uvod u muzeologiju

8/13/2019 uvod u muzeologiju

1/59

UVOD U MUZEOLOGIJUSkripta za studente

Muzeologija krenula kao muzeografija polazila je od prakti!ni" pitanja kakosakupljati# !u$ati# prou!a$ati i izlagati predmeteS $remenom je do%lo do kon&eptualni" pitanja' pitanje zna!enja i smisla#interpreta&ije i kon&ep&ije# ne zanemaruju(i po$ijesnu i prakti!nu razinu) Z. Stransky *+,-) predlo.io susta$ muzeologije i razlo.io ju je na tri razine'

po$ijesnu strukturalnu prakti!nu

Peter van Mensch muzeologiju dijeli na' /op(a muzeologija 0a$i se prin&ipima za%tite# istra.i$anja i komuni&iranja

0a%tine !o$je!anst$a i !o$jeko$e okoline i institu&ionalnim ok$irom tak$edjelatnosti1 istra.uje dru%t$ene predu$jete tog posla i nji"o$ utje&aj naspomenute zadatke

/po$ijesna muzeologija osigura$a op(i po$ijesni aspekt i po$ezuje

muzeologiju uz dostignu(a pro%losti /teoretska muzeologija posta$lja filozofski temelj i po$ezuje muzeologiju s

epistemiolo%kim pogledima /spe&ijalna muzeologija po$ezuje op(u muzeologiju s pojedinim dis&iplinama

usmjerenim k istra.i$anju materijalni" o!ito$anja 0a%tine !o$je!anst$a injego$e okoline 2po$ijest umjetnosti# antropologija# prirodne znanosti i dr)3

/primjenjena muzeologija 0a$i se prakti!nim implika&ijama muzeolo%ki"

prin&ipa uz pomo( $elikog 0roja pomo(ni" dis&iplina1 podjela o$e muzeologijetemelji se na 4 primarne muzeolo%ke funk&ije'zatita ak$izi&ija#registriranje dokumenta&ija5 konzer$iranje 5 istra.i$anjekomunikacija prezentiranje# odgoj6ao gla$na spona izme7u teorije i prakse ona se kod nas nazi$amuzeografijom)

1


2/59

/Metodologija muzeologije spona izme7u teoretske i primjenjene muzeologije1temelji se na 8 parametra'5 muzejskom predmetu 2predmet 0a%tine35 funk&ijama za za%titu i upora0u 0a%tine5 institu&ijama u kojima se ost$aruju na$edenefunk&ije5 dru%t$enom odnosu prema 0a%tini

Metodologija muzeologije ima 8 temeljne polazne to!ke'5 podru!je djelo$anja 2dru%t$o35 o0lik djelo$anja 2institu&ija35 uzorak djelo$anja 5 o0raza& 2funk&ija35 predmet djelo$anja 2predmet3

P O V I J S ! I S " I J # M $ Z O " O % I J &emeljna razina 1 0a$i se izu!a$anjem nastanka muzeologije'

Muzeji su anti&ipirali poja$u muzeologije1 po$ijest muzeja i po$ijest muzeologije nijeistozna!na1 muzeji i z0irke raz$ijali su se 0ez muzeologijePeter van Mensch 9 Muzej je stalna ustano$a koja !u$a z0irke predmeta5dokumenata i generira znanje o njima:

;oti&aji prikupljanja i !u$anja predmeta razli!iti su'

ira&ionalni najstariji# po$ezani s magijskim djelo$anjem predmeta gospodarski $rijednost predmeta kulturni stimuliraju pro&es materijaliza&ije dru%t$enog pam(enja1 presudno

za muzejsku djelatnost

2


3/59

POVIJ S& M$Z J'P(O&OPOVIJ S& M$Z J' I"I V(IJ M M$Z'

;r$i pisani poda&i o nekoj umjetni!koj z0ir&i **,


4/59

5 pos$e(en muzama 2k(erima Zeusa i Mnemozine3 du"o$ne $rijednosti materijalizirane u umjetni!kim djelima nisu 0ilepokri$ene pojmom umjetnosti %to su ga personifi&irale muze5 sa0ire knjige# minerale i prirodne rijetkosti# ima 0otani!ki i zoolo%ki $rt#

stimulira !itanje i dru%t$eni .i$ot# usmjeren je prema izu!a$anjuknji.e$nosti# po$ijesti# astronomije# a ne poznaje umjetni!ke z0irkeo )omereion "ram pos$e(en Bomeru# podignut za ;tolomeja IV1

5 po$ijesna z0irka pos$e(ena Bomeru5 izlo.en Bomero$ kip okru.en personifika&ijama grado$a 2koji su

polagali pra$o na mjesto njego$og ro7enja3# te slike i reljefi koji suilustrirali Ilijadu i Odiseju)5 Spominju se i pjesni!ka natje&anja5 goz0eni %ator ;tolomeja II rasko%no opremljen slikama sikionski"

slikara i tapiserijama# zlatnim posu7em# trono%&ima i figurama1 *--mramorni" kipo$a u portiku ispred stupo$a1 pristupa!no ja$nosti

o skula*ov hram na otoku 6osu 2kraj 4) st) = 3

5 opisuje ga Berondina pjesma1 da se zaklju!iti da su "ramo$i u to

do0a mjesta za umjetni!ke z0irke koje su 0ile dostupne pu0li&i

*) Muzeolo%ke funk&ije

!


5/59

;od$odni parkskulptura# MuseumGranada# Meksiko

?)* Za%tita?)*)* Za%tita predmeta preno%enjem u muzejZa%tita oda0rani" predmeta i nji"o$o pret$aranje u muzejsku z0irku# zna!i

zapra$o prepozna$anje i oda0ir oni" predmeta koji imaju 0ogat st$arni identitet#odnosno oni" predmeta kojima z0og istro%enosti prijeti realna opasnost odpropadanja)

U sasta$ muzejske z0irke dolaze razni predmeti) Jedni su istro%eni# drugiod0a!eni# tre(i prona7eni ar"eolo%kim ili drugim znanst$enim istra.i$anjima kojaomogu(a$aju da se jedan !ita$ s$ijet koji je prestao postojati $rati u na%u z0ilju) ak$iistro%eni i so&ijalno ugro.eni predmeti u muzejima stje!u no$i identitet) Ostali su jo% ufunk&iji# ali im je funk&ija izmjenjena ili tak$a da 0i nji"o$a daljnja upotre0a oz0iljnougrozila nji"o$u fizi!ku egzisten&iju) Aijetki su izuzetno istaknuti i $rijedni predmeti#koji se u muzeje smje%taju predodre7eni da tamo ostanu dok ne izgu0e $rijednost)

Zatita koju *ru+a muzej, uzrokuje i odre-enu *romjenu zna enja*redmeta. ;redmeti u muzejskim z0irkama $i%e ne o0a$ljaju funk&iju koju su nekadao0a$ljali te kao tak$i# izd$ojeni iz $lastite z0ilje# poku%a$aju tu funk&iju pri0li.itiinterpreta&ijom ili na neki drugi na!in) ak$i predmeti# u pra$ilu# ne mogu funk&ionirati$an umjetnog muzejskog am0ijenta)

;rema teorijama Z. Stranskog razlikujemo akti$no i pasi$no sakupljanjepredmeta za muzejsku z0irku)

'ktivno se od$ija po odre7enom programu te je rezultat terenskogznanst$enog rada# ali i kupo$ine pa !ak i izrade predmeta)Pasivno sakupljanje o!ituje se daro$ima i osta$%tinama)

Peter van Mensch u$odi podjelu na eksterno i interno sakupljanje) ksterno zna!i direktnu transforma&iju iz primarnog i ar"eolo%kog konteksta u

muzeolo%ki# 0ez posrednika) renutak skupljanja predmeta utje!e na sadr.ajpredmeta kao dokumenta)

ako je u F$edskoj /011. godine osno$an S'M#O2 2me7unarodni standard zadokumenta&iju sada%njosti3 u kojem su raz$ili < kriterija selek&ije'

*) kriterij u!estalosti ili rijetkosti predmeta ili poja$e1

C) kriterij stupnje$anja 2ino$a&ije31

"


6/59

4) kriterij reprezentati$nosti18) kriterij pri$la!nosti1?) kriterij o0lasti 2pripadnosti nekoj etni!koj grupa&iji31


7/59

potre0na istra.i$anja) Osim toga# nu.no je osigurati k$alitetne kriptoklimatskeu$jete#sta0ilan odnos temperature i relati$ne $lage zraka i na kraju do0ru za%titu od%tetnog s$jetla i zaga7enog zraka)

Etnolo%ki muzej Staro Selo 6umro$e&

>a taj se na!in sprje!a$aju fzi!ka naprezanja materijala i poja$e mnogi"o0lika korozije# kao i poja$a mikroorganizama# a ograni!a$anje izlaganja s$jetlusprje!a$a razne fotokemijske pro&ese) U ok$ire pre$en&ije ulazi i redo$no odr.a$anjepredmeta te kontrola i uklanjanje mogu(i" uzroka i prije nego se oni dogode)

Za%tita materijala3. korak u za%titi

Mjere kojima se4izi ki zadire u materijal i strukturu *redmeta pro$ode se teknakon %to pre$enti$a nije dala rezultata)

Elementarni i najneutralniji o0lik fizi!kog zadiranja u materijal jest

konzerviranje # odnosno u!$r%(i$anje materijala# uno%enjem no$i" materijalau samu strukturu predmeta koji poma.u !$rsto(i osla0ljeni" muzejski"predmeta) 6onzer$iranje se $e.e uz osposo0lja$anje predmeta za istra.i$anjei izlaganje) U mnogim muzejima konzer$iranje je za$r%ni !in direktnogzadiranja u materijal predmeta)

Me7utim u odre7enim muzejima i kod odre7eni" predmeta pro$odi se slo.eniji

$


8/59


9/59

o Isto $rijedi i za muzeje koji su smje%teni uvrijednim *ovijesnim

zgradama ) O$dje je pre$enti$a puno te.e iz$edi$a z0og nemogu(nostiar"itektonskog manipuliranja) u se prije s$ega misli na izlo.0eniansam0l ili &jeline muzejski" predmeta sadr.ajno $ezane uz ar"itekturu2$ladarski d$oro$i# memorijalne ku(e# &rk$e s in$entarom3) U tomeslu!aju do0ra organiza&ija i eduka&ija oso0lja mogu donekle zamijenitidirektnu fi zi!ku neotpornost same zgrade )

II. Zatita od kra-a i vandalizama Drugi aspekt $ezan je uz sigurnost predmeta u pogledu za%tite $lasni%t$a2otu7enje3 i de$asta&ije 2$andalizam3)

Osiguranje od otu-enja posti.e se'

5 Osigura$anjem u$jeta' adek$atnim $ideo nadzorom# posta$ljanjem razni" $rstaalarma# organiziranom !u$arskom slu.0om

5 Osigura$anjem predmeta' u!$r%(i$anja predmeta na izlo.0ama i u $itrinama)

Osiguranje od vandalizma posti.e se '5 Izoliranjem predmeta 0arijerama# tako da oso0e ne mogu do(i u izra$ni kontakt sizlo.0enim predmetima)

Socijalizacija zatite>e tre0a za0ora$iti ni no$i trend u za%titi muzejski" predmeta# a to je trend

so&ijaliza&ije za%tite) On ide za tim da se predmeti %to je $i%e mogu(e %titein situ i dase ne prenose u muzej ako imaju mogu(u so&ijalnu sigurnost# $e( da se kom0iniranosa za%titom prirodne i kulturne okoline raz$ija s$ijest ljudi da su tako za%ti(ene &jelinedio ljudske 0a%tine i da je u tak$im u$jetima puno lak%e pri"$a(ati poruke koje

poten&ijalni muzejski predmet nudi) Aije! je ust$ari o su.i$otu ljudi i muzeolo%ki"predmeta u po$ijesnom am0ijentu)

Idealno 0i 0ilo kada 0i se &jelokupna mre.a muzejski" institu&ija udru.ila s mre.omza$oda za za%titu spomenika 2danas konzer$atorski odjeli3) ak$a suradnja st$orila 0i jedinst$enu mre.u institu&ija koje 0i 0rinule o za%titi materijalni" i prirodni" do0arakoja smo naslijedili kao kulturno do0ro na%e pro%losti)

9


10/59

1&


11/59

?)*)4 izi!ka za%tita muzejski"predmeta u muzejima

6izi ka zatita muzejskih *redmeta odnosi se na za%titu muzejski"predmeta od fizi!kog propadanja u muzeju) emelji se na za%titi fizi!ki" oso0ina i&jelo$itosti muzejski" predmeta# pri !emu $odi ra!una o s$akom od tri temeljnasasta$na elementa pojedinog muzejskog predmeta'

5 o jedinst$u materijala i strukture#5 o o0liku i na!inu o0rade5 o njego$om zna!enju ili muzealnosti)

Preventiva je prisutna kao primarni o0lik za%tite u &jelokupnom kompleksukulturne i prirodne 0a%tine) Gledaju(i muzejski predmet kao &jelinu# pr$enst$eni jezadatak o!u$ati ga u onoj njego$oj &jelo$itosti u kojoj je prisutan kao $rijednost)Osno$na 0riga o!ituje se u nastojanju da se unutar muzeja st$ore tak$i u$jeti ukojima (e predmet mo(i nesmetano .i$jeti ispunja$aju(i funk&iju z0og koje jeizd$ojen u muzejski kontekst) St$aranje po$oljni" u$jeta u muzejskoj okolini jedan jeod primarni" zadataka za%tite muzejske gra7e %to se prije s$ega o!ituje u k$aliteti

ar"itekture u koju su smje%tene muzejske z0irke) >u.no je osigurati k$alitetneklimatske u$jete# do0ar i sta0ilan odnos temperature i relati$ne $lage zraka i do0ruza%titu muzejski" predmeta od s$jetla i zaga7enog zraka) i su u$jeti temeljnapretposta$ka pre$en&ije# odnosno spre!a$anja poja$e mnogi" o0lika propadanjamuzejske gra7e# u !ije ok$ire spada i redo$ito odr.a$anje muzejski" predmeta# tedezinfek&ija i dezinsek&ija no$odo0a$ljeni" predmeta)

Za%tita materijala kojom se fizi!ki zadire u materijal i strukturu muzejskog predmeta#nakon %to pre$enti$a nije dala rezultata ost$aruje se'

o konzer$iranjemo restauriranjem)

2onzerviranje je u!$r%(i$anje struktura i materijala uno%enjem no$i"materijala u postoje(e strukture koji poma.u !$rsto(i osla0ljeni" muzejski" predmeta)

(estauriranje je te.nja prema o0no$i st$arnog ili nekog po$ijesnogidentiteta predmeta# a $rlo se !esto za$r%a$a kao interpreta&ija koja st$ara neki no$i11


12/59

identitet predmeta# jer je iluzija da predmet mo.emo $ratiti pro%losti) Dakle#restauratorskim postup&ima uz konzer$iranje osno$ne strukture dodajemo i onedijelo$e o0lika ili struktura koji su stje&ajem okolnosti doti!nom muzejskom predmetunedostajali ili se izgu0ili tijekom njego$oga .i$ota prije dolaska u muzej)Za%tita o0lika

o @ko nije direktno $ezana uz materijal autenti!nog predmeta# pro$odi se

kopiranjem uz posredo$anje drugi" materijala# imita&ijom autenti!ni" o0lika ilipak modeliranjem u drugom mjerilu)

o 6ao izd$ojenog elementa# 0ude li on u opasnosti# u pra$ilu (e se o0a$ljati

izradom kopija li modela# u kojima (emo nastojati fiksirati odre7eni $remenskitrenutak u .i$otu predmeta i njego$ izgled u tom trenutku)

Za%tita zna!enja

o O0a$lja se dokumentiranjem interpreta&ije $rijednosti i zna!enja premeta#o Dokumentiranjem muzealnosti tog predmetao Ja!anjem po%to$anja predmeta 0a%tine) Odgo$araju(a prezenta&ija# a kod

predmeta 0a%tine primjerena funk&ija# usposta$it (e osje(aj po%to$anja prema0a%tini# a pose0no prema njezinu zna!enju) Dok su iz$orna materija i o0likmuzejskog predmeta o!u$ani# oni su sami po se0i dokument# a dokumenta&ija je sekundarni o0lik i nji"o$a projek&ija) Dokumenta&ija nam je najzna!ajnija uza%titi zna!enja)

tika *ostu*aka s muzejskim *redmetima;redmetima se rukuje u muzejima od trenutka nji"o$oga prikupljanja na

terenu do izlaganja na izlo.0i) Za"tije$a se da se muzejski predmeti maksimalno

!u$aju i da se prema njima korektno odnose i posjetitelji i muzejsko oso0lje koje jeedu&irano i kompetentno za taka$ posao) Aadi ispra$nog odnosa prema za%titimuzejski" predmeta raz$ila se pose0na etika postupaka s muzejskim predmetima)Osno$na eti!ka pretposta$ka je da se rad s muzejskim predmetima dopu%ta jedinoeduciranom *ro4esionalnom oso7lju # a kao osno$no pra$ilo posta$lja seu$a.a$anje s$i" triju osno$ni" odredni&a muzejskog predmeta materijala# o0lika izna!enja# te po%to$anje &jelo$itosti predmeta kao nositelja poruka i informa&ija)

12


13/59

o Etika tretmana za"tije$a *ro4esionalnu kom*etenciju oso7lja koje mora

po%to$ati &jelo$itost predmeta)o Eti!ki prin&ipi nala.u datretman mora 7iti *ovratan # tj) predmeti se moraju

mo(i $ratiti 0ez pote%ko(a u stanje koje je pret"odilo tretmanu)o >adalje# tretmanne smije izmijeniti karakter *redmeta )o Etika nala.e i dokumentiranje izvornog stanja muzejskog predmeta kao i

svih radova na *redmetu u ok$iru konzer$a&ije i restaura&ije)

Metodolo%ki pristup za%titi muzejski" predmeta sastoji se od nekoliko temeljni"postupaka u koje spadaju redom'

*) prou!a$anje u$jeta u kojima predmeti .i$e i uzrok nji"o$a o%te(enja1C) kontrola u$jeta u kojima muzejski predmeti .i$e u muzejima1

4) organiza&ija ljudskog djelo$anja na za%titi predmeta)

Inter$en&ije se dijele na sedam stupnje$a'*) sprije!a$anje propadanja1C) za%tita14) konzer$iranje18) restauriranje1?) reprodu&iranje1


14/59


15/59

C) s$r"o$itost ili primjenji$ost dokumenta&ije14) pre&iznost# egzaktnost1

8) pra$odo0nost to je $rlo 0itan prin&ip jer u slu!aju da se neki muzejskipredmet o%teti ako informa&ija o njemu nije dokumentirana na $rijeme onda jezau$ijek izgu0ljena1

?) s$eo0u"$atnost upozora$a kako se predmet mora dokumentirati sa s$i"mogu(i" aspekata1


16/59

o one koji neposredno koriste dokumenta&iju u o0a$ljanju muzeolo%ki"funk&ija i

o one koji na temelju dokumenta&ije grade odnos prema 0a%tini# radepropagandu i raz$ijaju s$ijest o $rijednosti kulturne 0a%tine za dru%t$enuzajedni&u)

emeljni prin&ip upotre0e dokumenta&ije jest da se upotre0a iz$ornikas$ede na minimum kako 0i se %to manje izlagao mogu(im o%te(enjima# te z0og togadokumenta&iju s iz$ornika nastojimo prenijeti u druge medije ili kopirati na istommediju# st$araju(i na taj na!in optimalne mogu(nosti kasnijeg reprodu&iranja zadruge potre0e) Izrada odgo$araju(i" kopija i nji"o$o po"ranji$anje u razli!itim I>5DO6 &entrima# kao i preno%enje ili primarno uno%enje podataka u ra!unala pokazujupra$a& u kojem 0i se tre0ala raz$ijati upotre0a dokumenta&ije)

8uvanje 9 arhiviranje dokumentacije @r"i$iranje zna!i pre&izno ozna!a$anje i odlaganje dokumenta&ije# njezino

!u$anje i o0radu koja osigura$a u$jete za njeno 0rzo i djelot$orno pronala.enje) Samiz$ornik se ar"i$ira prema odre7enim klasifika&ijskim susta$ima# a dokumenta&ijaprenesena na druge medije ar"i$ira se o$isno o zna!ajkama tog medija) Iz$ornudokumenta&iju i onu prenesenu na druge medije ar"i$iramo u I>5DO6 &entrima !ijaosno$na zada(a nije da 0ude ar"i$ dokumenta&ije $e( mjesto gdje se mo.e do0iti

potre0na informa&ija o dokumenta&iji ili sam podatak u nekon$en&ionalnom o0liku# usekundarnoj pu0lika&iji# ra!unalnom ispisu i sl)

U$jeti !u$anja pretposta$ka su do0rog ar"i$iranja koje dokumenta&ijumora osigurati od razni" uzroka uni%tenja 2npr) u slu!aju rata# elementarni"nepogoda# kra7e i sl) 3) Susta$om ar"i$iranja tre0alo 0i se omogu(iti k$alitetno i jeftino reprodu&iranje dokumenta&ije koja je ar"i$irana# a pritom maksimalno %tititiiz$ornik i upotre0lja$ati dokumenta&iju prenesenu na druge medije)

U Br$atskoj ne postoji jedinst$en I>5DO6 &entar koji 0i 0io $r"

dokumenta&ijsko5informa&ijske piramide $e( se dokumenta&ija ar"i$ira uinstitu&ijama za za%titu kulturne i prirodne 0a%tine# u muzejima i galerijama# djelomi&eu ar"i$ima# a ponekad i u 0i0liotekama)

U muzejskoj djelatnosti djelujeM#: 2 Muzejski dokumenta&ijski &entar 3koji ar"i$ira neke elemente muzejske dokumenta&ije# organizira te dijelom i pro$odiinformatiza&iju muzejske djelatnosti

1#


17/59


18/59

>a pitanje tko *rezentira odgo$or je naj!e%(e da je to grupa stru!njaka u

kojoj su najmanje tri oso0e'o 2ustos muzeja koji daje kon&ep&iju i osno$ni s&enarij# koji formulira

poruku izlo.0e i poku%a$a pratiti njezinu realiza&iju do za$r%ne fazeispiti$anja mi%ljenja pu0like1o #izajner koji pret$ara st$arnost i poruku muzejski" predmeta u

trodimenzionalni kon&ept izlo.0e tj) koji st$ara okolinu ili am0ijentizlo.0e u kojoj se z0i$a i prenosi poruka1

o Pedagog koji (e sudjelo$ati u grupi da 0i osigurao da odre7ene

eduka&ijske aplika&ije na7u s$oje mjesto kako 0i se sadr.aj i porukaizlo.0e prenosili na pri"$atlji$# logi!an i eduka&ijski podo0an na!in)

>ara$no# toj se osno$noj grupi stru!njaka pridru.uje i niz drugi" koji poma.u uodre7enim segmentima pro&esa# kao %to su konzer$ator# liko$ni umjetnik inapokon razne $rste o0rtnika koji (e izraditi s$e %to je potre0no da muzejskaizlo.0a funk&ionira) >a pitanje gdje se *rezentira odgo$or je# 0arem %to se muzejski" izlo.0i ti!e#

$rlo jasan) ;ogla$ito u muzeju # a i 0ez o0zira na to od$ija li se izlo.0aizvanmuzeja # zna!i u nekom po$ijesnom ili drugom odgo$araju(em am0ijentu ilipak u neutralnom prostoru# tre0a imati na umu da su s$i prostori muzejskeprezenta&ije zapra$o prostori u kojima se ost$aruje pose0na realnost# umjetnokonstruirana# da su s$i izlo.eni predmeti i dalje iz$an realnog s$ijeta i da oni.i$e u st$orenom s$ijetu)

;itanje kada se *rezentira isto tako $rlo je delikatno# jer nas u$odi u fenomen

$remena) =ez o0zira na to koliko nam razli!iti" tipo$a $remena stajalo naraspolaganju# ipak je s$aka izlo.0a u muzeju $remenski $rlo jasno odre7ena1ona traje i isto$remeno ima ograni!en $ijek trajanja) =ez o0zira na to o kojoj je$rsti izlo.0e rije!# njeno trajanje o$isi o dru%t$enom interesu# o kulturnom istru!nom interesu za pojedinu tematiku i o e$entualnoj potre0i da se tajmuzejski materijal upotrije0i za st$aranje neke druge izlo.0e)

Izlo.0a poku%a$a st$oriti dokumentacijsko i in4ormacijsko vrijeme #ponekad rekonstruirati po$ijesno $rijeme ili ga sta$iti u odnos s dru%t$enim

$remenom) Ona omogu(a$a da se posjetitelj u odre7enom trenutkusada%njosti susretne s onim zna!enjima predmeta koja u sada%njem $remenu

1%


19/59

do0i$aju u$ijek neku druga!iju konota&iju po !emu izlo.0a i jest informa&ijsko5dokumenta&ijski susta$)

;itanje je i kako se *rezentira ) Odgo$or o$isi o mnogo razli!iti" !initelja# a

prije s$ega o odnosu raspolo.i$i" muzejski" predmeta i pomagala) 6reatorizlo.0e doznaje od posjetitelja je li na!in na koji je izlo.0a posta$ljena st$orioonaj efekt i prenio onu poruku po kojoj posjetitelj nakon %to iza7e s nekeizlo.0e ne 0i smio ostati isti)

>apokon dolazimo do pitanja moti$a&ije1zato se neto *rezentira # za%to se

ne%to izla.e Odgo$or na pitanje je jasan 5 da se prenese jasna i de fi niranaporuka i da se prika.e znanje koje je moti$iralo upra$o tak$u poruku)

Edu&iranje posjetitelja na izlo.0i# a to je u kona!ni&i jedan od gla$ni" &ilje$aizlo.0e# ne pro$odi se samo ser$iranjem neke koli!ine znanja# negomoti$a&ijom posjetitelja da se zainteresiraju kako 0i se na izlo.0i mogli uklju!itiu odre7ene pro&ese i akti$no sudjelo$ati te prona(i no$e k$alitete)>e mo.emo zanemariti jo% jedan razlog ili &ilj izlaganja# pogla$ito u muzejima ipogla$ito nji"o$oga z0irnog fonda# a to je pro&es o0jekti$iza&ije tog z0irnogfonda u realnom s$ijetu i realnom $remenu)

>a kraju# iznimno $a.an !initelj jest samostalnost muzejske djelatnosti ukreiranju izlo.0ene politike) Iako se ne smije zanemariti uloga dru%t$enesredine u kojoj muzej djeluje# ipak muzej s$ojim metodama tre0a 0iti u pozi&ijirelati$ne neza$isnosti od dru%t$ene sredine# kako iz0orom teme za izlaganje#tako i odre7i$anjem funk&ioniranja dimenzija i sadr.aja pojedini" izlo.0i)U$a.a$anjem ta d$a temeljna elementa muzej st$ara osno$ne pretposta$keda prezentati$na komunika&ija djeluje u s$om stimulati$nom podru!ju# daizlo.0a 0ude nepono$lji$ o0lik muzejske komunika&ije sa s$ijetom1 nepono$lji$utoliko %to se ne mogu dogoditi d$ije jednake izlo.0e stoga %to i" ne(e raditiisti ljudi i %to (e dru%t$ena situa&ija i dru%t$ena pa i fizi!ka sredina 0iti tak$e da(e izlo.0e 0iti nu.no razli!ite)

19


20/59

?)4)C Ostali o0li&i komuni&iranjaOstali o0li&i komuni&iranja muzeja i kulturne 0a%tine koja se u njima !u$a

ili za koju se oni 0rinu s !o$jekom i njego$om dru%t$enom okolinom ne o!ituju se udirektnoj $ezi muzejskog predmeta ili pak predmeta ili sklopa 0a%tine s posjetiteljem)2&


21/59

Oni se koriste razli!itim medijima pomo(u koji" prenose znanje o muzealijama ikulturnoj 0a%tini i dokumentiranje nji"o$e poruke)

Iako su dana%nje mogu(nosti medija iznimno $elike# oni jo% u$ijek nisu ustanju zamijeniti iz$orni predmet jer goto$o u$ijek daju predod.0u njego$oga izgleda imaterijalne strukture ili pak iznose njego$a zna!enja ne omogu(uju(i one izazo$ekoje pred nas posta$lja suo!a$anje s iz$ornim predmetom 0a%tine)

S"$a(aju(i s$a o$a ograni!enja# tre0a re(i da medijski o7licikomuniciranja muzealija i kulturne 7atine ipak ot$araju niz mogu(nosti koje sunedostupne iz$ornom predmetu) o je u pr$om redu mogu(nost prijenosa porukekulturne 0a%tine ili informa&ije o njoj na daljinu# iz$an fizi!kog dosega iz$ornogpredmeta ili am0ijenta)

6oliko god izlo.0e kao o0li&i muzejske komunika&ije imale ograni!eno$rijeme trajanja nakon !ega se gu0e kao informa&ijsko5komunika&ijski susta$i# tolikos$i drugi o0li&i muzejske komunika&ije imaju ograni!en $remenski trenutakidentifika&ije s predmetom nakon !ega traju onoliko koliko nji"o$a materijalnastruktura dopu%ta1 mogu se reprodu&irati i nasta$ljati .i$ot# ali nji"o$ funk&ionalni#strukturalni i raz$ojni# pa prema tome i z0iljski identitet $i%e nikada ne(e 0iti identi!anpredmetu# z0irkama ili am0ijentima !ije su poruke i informa&ije komuni&irali)

Iako muzeji nisu u$ijek s$jesni ograni!enja o$i" drugi" o0likakomuni&iranja $lastite poruke# oni igraju $a.nu ulogu u &jelokupnom odnosu muzeja ipu0like) Medijski o0li&i komuni&iranja koji koriste papir# 0ro%uru# knjigu ili razgledni&u#dijapoziti$# $ideo$rp&u# $ideodisk# magnetofonsku $rp&u ili kompaktni disk# fi lmsku$rp&u ili ra!unalnu disketu# pa napokon i reproduk&iju# kopiju ili umanjenu maketunekog predmeta# do krea&ija koje su inspirirane muzejskom gra7om# pogodni su zapreno%enje muzejske poruke u intime ljudski" .i$ota) ;remda (e se mnoga od ti"

sredsta$a koristiti kao muzeografska pomagala od koji" (e neka 0iti nezamjenji$a#poput kataloga izlo.0e ili fotografije# glaz0e ili $ideo5projek&ija# multi$izije ilikompjutorski" programa ili pak drugi" o0lika $izualiza&ije st$arnosti u muzejskoms$ijetu poruka# ona (e poslu.iti pu0li&i i mnogim drugim znanst$enim ili kulturniminstitu&ijama koje skupljaju produkte muzejske edi&ije# da onaj dio poruka koje sumediji uspjeli za0ilje.iti prenesu u 0udu(nost# da i" ugrade u s$oj $lastiti s$ijet# kako0i im mediji mogli rekonstruirati $rijeme iz nekog drugog s$ijeta u kojem su

parti&ipirali taj kratki trenutak 0ora$ka u muzeju ili na izlo.0i)

21


22/59

;ostoji realna opasnost ili pak izuzetna prigoda da medijske aplika&ije zamijenepredmete na izlo.0ama# odnosno da potpuno izmijene funk&iju muzeja) ;ri$la!nost iinterpretati$ne mogu(nosti koje nadilaze materijalnost i o0lik predmeta# mogu(nostist$aranja interpretati$ni" susta$a# neslu(ene

Strani&a $irtualnog muzeja na internetu

mogu(nosti po"rane informa&ija u s$im o0li&ima tra.e $e( sada# a jo% (e $i%e tra.it u0udu(nosti# odgo$or na pitanje s$r"e i smisla tradi&ionalnog muzeja)

Muzej (e komuni&irati s pu0likom i preko izgo$orene rije!i# organiziranjempreda$anja i razgo$ora o temi izlo.0i# muzejskog istra.i$ala!kog ili sakuplja!kog radaili pak prire7i$anjem razli!iti" prired0i koje (e 0iti u funk&iji muzejski" izlo.0i ilimuzejskog posla u &jelini) Me7utim# $e(i dio o$i" o0lika komuni&iranja ostat (e $ezanuz muzejsku institu&iju# pa !ak i muzejsku zgradu) =it (e komplementaran drugimo0li&ima muzejske komunika&ije i pridonosit (e !$r%(em $ezi$anju muzeja uz $lastitudru%t$enu i kulturnu okolinu) ;ostat (e dijelom kulturnog .i$ota koji se ini&ira umuzeju i po !emu muzej s$e $i%e postaje mjestom okupljanja ljudi# mjestom kreati$nei akti$ne $eze s pro%lo%(u)

22


23/59

?)4)4 Stalni posta$ i interdis&iplinarnost u muzejima

2


24/59

2!


25/59

?)4)8 ipologija izlaganjaU pripremanju muzejske posta$e i izlo.0i u muzeju koriste se metode koje

potje!u iz metoda kreiranja stalnog posta$a) ;rimjenjuju se za$isno od mogu(nosti

muzeja# za"tje$a i am0i&ije pojedini" izlo.0i) Godine *+,-) Z) Z) StranskK napra$io jepr$u tipologiju izlaganja) Ukoliko njego$u podjelu nadopunimo su$remenim idejama#izlo.0e mo.emo podijeliti na sljede(i na!in'

*) Stalni *ostav ' U njemu se nalaze s$i naj$a.niji# istiniti i znanst$eno utemeljeniprikazi i teme koje go$ore o zna!enju nekog muzeja) Stalni posta$i mora 0itestetski sre7en#pou!an i zanimlji$) On mora 0it odraz muzeja koji kaoustano$a tre0a skupljati# !u$ati i izlagati predmete neke $rste) Stalni posta$ neposta$lja znanst$ena pitanja i ne poti!e pro0lematiku neke teme)

C) Povremena izlo+7a; 6oristi materijal iz z0irnog fonda muzeja# ali ga nepoku%a$a prikazati u &ijelosti# $e( samo djelomi!no i tako posta$ljapro0lematiku odre7ene teme) Isto tako mo.e dodatno nadopuniti spoznaje onekoj temi koja je ina!e dio stalnog posta$a) ;o$remene su izlo.0e ugla$nomnamijenjene u.em krugu pozna$atelja teme jer za"tije$aju $i%u razinurazumije$anja nego li kod posjetitelja laika# iako su i njima zanimlji$e i %ire im$idike) O$ak$a izlo.0a koristi rje%enja koja se odlikuju prolazno%(u ipri$remeno%(u)

4) Pokretna izlo+7a ' o je izlo.0a 0ez muzealija# opremljena kopijama#reproduk&ijama i modelima) e su izlo.0e u pra$ilu pou!ne ili anima&ijske)One mogu 0iti putuju(e i o0ilaziti razna mjesta te tako %iriti poruku)

8) Velika tematska izlo+7a ' S$r"a izlo.0e nije samo prezenta&ija muzealnogfonda jednog muzeja# a za prijenos poruke ne koristi se samo muzejskimaterijal) ak$e izlo.0e 0a$e se %iroki temama iz polja po$ijesti# kulture#te"nike i umjetnosti) 6orijeni im se.u u polo$i&u pro%loga stolje(a) Mogu se# a ine moraju odr.a$ati u muzeju# reprezentati$ne su# &jelo$ite# s$eo0u"$atne i$remenski ograni!ene) >a njima dolazi do mije%anja in$entara iz muzeja i

2"


26/59

onoga iz samostana ili pri$atni" z0irki) 6ada tak$e izlo.0e za$r%e jedini tragnji"o$oga postojanja su katalozi)

Izlo.0e se mogu podijeliti i na sljede(i na!in'*) istinski zanimljive 5 nose $a.nu poruku# a ljudi koji i" posje(uju imaju interes

za temu1C) estetski *rivla ne 5 ugla$nom umjetni!ke izlo.0e1

4) didakti ke izlo+7e 5 o0ja%nja$aju pro&ese# pri!aju pri!u# te poku%a$aju $oditiposjetitelja tako da on sam do7e do zaklju!ka i ponese pra$u poruku)

;ostoje jo% i sljede(e $rste izlo.0i'*) narativne izlo+7e pripo$ijedanje im je temeljni organiza&ijski prin&ip1 o0i!no

pripo$ijetkate!e kao u knjizi te ima po!etak i kraj1 materijal koji se prezentira u$jeto$an jetemom pri!e koja se prikazuje1

C) situacijske izlo+7e izlo.0e primarnog iskust$a1 o0i!no i" nalazimo u

prirodoslo$nim muzejima gdje pomo(u diorama imitiraju st$arni s$ijet ili upo$ijesnim muzejima gdje se st$ara prostor razdo0lja i tako imitira &jelokupnaslika toga $remena1

4) estetske izlo+7e nastoje izlo.0ene predmete pokazati u punoj nji"o$ojljepoti1 tak$e izlo.0e dominiraju kad je posrijedi izlaganje umjetni!ki" djela1

8) evokativne izlo+7e ;oku%a$aju priz$ati razdo0lje# zemlju# am0ijent# stil$remena te se slu.e izlo.0enim prostorom kao sa s&enom na kojoj se od$ijaju

s&ene sa sadr.ajem1?) didakti ke izlo+7e nastoje ra$nopra$nim kori%tenjem muzejskog materijala ipomagala 0iti pou!ne i prenijeti neke spoznaje posjetitelju)

Muzejske izlo.0e mogu 0iti stati!ne i dinami!ne tj) razlikuju se pou!estalosti mijenjanja posta$a) Dinami!ne su promjenji$e# tra.e parti&ipa&ijuposjetitelja i zna se dogoditi da neki $izualni medij 2npr) film u prirodoslo$nommuzeju3 zamjeni iz$orni predmet) Dinami!ne su ugla$nom pro0lemske ili tematske

izlo.0e te putuju(e izlo.0e)

2#


27/59

S$e izlo.0e i nji"o$ uspje" o$ise o te"ni&i izlaganja) e"nika izlaganjaomogu(uje komunika&iju izme7u posjetitelja i muzejskog eksponata# a ako je tajposao odra7en lo%e neke se poruke ne(e uspjeti prenijeti)

?)4)? ;rezentiranje spomenika kultureMuzealnost *redmeta i sklo*ova 7atine naj$i%e dolazi do izra.aja u

nji"o$oj prezenta&iji# tj) u postupku u kojem se nastoji na samom spomeniku !itkoukazati na njego$e $rijednosti i spe&ifi!nosti# !esto uz pomo( muzeografski"pomagala# poput oznaka# ta0li# razni" o0lika tuma!enja# $odi!a# informa&ijski"&entara i sl)# kako 0i spomenik kulture ili 0ilo koji drugi predmet 0a%tine mogliprikazi$ati spoznato znanje o se0i i iskazi$ati s$e s$oje realno mogu(e $idlji$e

oso0ine) ;rezentiranje spomenika kulture na!in je na koji se stru!noj i ostaloj ja$nosti$izualno pokazuje kako su rije%ene dileme %to i" pred nas posta$lja o0liko$na ipo$ijesna# tj) $rijednosna sloje$itost materijala i o0lika neke zgrade ili sklopa zgrada#slike# kipa ili nekog drugog predmeta)

Svako *rezentiranje kulturne 7atine za*ravo je inter*retacija, kojomse iz 0ogatog .i$ota spomenika iza0iru one faze# .i$otne situa&ije ili detalji pomo(ukoji" (e se st$oriti i o0liko$ati po$ijesna slika spomenika rele$antna trenutku

prezentiranja) Stoga je odgo$ornost prezentiranja kulturne 0a%tine u prostoru znatno$e(a od one u muzejskoj st$arnosti# jer se s pr$om .i$i# a k drugoj se dolazi u posjet# jer je pr$a sta0ilnija i njome se direktno inter$enira u materijal i o0lik spomenika# adruga je promjenji$a i o$isi o karakteru i $rsti izlo.0e)

O7jektiviziranje *redmetaOno je potre0no z0og dimenzije sada%njosti koja se unosi u te pro&ese i

s$odi se na te.nju prema ispunja$anju o0jekti$ni" i su0jekti$ni" pretposta$ki kojimase odre7uju na!in i dimenzije inter$en&ija na spomeniku# koje su !esti ini&ijator ipratitelj prezentiranja 0a%tine)

*) O7jektivna *ret*ostavka je sam s*omenik ) On u se0i sadr.i s$u sloje$itostkoju .elimo prezentirati) >jego$om analizom !esto dolazimo do $eoma jasne i!itke studije raspona i kontinuiteta raz$ojni" faza# sloje$itosti materijalnestrukture i konstruk&ije# kako za prou!a$anje spomenika i stje&anje znanja onjemu# tako i za izri&anje o&jene mogu(nosti spomenika za prezentiranje)

2$


28/59

C) Su7jektivne *ret*ostavke s$ode se na o&jenu podo0nosti mogu


29/59

6on&ep&ija6on&ep&ija je iz0or raz$ojne faze spomenika koja (e se prezentirati i na!in

prezenta&ije# a st$ara se nakon pro$edeni" analiza spomenika) Ona je misaonipro&es u kojem se odre7uje pristup 0a%tini nakon pro$edeni" potre0ni" istra.i$anja ianaliza i nakon pro$ed0e utemeljene $aloriza&ije) =itni dio kon&ep&ije je selekti$nostkojom se pro$odi negati$na selek&ija# tj) eliminiraju se oni elementi koji su ne$a.ni zaprezenta&iju)

etiri temeljne komponente su'*) Znanst$ena komponentaC) Estetska komponenta

4) unk&ionalna komponenta8) Ljudska komponenta

Mogu


30/59

8) metoda interpola&ije 2no$i" o0lika i materijala3)

=.5.>. Muzejski u*otre7ljavani s*omenici kulture

Spomeni&ima kulture koji suu*otre7ljavani kao muzeji # primarna jenamjena da posjetitelju organizirano prikazuju s$oje spomeni!ke $rijednosti) Zato suure7eni i opskr0ljeni edukati$no informati$nim pomagalima koja posjetitelja upu(ujuna ono %to tre0a $idjeti# %to tre0a znati o spomeniku i kojim putem tre0a i(i kako 0i se

do0ila &jelo$ita i susta$na slika o spomeniku) Iako taka$ spomenik .i$i in situ# on sepa.lji$o odr.a$a i njeguje# iz0jega$aju(i opasnost upora0e koja 0i ga degradirala)U$jeti za muzejsku upora0u pogla$ito su $rijednost i pogodnost spomenika# njego$aprilagodlji$ost namjeni te niz $anjski" faktora 2smje%taj# prirodna okolina# tradi&ija isl)3) >ara$no# za tak$o ure7enje $a.na je i mogu(nost podr%ke od strane dru%t$a)

Muzejsko upotre0lja$anje spomenika postalo je kulturna potre0aupozna$anja !o$jeka s $lastitom pro%lo%(u te je spomeniku dana namjena koja (e gadulje odr.ati zajedno s porukom koju prenosi i interpretira) S$aki spomenik kulturekoji ure7ujemo i prezentiramo u s$r"u njego$og kori%tenja kao muzeja tre0a

&


31/59

zado$oljiti odre7ene u$jete) >ajprije# spomenik tre0a 0iti znanst$eno i muzeolo%kio0ra7en kako 0i nam postala jasna njego$a znanst$ena $rijednost i iskoristlji$ostinforma&ija koje on nudi) Mora nam 0iti jasna njego$a po$ijest i raz$itak# kako 0i sedefinirala ideja prezentiranja) 6ona!ni rezultat prezentiranja mora 0iti !itkostspomenika# postignuta prostornom organiza&ijom muzejski upotre0lja$anogspomenika) Elementi koji poma.u da se 0olje s"$ati kulturna poruka tak$ogprezentiranog spomenika su $idlji$e i komunika&ijski do0ro o0liko$ane legende stlo&rtima lokaliteta# logi!an smjer kretanja o0ilje.en razli!itim strukturama gazni"plo"a ili $izualnim oznakama# naznake oni" dijelo$a zgrada koji e$entualnonedostaju te ozna!a$anje razli!itosti nastanka po$ijesni" sloje$a tamo gdje se onipreklapaju) ;otpunijem do.i$ljaju pridonose k$alitetni tiskani $odi!i poput mali"znanst$eni" monografija# odnosno popularni" prospekata) Sasta$ni dio s$akeprezenta&ije je i upora0a s$jetla njime se o0oga(uje $izualni do.i$ljaj prostora)

'rheoloki lokaliteti>ajpogodnija $rsta spomenika za muzejsku upora0u su do0ro ure7eni i

prezentirani arheoloki lokaliteti ) Stil prezentiranja tak$i" spomenika o$isi o nji"o$oj$rijednosti# o podne0lju# o mentalitetu ljudi i okoline u kojoj se nalaze i o 0rojuposjetitelja) ak$i spomeni&i imaju karakter stalnog muzejskog posta$a) 6od nji" jenu.no prikazati nji"o$e osno$ne zna!ajke# koje se dopunjuju i mijenjaju no$imistra.i$anjima) Za ut$r7i$anje tematike i potpuniji dojam# izla.u se i prate(i sadr.aji poput informati$nog ili orijenta&ijskog &entra# te z0irke predmeta koji su na7eni nalokalitetu) S$a muzeografska pomagala slu.e da se posjetitelju do!ara $rijeme ukojem su odre7eni sloje$i tak$og lokaliteta funk&ionirali)

(uevineMuzeolo%ki pristup ru%e$inama nije 0itno razli!it od onog u slu!aju

ar"eolo%ki" lokaliteta sloje$i zna!enja prezentirani su $ertikalno unutar gra7e$ine)Au%e$ine srednjo$jeko$ni" stari" grado$a ili drugi" po$ijesni" gra7e$ina $rlo susrodnog zna!enja) ;rezentiranje ru%e$ina po$ijesni" gra7e$ina nagla%a$a seprate(im muzeografskim instrumentima) Za logi!an i s$eo0u"$atan o0ilazak irazgleda$anje grade se dr$eni ili laki 0etonski mosto$i preko iskopina i jaraka#pomo(ne dr$ene ili metalne stu0e za prijelaz preko zido$a# izdignute gazne plo"e istaze prijelaz preko ar"eolo%ki" sloje$a) Za sigurnost na $i%im dijelo$ima zido$agrade se ograde) ;rostori ru%e$ine koji su ostali pod kro$om# mogu se iskoristiti za

1


32/59

izlo.0e kojima se o0oga(uje &jelokupni kompleks i za izlaganje ar"eolo%ki" nalaza slokaliteta)

;rezentiranje ru%e$ine odre7uje se istra.i$anjem njezini" pojedini"dijelo$a# naj!e%(e pomo(u nalaza koji se sa!u$ao u ar"eolo%kim sloje$ima tako i"se prostorno i o0liko$no odredi# da 0i na kraju 0ili rekonstruirani ili rekomponirani)Aekonstruiranje elemenata koji nedostaju# odnosno rekompozi&ija postoje(i" z0ogte.nje# pa i nepa.lji$osti mo.e do$esti do nestajanja iz$ornog o0lika# !ime sesmanjuje mogu(nost za daljnja istra.i$anja i no$a saznanja)

'rheoloki nalazi is*od *ostoje


33/59

Jedan na!in da$anja pose0ne $rijednosti nekoj gra7e$ini jest prezenta&ijanjezinoga in$entara ponaj$i%e onog koji ima umjetni!ku $rijednost i time tugra7e$inu !ini rizni&om kulturne 0a%tine) ak$e se dijelo$e nagla%a$a dodatnimos$jetljenjem# a informa&ije o njima dostupne su u $odi!ima)

D$ora& Mal0ork

;rimjer tak$og slu!aja su &rk$e koje se koriste u kultu) Drugi je na!inprimijenjen na starim grado$ima# d$or&ima ili pala!ama) Izgu0i$%i s$oju pr$otnunamjenu z0og promjena u dru%t$u# ure7eni su i opremljeni odgo$araju(im in$entarom

da predsta$ljaju $rijeme u kojem su nastali# odnosno $rijeme kada su 0ili u naponusnage) O$dje je muzejska upora0a spomenika $i%e pos$e(ena opremi i in$entaru# pa


34/59

je !esto njego$a ar"itektura nedo$oljno prezentirana) >aj$e(i pro0lem kodkon&ep&ije i prezenta&ije st$araju jedino o0jekti !iji sloje$i predsta$ljaju nekoliko$remenski" razdo0lja nji"o$og .i$ota) ;itanje kako i koje $rijeme prezentirati# rje%a$ase spoznajama i .eljama sada%njosti)

;ose0an slu!aj !ine spomeni&i u kojima su smje%tene muzejske z0irke# koje snjima ne moraju 0iti direktno po$ezane) >aglasak kod prezentiranja i posjeta $i%e jena muzejskoj izlo.0i# a manje na samom spomeniku) Ipak# postoje pra$ila gdjesmjestiti neku z0irku)

*) Z7irke memorijalnog karaktera izla.u se u autenti!nim am0ijentima# u kojimasu 0ora$ile zna!ajne li!nosti 2npr) 6operniko$a ku(a u orunu# Aem0randto$aku(a u @msterdamu# Mozarto$a ku(a u Salz0urgu31

C) Z0irke koje su $ezana uz *ojedini s*omenik kulture izla.u se u samomspomeniku i nalaze se u pr$om planu# ali am0ijent pridonosi 0oljemdo.i$lja$anju &jeline1

4) 2om*leksne z7irke se u pra$ilu izla.u u spomeni&ima s kojima nemajunikak$e $eze) o su spomeni&i kulture prilago7eni za pri"$at tak$i" z0irki# gdjenji"o$i prostori slu.e kao ok$ir) ;ri tome je zanemareno prezentiranje

spomenika# te oni !esto gu0e s$oju $rijednost)U o$u grupu spomenika ulaze i oni koji grani!e s pose0nim tipo$ima

muzeja) u se istodo0no izla.e sama ar"itektura spomenika i muzejski materijal)O$dje je pro0lem u autenti!nosti materijala i analogno tome disloka&ija spomenika);rimjer toga su kulturna sela za koja 2z0og raz$oja ur0aniza&ije3 preseljenje umuzeje na ot$orenom predsta$lja jedini u!inko$it na!in spa%a$anja seoskear"itekture i am0ijenta) U tom slu!aju# oda0rani se spomenik kulture tre0a prilagoditi

sadr.aju koji do0i$a# te za.i$jeti u tom stilu)

%ru*e s*omenikaGrupe spomenika najmanje se koriste kao muzeji) ;ro0lem je u tome %to

su tak$e &jeline $e( dio razli!iti" o0lika .i$ota# pa i" je te.e upotrije0iti na klasi!anna!in) Da 0i to uspjelo# muzejska upotre0a se mora !$rsto $ezati za druge interese ipoti&aje ure7eni" prostora koji imaju spomeni!ki" $rijednosti) >pr) po$ijesna gradskasredi%ta sadr.e materijal koji je .i$a pulsiraju(a struktura i ne smije se umrt$iti)

Muzejska upora0a tre0a omogu(iti k$alitetnije !itanje poruka grada i do.i$lja$anjenjego$i" $rijednosti)!


35/59

Gradske zidine predsta$ljaju pose0ni fenomen) >ji"o$ polo.aj koristi se zasmi%ljeno i organizirano do.i$lja$anje grada sa zidina i njego$ odnos premaneposrednoj okoli&i) ;ro0lem je kako i" muzeolo%ki iskoristiti# a da pri tome sredst$akojima se posjetitelja upu(uje ne konkuriraju $rijednostima onoga %to se .elipokazati)

>. $S&'!OV>./. Muzejski dokumentacijski centar ?M#:@

Muzejski dokumentacijski centar je kro$na ustano$a koja !u$a# prikupljai o0ja$ljuje rad s$i" muzeja u Br$atskoj) 6ao pokreta! i nukleus djelo$anja muzejski"institu&ija u Br$atskoj on s$ojim djelo$anjem i modernom $izijom "r$atskumuzeolo%ku zajedni&u sta$lja uz 0ok drugim inozemnim muzeolo%kim institu&ijama# aina!e isklju!i$o znanst$eni materijal pri0li.a$a %irem spektru korisnika)Povijest muzejskog dokumentacijskog centra

Aani" ?-)5i" godina ut$r7eno je kako u "r$atskim muzejima ne postojinikak$a sistematizirana e$iden&ija niti je mogu(e do0iti konkretne informa&ije omuzejskim ustano$ama) ;riroda tog pro0lema st$orila je potre0u za osnutkom &entrakoji 0i djelo$ao kao jezgra i polazi%na to!ka kada je rije! o muzejskim institu&ijama i

nji"o$om radu) Muzejski dokumenta&ijski &entar 2u nasta$ku skra(eno MD 3#osno$an je na ini&ijati$udr. 'ntuna Aauera *+??) g) u Zagre0u) U &ilju osni$anjaMD 5a# dr) @ntun =auer daro$nim je aktom gradu Zagre0u poklonio 0ogat fundusdokumenta&ije# fototeke# stru!ne 0i0lioteke i grafi!ke z0irke koji je prikupio tijekom tridesetlje(a# a koja se odnosi na muzeolo%ku pro0lematiku)

"


36/59

M#: je osnovan u svrhu; susta$nog prikupljanja# e$identiranja i o0ra7i$anja gra7e o raz$oju i djelo$anju

muzejski" ustano$a1 prikupljanja stru!ne muzeolo%ke literature# dokumenta&ije i gra7e1 kako 0i slu.io stru!nja&ima i s$im oso0ama zainteresiranima za daljnje

unapre7enje muzejske struke1 kako 0i popularizirao rad i djelo$anje muzejski" ustano$a)

Od s$og osnutka pa s$e do /0>B. g., MD djeluje u sasta$u Fkolskog muzeja)

Od /0>>. g. pripaja se e"ni!kom muzeju)

6ao samostalna ustano$a MD je po!eo s radom 33. sr*nja/0>C. u Mesni!kojuli&i)

#anas se prostorije &entra nalaze na adresi Ili&a 88 u Zagre0u)

O djelovanju Muzejskog dokumentacijskog centra

#


37/59

MD je danas# jednosta$no re!eno# sr&e mre.e "r$atski" muzeja) @ktualno mjesto ra$natelja Muzejskoga dokumenta&ijskog &entra o0na%aVinjaZgaga koja s$ojim modernim pristupom usa$r%a$a i pro%iruje djelo$anje institu&ije) U0udu(nosti MD $idi kao posrednika muzejski" 0aza s europskim 0azama) ;utems$oje osno$ne djelatnosti 5 dokumenta&ijske# informa&ijske# sa$jetoda$ne#muzeolo%ke# istra.i$a!ke# o0razo$ne# izda$a!ke# knji.ni!ne i izlo.0ene MDsudjeluje u raz$oju "r$atske i s$jetske muzejske zajedni&e)

MD poti!e' o!u$anje znanja o po$ijesti muzeja i galerija Br$atske1 skupljanje i slanje podataka i informa&ija o muzejima1

promid.0u muzejske djelatnosti i postignu(a muzeja u %irokoj ja$nosti1 promid.0u i unapre7enje muzejske struke1 osni$anje no$i" muzeja1 izradu i predlaganje muzejski" zakona i pra$ilnika1 %irenje informa&ija o muzejima o0ja$lji$anjem stru!ni" !asopisa i pu0lika&ija1 promi&anje stru!ni" standarda te unapre7enje muzejske struke kreiranjemprograma stru!nog usa$r%a$anja# stalnog o0razo$anja1

slo0odan pristup informa&ijama i gra7i1 informatiza&iju i implementa&iju no$i" te"nologija1 suradnju "r$atski" muzeja s na&ionalnim i s$jetskim 0a%tinskim institu&ijama)

MD s$ojim z0irkama i gra7om te uslugama ot$oren je kako stru!nojmuzejskoj zajedni&i# studentima# u!eni&ima# istra.i$a!ima i znanst$eni&ima# tako is$im zainteresiranima 0ez o0zira na nji"o$ stru!ni profil) entar pru.a 0esplatneusluge u$ida i kori%tenja 0aze podataka te knji.ni!ni" i ar"i$ski" z0irki u prostorimaMD 5a# a jo% nudi i te!aje$e pre$enti$ne za%tite muzejski" z0irki i slika) >adalje MDdjeluje kao registar muzeja te registar muzeja# z0irki i rizni&a u $lasni%t$u$jerski" zajedni&a !iji se poda&i tako7er nalaze pri o$om &entru)

MD je od s$og osnutka za s$oj rad primio 0rojne nagrade i priznanjarenomirani" inozemni" i doma(i" institu&ija# ustano$a kao i no$inski" ku(a iizda$a!a) ita$ rad MD 5a dostupan je na slu.0enoj internet strani&i N N N) m d & )"r # na kojoj korisni&i mogu do0iti s$e one informa&ije i usluge koje &entar pru.a)

$


38/59


39/59

;o!etkom d$adesetog stolje(a @r"eolo%ki je muzej istra.i$ao na prostorugoto$o !ita$e Dalma&ije# a njego$ fond $e( je tada 0rojao tisu(e spomenika) Stoga je=uli( 0io prisiljen osigurati no$u zgradu za smje%taj $elike koli!ine ar"eolo%ki"nalaza)

Aado$i su zapo!eli *+*C) godine# a zgrada koja se i danas koristi 0ila jeugla$nom do$r%ena/0/B. godine. Ure7ena je $elika izlo.0ena d$orana za manjepredmete# $rt s lapidarijem i !u$aoni&e u podrumskim prostorima) Fezdeseti" godinapro%loga stolje(a uslijedili su popra$&i i preure7enja)

;o!etkom d$adesetog stolje(a Muzej je imao d$a zaposlenika# poslu.nika i !u$araiskopina u Solinu) =uli(# iako je 0io ra$natelj# za s$oju funk&iju nije primao pla(u# pase za izradu dokumenata i restauriranje spomenika kao i za stru!ni ar"eolo%ki rad

zaposlio Mi"o$il @0rami() Godine *+C4) kustosom je postao @ntun Grgin# a *+4


40/59

negodo$anje ja$nosti jer je Mommsen 0io poznat kao antisla$en i .estoki protestant)Godine * 8) uredni%t$o !asopisa u potpunosti je preuzeo Auli


41/59

C)4'rheoloki muzej u Zadru

@r"eolo%ki muzej u Zadru po s$ojoj starosti ide u red najstariji" ar"eolo%ki" muzejau Br$atskoj# a samo je desetak godina mla7i od @r"eolo%kog muzeja u Splitu)

Dana%nja muzeologija u Zadru raz$ila se na temeljima stare kolek&ionarske# a timena neki na!in i muzejske djelatnosti) Ve( krajem !etrnaestog stolje(a ja$lja se pr$ipoznati sakuplja!# pose0i&e rimski" natpisa# Juraj =enja) ;olo$i&om osamnaestogstolje(a 'nte #anielli &ommasoni sakupio je naj$e(u i najljep%u z0irku anti!ki"skulptura na podru!ju Dalma&ije)

>ajmonumentalniji dio z0irke sastojao se od osam ki*ova rimskih careva #otkri$eni" *,< ) godine u $rtu Josipa uro$i(a u >inu) ;rema nekim sumarnim

katalozima# od koji" je pr$i tiskan * * ) godine# z0irka je sadr.ala preko 4--kiparski" djela# $e(inom od kamena# 0rojne anti!ke natpise# kerami!ke i stakleneposude# oko a auk&iji odr.anoj *+--) i *+-*) z0irka je rasprodana# a @r"eolo%kiinstitut u =e!u otkupio je d$adesetak kiparski" djela za @r"eolo%ki muzej u Zadru)Ostatak materijala raznio se u muzeje u Vene&iji# @k$ileji# Milanu# 6open"agenu i dr)

!1


42/59

'rheoloki muzej u Zadru osno$an je 5D. studenoga /C53. g)# na dankada je austrijski namjesnik u Dalma&ijigeneral Vetter Vjenceslav von "ilien7ergizdao proglas da se gra7a iz &ijele Dalma&ije prikuplja u Zadru kao sjedi%tupokrajine) Gra7a za muzej u po!etku se smje%tala u jednu prostoriju osno$ne %kolena polo.aju &rk$e s$) ome# a zatim u tada%nju gimnaziju koja se nalazila u 0i$%emsamostanu s$) 6r%e$ana u Zadru) Godine /C11. crkva Sv. #onata napu%tena je

kao skladi%te i ostala je slo0odna) Iste godine I$an Smiri( zapo!eo je njeno!i%(enje i ure7enje te prikupljanje ar"eolo%ke i kulturno5po$ijesne gra7e) Zadar jepo Aapallskom ugo$oru *+C-) kao enkla$a pripojen Italiji) Godine *+84) alijani su#po$la!e(i se# odnijeli $e(inu naj$rjednije gra7e# a oso0ito manje i lak%e predmete)U 0om0ardiranjima je 0ila po%te7ena samo &rk$a s$) Donata i u njoj izlo.enez0irke) U tim u$jetima 0ilo je potre0no izno$a organizirati muzejski i znanst$eni radte mnoge druge poslo$e) Godine *+?8) muzej je preseljen u zgradu 0i$%egZavodasv. #imitrija, kasnije 6ilozo4skog 4akulteta # a danas S$eu!ili%ta) Godine *+,C)#

pri o0no$i sklopa samostana i &rk$e s$) Marije# izgra7ena je inova zgradamuzeja ) ;o najsu$remenijim metodama toga $remena u njoj su godine *+,8)!2


43/59

posta$ljene stalne izlo.0e srednjeg $ijeka u prizemlju i rimskog razdo0lja na I) katu#a godine *+,?) stalna izlo.0a prapo$ijesti na II) katu) Idejna i liko$na rje%enja dao jeakademski slikar Mladen ;ejako$i(# a muzeolo%ke su kon&ep&ije izradili Janko=elo%e$i( 2srednji $ijek3# Fime =ato$i( 2prapo$ijest3 te Julijan Medini i =o.idarIlako$a& 2antika3)

Danas su u prizemlju muzeja izlo.eni ar"eolo%ki nalazi iz $remena ,) 5 *C) st)# odkoji" se naj$e(i dio $e.e za materijalnu i du"o$nu kulturu Br$ata1 na pr$om su katuizlo.eni 0rojni predmeti koji ilustriraju .i$ot u sje$ernoj Dalma&iji u do0a Aimljana# ana drugom katu izlo.en je pretpo$ijesni ar"eolo%ki materijal iz kamenog i metalnogdo0a 2od oko *-)--- g) pr) 6r) do dolaska Aimljana3)

Muzejske akti$nosti o0u"$a(aju o0a$ljanje susta$ni"# za%titni" i sonda.ni"ar"eolo%ki" istra.i$anja# za%titu i o0radu ar"eolo%ke gra7e te njeno prezentiranje#organiza&iju i ugo%(i$anje po$remeni" izlo.0i) @r"eolo%ki muzej Zadar izdaje i s$ojegodi%nje glasilo pod nazi$omDiadora# a do danas je iz tiska iza%ao C* s$ezak s0rojnim znanst$enim rado$ima "r$atski" i inozemni" autora) 6ao dr.a$ni muzej# @r"eolo%ki muzej Zadar pokri$a podru!je Zadarske .upanije s oto&ima Aa0om i;agom)

Unutar Muzeja djeluju'

Odjeli za prapo$ijesnu# anti!ku# srednjo$jeko$nu ar"eologiju# Odjel za podmorska ar"eolo%ka istra.i$anja#

Odjel za pedago%ko5andrago%ku djelatnost#

6onzer$atorsko5restauratorski odjel#

6nji.ni&a i drugi#

6ao zase0na organiza&ijska jedini&a u >inu nalazi se Muzej ninskih starina )

U @r"eolo%kom muzeju Zadar !u$a se preko *--)--- razni" ar"eolo%ki"predmeta iz s$i" kulturni" i po$ijesni" razdo0lja od paleolitika do kraja **) stolje(a)

!


44/59

!!


45/59


46/59


47/59

podrijetla naj&jelo$itija je i naj0ogatija kolek&ija tak$og sadr.aja na "r$atskomprostoru)

gi*atski odjel

undus egipatske z0irke 0roji $i%e od C)*-- predmeta i ugla$nom je na0a$ljen upro%lom stolje(u otkupom od o0itelji austrijskog podmar%ala ranza 6ollera) Gla$nidio fundusa !ine predmeti iz kasnog razdo0lja starog Egipta 2*-,-) god) pr) 6r) 5 4-)god) po 6r)3) Iz tog razdo0lja potje!e niz spomenika u kamenu i 0ron&i)

!umizmati ki odjel

>umizmati!ka z0irka @r"eolo%kog muzeja s$ojim je sadr.ajem 0li.a profiluka0ineta) =roji $i%e od C,-)--- primjeraka metalnog no$&a# papirni" no$!ani&a#medalja# spomeni&a# plaketa# zna!aka# kolajni i marki&a) Zna!ajna je i >umizmati!ka0i0lioteka koja djeluje u sklopu z0irke)

Pret*ovijesni odjel

;retpo$ijesna z0irka# koja sadr.i oko , )--- predmeta# jedna je od naj$e(i" inaj&jelo$itiji" z0irki tak$oga sadr.aja na prostoru Br$atske) Aaznorodna gra7a pru.au$id u raz$oj i slijed kultura pretpo$ijesni" razdo0lja na po$ijesnim "r$atskim

prostorima# uklju!uju(i i podru!je $oj$o7anskog Srijema# u rasponu od sedamtisu(lje(a tj) od mla7eg kamenog do0a pa s$e do mla7eg .eljeznoga do0a)

Srednjovjekovni odjel

Srednjo$jeko$ni odjel najmla7i je odjel @"reolo%kog muzeja u Zagre0u# a kaosamostalan odjel postoji i djeluje tek od *+8?) godine) Odjelna z0irka !u$a $i%e od8)--- predmeta) Ona o0u"$a(a ar"eolo%ku osta$%tinu 0rojni" naroda# plemena ietni!ki" skupina koje su u razdo0lju od ?) od *?) stolje(a nasta$ale ili se kratko

zadr.a$ale na dana%njim "r$atskim prostorima 2Buni# isto!ni Goti# Gepidi#Lango0ardi# Beruli# @$ari# 6utriguri# Ugri# Ma7ari i dr3)

Osim na$edeni" odjelaHz0irki u ok$iru muzeja djeluju iOdjel za dokumentaciju #Pedagoki odjel, 2onzervatorskoGrestauratorski odjel, 2nji+nica i Odjel zamarketing. Godine *+,-) iz tiska je iza%ao pr$i 0roj muzejskog glasilaVjesnik Arheolokog

muzeja u Zagrebu, koji u 4) seriji izlazi goto$o kontinuirano od * ,+) godine)

!$


48/59


49/59

odo0rena su no$!ana sredst$a za konzer$a&iju i restaura&iju @ugusto$og "rama isakupljene spomeni!ke 0a%tine# koju je pro$eo ar"itekt ;ietro >o0ile)

%odine/C3C. %iovanni :arrara nasta$io je sakupljanje kameni" spomenika u @ugusto$om "ramu i izradio popis 2in$entar3 uklju!uju(i numizmati!ku z0irkusmje%tenu u gradskoj pala!i# tako da se po!etak njego$og djelo$anja mo.e smatratiistinskim po!etkom muzeologije u ;uli)Otkri(e kameni"# kerami!ki" i metalni" predmeta u !ezakciju 0ilo je osno$a zautemeljenje %radskog muzeja ? Museo i$i&o della ittQ di ;ola3 u Puli/0D3.godine) ;r$im ra$nateljem 0io je imeno$an dr) =ernardo S&"ia$uzzi# a *+-


50/59

podzemlja rekonstruiran je anti!ki 7rodolom kod Savudrije s $elikom koli!inomamfora i olo$no5dr$enim sidrom)

%odine/0>/. zapo!elo je izda$anje ar"eolo%kog !asopisa istriaarchaeologica )

U su$remeno ure7enim izlo.0enim d$oranama pr$og kata Muzeja /01D.g.ot$orena je *ra*ovijesna izlo+7a # koja o0u"$a(a pet $eliki" d$orana s izlo%&imafosila te artefakata iz starog kamenog do0a i kasniji" razdo0lja# s$e do rimskog)

>akon istra.i$anja ostataka rimske gospodarske $ile u 8ervar Portudjelomi!no je konzer$iran i rekonstruiran dio kerami!arske pe(i# stam0eni dio o0jektas malim pri$atnim termama te konzer$iran gra7e$inski ostatak uljare) >alazi suuklopljeni u*arkovnoGur7ani *rostor naselja i marine tj. arheoloki *ark /0CD.godine )

U nastojanju o!u$anja i prezenta&ije istra.ene ar"eolo%ke 0a%tine#/0C5.utemeljen je i 'rheoloki *ark !ezakcij uz ot$orenje stalne muzejske z0irke umalenoj zgradi na lokalitetu) ;r$e $ijesti o >ezak&iju potje!u iz anti!ki" pisani" iz$ora

2 it Li$ije# RLI# II# 85*


51/59

$stroj muzejaZ0irke' ;rapo$ijesna @nti!ka 6asnoanti!ka Srednjo$jeko$na

Dislo&irani o0jekti u sasta$u Muzeja' >ezak&ij

Spomeni&i u gradu ;uli na skr0i Muzeja' @mfiteatar @ugusto$ "ram Dijanin "ram Mozaik 6a.nja$anje DirkeP Sergije$ sla$oluk D$ojna $rata Berkulo$a $rata =azilika s$) Marije ormoze

"1


52/59

1.Z'2O!I

,)* Zakon o muzejima Zakon o muzejima donesen je 0. listo*ada /00C. u Zagre7u )

;odijeljen je na sljede(a pogla$lja'*) Op(e odred0eC) Muzejska gra7a4) Osni$anje i prestanak8) Mati!na djelatnost?) Ustrojst$o i upra$ljanjeadzor nad radom

+) Stru!no muzejsko oso0lje*-)Br$atsko muzejsko $ije(e**)6aznene odred0e*C);rijelazne i za$r%ne odred0e)

*) O*


53/59

gra7a i muzejska dokumenta&ija1 prostor# oprema i sredst$a za rad1 stru!no oso0lje)Oni se ut$r7uju rje%enjem Ministarst$a kulture# a prestaju s radom prema zakonu uzdoz$olu Ministarst$a kulture)8) Mati na djelatnost

Mati!na djelatnost je o0lik stru!nog djelo$anja unutar susta$a muzejaAepu0like Br$atske# a pro$ode je mati!ni muzeji) Ona o0u"$a(a sljede(e poslo$e'stru!ni nadzor nad radom muzeja i stru!ne pomo(i1 unapre7enje stru!nog rada umuzejima1 uskla7i$anje rada unutar susta$a muzeja)

?) $strojstvo i u*ravljanje Ure7uje se statutima i drugim op(im aktima muzeja) Muzejom upra$lja

upra$no $ije(e od 4 ili ? !lano$a) Muzejom koji ima do ? zaposleni" upra$ljara$natelj) Upra$no $ije(e donosi prijedlog ra$natelja o programu rada i raz$ojamuzeja# nadzire nji"o$o iz$r%a$anje i odlu!uje o finan&ijama) Aa$natelj organizira i$odi rad i poslo$anje muzeja) >ji" razrje%uje ministar kulture) Muzej ima stru!no$ije(e od najmanje 4 !lana) Ima i $oditelja i muzejski od0or)adzor nad zakonito%(u o0a$lja Ministarst$okulture te .upanijski uredi# odnosno Gradski ured za kulturu Grada Zagre0a) @ko seust$rdi da nije ne%to u skladu sa zakonom mora se u roku od mjese& danapromijeniti) @ko ne# mo.e se ukinuti ili za0raniti rad muzeja)

+)Stru no muzejsko oso7lje Stru!no oso0lje !ine zaposleni&i) Muzejska z$anja su' kustos# $i%i kustos#

muzejski sa$jetnik# muzejski pedagog# $i%i muzejski pedagog# muzejski pedagog

sa$jetnik# dokumentaristi# informati!ari# restauratori# diplomirani knji.ni!ari# ar"i$isti#preparatori# muzejski te"ni!ari# $i%i muzejski te"ni!ari# ar"i$ski te"ni!ari# $i%i ar"i$ski"


54/59

te"ni!ari# fotografi i $i%i fotografi) Odluku o stje&anju $i%i" z$anja donosi ministarkulture na prijedlog Br$atskog muzejskog $ije(a)*-) )rvatsko muzejsko vijeo$!ana kazna od ?)---#-- do ?-)---#-- kn pred$i7ena je za' ne $o7enjedokumenta&ije o muzejskoj gra7i1 po$jera$anje muzejske gra7e na !u$anje suprotnozakonu1 ne dosta$ljanje podataka za upis o!e$ida) Za zamjenu i prodaju muzejskegra7e suprotno zakonu je kazna od *-)---#-- do *--)---#-- kn)

*C)Prijelazne i zavrne odred7e Ministar kulture je du.an imeno$ati predsjednika i !lano$e Br$atskog

muzejskog $ije(a u roku od mjese& dana) Zaposleni&i koji nisu polo.ili stru!ni ispitmoraju ga polo.iti u roku od * godine ili gu0e posao) >a dan stupanja na snaguo$oga Zakona prestaju $a.iti' Zakon o muzejskoj djelatnosti1 odred0e !lanka *)# 4)#?)#


55/59

,)C Zakon o zatiti i o uvanju kulturnih do7ara Zakon o za%titi i o!u$anju kulturni" do0ara donesen je/C. li*nja/000.

godine te je do.i$io 4 izmjene i to d$ije izmjene C--4) godine i jednu izmjenu C--+)godine) Zakonom o za%titi i o!u$anju kulturni" do0ara ure7uju se'

*) $rste kulturni" do0ara#C) usposta$ljanje za%tite nad kulturnim do0rom#

4) o0$eze i pra$a $lasnika kulturni" do0ara#8) kon&esije i kon&esijska odo0renja na kulturnim do0rima#?) mjere za%tite i o!u$anje kulturni" do0ara#


56/59

2ulturna do7ra od interesa su za Aepu0liku Br$atsku i u.i$aju njezinuoso0itu za%titu) 6ulturnim do0rima smatraju se pokretne i nepokretne st$ari odumjetni!kog# po$ijesnog# paleontolo%kog# ar"eolo%kog# antropolo%kog i znanst$enogzna!aja1 ar"eolo%ka nalazi%ta i ar"eolo%ke zone# krajoli&i i nji"o$i dijelo$i kojis$jedo!e o !o$jeko$oj prisutnosti u prostoru# a imaju umjetni!ku# po$ijesnu iantropolo%ku $rijednost1 nematerijalni o0li&i i poja$e !o$jeko$a du"o$nogst$arala%t$a u pro%losti kao i dokumenta&ija i 0i0liografska 0a%tina i zgrade# odnosnoprostori u kojima se trajno !u$aju ili izla.u kulturna do0ra i dokumenta&ija o njima)

Vlasnici i nositelji pra$a na kulturnom do0ru# te drugi imatelji kulturnogdo0ra odgo$orni su za za%titu i o!u$anje kulturni" do0ara prema odred0ama Zakona)S$i su gra7ani du.ni skr0iti o za%titi i o!u$anju kulturni" do0ara# te prija$iti nadle.nomtijelu do0ro za koje se smatra da ima s$ojst$o kulturnog do0ra)

6ulturna do0ra mogu 0iti *okretna i ne*okretna # te nematerijalna ) S$akulturna do0ra na podru!ju AB upisuju se u (egistar kulturnih do7ara ) >adle.notijelo stalno prati stanje kulturni" do0ara i pi%e iz$je%(a) 6ulturna do0ra# kao i s$ado0ra pod pre$enti$nom za%titom ne mogu se iznositi u inozemst$o# osim ukoliko seiznosi radi izlaganja# ekspertiza# o0a$ljanja rado$a na za%titi i o!u$anju kulturnog

do0ra ili drugi" opra$dani" razloga uz odo0renje nadle.nog tijela)$gro+enim kulturnim do7rom smatraju se nepokretna kulturna do0raupisana u "istu svjetske 7atine ili u"istu ugro+ene svjetske 7atine # kao ikulturna do0ra upisana u Aegistru kojima je polo.aj ugro.enog kulturnog do0raut$r7en odlukom ministra kulture# a na prijedlog Br$atskog $ije(a za kulturna do0ra))rvatsko vije


57/59

1.5.Pravilnik o sadr+aju i na inu vo-enja muzejske dokumentacije omuzejskoj gra-i

;ra$ilnik o sadr.aju i na!inu $o7enja muzejske dokumenta&ije o muzejskoj gra7idonesen je 30. sr*nja 3DD3. godine) ;ra$ilnikom se ut$r7uju sadr.aj i na!in $o7enjamuzejske dokumenta&ije koja nastaje u muzejima i galerijama# te muzejima#galerijama i z0irkama unutar ustano$a i drugi" pra$ni" oso0a# kao i postup&i koji seodnose na st$aranje i po"ranji$anje muzejske dokumenta&ije)

"$


58/59

Muzejska dokumentacija je susta$no izra7en# prikupljen# organiziran ipo"ranjen skup podataka# koji je nastao u tijeku pro&esa stru!ne o0rade# za%tite iprezenta&ije muzejske gra7e# te se temelji na dogo$orenom i ut$r7enom 0roju ik$aliteti podataka o predmetu# grupi predmeta ili &jelokupnom fondu) S$r"a je$o7enja muzejske dokumenta&ije da se preko pregledno i susta$no o0ra7eni"fondo$a pru.i to!na informa&ija o muzejskoj gra7i# njezinu stanju# izlo.0ama# drugimmanifesta&ijama i akti$nostima muzeja# te o po$ijesti muzeja sa stru!nog iznanst$enog aspekta)Muzeji su du.ni redo$ito $oditi primarnu 2temeljnu3#sekundarnu i ter&ijarnu muzejskudokumenta&iju)Primarnu dokumentaciju ine '

*) in$entarna knjiga muzejski" predmeta#C) katalog muzejski" predmeta#4) knjiga ulaska muzejski" predmeta# knjiga izlaska muzejski" predmeta#8) knjiga po"rane muzejski" predmeta i zapisni&i o re$iziji muzejske gra7e)

Sekundarnu dokumentaciju ine '*) in$entarne knjige audio5$izualni" fondo$a#

C) in$entarna knjiga "emeroteke#4) knjiga e$iden&ije o izlo.0ama#8) e$iden&ija o konzer$atorsko5restauratorskim postup&ima#?) e$iden&ija o pedago%koj djelatnosti# e$iden&ija o stru!nom i znanst$enom

radu#


59/59

"I& ('&$('D I> C--+) 6) D.in# @r"eolo%ki muzej Istre u ;uli# u J) =alen 5 =) e!uk# Br$atskaar"eologija u RR) stolje(u1 Z0ornik rado$a# Mati&a "r$atska# 4,,58* )DU;L@> I C--+) @) Duplan!i(# @r"eolo%ki muzej u Splitu i njego$ =ullettinoP HVjesnikP# u J) =alen 5 =) e!uk# Br$atska ar"eologija u RR) stolje(u1 Z0ornik rado$a#Mati&a "r$atska# C,*5 C )JUAI C--+) A) Juri(# @r"eolo%ki muzej u Zadru# u J) =alen 5 =) e!uk# Br$atskaar"eologija u RR) stolje(u1 Z0ornik rado$a# Mati&a "r$atska# 4C*54?I6 C--+) I) Mirnik# @r"eolo%ki muzej u Zagre0u# u J) =alen 5 =) e!uk#Br$atska ar"eologija u RR) stolje(u1 Z0ornik rado$a# Mati&a "r$atska# C +54C-)FUL *+, ) =) Ful Z0irke umjetnina u anti!ko do0a# Muzeologija# CC)NNN)amz)"r NNN)amzd)"r NNN)md&)"r NNN)md&)"rHpulaNNN)md&)"rHsplit5ar"eoloski

uvod u muzeologiju

Documents

Transcript of uvod u muzeologiju