Uvod u opće stočarstvo

2
UVOD U OPĆE STOČARSTVO STOČARSTVO je grana poljoprivredne proizvodnje. Bavi se uzgajanjem domaćih životinja radi ostvarenja gospodarske koristi. Odnosno stočarstvo je vrlo važna grana poljoprivrede koja se bavi uzgojem, hranidbom i racionalnim iskorištavanjem domaćih životinja. ZNAČAJ ZNANOSTI O OPĆOJ PROIZVODNJI STOKE Stočarstvo se ubraja u područje biotehničkih znanosti, u polje agronomije. Za razliku od botanike koja proučava biljke i antropologije koja predstavlja znanost o čovjeku, zoologija proučava postanak, razvoj i građu tijela životinja, te pojave, uzroke i zakonitosti koje vladaju u životinjskom svijetu. Dio zoologije koji proučava uzgoj domaćih životi nja naziva se stočarstvo. Proučavanjem stočarstva stječu se teoretska znanja s pomoću kojih se može djelovati na racionalniju i jeftiniju stočarsku proizvodnju. U razvoju stočarstva od davnina kao i danas glavnu ulogu ima čovjek, koji neprestano širi i primjenjuje svoje znanje iz područja genetike, uzgoja stoke i tehnologije, pa i informatike. Zahvaljujući tome čovjek je u tijeku više tisuća godina uspio uzgojiti mnogo produktivnije životinje od njihovih ishodišnih oblika. Usporedo s time modernizirao je i unapreĎivao tehnološki proces proizvodnje, načine držanja i postupke sa životinjama. ZASTUPLJENOST STOČARSTVA U SVJETSKOM I NAŠEM GOSPODARSTVU Razvoj stočarstva u nekom području ovisit će o vrsti i zastupljenosti stoke, a ovo će opet ovisiti o reljefnim i klimatskim prilikama. U planinskim i brdskim područjima s pašnjacima pretežno se uzgajaju ovce, a na brežuljkastim, ravničarskim i nizinskim područjima s livadama i pašnjacima uzgajaju se goveda. Kraška područja s oskudnim raslinjem pogodna su za ovce i koze. Nizinska područja s oranicama pogodna su za proizvodnju svinja i tovnih pasmina goveda.

Transcript of Uvod u opće stočarstvo

Page 1: Uvod u opće stočarstvo

UVOD U OPĆE

STOČARSTVO

STOČARSTVO je grana poljoprivredne proizvodnje. Bavi se

uzgajanjem domaćih životinja radi ostvarenja gospodarske koristi. Odnosno stočarstvo je vrlo važna grana poljoprivrede koja se bavi uzgojem, hranidbom i racionalnim iskorištavanjem domaćih životinja.

ZNAČAJ ZNANOSTI O OPĆOJ PROIZVODNJI STOKE

Stočarstvo se ubraja u područje biotehničkih znanosti, u polje

agronomije. Za razliku od botanike koja proučava biljke i antropologije koja predstavlja znanost o čovjeku, zoologija proučava postanak, razvoj i građu tijela životinja, te pojave, uzroke i zakonitosti koje vladaju u životinjskom svijetu. Dio zoologije koji proučava uzgoj domaćih životinja naziva se stočarstvo.

Proučavanjem stočarstva stječu se teoretska znanja s

pomoću kojih se može djelovati na racionalniju i jeftiniju stočarsku proizvodnju.

U razvoju stočarstva od davnina kao i danas glavnu ulogu ima čovjek, koji

neprestano širi i primjenjuje svoje znanje iz područja genetike, uzgoja stoke i tehnologije, pa i informatike. Zahvaljujući tome čovjek je u tijeku više tisuća godina uspio uzgojiti mnogo produktivnije životinje od njihovih ishodišnih oblika. Usporedo s time modernizirao je i unapreĎivao tehnološki proces proizvodnje, načine držanja i postupke sa životinjama.

ZASTUPLJENOST STOČARSTVA U SVJETSKOM I NAŠEM GOSPODARSTVU

Razvoj stočarstva u nekom području ovisit će o vrsti i zastupljenosti stoke, a ovo će opet ovisiti o reljefnim i klimatskim prilikama.

U planinskim i brdskim područjima s pašnjacima pretežno se uzgajaju ovce, a na brežuljkastim, ravničarskim i nizinskim područjima s livadama i pašnjacima uzgajaju se goveda. Kraška područja s oskudnim raslinjem pogodna su za ovce i koze. Nizinska područja s oranicama pogodna su za proizvodnju svinja i tovnih pasmina goveda.

Page 2: Uvod u opće stočarstvo

vrsta HR EU SVIJET

GOVEDO 470 88 000 1 350 000

SVINJA 1 500 193 000 950 000

PERAD 12 000 - -

OVCE 450 171 000 1 100 000

KONJ 11 6 800 55 700 U tablici je prikazan zaokruženi ukupni broj grla pojedinih vrsta

domaćih životinja za 2004 godinu. (u tisućama)

Jedan od najvažnijih čimbenika koji određuju stupanj stočarske proizvodnje je broj stoke.

Intenzitet stočarske proizvodnje najčešće se izražava prema broju uvjetnih grla na 1 ha (hektar) obradive površine. Uvjetno grlo predstavlja grlo teško 500 kg i ima koeficijent 1,00.

Sve vrste i kategorije stoke svedene su na uvjetna grla primjenom odgovarajućih koeficijenata.