UVOD racunovodstvoorg
-
Upload
dejan-protic -
Category
Documents
-
view
1.119 -
download
0
Transcript of UVOD racunovodstvoorg
UVOD
Svako preduzeće u svom poslovanju pored prihoda koje ostvaruje ima i rashode. Rashodi
predstavljaju širok pojam i oni izražavaju smanjenje aktive usled poslovanja.
Sa pojmom rashoda srećemo se u finansijskom knjigovodstvu i čitava klasa 5 u Kontnom
okviru za preduzeća nosi naziv rashodi.Oni predstavljaju širi pojam od troškova
Sam rashod pored smanjenja aktive ima kao rezultat i smanjenje sopstvenog kapitala u pasivi
bilansa stanja.Rashodi su izazvani raznim poslovnim događajima koji se mogu dovesti u vezu sa
tekućim učincima.I pored ovih razlika između troškova i rashoda, oni se u finansijskom knjigovodstvu
upotrebljavaju pod jednim nazivom ,,troškovi i rashodi,,pri čemu je rashod širi pojam , jer svaki trošak
je rashod a svaki rashod nije trošak.
Osnovni elementi i načela priznavanja rashoda koji su propisani Okvirom za sastavljanje i prikazivanje
finansijskih izveštaja su:
-rashodi se priznaju, odnosno evidentiraju i iskazuju kada smanjenje budućih ekonomskih
koristi koje je povezano sa smanjenjem sredstava ili povećanjem obaveza može pouzdano da se izmeri.
To znači da rashode treba priznati kada dođe do porasta obaveza ili smanjenja sredstava(npr.obaveza
prema zaposlenom ili amortizacija osnovnih sredstava)
-rashodi u bilansu stanja uspeha priznaju se na osnovu povezanih rashoda sa prihodima(načelo
sučeljavanja ili uzročnosti).Sučeljavanje prihoda i rashoda podrazumeva istovremeno ili kombinovano
priznavanje prihoda i rashoda koji proizilaze direktno ili zajednički iz istih transakcija ili drugih
događaja.
-kada se očekuje da će ekonomske koristi proticati tokom nekoliko obračunskih perioda , a
povezanost s prihodom može da se ustanovi u širem smislu ili posredno, rashodi se priznaju u bilansu
uspeha putem postupaka sistemske ili razumne elokacije.Ovo je često potrebno kada treba priznati
rashode povezane sa trošenjem sredstava kao što su nekretnine, postrojenja, oprema,goodwill, patenti.
Cilj navedene alokacije je da se rashodi priznaju u obračunskom periodu u kojima su ekonomske
koristi povezane sa tim stavkama potrošene ili istekle.
1
-rashodi se takođe priznaju u bilansu uspeha u onim slučajevima kada nastane obaveza bez
istovremenog priznavanja sredstava, npr.kada nastane obaveza jemstva za proizvod.
Prema važećem kontnom okviru klasa 5 obuhvata rashode i to:
-nabavna vrednost robe,
-troškovi materijala,
-troškovi zarada, naknada zarada i ostali lični rashodi,
-troškovi proizvodnih usluga ,
-troškovi amortizacije i rezervisanja,
-nematerijalni troškovi,
-finansijski rashodi,
-ostali rashodi,
-rashodi po osnovu obezvređenja imovine,
-vanredni rashodi i prenos rashoda.
Sve rashode sa kojima se srećemo možemo podeliti na četiri velike grupe:
1.poslovni rashodi
2.ostali i vanredni rashodi
3.finansijski rashodi i
4.revalorizacioni rashodi
2
1. POSLOVNI RASHODI
Poslovni rashodi obuhvataju rashode koji su nastali obavljanjem osnovnih delatnosti firme i
tesno su povezani sa učincima firme.Svi poslovni rashodi se mogu podeliti na:
1.nabavna vrednost prodate robe,
2.troškove materijala,
3.troškove zarada i ostalih ličnih primanja,
4.troškove proizvodnih usluga,
5.troškove amortizacije,
6.nematerijalne troškove.
NABAVNA VREDNOST PRODATE ROBE predstavlja vrstu rashoda prisutnu kod
trgovinskih preduzeća i knjiži se na teret računa 501.Knjiženje ovog rashoda zavisi od toga da
li se zalihe evidentiraju po nabavnoj vrednosti ili po prodajnoj vrednosti.
TROŠKOVI MATERIJALA po Pravilniku o kontnom okviru i sadržini računa u kontnom
okviru evidentiraju se na računima grupe 51.Grupu 51 čune sledeći računi:
-510-nabavka materijala
-511-troškovi materijala za izradu
-512-troškovi ostalog materijala
-513-troškovi goriva i energije
Troškove materijala možemo vrednovati prema sledećim metodama:
1)metod stvarnih nabavnih cena
2)metoda dnevne cene
3)metoda planske nabavne cene
Metoda stvarnih nabavnih cena je metoda čije je korišćenje veoma jednostavno.Račun
materijal potražuje, račun troškovi materijala duguje za isti iznos.Problem koji se javlja kod ove
metode je po kojim cenama vrednovati utrošen materijal.Materijal koji sada nabavljamo i materijal koji
3
imamo na zalihama nabavljeni su po različitim cenama.Zbog toga su u okviru ove metode razvijene
još neke metode:
-metoda cena po partijama,
-fifo metoda(prva izlazna jednaka je prvoj ulaznoj ceni)
-lifo metoda(poslednja ulazna jednaka je prvoj izlaznoj)
-hifo metoda(najviša ulazna jednaka je prvoj izlaznoj ceni)
-metoda prosečnih cena(izlazna cena jednaka je prosečnoj ceni)
Metoda dnevne cene, predstavlja vrednovanje utrošaka i određivanje troškova materijala po
cenama ponovne nabavke na dan obračuna materijala.Postoji veći broj mogućnosti za određivanje dana
ponovne nabavke, tako da imamo četiri slučaja:
-očekivani dan stvarne ponovne nabavke utrošenog materijala,
-dan objavljivanja ponude za nabavku materijala,
-dana kada je utrošen materijal,
-dan prodaje proizvoda za čiju je izradu utrošen materijal.
Za finansijsko knjiigovodstvo najviše odgovara poslednji slučaj, dan prodaje.
Metoda planske nabavne cene, nastala je kao posledica nedostataka prethodna dva
metoda.Ova metoda je sasvim jednostavna i razumljiva, jer vrši vrednovanje po planskim cenama.One
se utvrđuju unapred, najčešće za period od godinu dana.
TROŠKOVI ZARADA I OSTALI LIČNI RASHODI
Troškovi zarada i ostalih ličnih rashoda predstavljaju jednu značajnu grupu a njihova visina
zavisi od delatnosti preduzeća,broja zaposlenih, kvalifikacije i td.
Prema Pravilniku o kontnom okviru ovi troškovi se knjiže na računima grupe 52-Troškovi zarada,
naknada zarada i ostali lični rashodi, na osnovu stvorenih odgovarajućih obaveza prema zaposlenom i
državi.
Troškovi zarada se sastoje od sledećih elemenata:
1)neto zarade za isplatu
2)obustave
4
3)neto zarada
4)porezi na lična primanja
5)doprinosi na teret radnika
6)bruto zarad
7)doprinosi na teret poslodavca
8)ukupna zarada
Neto zarada je ono što radnik dobije stvarno na kraju meseca.Obustave mogu biti u vidu kredita ili
stavljanjem administrativne zabrane po bilo kojoj drugoj osnovi.Porezi i doprinosi predstavljaju iznose
koji se prema zakonu u procentualnom iznosu zaračunavaju na bruto zaradu.
Nalog za knjiženje je jednostavan:
52 Troškovi zarada, naknada zarada i ostali lični rashodi
45 obaveze po osnovi zarade i naknade zarade
Troškovi zarade nastaju u momentu obračuna zarada, dok u trenutku isplate preduzeće samo vrši
prebacivanje finansijskih sredstava sa svog tekućeg računa na račun zaposlenog i nalog za knjiženje bi
tada bio da tekući račun potražuje a obaveze po osnovu zarada duguju.
PRIMER:
Preduzeće je obračunalo bruto zarade u iznosu od 100.000 din.Sa tekućeg računa su isplaćene obaveze
za poreze i doprinose u iznosu od 25.000din, a 75.000din. je podignuto u gotovini. Isplaćene su u
gotovini neto zarade u iznosu od 70.000din, po odbitku 5.000 obustave.Isplaćeno je 5.000 din
korisnicima obustava.
5
KNJIŽENJE:
R.br. BROJ KONTA OPIS DUGUJE POTRAŽUJE1 5200
4501Troškovi zarada Obaveze za zarade
100.000 100.000
2 45012430
2410
Obaveze za zaradeBlagajna Tekući račun
25.000 75.000
100.0003 4501
2430 4800
Obaveze za zarade Blagajna Ostale obaveze
75.000 70.000 5.000
4 48002430
Ostale obaveze Blagajna
5.000 5.000
Zarade se mogu obračunavati prema:
1)vremenu provedenom na radu
2)ostvarenom učinku
3)premijskom sistemu plaćanja
Kod obračuna zarada prema vremenu utvrđuje se vreme provedeno na radu a onda na osnovu jedinične
cene rada odredi visina zarade.Kod obračuna prema ostvarenom učinku utvrđuje se količina kvalitetno
izvršenih operacija, pa na osnovu jedinične cene odredi visina zarada.
Pored troškova zarada preduzeće može da ima još i troškove po ugovorima o delu, troškove naknade
članovima upravnog i nadzornog odbora kao i ostale lične rashode u vidu otpremnina prilikom raskida
radnog odnosa, otpremnina prilikom odlaska u penziju, naknada za otpuštanje viška zaposlenih itd.
6
TROŠKOVI PROIZVODNIH USLUGA
Preduzeće se sreće sa ovom grupom troškova, jer nije u stanju da obavlja određene usluge ili je to
povoljnija mogućnost.Troškovi proizvodnih usluga se knjiže na računima grupe 53- Troškovi
proizvodnih usluga.
Prema Kontnom okviru za preduzeća grupa računa 53 obuhvata sledeće račune:
530-Troškovi usluga na izradi učinka
531-Troškovi transportnih usluga
532-Troškovi usluga održavanja
533-Troškovi zakupnina
534-Troškovi sajmova
535-Troškovi reklame i propagande
536-Troškovi istraživanja
537-Troškovi ostalih usluga
Nalog za knjiženje ovih usluga je skoro isti.jedan od računa iz grupe 53 duguje, dok račun dobavljača
potražuje za fakturisani iznos izvršenih usluga.
TROŠKOVI AMORTIZACIJE
Troškovi amortizacije predstavljaju novčano izražen utrošak osnovnih sredstava u poslovnom procesu
preduzeća.Obračun amortizacije obavezno se vrši na kraju godine prilikom sastavljanja finansijskog
izveštaja(31.12.) kao i u slučajevima promene oblika organizovanja , prodaje pravnog lica, otvaranje i
okončanje postupka stečaja i dr.međutim ne amortizuju se sva sredstva. Izuzetak čini zemljište koje ne
podleže amortizaciji.Do trošenja osnovnih sredstava ne dolazi samo njihovim korišćenjem već i
uticajem vremena.Smanjenje vrednosti osnovnih sredstava usled elementarnih nepogoda i dugih
nepredvidivih situacija ne predstavlja troškove amortizacije.
7
Nalog za knjiženje amortizacije je jednostavan, duguju račun Troškovi za amortizaciju, dok račun
Ispravka vrednosti osnovnih sredstava potražuje za iznos do visine otpisa.Visina otpisa se može
odrediti korišćenjem sledećih metoda:
1)metoda linearnog otpisa
2)metod degresivnog otpisa
3)metod progresivnog otpisa
4)metod funkcionalnog otpisa
Metod linearnog otpisa polazi od toga da se osnovno sredstvo troši ravnomerno tokom životnog
veka.Ova metoda ima kako pozitivne tako i negativne strane.Prednost je u jednostavnosti obračuna i
podjednako dodeljivanje troškova amortizacije svakoj godini.Nedostatak je što se ne uzima u obzir
stepen korišćenja osnovnog sredstva tokom godine, veće se polazi od pretpostavke da se osnovno
sredstvo koristi svake godine u istoj meri.
Metod degresivnog otpisa polazi od toga da se osnovna sredstva najviše troše u prvim godinama
korišćenja.Metod u sebi uključuje rizik od tehnološkog napretkai upravo zbog toga je najveći otpis na
početku.
Kod metode geometrijske degresije otpisivanje vrednosti osnovnog sredstva se vrši na osnovu iste
amortizacione stope ali se osnova iz godine u godinu razlikuje.Za osnovicu se uzima neotpisana
vrednost osnovnog sredstva u trenutku otpisivanja.
Metod progresivnog otpisa je otpis kod koga se visina otpisa povećava iz godine u godinu.Metod
polazi od toga da se osnovno sredstvo u početnim godinama korišćenja neznatno troši, jer je potrebno
da se osnovno sredstvo uhoda.
Metod funkcionalnog otpisa je vrsta otpisa kod kojeg je visina otpisa u zavisnosti od korišćenja
osnovnog sredstva za razliku od prethodnih metoda kod kojih je postojala vremenska zavisnost.
NEMATERIJALNI TROŠKOVI
U nematerijalne troškove spadaju troškovi neproizvodnih usluga,prezentacije, premije
osiguranja,članarina idr.Oni se kjiže na računima grupe 55-Nematerijalni troškovi.
8
Troškovi neproizvodnih usluga obuhvataju zdravstvene, advokatske i druge neproizvodne usluge.Njih
čine druge firme i visina se određuje na osnovu faktora koji činioci usluga dostavljaju korisnicima
usluga.U troškove neproizvodnih usluga ubrajamo:zakupnine prostora,troškove revizije, vođenja knjiga
održavanja čistoće idr.
Troškove reprezentacije predstavljaju izdaci za reprezentaciju uključujući i vrednost sopstvenih
proizvoda.
Troškovi premije osiguranja predstavljaju troškove premija osiguranja, sem premija po osnovu
osiguranja života zaposlen
2.OSTALI I VANREDNI RASHODI
Ova grupa rashoda se razlikuje od poslovnih rashoda nastalih redovnim poslovanjem po tome
što predstavljaju grupu rashoda po čijem se osnovu ne očekuje ostvarenje prihoda.Ovoj grupi rashoda
pripadaju sledeće vrste rashoda:
-gubici
-manjkovi
-rashodi od elementarnih nepogoda,
’ -rashodi od rizika.
GUBICI-Preduzeće može da ostvari gubitke po raznim osnovama.Gubici po osnovu rashodovanja i
prodaje nematerijalnih ulaganja, nekretnina i drugog se knjiže na računima grupe 570 i nalog za
knjiženje je veoma jednostavan.Ovde račun 570 duguje a odgovarajući račun osnovnih sredstava i
opreme potražuje.
Gubici po osnovu rashodovanja i prodaje bioloških sredstava se knjiže na računu 571. i ovde račun 571
duguje a odgovarajući račun potražuje.
Na računu 572 se knjiže gubici na osnovu prodaje učešća kapitala i hartija od vrednosti.
Na računu 573 knjiže se gubici od prodaje materijala
MANJKOVI predstavljaju manjkove sredstava koji se utvrđuju na osnovu popisa .Manjkovi koji se
utvrde redovnim i vanrednim popisom kod nematerijalnih ulaganja, osnovnih sredstava, materijala,
9
rezervnih delova, inventara i ostali manjkovi(osim manjka gotovih proizvoda i nedovršene
proizvodnje)knjiže se na teret računa 574.
RASHODI OD RIZIKA predstavljaju negativan efekat raznih oblika ugovorene zaštite koji se u
trenutku plaćanja knjiži zaduživanjem ovog računa.Oni obuhvataju troškove valutne zaštite kod uvoza
u svoje ime, a za tuđ račun, troškovi valutne zaštite kod uvoza u tuđe ime, i za tuđ račun i td.
3.REVALORIZACIONI RASHODI
Revalorizacija predstavlja vraćanje ranije vrednosti dobrima koja je opala.Vrednost dobara
može biti smanjena usled inflacije tako da njihova vrednost iskazana u bilansu stanja može biti
smanjena. Da bi se izbegao ovaj problem zahtevalo se pronalaženje načina za neutralisanje uticaja na
finansijske izveštaje. Tako je uvedene revalorizacija a da bi ona u potpunosti uspela potrebno je prvo
odrediti njen koeficijent. Koeficijent revalorizacije predstavlja indeks cena koji označava odnos
nabavne vrednosti sredstava i njihove tekuće vrednosti. Kao koeficijent revalorizacije može se uzeti:
-opšti,
-grupni,
-pojedinačni indeks cena.
Sama revalorizacija se vrši na kraju poslovne godine na osnovu koeficijenta revalorizacije, određenog
od strane državnog organa za tu godinu.
Ne vrši se samo revalorizacija aktive već se vrši i revalorizacija rashoda(troškova amortizacije i
troškova utrošenih ili prodatih zaliha) a sve u cilju njihovog dovođenja na nivo iste kupovne moći
novčane jedinice kojim su izraženi i prihodi u bilansu uspeha. Kada se rashodi nalaze na istom nivou
kao i prihodi periodičan izveštaj je neutralizovan od uticaja inflacije.Međutim prilikom revalorizacije
dolazi do pojave revalorizacione razlike.Za iznos revalorizacione rezerve povećavaju se bilansne
pozicije:osnovna sredstva, zalihe ,troškovi amortizacije, troškovi zaliha a formiraju se rezerve u pasivi
bilansa stanja na poziciji- Revalorizaciona rezerva za svaku bilansnu poziciju, koja je revalorizovano
sredstvo.
10
4.FINANSIJSKI RASHODI
Ovi rashodi predstavljaju rashode koje preduzeće ima na osnovu korišćenja pozajmljenih
sredstava,dužničko-poverilačkih odnosa i negativnih kursnih razlika.Uzrok finansijskih rashoda leži u
činjenici da preduzeće ne može funkcionisati nezavisno od okruženja.Ono je u stalnim odnosima sa
državom,kupcima potrošačima itd. U svim tim odnosima preduzeće se javlja kao korisnik nesopstvenih
sredstava.Za korišćenje ih sredstava preduzeće je dužno da plaća naknadu.
Svi finansijski rashodi se obuhvataju na računima grupe 56 i na osnovu Kontnog okvira
finansijske rashode možemo da podelimo na sledeće grupe:
-finansijski rashodi iz odnosa sa pravnim licima,
-rashode kamata,
-negativne kursne razlike i
-ostali finansijski rashodi.
FINANSIJSKI RASHODI IZ ODNOSA SA PRAVNIM LICIMA mogu biti rashodi iz
odnosa sa matičnim i zavisnim pravnim licima, i rashodi iz odnosa sa ostalim povezanim pravnim
licima.
Na računima grupe 560 se nalaze rashodi iz odnosa sa matičnim i zavisnim pravnim licima i tu se
obuhvataju rashodi na osnovu kamata, kursnih razlika i ostali finansijski rashodi iz odnosa sa matičnim
i zavisnim pravnim licima.U okviru ovog računa potrebno je otvoriti odgovarajuće analitičke račune za
evidentiranje finansijskih rashoda po vrstama.
Za utvrđivanje na koga se odnosi obuhvatanje finansijskih rashoda na ovim računima merodavan je
MRS 27 Međunarodni standard finansijskog izveštavanja)-Konsolidovan finansijski izveštaji i
računovodstveno obuhvatanje u zavisna preduzeća.
Na računima 561 se nalaze finansijski rashodi iz odnosa sa povezanim pravnim licima i tu se
obuhvataju rashodi na osnovu kamata, kursnih razlika i ostali finanasijski rashodi iz odnosa sa ostalim
povezanim pravnim licima.U okviru ovog računa potrebno je otvoriti odgovarajuće analitičke račune za
evidentiranje finansijskih rashoda po vrstama .
Za utvrđivanje na koga se odnosi obuhvatanje finansijskih rashoda na ovim računima merodavni su
MRS 24-Obelodavanje odnosa sa povezanim licima i MRS 28-Računovodstveno obuhvatanje ulaganja
u pridružena preduzeća.
11
PRIMER:
R.BR. BROJ
KONTAOPIS DUGUJE POTRAŽUJE
1.4330
2410
DOBAVLJAČI
TEKUĆI RAČUN
800
800
RASHODIMA KAMATA obuhvataju se rashodi po kratkoročnim i dugoročnim kreditima, po
obavezama iz dužničko poverilačkih odnoisa, zatezne i druge kamate, osim kamata na osnovu obaveza
prema matičnim, zavisnim i ostalim pravnim licima.Na računu 562 obuhvataju se kod primaoca lizinga
rashodi kamata po finansijskom lizingu.
Troškovi kamata se, po pravilu , knjiže kao rashod perioda u kojem su nastali, bez obzira na to kako
se pozajmljena sredstava koriste(MRS 23 stav 7).Međutim , prema dopuštenom alternativnom
postupku, troškovi pozajmljivanja koji se mogu neposredno pripisati sticanju, izgradnji ili izradi
sredstava uključuju se u nabavnu vrednost ili cenu koštanja tog sredstva.Takvi troškovi pozajmljivanja
kapitalizuju se kao deo nabavne vrednosti ili cene koštanja tog sredstava, kada je verovatno da će ti
troškovi doneti preduzeću buduće ekonomske koristi i kada mogu pouzdano da se izmere. Ostali
troškovi pozajmljivanja priznaju se kao rashod u periodu u kojem su nastali(MRS 23 stav 11.
Na računu 562 knjiže se rashodi za kamate po osnovu:
-kratkoročnih i dugoročnih kredita,
-zatezne kamate(kamate za kašnjenje)
-kamate po hartijama od vrednosti,
-kamate sadržane u izdatim menicama,
-ugovorena revalorizacija kamate,
-kamate po finansijskom lizingu,
12
-kamate po ostalim finansijskim obavezama.
Kada se od banke ili drugog poverioca dobije obračun kamate, pre nego što se sprovede knjiženje
potrebno je proveriti ispravnost obračuna kamate.Ta provera obuhvata:
-da li je osnov za obračun kamate(glavnica)isti kao u našim poslovnim knjigama
-da li su datumi od kada se kamata obračunava u skladu sa stanjem u našim knjigama
-da li je primenjen ugovoreni metod obračuna,
-da li su korišćene odgovarajuće kamatne stope.
NEGATIVNE KURSNE RAZLIKE obuhvataju negativne kursne razlike nastale u obračunskom
periodu, osim kursnih razlika iz odnosa prema matičnim, zavisnim i ostalim povezanim pravnim
licima.Ove razlike nastaju usled nejednakosti obaveza ili potraživanja na dan nastanka obaveza,
odnosno potraživanja i na dan izmirenja obaveza, odnosno naplate potraživanja.Pri evidentiranju
poslovnih promena u stranoj valuti u trenutku njuhovog nastanka i pri evidentiranju kasnijih promena,
iznos u dinarima utvrđuje se prema srednjem kursu na dan poslovne promene. Primenom srednjeg
kursa koji važi na dan nastanka deviznog potraživanja ili obaveze, omogućen je realan dinarski iskaz
deviznog potraživanja i obaveza u knjigovodstvenoj evidenciji samo na taj dan, odnosno do sledeće
promene kursa.Zbog promena srednjeg kursa stranih valuta, usklađivanje dinarske protivvrednosti
deviznih potraživanja i obaveza vrši se obračunom pozitivnih i negativnih kursnih razlika:kursna
razlika je razlika koja proizilazi iz iskazivanja istog broja jedinica strane valute u izveštajnoj valuti po
različitim kursevima razmene.
Transakcija u stranoj valuti je poslovna promena koja je iskazana u stranoj valuti ili za koju postoji
obaveza da se izmiri u stranoj valuti, uključujući i poslovne promene koje nastaju kada preduzeće:
-kupuje ili prodaje proizvode ili usluge čija je cena iskazana u stranoj
valuti
-uzima ili daje u zajam sredstva, pri čemu su obaveze ili potraživanja
iskazana u starnoj valuti
-postane strana u neizvršenom ugovoru u stranoj valuti ili
13
- na drugi način stekne ili otuđi imovinu ili načini ili izmiri obaveze koje su iskazane u stranoj
valuti.
Prilikom početnog priznavanja poslovne promene u izveštajnoj valuti, poslovna promena u
stranoj valuti evidentira se tako što se na iznos u stranoj valuti primenjuje kurs razmene
izveštajne valute i strane valute koja važi na dan promene.
Na dan svakog bilansa stanja prema MRS 21 stav11:
-monetarne stavke u stranoj valuti iskazuju se tako što se na njih primenjuje zaključni
kurs(zaključni kurs je kurs razmene na dan bilansa stanja)
-nemonetarne stavke koje su iskazane po istorijskoj vrednosti izraženoj u stranoj valuti,
iskazuju se tako što se na njih primenjuje kurs za razmenu koji važi na dan poslovne promene, i
-nemonetarne stavke koje su iskazane po poštenoj vrednosti izraženoj u stranoj valuti,
iskazuju se tako što se na njih primenjuju kursevi za razmenu koji su postojali kada su te
vrednosti bile utvrđene.
Monetarne stavke definisane su kao novac koji se poseduje i imovina koja treba da se primi i
obaveze koje treba da se plate u fiksnim i odredivim iznosima novca.
Kursne razlike koje nastaju prilikom namirenja monetarnih stavki ili prilikom iskazivanja
monatarnih stavki preduzeća po kursevima koji su različiti od onih po kojima su bile prvobitno
iskazane u toku perioda ili u prethodnim finansijskim izveštajima, priznaju se kao prihod ili
rashod perioda u kojem su nastale, sa izuzetkom kursnih razlika koje nastaju po osnovu neto
ulaganja u inostrani entitet.Prema tome kursne razlike se priznaju bilo namirenjem transakcija,
bilo prilikom sastavljanja finansijskih izveštaja(MRS 21 stav 15)
Kursne razlike koje nastaju po osnovu monetarne stavke koja u suštini predstavlja deo neto
ulaganja preduzeća u inostrani entitet, klasifikuju se u finansijskim izveštajima preduzeća u
okviru sopstvenog kapitala sve do otuđenja neto ulaganja, kada se priznaju kao prihod ili
rashod.Pri otuđenju inostranog entiteta, ukupan iznos kursnih razlika, koje su razgraničene i
koje se odnose na taj inostrani entitet, priznaju se kao prihod ili rashod u istom periodu u kojem
se priznaje dobitak ili gubitak od otuđenja.
Kursne razlike koje nastaju po osnovu obaveza u stranoj valuti koja je računovodstveno
obuhvaćena kao zaštita neto ulaganja preduzeća u inostrani entitet, u finansijskim izveštajima
14
preduzeća klasifikuju se u okviru sopstvenog kapitala sve do otuđenja neto ulaganja, kada se
priznaju kao prihod ili rashod.
Kursne razlike mogu nastati usled velike devalvacije ili depresijacije valute protiv kojih ne
postoje praktične mere zaštite i koje utiču na obaveze koje se ne mogu izmiriti, a nastale su
direktno po osnovu nedavnog sticanja imovine koja je fakturisana u stranoj valuti.Prema
dopuštenom alternativnom postupku, takve kursne razlike propisuju se iskazanoj vrednosti
odgovarajućeg sredstva, s tim da korigovani iznos iskazanog sredstva ne prelazi iznos troškova
zamene ili iznos koji se može povratiti prodajom ili upotrebom imovine, u zavisnosti koji je
niži.Negativne kursne razlike predstavljaju deo nabavne vrednosti tog sredstva koje se mogu
direktno pripisati sredstvu, kada obaveza ne može da se izmiri, a ne postoji praktično sredstvo
zaštite, na primer, kada kao rezultat devizne kontrole dođe do kašnjenja u obezbeđenju strane
valute.
Kursne razlike nastaju kada postoji promena kursa razmene između dana poslovne promene i
dana izmirenja svih monetarnih stavki koje proizilaze iz poslovne promene u stranoj
valuti.Kada je poslovna promena izmirena u istom obračunskom periodu u kojem je nastala, sva
kursna razlika priznaje se u tom periodu.Međutim, kad se poslovna promena izmiruje u
narednom obračunskom periodu, kursna razlika koja je priznata u svakom periodu koji je
nastupio do perioda izmirenja određuje se promenom kurseva tokom tog perioda.
Devizne obaveze i devizna potraživanja prevode se na domaću izveštajnu valutu na datum
nastanka transakcije, na datum plaćanja obaveze ili naplate potraživanja i na datum sastavljanja
finansijskog izveštaja.Efekti promene kursa strane valute za devizne obaveze i potraživanja na
dan sastavljanja finansijskog izveštaja su se prema odredbama starog Zakona o računovodstvu
iskazivali promenom obračuna revalorizacije(račun 330)kao takozvane nerealizovane kursne
razlike.Međutim, prema odredbama MRS 21, prilikom transakcija uvoza i izvoza kursne razlike
mogu se pojaviti i više puta, i to:
-kursna razlika između kursa na dan transakcija uvoza ili izvoza i datuma balansiranja.
Taj iznos se priznaje kao prihod ili rashod od kursne razlike u periodu kada je razlika nastala,
-kursna razlika od datuma sastavljanja bilansa do datuma plaćanja obaveze ili naplate
potraživanja iz inostranstva.
15
Prema tome na računu 563 iskazuju se :
-tekuće negativne kursne razlike tj.kursne razlike koje se obračunavaju prilikom
deviznih plaćanja i naplata kao razlika između srednjeg kursa strane valute i kupovnog,
odnosno prodajnog kursa na dan devizne transakcije;
-negativne kursne razlike po finansijkim plasmanima, potraživanjim i obavezama u
stranoj valuti na dan sastavljanja finansijskih izveštaja;
-obračunate negativne kursne razlike po deviznim sredstvima koje ne predstavljaju
plasmane i potraživanja(devizni račun, devizni akreditivi,devizna blagajna i hartije od vrednosti
koje su gotovinski ekvivalentni).
PRIMER 1.
Preduzeće ,,Eco Fresh,, ima obaveze prema poslovnom partneru iz Nemačke u iznosu od 1.200
EUR.Kurs EUR je na dan obaveze ( u poslovnim knjigama) 60 din.Zbog promenjivog kursa i njegovog
rasta koji je u međuvremenu porastao na 68 din preduzeće mora da izvrši prekursiranje zbog
sastavljanja bilansa stanja.
1)1200 x 60din=72.000 din.
2)1200 x 68din=81.600 din.
3) negativna kursna razlika je 81.600-72.000=9.600 din.
KNJIŽENJE:
R.BR.
KONTO OPIS DUGUJE POTRAŽUJE
1.
5630
4340
NEGAT.KURSNE RAZLIKE
DOBAVLJA.U INOSTRANST.
9.600
9.600
16
5.ZAKLJUČAK
Na osnovu svega napred iznešenog možemo zaključiti da rashodi predstavljaju smanjenje
ekonomske koristi tokom obračunskog perioda u obliku odliva ili smanjenja imovine odnosno
povećanje obaveza što za posledicu ima smanjenje glavnice. Isto tako za rashode možemo reći da oni
dovode do smanjenja sopstvenih sredstava, a istovremeno utiču i na smanjenje sopstvenog kapitala.
Sami rashodi direktno utiču na poslovanje preduzeća.Ovaj uticaj možemo videti na bilansnim
računima.Oni utiču na pasivu bilansa stanja.
17