla je od varaždinske tvrtke «Cesta Varaždin», čime je praktički postala pobjednik javne nabave u otvorenom postupku

«Cesta Varaždin» radit će asfaltiranje nerazvrstanih cesta

Silvestrovo po prvi put organizira se javna proslava Nove Godine na Viru

Kada na samom izdisaju večeri 31. prosinca sat bude otkucavao posljednje sekunde 2008. godine, Vir će po prvi puta na otvorenom uz oproštaj od Stare organizirano slaviti i doček Nove kalendarske godine. Komunalna tvrtka «Vir turizam» osigurala je besplatne slastice za sve koji žele uveličati doček Nove godine, a za dobro i živahno raspoloženje pobrinut će se lakoglazbeni veteran Duško Lokin s nizom hitova od «Anđeline», «Bacila si prsten moj», «Crna žena», «Čaša gorkih suza», «Dalmacija zastavu razvila» do «Pozdravi je prijatelju moj». Vrhunac novogodišnje večeri dočekat će se uz tradicionalni vatromet.

Vatromet uz nastup Duška Lokina

Blagdansko ozračje Vira

Asfaltirat će se nerazvrstane ceste

29prosinac

Na Starom putu, obilaznici Bobovik i Žitna uvala te nizu drugih sporednih, lokalnih cesta koje izlaze na državne i županijske ceste, komunalna tvrtka «Vir održavanje» postavlja prometnu signalizaciju kako bi povećala prometnu sigurnost na otoku Viru. U prvoj fazi postavit će se oko 120 prometnih znakova «Stop», 40 znakova obavijesti o ulicama s prometom u jednom pravcu i znakova ograničenja brzine oko blizine škole i u pješačkim zonama, za što će «Vir održavanje» izdvojiti oko 70 tisuća kuna.U «Vir održavanju», prenosi nam Igor Blažević, počeli su sa sanacijom i radovima na uređenju sedam tisuća kvadrata općinskog zemljišta kod Bunara. Na toj će se javnoj površini urediti bunari, napraviti parkiralište i igralište za djecu. «Na bunare ćemo staviti nove krune od klesanog kamena te urediti cijeli prostor s rasvjetom i ručnim pumpama za vodu i hidrantom. Napravit će se i parking te izraditi ogradni zidovi i kameni slivni kanali, a stavit će se i klupe te posaditi mediteransko bilje», govori Blažević. Jake i česte kiše u prosincu nisu naškodile izgrađenim kanalima kod autobusnog kolodvora i u Brdonji. Dapače, izgradnjom propusta ispod ceste za oborinske vode s promjerom cijevi od 400 milimetara i dužine 12 metara te 20-metarskim kanalom riješen je problem poplavljivanja, a na isti je način dvostruko većim cijevima riješen propust u Brdonji gdje se radilo na prekopavanju puta, čišćenju kanala i betoniranju prekopa puta. Što se tiče ostalih kanala na otoku, Blažević kaže kako će taj dio posla odraditi «Hrvatske vode».U međuvremenu je za ljepši i svečaniji blagdanski ugođaj komunalna tvrtka «Vir održavanje» na Trgu Svetog Jurja postavila 8 metara visoko božićno drvo te uz prometnice u mjestu, Lozicama i Torovima oko 150 svjetlećih ukrasa. Nakon olujnog juga, saniran je i prometni prostor od Mula prema uvali Radovanjice kako bi se osigurala prohodnost jednosmjerne ceste i same šetnice.

Blagdansko i prometno uređenje otoka Vira

Prometni znakovi za veću sigurnost na virskim cestamaU prvoj fazi postavit će se oko 120 prometnih znakova «Stop» te 40 znakova obavijesti o ulicama s prometom u jednom pravcu i znakova ograničenja brzine oko blizine škole i u pješačkim zonama

Uređenje bunara 8 metara visoko božićno drvce na virskom trgu

Igor Blažević

Cvestit Bozvic

i sretnu Novu godinu zvele Vam

Vir turizam i Virski list!

ISSN 1846-7466ISSN 1846-7466