UVOD U GLAZBU 20. STOLJEA- za razliku od prethodnih stoljea, umjetnost 20. stoljea zasad nema jedinstveni naziv, istodobno postoji vie raznovrsnih stilova- napredak znanosti i tehnologije utjecao je na sve djelatnosti, pa tako i na umjetnost- u glazbenoj umjetnosti u prvoj polovici 20. stoljea usporedno postoje: neoromantizam, impresionizam, ekspresionizam, neoklasicizam i jazz- glazbeni ivot promijenila je pojava snimljene glazbe, do tada je glazbeni ivot obuhvaao samo ivu glazbu: kuno muziciranje, odlazak na operu ili koncert- glazba je jo od polovice 19. stoljea podijeljena na ozbiljnu i zabavnu- zabavna slui oputanju i uivanju bez napora, ne trai znanje, koncentraciju niti dublji smisao- zabavnoj glazbi pripadaju: jazz, mjuzikl, filmska glazba i rock- ozbiljna glazba vrlo je provokativnog sadraja i zahtijeva pozornost i koncentraciju pri sluanju, uglavnom je disonantnog zvuka te privlai samo najui krug sluatelja- ira publika vie slua glazbena djela starijih razdoblja historicistiki pristup- velik broj ljudi ima viak slobodnog vremena, te se razvija industrija zabave- velik uspon ima industrija zabavne glazbe, ija je umjetnika vrijednost esto upitna, mali dio publike slua ozbiljnu glazbu, a jo manji suvremenu ozbiljnu glazbu, ali i dalje postoji bogat koncertni ivotZNAAJKE GLAZBENOG IZRAZA- ne postoje jedinstvene glazbene znaajke, glazbenici su eksperimentirali s tonskom graom, strukturom akorda, harmonijskim odnosima, ritmom, mjerom, dinamikom, agogikom- skladatelji koriste raznu tonsku grau: dur i mol, pentatoniku, stare naine, cjelostepenu ljestvicu, folklorne ljestvice, kromatske ljestvice, etvrtstepene ljestvice- od Wagnerove opere Tristan i Izolda koristi se proireni tonalitet tonalitet sa bogatom kromatikom i alteriranim akordima i naglim modulacijama u udaljene tonalitete ime se oslabljuje osjeaj tonaliteta- u proirenim tonalitetu skladaju skladatelji neoromantikog, nacionalnog i neoklasinog stila: Sergej Rahmanjinov, Dmitrij ostakovi, Sergej Prokofjev, Bela Bartok- koristi se politonalitet upotreba vie tonaliteta istodobno (najee dva bitonalitet)- novost je i atonalitet negacija tonaliteta (odsutnost svih funkcija tonaliteta), svi su tonovi kromatske ljestvice ravnopravni- prve skladbe u slobodnom atonalitetu skladao je Arnold Schnberg 1909. godine, a ubrzo je poeo koristiti dodekafonsku tehniku organizirani atonalitet - ee i slobodnije se koriste i disonance vie se ne pripremaju i ne rjeavaju u konsonance, one prestaju nositi napetu funkciju i postaju samo zvukovna boja- u osnovi klasine grae akorda je terca, dok skladatelji 20. stoljea stvaraju nove akorde spajajui dva ili vie akorda tercne grae (poliakordi), ili koriste akorde drugaije grae kvartni akordi- kasnije se koriste akordi graeni od niza susjednih tonova cluster ili grozd - koriste se raznovrsni ritmovi (utjecaj tradicijske glazbe iz cijelog svijeta i jazza)- izbjegavaju se dvodobne, trodobne i etverodobne mjere i koriste se mjeovite mjere, te polimetrija (horizontalne i vertikalne promjene mjere)- skladatelji istrauju nove zvukovne boje proiruju opseg tradicionalnim glazbalima, uvode nove tehnike sviranja (violine kao udaraljke, rastavljanje puhakih glazbala), uvode nove vrste udaraljki, koriste neuobiajene kombinacije izvoaa- ponekad jednu melodijsku liniju sviraju razliita glazbala izmjenjujui se jedan za drugim melodija zvukovnih bojaUMJETNIKE METROPOLE : Pariz i Be-polazite za razvoj nove glazbe --> kasnoromantiki skladatelji: Mahler, Brahms, Wagner, Strauss-Erik Satie --> okupljao istomiljenike i sunarodnjake --> ruio glazbena pravilaEKSPRESIONIZAM-prikazuje unutranjost ovjekove due-pobuna protiv drutvenih i umjetnikih pravila-najsnaniji u Njemakoj i Austriji-atonalitet, otre disonance, melodijski skokovi, izmjena dinamike-Schonberg, Webern, Berg, Stravinski, Bartok --> 2. beka kolaARNOLD SCHONBERG-Be, idovska obitelj, pisao libreta, skladao, voditelj skladateljske klase na akademiji-napisao Pierot lunaire (Pierot mjesear), ciklus pjesama za glas i komorni sastav-slobodan atonalitet, lagan i satirian ugoaj, jedna od najbolje prihvaenih njegovih skladbi-sadri 21 pjesmu (3 skupine po 7 pjesama), 5 izvoaa 8 instrumenata-govorni pjev (Sprahgesang)--> ujedinjuje pjevanje i govorenje, sopran,-instrumentalna djela: 5 glasovirskih komada (1-4 slobodni atonalitet, 5. dodekafonska tehnika)-dodekafonska tehnika niz od 12 tonova poredanih proizvoljno (svi tonovi jednako vani)-osnovni oblik, retrogradni (raji), inverzija, retrogradna inverzijaANTON WEBERN-Schonbergov uenik-diplomirao i doktorirao muzikologiju u Beu, operni dirigent, zborovoa, ravnatelj simfonijskih koncerata za beke radnike-djela mu zabranjena nakon okupacije Austrije, ali nastavio skladati u izolaciji-nakon 2. svj. rata-->uzor mladim skladateljima-1. napisao skladbu s 12-tonskom tehnikom--> skladba mirna, kratka i saeta, 10ak min-nema motiva, temu preuzimaju pojedinani tonovi --> punktualizam-izvoai rijetko kad sviraju svi u orkestru (tutti)--> nastupaju pojedinano melodija zvukovnih bojaALBAN BERG-povezan sa Schonbergom i Webernom, ali je uspio razviti svoj vlastiti stil-12tonsku tehniku kombinirao s tonalitetom--> glazba privlanija iroj publici-instrumentalno djelo: Violinski koncert-najpoznatije djelo: opera Wozzeck --> mrana ekspresionistika tema, veliki uspjeh, zahtjevna--> posveena Bergovoj prijateljici Almi Mahler--> skladana u slobodnom atonalitetu, ali se koristi i tonaliteti 12tonska tehnika--> 3 ina, svaki po 5 scena--> povezuje ih orkestralni interludiji, govorni pjevIGOR STRAVINSKI (1882.-1971.)- uz Arnolda Schnberga, najutjecajniji skladatelj 20. stoljea, njegova djela su postala moderna klasika- odrastao je u Petrogradu, otac mu je bio bariton Petrogradske opere, ali je elio da mu sin bude pravnik, tako da je Stravinski tek sa 21 godinom poeo uiti o glazbi, kao privatni uenik Nikolaja Rimskog Korsakova- za njegov razvoj presudna je suradnja sa Djagiljevim koja je poela 1910. narudbom ar ptice to mu je donijelo slavu- nakon 2. svjetskog rata odselio se u SAD i ostao aktivan do starosti putujui po svijetu i dirigirajui (gostovao u Zagrebu na Muzikom biennalu 1963.g)- umro je u New Yorku, a prema osobnoj elji pokopan je pokraj Sergeja Djagiljeva na otoiu San Michele u Venecijanskom zaljevu- stvarajui due od pola stoljea, izrazio je u svom opusu sve glavne glazbene smjerove prve polovice 20. stoljea- ima velik opus vokalnih i vokalno-instrumentalnih djela koja dijelimo u 3 stvaralaka razdoblja:a) rusko razdoblje/nacionalni stil: baleti ar ptica, Petruka i Posveenje proljea (ekspresionizam)b) neoklasicistika djela: Ragtime for 11 instruments, balet Pulcinella, Simfonija psalama, opera ivot razvratnika, Oktet za puhaec) djela s primjenom dvanaesttonske tehnike: balet Agon Posveenje proljea (Le Sacre du Printemps)- izazvao je skandal na parizvedbi jer je djelovao neprihatljivo i primitivno- zbog tog baleta je Stravinski postao uzor mnogim modernim skladateljima jer je vratio baletu snagu ritma- prikazuje poganske rituale prastare Rusije koji kulminiraju dobrovoljnim rtvovanjem mlade djevojke Izabranice koja plee do smrti kako bi udovoljila bogovima- iako je glazba 20. stoljea obiljeena osloboenom disonancom i agresivnim ritmom, veina skladatelja ostaje vjerna proirenom tonalitetu: raspjevane melodije i tonalitetna harmonija sa kromatikom su sluateljima bliskiji i traeniji zvuk- primjena fonografa omoguila je bre sakupljanje i bolje upoznavanje tradicijske glazbe: etnomuzikolozi putuju i u prirodnom okruju fonografom snimaju izvorni zvuk starih tradicijskih pjesama- u Hrvatskoj izmeu dvaju ratova dolazi do procvata nacionalnog neoromantikog stila kojemu pripada veina skladatelja - kod nekih skladatelja susreemo utjecaje impresionizma, ekspresionizma i neoklasicizma- skladatelji su se obrazovali u inozemstvu najee u Pragu i Beu: Blagoje Bersa, Franjo Dugan, Fran Lhotka, Krsto Odak, Stjepan ulek, dok splitski krug skladatelja Josip Hatze, Jakov Gotovac, Ivo Para i Ivo Tijardovi odlaze na kolovanje u ItalijuDORA PEJAEVI (1885. 1923.)- odrasla u obiteljskom dvorcu u Naicama u kojem je njezina majka (ljubiteljica glazbe i slikarstva) organizirala kulturni i glazbeni ivot- studirala je u Zagrebu, Dresdenu i Mnchenu- pisala je solo pjesme, glasovirska (25) i komorna djela, autorica prve hrvatske romantine simfonije i koncerta za glasovir- njezin stil pripada romantizmu, sa elementima impresionizma i ekspresionizma- glasovirska suita ivot cvijea ima znaajke neoromantizma, ima osam stavaka koji nose nazive cvjetova poredanih u nizu orema vremenu njihova cvata: Visibaba, Ljubica, urica, Potonica, Rua, Crveni karanfil, Ljiljan i Krizantema ne opisuje cvjetove, nego osjeaje i duevna stanja koje izazivaju: veselje, sjeta, ushit, alost BLAGOJE BERSA (1873. 1934.) - pripada narataju skladatelja neoromantizma koji su hrvatsku glazbu pribliili europskoj- rodom iz Dubrovnika, kolovao se u Beu, nakon I. svjetskog rata dolazi u Zagreb te postaje profesor kompozicije i instrumentacije na Muzikoj akademiji- najpoznatiji uenici su mu bili: Boidar Kunc, Boris Papandopulo, Milo Cipra, Bruno Bjelinski i Ivan Brkanovi- skladao je simfonijske pjesme (Sunana polja), glasovirska djela, solo pjesme, operu Oganj i filmsku glazbuJAKOV GOTOVAC (1895. 1982.)- najpoznatiji hrvatski skladatelj nacionalnog stila- roen u Splitu, bio je uenik Josipa Hatzea, 1923. dolazi u Zagreb gdje radi kao zborovoa i operni dirigent-najpoznatija djela: Koleda za zbor, Simfonijsko kolo za orkestar, opera Ero s onoga svijetaJOSIP TOLCER SLAVENSKI (1896. 1955.)- rodom iz akovca, nazivaju ga hrvatskim Bartokom jer njegov skladateljski stil udjedinjuje folklorne elemente (uglavnom meimurske) i suvremenu glazbu- kolovao se u Budimpeti gdje se upoznao sa Bartokovim etnomuzikolokim istraivanjimaSERGEJ RAHMANJINOV (1873 1943.)- pripadnik ruskog plemstva, kolovao se u Sankt Peterburgu i Moskvi- seli se u Ameriku 1917. godine gdje djeluje kao skladatelj i dirigent- djela: etiri glasovirska koncerta, te Rapsodija na Paganinijevu temu (napisana kao tema sa 24 varijacije varira se tempo, tonalitet, karakter BELA BARTOK (1881. 1945.)- maarski skladatelj, spaja tradicijske elemente sa suvremenom glazbom- sakupljao je i prouavao maarski folklor, kao i rumunjski, turski, slovaki i arapski - djela imaju znaajke ekspresionizma, nacionalnog stila i neoklasicizma- pisao je glasovirske skladbe, gudake kvartete, scensku glazbu, orkestralna djela- najpoznatiji su Rumunjski plesovi i Glazba za iana glazbala, udaraljke i elestu koja spaja nacionalni stil i neoklasicizam vie stilova u jednoj skladbiBALET- do 20. stoljea bio je marginalan, ali zbog razvoja scenske tehnike i novih pravaca u glazbi postaje najpopularnija glazbeno-scenska vrsta- veinu baleta skladatelji su obradili u orkestralne suite namijenjene koncertnoj izvedbi- nakon baleta ar ptice, Stravinski je skladao Petruku koji je postao najpoznatiji primjer ruske nacionalne kole 20. stoljea- govori o ivim lutkama - klaunovima: Petruki, Arapinu i Balerinu i ljubavnom trokutu meu njimaARAM HAATURJAN (1903. 1978.)- armenski skladatelj, koristi tradicijsku umjetnost i glazbu kavkaskih naroda u svojim djelima- djela mu imaju raznolik ritam i iroke pjevne melodije- najpoznatija djela: baleti Spartak i GajaneMANUEL DE FALLA (1876. 1946.)- djelovao je u Parizu od 1907. 1914. gdje se druio sa Debussyem i Djagiljevim- panjolski skladatelj, svjetsku slavu je stekao djelima s obiljejima nacionalnog stila (utjecaj panjolskih plesova i napjeva iz Andaluzije)- najpoznatija djela: Noi u panjolskim vrtovima za glasovir i orkestar, balet Trorogi eir, Koncert za embalo i orkestarFRAN LHOTKA (1883. 1962.)- podrijetlom eh, ali predstavnik hrvatskog neoromantikog nacionalnog smjera- konzervatorij je zavrio u Pragu gdje mu je kompoziciju predavao Antonin Dvorak, sa 26 godina dolazi u Zagreb gdje ostaje do kraja ivota- skladao je 6 baleta, najpoznatiji je avo u seluKREIMIR BARANOVI (1894. 1975.)- hrvatski skladatelj i dirigent, glazba mu se temelji na tradicionalnoj glazbi Hrvatskog zagorja- najpoznatija djela: balet Licitarsko srce, ciklus pjesama Z mojih bregov, kantata Pan- balet HNK u Zagrebu osnovan je 1894., ispoetka je izvodio baletne ulomke u operama, a ansambl se poveava nakon Drugog svjetskog rata, kada balete skladaju: Bruno Bjelinski, Ivan Brkanovi, Milo Cipra, Jakov Gotovac, Milko Kelemen, Igor Kuljeri, Krsto Odak, Boris Papandopulo