UVOD

Etika i moral su dva pojma koji se različito razmatraju sa filozofskog stajališta i prakse

svakodnevice. Dok za filozofe etika predstavlja ispitivanje zamisli, problema i teorije «boga» i

«božanskog», dotle za ostale ljude, etika predstavlja zauzimanje ispravnog stajališta i odnosa

prema drugim ljudima.

Moral se često smatra i skupom pravila kojima se određuju načini ponašanja prihvatljivi cijenjeni

od strane većine misaonih i dobronamjernih pripadnika neke zajednice, te se često koriste

izvedenice «moralni standard» ili «univerzalni moral», time implicirajući relativnost obzirom na

društvene okolnosti.

Općenito se mogu razmatrati dva vida etike: načelni vid i primijenjeni vid.

Načelna etika se opisuje krutim i neupitnim pravilima koja se ne smiju kršiti ni po koju cijenu.

Načelnom se etikom problemi izbjegavaju a ne rješavaju ne ostavljajući niti najmanju mogućnost

pojedinačne procjene valjanosti nekog djelovanja.

Primijenjena etika ne oslanja samo na načela, nego uzima u obzir ljudske nedoumice i mogućnost

pojedinačne prosudbe o dobrom i lošem djelovanju, naravno u suglasju s «moralnim

standardima», potičući na taj način osobnu odgovornost. U okvirima primijenjene etike moguća

su odstupanja od načelne etike kada je to opravdano u interesu drugih (primjer za to je ako je

pojedinac prinuđen ne govoriti istinu da bi spasio ugrožene), kada je u suglasju s poimanjem

morala većine ili ako je u interesu čovječnosti.

Primijenjena etika se mora razlikovati od nešto starijeg koncepta «relativne etike» ili

«situacione etike», prema kojoj se nalaže da svaki pojedinac odlučuje o dobru i zlu prema

okolnostima, ne obazirući se na moralna poimanja većine, što naravno vodi u prihvatljivost bilo

kakvog djelovanja.

U slučaju kada pojedinac sumnja u etičnost nekog djelovanja, korisno je da se postavi četiri

moguća pitanja oslanjajući se na prevladavajuće mišljenje zajednice kojoj pripada:

Da li se djelovanjem narušava zakon ili pravila zajednice?

Da li je moguće ravnopravno natjecanje svih sudionika?

Da li bi se dobro osjećali ako se takvo djelovanje objelodani u javnosti?

Da li se može dobro osjećati i ako najbliži srodnici saznaju za djelovanje?

Ako barem jedan od odgovora na gornja pitanja ukazuje na mogućnost neetičkog djelovanja,

pojedinac treba ozbiljno razmotriti odstupanje od načela.

ETIČKA NAČELA UJEDINJENIH NARODA U ODNOSU

NA KLIMATSKE PROMJENE

Vidjeti: The ethical principles of climate change (unesco.org)

Klimatske promjene ne samo da ugrožavaju naše ekosustave već podrivaju osnove naših

osnovnih prava, produbljuju nejednakosti i stvaraju nove oblike nepravde. Prilagodba

klimatskim promjenama i pokušaji smanjenja njihovih utjecaja nisu samo stvar znanstvenih

znanja i političke volje već nalažu šire sagledavanja složenosti prilika.

Etika je bitna sastavnica svakog zajedništva. Kao poticajna sila etika može upravljati

djelovanjima, olakšati prosudbe, razrješavati sukobe interesa i uspostavljati prioritete. Etika

raspolaže snagom da povezuje teoriju i praksu, opća načela sa političkom voljom i globalne brige

sa lokalnim djelovanjima.

Ujedinjeni Narodi su na osnovi saznanja o etici okoliša zajedno sa Svjetskom Komisijom za

Etiku Znanosti i Tehnologije (COMEST, vidjeti Ethical principles for climate change: adaptation

and mitigation, report of COMEST - UNESCO Digital Library) doneli Deklaraciju o Etičkim

Načelima u odnosu na Klimatske Promjene, vidjeti Declaration of Ethical Principles in relation

to Climate Change ).

DEKLARACIJA UJEDINJENIH NARODA SE ZASNIVA NS ŠEST ETIČKIH NAČELA.

Prevencija šteta: Za bolje sagledavanje posljedica klimatskih promjena i primjenu odgovornog

i učinkovitog djelovanja za smanjenje šteta i prilagodbu klimatskim promjenama smanjenjem

emisija štetnih stakleničkih plinova i poticanje održive klime.

Preduprijediti posljedice: ne odlagati donošenje mjera za sprječavanje i izbjegavanje

posljedica klimatskih promjena samo na osnovi nepotpunosti znanstvenih dokaza.

Jednakost i pravda: odgovoriti na ugroze klimatskih promjena na opću korist, u duhu

jednakosti i pravde. Omogućiti svima koji su nepravično pogođeni klimatskim promjenama (bilo

zbog nedostatnih mjera ili neodgovarajuće politike) pristup pravnim i administrativnim

sredstvima uključivo obeštećenja i pravne lijekove.

Održivi razvoj: Prihvaćati nove puteve razvoja koji omogućuju održivu zaštitu ekosustava i

graditi pravednije i odgovornije društvo u odnosu na klimatske promjene. Posebna je pažnja

nužna u sagledavanju humanitarnih posljedica klimatskih promjena sa dramatičnim učincima na

hranu, energiju, nedostatak pitke vode, oceane, širenje pustinja, degradaciju tla i prirodne

katastrofe.

Znanstveno znanje i integritet u donošenju odluka: Jačati suradnju između znanosti i politike

za najbolju podršku za donošenje odluka i uvođenje djelotvornih dugoročnih strategija računajući

na moguće rizike. Promicati neovisnost znanosti i širiti spoznaje na što više ljudi za boljitak svih.

Solidarnost: Podrška, pojedinačna i kolektivna, ljudima i skupinama najranjivijim pred

klimatskim promjenama i prirodnim pošastima, pogotovu u najnerazvijenijim područjima i

malim ugroženim otočkim zajednicama. Jačati zajedničke napore u raznim područjima,

razvijanjem tehnologije, prijenosom znanja i izgradnjom potrebnih uvjeta.

DEKLARACIJA O ETIČKIM NAČELIMA U ODNOSU NA KLIMATSKE PROMJENE

PREAMBULA

Članovi Organizacije ujedinjenih naroda za obrazovanje, znanost i kulturu na svom sastanku 30

14 listopada 2017 donose deklaraciju imajući na umu odgovornost sadašnje generacije prem

svim budućim generacijama.

ZADACI I CILJEVI

Ova Deklaracija objavljuje i objašnjava etička načela za donošenje odluka, provedbu politike i

drugih radnji vezanih za klimatske promjene.

Ova Deklaracija preporučuje da se države vode etičkim načelima u svim odlukama i

djelovanjima koja se odnose na klimatske promjene bilo međunarodnih, regionalnih,

nacionalnih, nadnacionalnih ili lokalnih.

Ova Deklaracija poziva sve pojedince, grupe, autoritete, znanstvenike, uključivo lokalno

stanovništvo, međunarodne organizacije, sustav Ujedinjenih naroda, institucije i korporacije,

privatne i javne, na svim razinama i sektorima da se u donošenju odlika i politika oslanjaju na

ova etička načela.

INŽENJERSKI ETIČKI KOD

(Prema American Society of Naval Architects and Marine Engineers - SNAME)

Preambula

Inženjersko je djelovanje dugoročno važno za svekoliki napredak uljudbe i dobrobit šire i uže

zajednice. Inženjerska su zanimanja odgovorna za planiranje, konstruiranje, održavanje i odvijanje

sigurnog rada tehničkih sredstava u korist zajednice i očuvanje okoliša. Inženjerska etika se oslanja

na časno, pravično i uljuđeno ponašanje prema svim članovima zajednice. Inženjeri djelotvorno

koriste i promiču standarde tehničkog i svekolikog djelovanja.

Osnovna načela

Inženjeri po svaku cijenu održavaju i neprestano unapređuju svoja zanimanja:

tako da koriste svoja znanja, iskustvo, inovativnost i kreativnost za ukupnu dobrobit pojedinaca,

zajednica i okoliša

tako da nastoje u svakom pogledu uvećavati svoje sposobnosti i značaj svoje struke

tako da časno i bez ograničenja budu na raspolaganju zajednici, naručiteljima i korisnicima

njihovih usluga.

Posebne odredbe

Inženjeri obavljaju svoje zanimanja u duhu odanosti svojim poslodavcima, zaposlenicima pod

njihovim nadzorom, naručiteljima i korisnicima usluga, te u duhu posvećenosti visokim

idealima uljudbe i osobne časti.

Inženjeri obavljajući svoje zadatke u svakom pogledu drže do sigurnosti, zdravlju i koristi

zajednice u kojoj djeluju, ali i šire, oslanjajući se na svoja opća i posebna znanja i iskustva.

Inženjeri se ne upuštaju u korištenje svojih sposobnosti niti svjesno dopuštaju korištenje

vlastitih imena i ugleda od strane pojedinaca, poduzeća i ustanova upitnog ugleda i nečasnih

ciljeva.

Inženjeri oglašavaju svoj rad i promiču svoje mogućnosti samo na način da time ne štete

drugima, izbjegavajući izjave koje navode na krive zaključke ili omalovažavanje drugih.

Inženjeri ne objavljuju, niti na drugi način šire povjerljive tehničke i poslovne podatke svojih

poslodavaca, naručitelja ili korisnika usluga.

Inženjeri obavješćuju svoje naručitelje i korisnike o mogućim sukobima interesa na drugim

poslovima koji bi mogli znatno djelovati na njihovu suradnju.

Inženjeri ne primjenjuju i ne podržavaju neprimjerene postupke s bilo čije strane u

neutemeljenom ocjenjivanju stručnog rada i ostvarenja drugih stručnjaka iz svoje struke-

Inženjeri primaju novčane i druge naknade za svoj rad samo iz jednog izvora, osim ako je

drugačije dogovoreno među svim stranama.

Inženjeri grade svoj stručni ugled samo na osnovi svoga rada i dostignuća u primjerenom i

odmjeravanju sa ostalim stručnjacima.

Inženjeri djeluju samo u području svoje stručne nadležnosti i u granicama vlastitih iskustava.

Inženjeri međusobno surađuju u razvoju vlastite struke i potpomažu svojim sposobnostima i

druge ljudske djelatnosti, razmjenjujući informacije, iznoseći iskustva, doprinoseći radu

stručnih udruga, inženjerskih učilišta i objavljivanju stručnih publikacija.

Inženjeri neprestano rade na vlastitom usavršavanju kroz cijeli radni vijek, te to isto omogućuju

i svima drugima iz područja inženjerske djelatnosti.

INŽENJERSKI ETIČKI PODSJETNIK

Svjesni činjenice da su etička pravila neobvezujuća ali da dugoročno mogu značajno doprinijeti

razvoju zajednice i stvaralačkom ozračju, predlaže se ovaj podsjetnik etičkog inženjerskog

ponašanja.

Inženjerske su djelatnosti u okvirima stručnih nadležnosti bez ograničenja usmjerene na stvaranje

dobara u znanja, na razboritu primjenu baštinjenih znanstvenih spoznaja i dosegnutih iskustava,

te na odgovorno i obazrivo korištenje provjerenih sredstava rada i tehnoloških postupaka u

zamisaonom i opredmećenom obliku.

Cilj inženjerskog djelovanja je dugoročno oblikovanje materijalne osnove osoba i zajednica,

neprestano u međudjelovanju sa prirodnim, uljudbenim, tehničkim, ekonomskim i političkim

silnicama, a sve to, nikad na štetu, već samo u korist sigurnosti, zdravlja i dobrobiti osoba, uže i

šire zajednice, te prirodnog okoliša i sveukupne kakvoće življenja za sva bića i pojave.

Inženjeru se u svome radu moraju oslanjati na slobodu samostalnog donošenja odluka i ni u kojim

slučajevima ne mogu biti pod utjecajem korupcije, sukoba interesa, niti smiju dovesti do

činjenicama neutemeljenih stručnih ili osobnih sukoba, do zloporabe imena i znanja u nestručne i

nečasne svrhe, neprimjerenog oglašavanja rada na štetu drugih, neovlaštenog korištenja tuđih

rezultata rada i prenošenja povjerljivih poslovnih podataka, niti do primjene neodgovarajućih i

neprimjerenih postupaka.

Inženjeri samostalno ili preko udruga, neprestano izgrađuju dobre odnose među članovima uže i

šire zajednice te među raznorodnim zajednicama, i time pridonose ukupnoj uljudbi stvaranjem

ozračja povjerenja, pristojnosti, razvojem inženjerskih djelatnosti, te ugledom struke i stručnjaka.

Pri tome sudjeluju u razmjeni znanja i iskustava, ali i u dobronamjernom nadmetanju na osnovi

rezultata a ne položaja, nikada ponižavajući prethodnike i druge sudionike u raspravama.

Prema svojim sposobnostima neprestano rade na vlastitom svestranom obrazovanju, stručnom i

duhovnom usavršavanju, te nesebično pomažu i bez ustezanja sudjeluju u znanstvenom i

tehničkom napretku i obrazovanju svih ljudi, bez obzira na dob, spol, rasu, invalidnost,

obrazovanje, socijalni položaj, zanimanje, struku, njihovi podređenu ili nadređenu ulogu u

zajednici, te nacionalnu ili vjersku pripadnost.

Rad se ne smije upotrijebiti protiv čovjeka!

Briga za zaposlenost.

Inženjerske djelatnosti sagledavaju sve bitne tehničke, kulturne i političke čimbenike koji utječu

na vrsnoću ljudskih života i očuvanje okoline, oslanjajući se na postojeću razini znanja u području

stručnih nadležnosti i u granicama dosegnutog iskustava.