UVOD 4 - soc
Transcript of UVOD 4 - soc
INSTRUMENT ZA PRAĆENJE PREPORUKA UNIVERZALNOG PERIODIČNOG PREGLEDA:
PRIJEDLOG ORGANIZACIJA CIVILNOG DRUŠTVA
BiH Civil Society Initiative for UPR
Sarajevofebruar 2021.
ISSN: 2303-6079
HUMAN RIGHTS PAPERS Paper 57
Sarajevski otvoreni centar; Podgaj 14, 71 000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina; (0) 33 551 000; [email protected]
Human Rights Paper -- Paper 57
Sardžaj
SPISAK SKRAĆENICA 3
UVOD 4
PRILOG – INSTRUMENT ZA PRAĆENJE
PREPORUKA UNIVERZALNOG
PERIODIČNOG PREGLEDA
ORGANIZACIJA CIVILNOG DRUŠTVA U BiH 7
O AUTORU 27
O KOALICIJI 28
INSTRUMENT ZA PRAĆENJE PREPORUKA UNIVERZALNOG PERIODIČNOG PREGLEDA: PRIJEDLOG ORGANIZACIJA CIVILNOG DRUŠTVA
2Sarajevski otvoreni centar; Podgaj 14, 71 000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina; (0) 33 551 000; [email protected]
Human Rights Paper -- Paper 57
Edicija Human Rights Papers Sarajevskog otvorenog centraBroj publikacije: 57
Naslov: InstrumentzapraćenjepreporukaUniverzalnog periodičnogpregleda:prijedlog organizacija civilnog društvaAutor: AdnanKadribašićUrednica: DajanaBakićLektura: Sandra Zlotrg Prevodnaengleski: PrevodilačkeuslugeContextPrelom/dizajn: DinaVilićIzdavač: Sarajevskiotvorenicentar(www.soc.ba) uimeBiHCivilSocietyInitiativeforUPRZaizdavača: EminaBošnjak
© Sarajevski otvoreni centar
Publikacija je rezultat rada organizacija civilnog društva unutar neformalne koalicije BiH Civil Society Initiative for UPR. Izdavanje ove publikacije podržala je Vlada Kraljevine Nizozemske.
Nekomercijalno umnožavanje, fotokopiranje ili bilo koji drugi oblik reprodukcije cijele publikacije ili njezinih dijelova je poželjno, uz prethodno pismeno informisanje izdavača na e-mail: [email protected].
INSTRUMENT ZA PRAĆENJE PREPORUKA UNIVERZALNOG PERIODIČNOG PREGLEDA: PRIJEDLOG ORGANIZACIJA CIVILNOG DRUŠTVA
3Sarajevski otvoreni centar; Podgaj 14, 71 000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina; (0) 33 551 000; [email protected]
Human Rights Paper -- Paper 57
SPISAK SKRAĆENICA
ADS/U– Agencijazadržavnuslužbu/upravuAPIKBiH– Agencijazaprevencijukorupcijeikoordinacijuborbe
protiv korupcije Bosne i HercegovineAPOSOBiH–Agencijazapredškolsko,osnovnoisrednjeobrazovanje
Bosne i HercegovineARSBiH– AgencijazaravnopravnostspolovaBosneiHercegovineBDBiH– BrčkodistriktBosneiHercegovineBiH– BosnaiHercegovinaCESTFBiHiRS– CentarzaedukacijusudijaitužilacaFederacijeBosne
iHercegovineiCentarzaedukacijusudijaitužilaca RepublikeSrpske
CIK– CentralnaizbornakomisijaBosneiHercegovineEKLJP– Evropskakonvencijaoljudskimpravimai osnovnim slobodamaFBiH– FederacijaBosneiHercegovineFIGAP– FinansijskimehanizamzaimplementacijuGender
akcionog plana Bosne i Hercegovine GAP– GenderakcioniplanGIM– GenderinstitucionalnimehanizmiIO– InstitucijaombudsmenazaljudskapravaBiHKZ– Krivičnizakon(ik)LGBTI– lezbejke,gej,biseksualne,transilitransrodne, interspolne osobe MLJPIBiH– Ministarstvozaljudskapravaiizbjeglice Bosne i Hercegovine MPBiH– MinistarstvopravdeBosneiHercegovineMRVBiH– MeđureligijskovijećeBosneiHercegovineMSBiH– MinistarstvosigurnostiBosneiHercegovineMUP– MinistarstvounutrašnjihposlovaNPM– NacionalnipreventivnimehanizamusmisluOpcionog
protokola uz Konvenciju protiv tortureNSRS– NarodnaskupštinaRepublikeSrpskePAR– ReformajavneupravePARCO– Uredkoordinatorazareformujavneuprave Bosne i HercegovinePSBiH– ParlamentarnaskupštinaBosneiHercegovineRAKBiH– Regulatornaagencijazakomunikacije Bosne i Hercegovine UN– UjedinjenjenacijeUPR– UniversalPeriodicalReview(UPP–Univerzalni periodičnipregled)UPR– UniverzalniperiodičnipregledVijećaNM– VijećanacionalnihmanjinaVMBiH– VijećeministaraBosneiHercegovineVSTVBiH– VisokosudskoitužilačkovijećeBosneiHercegovineVSZBiH– VijećezaštampuBosneiHercegovineZORS– ZakonoravnopravnostispolovauBosniiHercegovini
INSTRUMENT ZA PRAĆENJE PREPORUKA UNIVERZALNOG PERIODIČNOG PREGLEDA: PRIJEDLOG ORGANIZACIJA CIVILNOG DRUŠTVA
4Sarajevski otvoreni centar; Podgaj 14, 71 000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina; (0) 33 551 000; [email protected]
Human Rights Paper -- Paper 57
UVOD
Univerzalni periodični pregled (UPR) kreirala je GeneralnaskupštinaUjedinjenihnacija2006.godine.Tojejedinstvenimehanizamza međusobni pregled kojim države članice svake četiri i po godinepregledavaju stanje o ljudskimpravima svihdržavapodjednako tokomsjednicavladineradnegrupeVijećazaljudskapravauŽenevi.Svedržave,bezizuzetka,aktivnoučestvujuupregledustanjaljudskihpravaidavanjupreporuka.
CiljovogmehanizmajepružanjepodrškesvimdržavamačlanicamaUN-a u boljoj procjeni potreba za ljudskim pravima kako se razvijaju,pravovremenoiperiodično.UPRpreispitujeprovedbuobavezaupogleduljudskihpravakakosuutvrđeneuPoveljiUN-a;Univerzalnojdeklaracijio ljudskim pravima; ugovorima o ljudskim pravima koje je ratifikovaladotična država te drugih i dobrovoljnih opredjeljenja i obaveza državačlanica. Na osnovu ovog pregleda, UPR pruža podršku državamačlanicamadaojačajunacionalnuzaštituljudskihpravaputempreporuka.
Pregled se zasniva na tri izvora: 1) izvještaj koji priprema vlada svake države; 2) podaci iz izvještaja nezavisnih stručnjaka i radnih grupa za
ljudska prava, poput posebnih mehanizama, ugovornih tijela, kao i ostalih organizacija unutar mreže UN-a;
3) podaci koje podnose ostale interesne skupine poput nezavisnih institucija za zaštitu ljudskih prava, regionalnih organizacija i organizacija civilnog društva.
IzvještajBosneiHercegovinezaTrećiciklusUniverzalnogperiodičnogpregleda o stanju ljudskih prava koji je izradio niz institucija BiH, akoordiniraloMinistarstvozaljudskapravaiizbjegliceBiH,usvojiloje9.10.2019.godineVijećeministaraBosneiHercegovine.
Sarajevski otvoreni centar je u decembru 2018. godine okupioorganizacije civilnog društva sa ekspertizom u različitim oblastimaljudskih prava u Inicijativu civilnog društva za UPR. Ova inicijativa jeokupilaSarajevskiotvorenicentar,Udruženje/udruguBHNovinari,CivilRights Defenders, Fondaciju CURE, Transparency International u BiH,UdruženjeZemljadjeceuBiH,UGZaštone,Centarzapromocijucivilnogdruštva, Udruženje Vaša prava BiH, TRIAL International, My Right –Empowers People with Dissabilities, te UG za promociju obrazovanjaRoma “Otaharin”.Rad Inicijative je rezultirao jedinstvenim Izvještajemusjeniza3.ciklusUniverzalnogperiodičnogpregledaostanjuljudskihprava u Bosni i Hercegovini1 koji je sadržan u Sažetku priloga ključnih
1 Izvještajusjeniza3.ciklusUniverzalnogperiodičnogpregledaostanjuljudskihpravauBosniiHercegovini,BiHCivilSocietyInitiativeforUPRSarajevo,april,2019,dostupanna:https://soc.ba/site/wp-content/uploads/2019/08/UPR-BHS-final.pdf
INSTRUMENT ZA PRAĆENJE PREPORUKA UNIVERZALNOG PERIODIČNOG PREGLEDA: PRIJEDLOG ORGANIZACIJA CIVILNOG DRUŠTVA
5Sarajevski otvoreni centar; Podgaj 14, 71 000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina; (0) 33 551 000; [email protected]
Human Rights Paper -- Paper 57
aktera o stanju u Bosni i Hercegovini.2
RadnagrupazaUniverzalniperiodičnipregledjetokomsvogtridesetčetvrtogzasjedanjakoje jeodržanood4.do15.novembra2019.godinerazmatrala pregled Bosne i Hercegovine 13. novembra 2019. godine.DelegacijuBosneiHercegovinepredvodilajegospođaSemihaBorovac,ministricazaljudskapravaiizbjegliceBosneiHercegovine.Radnagrupajena svom18. sastanku,održanom15.novembra2019. godine,usvojilaizvještaj o Bosni i Hercegovini.3Ukupnojeizdato207preporukazaBosnuiHercegovinukojeseodnosenabrojnesegmenteljudskihprava.
Uprocesuizradeovogdokumentaizvršenajekategorizacijapreporukapremasegmentimaljudskihpravanakojeseodnose.Takategorizacijajeomogućiladaseutvrdeoblastiukojimajeizdatnajvećibrojpreporuka,kao što je prikazano u shemi ispod. Iako se brojna pravameđusobnoprožimaju, ovaj pristup je omogućio utvrđivanje ključnih oblastiljudskihpravakojesudrugedržavečlaniceprepoznalezaBiH.Izshemeje vidljivo da je najveći broj preporuka izdat u oblasti diskriminacije,institucionalizacije,ravnopravnostispolova,obrazovanjaitakoredom.
UPR proces nije definiran da se dešava samo između dva procesaizvještavanjaipregledatokomzasjedanjaradnegrupe.UpravozbogtogajeGeneralnisekretarUjedinjenihnacija4preporučiodaćeuspjehdržavau
2 HumanRightsCouncilWorkingGroupontheUniversalPeriodicReviewThirty-fourthsession4-15November2019SummaryofStakeholders’submissionsonBosniaandHerzegovina,dostupanna(engleskom):https://undocs.org/A/HRC/WG.6/34/BiH/3
3 IzvještajRadnegrupeouniverzalnomperiodičnompregledu–BosnaiHercegovina,Vijećezaljudskaprava,RadnagrupazaUniverzalniperiodičnipregled,Tridesetčetvrtozasjedanje,Ženeva,4-15.novembar2019.godine,dostupnona:http://www.mhrr.gov.ba/PDF/LjudskaPrava/Zakljucna%20zapazanja%20na%20Treci%20ciklus%20UPR-a.pdf
4 JačanjeakcijeUjedinjenihnacijanapoljuljudskihpravakrozpromocijumeđunarodnesaradnjeivažnostineselektivnosti,nepristrasnostiiobjektivnosti,IzvještajGeneralnogsekretara,2017,dostupanna:https://documents-dds-ny.un.org/doc/UNDOC/GEN/N17/263/84/PDF/N1726384.pdf?OpenElement
INSTRUMENT ZA PRAĆENJE PREPORUKA UNIVERZALNOG PERIODIČNOG PREGLEDA: PRIJEDLOG ORGANIZACIJA CIVILNOG DRUŠTVA
6Sarajevski otvoreni centar; Podgaj 14, 71 000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina; (0) 33 551 000; [email protected]
Human Rights Paper -- Paper 57
naporimadapromovirajuizaštiteljudskaprava,uzpodrškuUjedinjenihnacija, nesumnjivo zavisiti od postojanja nacionalnih mehanizama zaizvještavanje ipraćenjekojićesebavitizadacimaprimjenepreporuka iizvještavanjaonjima.Naporiiučinciće biti postignuti u bliskoj saradnji i konsultacijama sa nacionalnimakterima. Takvimehanizmi olakšat ćeizadatakdržaveda izradisveobuhvatnenacionalneakcioneplanovezaljudska prava i/ili planove za provedbu preporuka.
U nedostatku mehanizma koji bi odgovorio ovim preporukamaUjedinjenihnacijaupogledupraćenjaprovođenjapreporuka,Sarajevskiotvorenicentarjepristupioizradidokumentakojiće:• omogućiti kreiranje prioriteta u provođenju preporuka• kreirati pretpostavke za provedbu preporuka od strane
nadležnih institucija• promovirati UPR preporuke te zagovarati prioritizaciju
provođenja preporuka od strane organizacija civilnog društva, ali i međunarodnih organizacija u BiH.
Na taj način se stvaraju pretpostavke da ovaj dokument služi kaoInstrument za praćenje preporuka Univerzalnog periodičnog pregleda organizacija civilnog društva u BiH. Korištenje ovog dokumenta ne zaustavlja dalje napore i zagovaranja organizacija civilnog društvada institucijevlastiuspostaveadekvatanmehanizamzapraćenjenapretkaupogleduUPR-auskladusapreporukamaGeneralneskupštineUjedinjenihnacija.
Konačno,ovajdokumentpravidirektnuvezusaprocesomevropskihintegracija kaoključnog vanjskopolitičkog ciljaBiHkoji u velikojmjerikaoprioriteteuprocesupridruživanjaprepoznajetemeobuhvaćeneUPRpreporukama.UtomsmislujenapravljenadirektnavezasaMišljenjemKomisijeozahtjevuBosneiHercegovinezačlanstvouEvropskojuniji.5
Utomprocesusuprovedenekonsultacijesanadležniminstitucijamanarazličitimnivoimavlastikakobiseprijedlozistručnjakinjaistručnjakaza ljudska prava potvrdili. Ove konsultacije su provedene tokom epidemioloških mjera uzrokovanih pandemijom COVID-19 koje supredstavljaleobjektivnoograničenjezasveobuhvatniangažmansavećimbrojem institucija. Ipak, korištenjem online platformi u kombinaciji safizičkimprisustvomnaradionicamauspješnosuprovedenekonsultacijeutrigradauBosniiHercegovini.Tokomradionicaprepoznatajepotrebadasekonsultacijeodvijajuredovnokakobiseovajinstrumentredovnoažuriraoi kako bi se osigurao transfer znanja između stručnjakinja i stručnjakaiz vladinog i nevladinog sektora. U tom smislu je predloženo kreiranjeinovativnihalatkikaoštosuonlineplatformezapraćenjeUPRpreporuka.
5 SaopštenjekomisijeEvropskomparlamentuiVijeću,MišljenjeKomisijeozahtjevuBosneiHercegovinezačlanstvouEvropskojuniji,Brisel,29.5.2019.COM(2019)261final,dostupnona:http://europa.ba/wp-content/uploads/2019/06/Misljenje-Komisije-o-zahtjevu-Bosne-i-Hercegovina-za-%C4%8Dlanstvo-u-Evropskoj-uniji.pdf
PRIL
OG
– IN
STR
UM
ENT
ZA P
RA
ĆEN
JE P
REP
OR
UK
A U
NIV
ERZA
LNO
G P
ERIO
DIČ
NO
G P
REG
LED
A
OR
GA
NIZ
ACI
JA C
IVIL
NO
G D
RU
ŠTVA
U B
iH
Pita
nje
Obl
ast 1
Obl
ast 2
Veza
sa
EU
miš
ljenj
emPr
iorit
etIn
stitu
cija
Akt
ivno
sti
Poka
zate
ljSt
atus
Resu
rs
120.
1 Pr
eduz
eti p
otre
bne
kora
ke k
ako
bi se
us
klad
ilo z
akon
odav
stvo
s od
gova
raju
ćim
odl
u-ka
ma
Evro
psko
g su
da z
a lju
dska
pra
va, k
ao i
sa
pres
udam
a Us
tavn
og su
da B
osne
i H
erce
govi
ne
(Slo
vačk
a)
EKLJ
PD
iskrim
ina-
cija
4.f
1M
LJPI
Utvr
diti
u ko
jim o
blas
tima
zako
noda
vstv
o ni
je u
skla
-đe
no
Podn
ijeti
inic
ijativ
e
Izm
ijenj
ene
odre
dbe
Usta
va
120.
2 Us
post
aviti
nac
iona
lni m
ehan
izam
za
spre
čava
nje
tortu
re u
skla
du sa
Fak
ulta
tivni
m
prot
okol
om u
z Ko
nven
ciju
pro
tiv to
rture
(Čile
)
Tortu
raO
mbu
dsm
en10
1PS
BiH
Odr
editi
IO il
i dru
gu in
stitu
-ci
ju k
ao N
PMIO
ili d
ruga
inst
ituci
ja
djel
uje
kao
NPM
120.
4 Us
post
aviti
efik
asan
nac
iona
lni m
eha-
niza
m z
a pr
even
ciju
u sk
ladu
sa F
akul
tativ
nim
pr
otok
olom
uz
Konv
enci
ju U
N-a
pro
tiv to
rture
(Š
vajc
arsk
a)
Tortu
raO
mbu
dsm
en10
1PS
BiH
Odr
editi
IO il
i dru
gu in
stitu
-ci
ju k
ao N
PMIO
ili d
ruga
inst
ituci
ja
djel
uje
kao
NPM
120.
5 O
jača
ti ko
ordi
naci
ju p
oliti
ke d
jelo
vanj
a u
obla
sti l
juds
kih
prav
a s v
last
ima
na e
ntite
tsko
m
nivo
u ka
ko b
i se
osig
ural
a ve
ća u
skla
đeno
st sa
st
rate
gija
ma
na m
eđun
arod
nom
niv
ou (R
epub
li-ka
Kor
eja)
Inst
ituci
ona-
lizac
ija
Ne
1M
LJPI
Don
ijeti
plan
za
prać
enje
pr
ovođ
enja
UPR
pre
poru
kaSt
epen
pro
vedb
e pl
ana
120.
8 Us
post
aviti
dom
aći m
ehan
izam
za
pra-
ćenj
e pr
oved
be p
repo
ruka
o lj
udsk
im p
ravi
ma
(Aze
rbej
džan
)
Inst
ituci
ona-
lizac
ija
Ne
1M
LJPI
Don
ijeti
plan
za
prać
enje
pr
ovođ
enja
UPR
pre
poru
kaSt
epen
pro
vedb
e pl
ana
120.
9 O
stva
riti d
alji
i opi
pljiv
i nap
reda
k u
po-
boljš
anju
gra
đans
kih
i pol
itičk
ih p
rava
, pos
ebno
u
pogl
edu
izvrš
enja
odl
uke
Evro
psko
g su
da z
a lju
dska
pra
va u
sluč
aju
Sejd
ić i
Finc
i i d
rugi
h sli
čnih
pre
suda
(Češ
ka)
EKLJ
PD
iskrim
ina-
cija
4.f
1PS
BiH
Izm
ijeni
ti Us
tav
BiH
Izm
ijenj
ene
odre
dbe
Usta
va
120.
18 P
ojač
ati a
ktiv
nost
i usm
jere
ne n
a us
va-
janj
e za
kona
koj
im se
osig
urav
a ne
zavi
snos
t u
finan
siran
ju In
stitu
cije
om
buds
men
a za
ljud
ska
prav
a i p
ovje
rava
nje
ovoj
inst
ituci
ji na
dlež
nost
i na
cion
alno
g pr
even
tivno
g m
ehan
izma
prop
i-sa
nog
Faku
ltativ
nim
pro
toko
lom
uz
Konv
enci
ju
Ujed
inje
nih
naci
ja p
rotiv
tortu
re (P
oljsk
a)
Om
buds
men
Tortu
ra10
1PS
BiH
Odr
editi
IO il
i dru
gu in
stitu
-ci
ju k
ao N
PMIO
ili d
ruga
inst
ituci
ja
djel
uje
kao
NPM
120.
19 O
jača
ti ne
zavi
snos
t Ins
tituc
ije o
mbu
d-sm
ena,
u sk
ladu
s Pa
riški
m n
ačel
ima
(Por
tuga
l) O
mbu
dsm
en
101
PSBi
HO
dred
iti IO
ili d
rugu
inst
itu-
ciju
kao
NPM
IO il
i dru
ga in
stitu
cija
dj
eluj
e ka
o N
PM
120.
23 N
asta
viti
s jač
anje
m k
apac
iteta
inst
ituci
ja
za rj
ešav
anje
pita
nja
ozbi
ljnog
org
anizo
vano
g kr
imin
ala,
kor
upci
je i
drug
ih iz
azov
a ve
zani
h za
vl
adav
inu
zako
na, u
klju
čuju
ći a
dekv
atan
sist
em
eduk
acije
iz o
blas
ti lju
dski
h pr
ava
i kon
tinui
rano
un
apre
điva
nje
regi
onal
ne su
radn
je i
sura
dnje
s m
eđun
arod
nim
inst
ituci
jam
a (In
done
zija)
Inst
ituci
ona-
lizac
ijaEd
ukac
ija
o lju
dski
m
prav
ima
91
VSTV
, CES
T FB
iH i
RSU
godi
šnje
pro
gram
e in
sti-
tuci
ja k
oje
pruž
aju
uslu
ge
eduk
acije
uvr
stiti
tem
e o
ljuds
kim
pra
vim
a
5% sv
ih sl
užbe
nika
ed
ukov
ano
o lju
d-sk
im p
ravi
ma
go-
dišn
je
U fa
zi re
ali-
zaci
jeSm
jern
ice
o ob
ra-
zova
nju
o lju
dski
m
prav
ima,
ob
uhva
ta
novi
nare
i m
edijs
ke
prof
esi-
onal
ce,
osob
e s
inva
lidite
-to
m..
Akci
oni
plan
za
ob-
razo
vanj
e o
ljuds
kim
pr
avim
a m
edijs
kih
prof
esio
-na
laca
120.
29 R
azvi
ti sv
eobu
hvat
an o
kvir
zasn
ovan
na
pra
vim
a za
obe
šteć
enje
civ
ilnih
žrta
va ra
ta,
uklju
čuju
ći ž
rtve
ratn
og se
ksua
lnog
nas
ilja,
i os
igur
ati d
a se
pra
vo n
a do
bija
nje
nakn
ade
u gr
ađan
skim
i kr
ivič
nim
pos
tupc
ima
spro
vodi
u
prak
si (S
lova
čka)
Tran
zicio
na
prav
da
51
MP
BiH
, PSB
iHO
sigur
ati o
dluč
ivan
je o
od
štet
nim
zah
tjevi
ma
u po
jedi
načn
im sl
učaj
evim
a Us
post
aviti
repa
raci
oni
meh
aniza
m
# pr
edm
eta
u ko
jima
je o
dluč
eno
o od
štet
-ni
m z
ahtje
vim
a %
real
izova
nih
do-
suđe
nih
odšt
etni
h za
htje
va12
0.33
Osig
urat
i pot
punu
prim
jenu
zak
ona
veza
nih
za ž
rtve
ratn
og si
lova
nja
i sek
sual
nog
nasil
ja. D
a se
stat
us ž
rtava
ratn
e to
rture
osig
ura
ravn
opra
vno
svim
žrtv
ama
na c
ijelo
m p
odru
čju
i ju
risdi
kciji
Bos
ne i
Her
cego
vine
(Fin
ska)
Tran
zicio
na
prav
daTo
rtura
91
MP
BiH
, PSB
iHO
dluč
ivat
i o o
dšte
tnim
za
htje
vim
a u
okvi
ru p
osto
-je
ćih
post
upak
a Us
post
aviti
repa
raci
oni
meh
aniza
m
# pr
edm
eta
u ko
jima
je o
dluč
eno
o od
štet
-ni
m z
ahtje
vim
a %
real
izova
nih
do-
suđe
nih
odšt
etni
h za
htje
va12
0.36
Osig
urat
i da
prež
ivje
le ž
rtve
suko
ba im
a-ju
pris
tup
prav
di u
svaj
anje
m i
real
izaci
jom
nac
i-on
alne
stra
tegi
je z
a pr
oces
uira
nje
ratn
ih z
loči
na
i zad
ovol
java
njem
pot
reba
naj
ugro
ženi
jih ra
se-
ljeni
h os
oba
i izb
jegl
ica
(Uje
dinj
eno
Kral
jevs
tvo
Velik
e Br
itani
je i
Sjev
erne
Irsk
e)
Tran
zicio
na
prav
daIn
stitu
cion
a-liz
acija
Ne
1M
PBiH
Prov
oditi
stra
tegi
ju z
a rje
-ša
vanj
e ra
tnih
zlo
čina
Step
en re
aliza
cije
po
godi
nam
a
120.
40 P
redu
zeti
sve
potre
bne
mje
re z
a bo
rbu
prot
iv d
iskrim
inac
ije n
acio
naln
ih, v
jers
kih
i je-
zični
h m
anjin
a, p
oseb
no u
pog
ledu
oso
ba k
oje
se n
e izj
ašnj
avaj
u ka
o Bo
šnja
ci, S
rbi i
li H
rvat
i, uk
lanj
anje
m d
iskrim
inat
orni
h od
redb
i iz
Usta
va,
Izbo
rnog
zak
ona
i dru
gog
zako
noda
vstv
a i i
zvr-
šenj
e pr
esud
a Ev
rops
kog
suda
za
ljuds
ka p
rava
, po
put p
resu
de S
ejdi
ć i F
inci
(Aus
trija
)
Disk
rimin
a-ci
ja
4.f
1PS
BiH
Izm
ijeni
ti Us
tav
BiH
Izm
ijenj
ene
odre
dbe
Usta
va
120.
42 Iz
mije
niti
i dop
uniti
Ust
av, b
ez d
alje
g od
gađa
nja,
kak
o bi
se u
klon
ila d
iskrim
inac
ija n
a os
novu
neč
ije p
ripad
nost
i nar
odu
ili n
acio
naln
o-st
i i to
u ja
vnom
pol
itičk
om ž
ivot
u i u
pog
ledu
pr
istup
a za
posle
nju
u ja
vnom
sekt
oru.
To tr
eba
učin
iti u
skla
du s
rele
vant
nom
suds
kom
pra
k-so
m E
vrop
skog
suda
za
ljuds
ka p
rava
(Bel
gija
)
Disk
rimin
a-ci
ja
4.f
1PS
BiH
Izm
ijeni
ti Us
tav
BiH
Izm
ijenj
ene
odre
dbe
Usta
va
120.
45 Iz
mije
niti
Izbo
rni z
akon
kak
o to
zah
ti-je
va p
resu
da U
stav
nog
suda
i us
tavn
i prin
cip
nedi
skrim
inac
ije k
ako
bi se
zaj
amči
la p
otpu
na
ravn
opra
vnos
t svi
h ko
nstit
utiv
nih
naro
da i
nji-
hova
legi
timna
zas
tupl
jeno
st n
a sv
im n
ivoi
ma,
po
sebn
o H
rvat
a ka
o na
jman
jeg
kons
titut
ivno
g na
roda
(Hrv
atsk
a)
EKLJ
PD
iskrim
ina-
cija
4.f
1PS
BiH
Izm
ijeni
ti Us
tav
BiH
Izm
ijenj
ene
odre
dbe
Usta
va
120.
54 U
svoj
iti i
prim
ijeni
ti za
kone
koj
ima
će se
pr
iznat
i ist
ospo
lna
partn
erst
va i
defin
isati
prav
a i o
bave
ze p
arov
a ko
ji živ
e u
istos
poln
im z
ajed
ni-
cam
a (Is
land
)
LGBT
I
131
Min
istar
stva
pra
vde
Izra
diti
anal
ize i
doni
jeti
prop
ise k
oji ć
e ur
editi
isto
s-po
lne
zaje
dnic
e
120.
65 N
asta
viti
proš
iriva
nje
mje
ra u
smje
reni
h na
iden
tifiko
vanj
e ne
stal
ih o
soba
kao
rezu
ltat
oruž
anog
suko
ba, k
ao i
mje
ra u
smje
reni
h na
us
post
avlja
nje
naci
onal
nog
prog
ram
a re
para
cije
, uk
ljuču
jući
odš
tetu
por
odic
ama
nest
alih
oso
ba
(Arg
entin
a)
Tran
zicio
na
prav
da
51
MLJ
PI, V
STV
Prov
oditi
stra
tegi
ju z
a rje
-ša
vanj
e ra
tnih
zlo
čina
O
dluč
ivat
i o o
dšte
tnim
za
htje
vim
a u
okvi
ru p
osto
-je
ćih
post
upak
a Us
post
aviti
repa
raci
oni
meh
aniza
m
# pr
edm
eta
u ko
jima
je o
dluč
eno
o od
štet
-ni
m z
ahtje
vim
a %
real
izova
nih
do-
suđe
nih
odšt
etni
h za
htje
va
120.
66 U
svoj
iti z
akon
o re
para
ciji
i odš
teti
za
žrtv
e ra
ta, u
klju
čuju
ći p
reživ
jele
žrtv
e to
rture
i se
ksua
lnog
nas
ilja
(Fra
ncus
ka)
Tran
zicio
na
prav
da
51
MLJ
PI, V
STV
Odl
učiv
ati o
odš
tetn
im
zaht
jevi
ma
u ok
viru
pos
to-
jeći
h po
stup
aka
Uspo
stav
iti re
para
cion
i m
ehan
izam
# pr
edm
eta
u ko
jima
je o
dluč
eno
o od
štet
-ni
m z
ahtje
vim
a %
real
izova
nih
do-
suđe
nih
odšt
etni
h za
htje
va12
0.67
Pod
ržat
i žrtv
e ra
ta, p
oseb
no u
pog
ledu
dj
ela
seks
ualn
og n
asilj
a, u
pos
tupc
ima
koji
imaj
u za
cilj
osig
urav
anje
odg
ovar
ajuć
e od
štet
e (P
eru)
Tran
zicio
na
prav
da
51
MPB
iH, z
avod
i za
be-
spla
tnu
prav
nu p
omoć
Odl
učiv
ati o
odš
tetn
im
zaht
jevi
ma
u ok
viru
pos
to-
jeći
h po
stup
aka
Uspo
stav
iti re
para
cion
i m
ehan
izam
# pr
edm
eta
u ko
jima
je o
dluč
eno
o od
štet
-ni
m z
ahtje
vim
a %
real
izova
nih
do-
suđe
nih
odšt
etni
h za
htje
va12
0.69
Osig
urat
i pris
tup
prav
di sv
im ž
rtvam
a ra
tnih
zlo
čina
, ukl
juču
jući
i pr
aviln
om p
rimje
nom
Za
kona
o n
esta
lim o
soba
ma
(Ukr
ajin
a)
Tran
zicio
na
prav
da
51
MLJ
PIPr
ovod
iti st
rate
giju
za
rje-
šava
nje
ratn
ih z
loči
naSt
epen
real
izaci
je p
o go
dina
ma
120.
71 P
oveć
ati n
apor
e u
borb
i pro
tiv k
orup
cije
us
vaja
njem
i pr
imje
nom
zak
ona
koji
spre
čava
su
kob
inte
resa
i os
igur
avan
jem
tran
spar
entn
og
finan
siran
ja st
rana
ka u
skla
du s
međ
unar
odni
m
stan
dard
ima
(Nje
mač
ka)
Koru
pcija
7
1PS
BiH
, ent
itets
ki p
arla
-m
enti
120.
73 O
sigur
ati d
a se
smrtn
a ka
zna
ukin
e u
cije
loj B
osni
i H
erce
govi
ni (K
ipar
) Vl
adav
ina
prav
a
101
-Re
alizi
rano
120.
74 U
spos
tavi
ti na
cion
alni
meh
aniza
m z
a sp
reča
vanj
e to
rture
(Uru
gvaj
) To
rtura
10
1PS
BiH
Odr
editi
IO il
i dru
gu in
stitu
-ci
ju k
ao N
PMIO
ili d
ruga
inst
ituci
ja
djel
uje
kao
NPM
120.
75 G
aran
tova
ti za
bran
u to
rture
usp
osta
v-lja
njem
nac
iona
lnog
pre
vent
ivno
g m
ehan
izma
prot
iv to
rture
u sk
ladu
sa č
lano
m 1
7. F
akul
tativ
-no
g pr
otok
ola
uz K
onve
nciju
pro
tiv m
učen
ja i
drug
og o
krut
nog,
nel
juds
kog
ili p
oniža
vaju
ćeg
kažn
java
nja
ili p
ostu
panj
a (F
ranc
uska
)
Tortu
ra
101
PSBi
HO
dred
iti IO
ili d
rugu
inst
itu-
ciju
kao
NPM
IO il
i dru
ga in
stitu
cija
dj
eluj
e ka
o N
PM
120.
76 P
reki
nuti
fizič
ko z
lost
avlja
nje
ljudi
koj
i su
u pr
itvor
u, p
ravo
vrem
eno
istra
žiti s
ve n
avod
e o
zlost
avlja
nju
i rije
šiti s
e lo
ših u
slova
u p
olic
ijski
m
stan
icam
a i z
atvo
rima
(Aus
tralij
a)
Tortu
ra
101
Om
buds
men
Odr
editi
IO il
i dru
gu in
stitu
-ci
ju k
ao N
PMIO
ili d
ruga
inst
ituci
ja
djel
uje
kao
NPM
120.
85 P
redu
zeti
sve
potre
bne
mje
re k
ako
bi se
ga
rant
oval
o po
tpun
o po
štov
anje
pra
va n
a slo
-bo
du iz
raža
vanj
a i u
druž
ivan
ja (U
rugv
aj)
Slob
oda
izraž
avan
ja
121
MUP
-ovi
Osig
urat
i dos
ljedn
u pr
imje
-nu
stan
dard
a u
ovoj
obl
asti
Mod
el
zako
na iz
BD
-a
Mod
el
zako
na k
oji
je iz
radi
o SO
C An
alize
SO
C-a
i Misi
je
OSC
E-a
u Bi
H12
0.96
Ukl
oniti
ogr
anič
enja
pra
va n
a slo
bodu
ok
uplja
nja
i mirn
og u
druž
ivan
ja i
osig
urat
i da
zako
ni b
udu
u sk
ladu
sa st
anda
rdim
a iz
obla
sti
ljuds
kih
prav
a (Š
vajc
arsk
a)
Slob
oda
okup
ljanj
a
111
MUP
-ovi
Osig
urat
i dos
ljedn
u pr
imje
-nu
stan
dard
a u
ovoj
obl
asti
120.
98 In
tenz
ivira
ti na
pore
u z
aštit
i slo
bode
m
irnog
oku
plja
nja
i slo
bode
izra
žava
nja,
i pu
tem
in
tern
eta
i izv
an n
jega
, kak
o st
vara
njem
sigu
r-no
g i p
ovol
jnog
okr
užen
ja z
a ci
viln
o dr
uštv
o,
bran
itelje
/ice
ljuds
kih
prav
a i n
ovin
are/
ke ta
ko i
osig
urav
anje
m d
a bi
lo k
oji n
apad
pro
tiv n
jih il
i čl
anov
a nj
ihov
ih p
orod
ica
bude
pra
viln
o ist
raže
n i p
očin
ioci
priv
eden
i pra
vdi (
Litv
anija
)
Slob
oda
izraž
avan
jaSl
obod
a ok
uplja
nja
121
Tužil
aštv
a, p
olic
ija, M
UP-
ovi
Osig
urat
i dos
ljedn
u pr
imje
-nu
stan
dard
a u
ovoj
obl
asti
120.
99 G
aran
tova
ti slo
bodu
izra
žava
nja
i med
ija
i zaš
titu
novi
nara
/ki,
pose
bno
osig
urav
anje
m
odgo
vara
juće
g su
dsko
g ep
iloga
sluč
ajev
a pr
i-je
tnji
i nas
ilja
nad
novi
narim
a/ka
ma
i med
ijski
m
radn
icim
a/am
a (G
rčka
)
Slob
oda
izraž
avan
ja
121
Tužil
aštv
a, p
olic
ija, M
UP-
ovi
Osig
urat
i dos
ljedn
u pr
imje
-nu
stan
dard
a u
ovoj
obl
asti
120.
100
Gara
ntov
ati p
osto
janj
e slo
bodn
ih i
neza
visn
ih m
edija
i pr
omov
isati
otvo
renu
de-
mok
rats
ku m
edijs
ku sc
enu
u po
gled
u slo
bode
m
išlje
nja
i izr
ažav
anja
, kao
i pr
avo
na p
ristu
p in
form
acija
ma
(Šve
dska
)
Slob
oda
izraž
avan
ja
121
Svi
Osig
urat
i dos
ljedn
u pr
imje
-nu
stan
dard
a u
ovoj
obl
asti
120.
101
Inte
nziv
irati
napo
re n
a ist
raživ
anju
pr
ijetn
ji i n
apad
a na
nov
inar
e/ke
i pr
eduz
eti
mje
re z
a os
igur
avan
je si
gurn
osti
novi
nara
/ki i
m
edijs
kih
radn
ika/
ca (N
orve
ška)
Slob
oda
izraž
avan
ja
121
Tužil
aštv
a, p
olic
ijaO
sigur
ati d
oslje
dnu
prim
je-
nu st
anda
rda
u ov
oj o
blas
ti
120.
103
Oja
čati
neza
visn
ost p
ravo
sudn
og si
ste-
ma
kako
bi i
spun
io m
eđun
arod
ne st
anda
rde
u pr
oces
uira
nju
ratn
ih z
loči
na (A
ngol
a)
Tran
zicio
na
prav
da
4.c
1VS
TVPr
ovod
iti st
rate
giju
za
rje-
šava
nje
ratn
ih z
loči
naSt
epen
real
izaci
je p
o go
dina
ma
120.
106
Pred
uzet
i sve
pot
rebn
e m
jere
za
pod-
stic
anje
inte
rkul
tura
lnog
dija
loga
, tol
eran
cije
i r
azum
ijeva
nja
međ
u ra
zliči
tim z
ajed
nica
ma,
uk
ljuču
jući
om
oguć
avan
jem
poz
itivn
og o
kruž
e-nj
a za
pom
irenj
e, ra
di z
aštit
e i u
klju
čiva
nja
svih
ra
njiv
ih g
rupa
(Ita
lija)
Tran
zicio
na
prav
da
61
MLJ
PI; M
RV
120.
112
Izvr
šiti p
otre
bne
izmje
ne i
dopu
ne
Izbo
rnog
zak
ona
kako
bi s
e na
svim
niv
oim
a ga
rant
oval
a je
dnak
ost k
onst
itutiv
nih
naro
da,
kao
i ost
alih
nac
iona
lnih
man
jina
(Čile
)
Prav
o gl
asa
4.
f1
PSBi
HIz
mije
niti
Usta
v Bi
HIz
mije
njen
e od
redb
e Us
tava
120.
113
Izm
ijeni
ti Iz
born
i zak
on u
skla
du s
pre-
sudo
m U
stav
nog
suda
kak
o bi
se g
aran
tova
la
potp
una
ravn
opra
vnos
t svi
h ko
nstit
utiv
nih
naro
-da
na
svim
pol
itičk
im i
adm
inist
rativ
nim
niv
oim
a (M
alta
)
Prav
o gl
asa
4.
f1
PSBi
HIz
mije
niti
Usta
v Bi
HIz
mije
njen
e od
redb
e Us
tava
120.
114
Izm
ijeni
ti Iz
born
i zak
on ta
ko d
a bo
lje
odra
žava
prin
cip
jedn
akos
ti sv
ih k
onst
itutiv
nih
naro
da (S
veta
Sto
lica)
Prav
o gl
asa
4.
f1
PSBi
HIz
mije
niti
Usta
v Bi
HIz
mije
njen
e od
redb
e Us
tava
120.
115
Krei
rati
polit
ike
i stra
tegi
je z
a pr
omoc
iju
i zaš
titu
prav
a na
cion
alni
h m
anjin
a ka
ko b
i im
se
omog
ućilo
da
u po
tpun
osti
učes
tvuj
u u
civi
lnim
i p
oliti
čkim
akt
ivno
stim
a, p
oseb
no n
a op
štim
izb
orim
a (In
done
zija)
Nac
iona
lne
man
jine
Prav
o gl
asa
131
MLJ
PI, V
ijeća
nac
iona
lnih
m
anjin
aIz
mije
niti
Usta
v Bi
H
120.
116
Uves
ti izb
orni
sist
em k
oji s
vim
gra
đani
-m
a ga
rant
uje
jedn
ako
uživ
anje
njih
ovih
pra
va,
neov
isno
o nj
ihov
oj n
acio
naln
osti
i na
njeg
a pr
imije
niti
odlu
ku E
vrop
skog
suda
za
ljuds
ka
prav
a (Š
vajc
arsk
a)
Prav
o gl
asa
4.
f1
PSBi
HIz
mije
niti
Usta
v Bi
HIz
mije
njen
e od
redb
e Us
tava
120.
117
Dos
ljedn
o pr
ovod
iti o
dluk
e Us
tavn
og
suda
gar
antu
jući
pun
u ra
vnop
ravn
ost s
vih
kons
titut
ivni
h na
roda
na
svim
pol
itičk
im i
ad-
min
istra
tivni
m n
ivoi
ma,
ukl
juču
jući
i u
pogl
edu
izbor
a (L
itvan
ija)
Prav
o gl
asa
4.
f1
PSBi
HIz
mije
niti
Usta
v Bi
HIz
mije
njen
e od
redb
e Us
tava
120.
118
Oja
čati
napo
re n
a os
igur
avan
ju je
dna-
kih
prav
a za
sve
građ
ane
i om
oguć
iti p
oliti
čko
pred
stav
ljanj
e na
nač
in k
oji b
i u p
otpu
nost
i od
raža
vao
boga
tstv
o et
ničk
e ra
znol
ikos
ti ze
mlje
(G
rčka
)
Prav
o gl
asa
4.
f1
PSBi
HIz
mije
niti
Usta
v Bi
HIz
mije
njen
e od
redb
e Us
tava
120.
119
Pred
uzet
i kor
ake
usm
jere
ne n
a izm
jenu
na
cion
alno
g za
kono
davs
tva
kako
bi s
e ga
rant
o-va
la je
dnak
a izb
orna
pra
va z
a sv
e gr
ađan
e be
z ob
zira
na n
jihov
u na
cion
alno
st (U
kraj
ina)
Prav
o gl
asa
4.
f1
PSBi
HIz
mije
niti
Usta
v Bi
HIz
mije
njen
e od
redb
e Us
tava
120.
120
Usvo
jiti i
zmje
ne Iz
born
og z
akon
a ka
ko
bi se
osig
ural
o po
litič
ko u
češć
e sv
ih g
rađa
na
na sv
im n
ivoi
ma
vlas
ti, b
ez o
bzira
na
naci
onal
-no
st, u
skla
du s
pres
udam
a Ev
rops
kog
suda
za
ljud
ska
prav
a i d
omać
ih su
dova
, ukl
juču
jući
om
oguć
avan
je iz
bora
u M
osta
ru (U
jedi
njen
o Kr
alje
vstv
o Ve
like
Brita
nije
i Sj
ever
ne Ir
ske)
Prav
o gl
asa
4.
f1
PSBi
HIz
mije
niti
Usta
v Bi
HIz
mije
njen
e od
redb
e Us
tava
120.
129
Om
oguć
iti p
ristu
p dj
ece
s pos
ebni
m
potre
bam
a zd
ravs
tven
oj z
aštit
i (Ira
k)
Zdra
vstv
ena
zašt
ita
Ne
1M
inist
arst
va z
drav
stva
120.
130
Poja
čati
napo
re n
a po
boljš
anju
zdr
av-
stve
nih
uslu
ga i
na rj
ešav
anju
pita
nja
univ
erza
l-ne
zdr
avst
vene
zaš
tite
(Mal
divi
)
Zdra
vstv
ena
zašt
ita
Ne
1M
inist
arst
va z
drav
stva
120.
133
Pred
uzet
i dal
je k
orak
e u
prov
ođen
ju
mje
ra u
smje
reni
h na
gar
anto
vanj
e pr
ava
na
obra
zova
nje
na in
kluz
ivan
nač
in, e
limin
išući
sve
vrst
e pr
aksi
koje
mog
u iza
zvat
i seg
rega
ciju
ili
asim
ilaci
ju m
anjin
skih
gru
pa (A
rgen
tina)
Obr
azov
anje
Disk
rimin
a-ci
ja9
1M
inist
arst
va o
braz
ovan
jeUk
inut
i pra
kse
pros
torn
og
razd
vaja
nja
djec
e u
škol
ama
% šk
ola
u ko
jima
ne p
osto
ji pr
o-st
orno
razd
vaja
nje
djec
e
120.
136
Elim
inisa
ti po
javu
“dvi
je šk
ole
pod
jed-
nim
kro
vom
” i n
jego
vati
više
naci
onal
ne šk
ole
(Špa
nija
)
Obr
azov
anje
Disk
rimin
a-ci
ja9
1M
inist
arst
va o
braz
ovan
jaUk
inut
i pra
kse
pros
torn
og
razd
vaja
nja
djec
e u
škol
ama
% šk
ola
u ko
jima
ne p
osto
ji pr
o-st
orno
razd
vaja
nje
djec
e
120.
137
Nas
tavi
ti na
pore
usm
jere
ne n
a po
-bo
ljšan
je k
valit
eta
obra
zova
nja
spre
čava
njem
et
ničk
e se
greg
acije
u fo
rmal
nom
obr
azov
anju
pr
imje
nom
ant
idisk
rimin
acijs
kih
prist
upa
utem
e-lje
nih
na st
anda
rdim
a i p
raks
i Vije
ća E
vrop
e
Obr
azov
anje
Disk
rimin
a-ci
ja9
1M
inist
arst
va o
braz
ovan
jaUk
inut
i pra
kse
pros
torn
og
razd
vaja
nja
djec
e u
škol
ama
% šk
ola
u ko
jima
ne p
osto
ji pr
o-st
orno
razd
vaja
nje
djec
e
120.
142
Pred
uzet
i pot
rebn
e m
jere
za
iskor
jenj
i-va
nje
etni
čke
segr
egac
ije u
obr
azov
anju
, ukl
ju-
čuju
ći re
vizij
om si
stem
a “d
vije
škol
e po
d je
dnim
kr
ovom
“ i u
dvos
truči
ti na
pore
za
pove
ćanj
e in
tegr
acije
rom
ske
djec
e u
škol
e (M
eksik
o)
Obr
azov
anje
Disk
rimin
a-ci
ja9
1M
inist
arst
va o
braz
ovan
jaUk
inut
i pra
kse
pros
torn
og
razd
vaja
nja
djec
e u
škol
ama
% šk
ola
u ko
jima
ne p
osto
ji pr
o-st
orno
razd
vaja
nje
djec
e
120.
144
Pred
uzet
i mje
re z
a za
usta
vlja
nje
segr
e-ga
cije
u o
braz
ovno
m si
stem
u i o
sigur
ati j
edna
k pr
istup
kva
litet
nom
obr
azov
anju
za
sve,
ukl
juču
-ju
ći n
acio
naln
e m
anjin
e i d
jecu
s in
valid
iteto
m
(Nor
vešk
a)
Obr
azov
anje
Man
jine
91
Min
istar
stva
obr
azov
anja
Ukin
uti p
raks
e pr
osto
rnog
ra
zdva
janj
a dj
ece
u šk
olam
a%
škol
a u
kojim
a ne
pos
toji
pro-
stor
no ra
zdva
janj
e dj
ece
120.
156
Gara
ntov
ati e
fikas
nu z
aštit
u že
nam
a žr
tvam
a na
silja
(Fra
ncus
ka)
Ravn
opra
v-no
st sp
olov
aN
asilj
e na
d že
nam
a9
1M
UP-o
viPr
užiti
pod
ršku
radu
mul
ti-di
scip
linar
nih
timov
a12
0.18
0 Us
klad
iti d
omać
e za
kono
davs
tvo
s UN
-ovo
m K
onve
ncijo
m o
pra
vim
a os
oba
s in-
valid
iteto
m, u
klju
čuju
ći u
svaj
anje
m u
skla
đeno
g po
jma
inva
lidite
ta i
zako
nski
h m
jera
za
borb
u pr
otiv
disk
rimin
acije
na
osno
vu in
valid
iteta
(B
razil
)
Oso
be s
in-
valid
iteto
mIn
stitu
cion
a-liz
acija
131
MLJ
PIIz
radi
ti an
alizu
prio
ritet
a za
us
klađ
ivan
je
120.
193
Izvr
šiti p
otre
bne
usta
vne
prom
jene
da
se z
aust
avi d
iskrim
inac
ija m
anjin
a u
ostv
ariv
anju
nj
ihov
og p
rava
na
puno
pol
itičk
o uč
ešće
(Au-
stra
lija)
Disk
rimin
a-ci
jaM
anjin
e4.
f1
PSBi
HIz
mije
niti
Usta
v Bi
HIz
mije
njen
e od
redb
e Us
tava
120.
197
Uklo
niti
prep
reke
koj
e on
emog
ućav
aju
naci
onal
ne m
anjin
e da
efik
asno
ost
vare
svoj
a po
litič
ka p
rava
i Us
tav
uskl
aditi
s Ev
rops
kom
ko
nven
cijo
m o
ljud
skim
pra
vim
a (N
orve
ška)
Man
jine
Inst
ituci
ona-
lizac
ija4.
f1
PSBi
HIz
mije
niti
Usta
v Bi
HIz
mije
njen
e od
redb
e Us
tava
120.
198
Razm
otrit
i mog
ućno
st re
form
e iz-
born
og si
stem
a ka
ko b
i se
omog
ućilo
uče
šće
naci
onal
nih
man
jina,
pos
ebno
Rom
a, i
osig
urat
i st
varn
u ra
vnop
ravn
u za
stup
ljeno
st k
onst
itutiv
-ni
h na
roda
(Per
u)
Man
jine
4.
f1
PSBi
HIz
mije
niti
Usta
v Bi
HIz
mije
njen
e od
redb
e Us
tava
120.
200
Izm
ijeni
ti i d
opun
iti sv
e po
trebn
e za
-ko
ne z
a izv
ršen
je o
bave
zuju
ćih
međ
unar
odni
h od
luka
koj
e se
odn
ose
na e
tnič
ku d
iskrim
inac
iju
naci
onal
nih
man
jina
u po
litič
kom
uče
šću
(Pol
j -sk
a)
EKLJ
PM
anjin
e4.
f1
PSBi
HIz
mije
niti
Usta
v Bi
HIz
mije
njen
e od
redb
e Us
tava
120.
201
Pred
uzet
i odg
ovar
ajuć
e m
jere
da
se
izbje
glic
ama
i mig
rant
ima
omog
ući e
fikas
an
prist
up m
eđun
arod
noj z
aštit
i u sk
ladu
s m
eđu-
naro
dnim
stan
dard
ima
(Afg
anist
an)
Mig
rant
i
81
MSB
iHO
sigur
ati u
slove
da
svi m
igra
nti d
obiju
ade
kvat
nu
podr
šku
i pom
oć
120.
202
Osig
urat
i hum
ane
i zak
onite
uslo
ve z
a-tv
ora
i sm
ješt
aja
mig
rana
ta, u
klju
čuju
ći p
rimje
nu
odgo
vara
jući
h po
stup
aka,
meh
aniza
ma
nadz
ora
i efik
asne
koo
rdin
acije
unu
tar v
lade
, pos
ebno
za
spre
čava
nje
trgov
ine
i zlo
stav
ljanj
a že
na i
dje-
vojč
ica
(Uje
dinj
eno
Kral
jevs
tvo
Velik
e Br
itani
je i
Sjev
erne
Irsk
e)
Mig
rant
iTr
govi
na
ljudi
ma
81
MSB
iHO
sigur
ati u
slove
da
svi m
igra
nti d
obiju
ade
kvat
nu
podr
šku
i pom
oć
120.
203
Ulož
iti n
ajve
će n
apor
e u
vezi
sa si
tua-
cijo
m m
igra
nata
i tra
žioca
azil
a, p
obol
jšava
jući
us
love
prij
ema
i, po
sebn
o, z
abra
njuj
ući l
išava
nje
slobo
de m
alol
jetn
ika
bez
prat
nje
i osig
urav
ajuć
i im
pris
tup
obra
zova
nju
i zdr
avst
veni
m u
sluga
ma
(Uru
gvaj
)
Mig
rant
i
81
MSB
iH; M
PBiH
Osig
urat
i uslo
ve d
a sv
i m
igra
nti d
obiju
ade
kvat
nu
podr
šku
i pom
oć
Sve
osob
e ko
je im
aju
sta-
tus i
zbje
glic
e i o
sobe
pod
su
psid
ijarn
om z
aštit
om12
0.20
4 Pr
omov
isati
stab
ilan
druš
tven
i i e
ko-
nom
ski r
azvo
j koj
i uzim
a u
obzir
kul
turn
e, so
ci-
jaln
e i d
uhov
ne p
otre
be st
anov
ništ
va, t
ako
da
se o
gran
ičav
a po
java
mig
raci
je, a
isto
vrem
eno
pods
tiče
povr
atak
izbj
eglic
a i p
rogn
anik
a (S
veta
St
olic
a)
Mig
rant
i
81
MLJ
PIO
sigur
ati u
slove
da
svi m
igra
nti d
obiju
ade
kvat
nu
podr
šku
i pom
oć
120.
205
Pobo
ljšat
i uslo
ve p
rijem
a za
pov
ećan
e st
ambe
ne k
apac
itete
traž
ioca
azil
a i m
igra
nata
, uk
ljuču
jući
stan
ovan
je k
oje
će p
ružit
i zaš
titu
ranj
ivim
kat
egor
ijam
a (H
ondu
ras)
Mig
rant
i
81
MSB
iH, M
LJPI
Osig
urat
i uslo
ve d
a sv
i mig
rant
i dob
iju a
dekv
atnu
po
dršk
u i p
omoć
120.
207
Pred
uzet
i mje
re k
ako
bi se
osig
ural
o da
sva
djec
a ro
đena
u z
emlji
bud
u ev
iden
tiran
a na
rođe
nju,
kak
o bi
se sp
riječ
ila a
patri
dija
i da
bi
imal
a pr
istup
kva
litet
nom
obr
azov
anju
na
ravn
opra
vnoj
i ne
disk
rimin
ator
noj o
snov
i, be
z ob
zira
na e
tnič
ku p
ripad
nost
(Bra
zil)
Mig
rant
iO
braz
ovan
je8
1M
SBiH
, MCP
BiH
(Sek
tor
za a
parti
diju
?)O
sigur
ati u
slove
da
svi m
igra
nti d
obiju
ade
kvat
nu
podr
šku
i pom
oć
120.
3 Ud
vost
ruči
ti na
pore
u b
orbi
pro
tiv g
ovor
a m
ržnj
e, u
skla
du sa
čla
novi
ma
12. i
20.
Međ
una-
rodn
og p
akta
o g
rađa
nski
m i
polit
ički
m p
ravi
ma
(Hon
dura
s)
Govo
r mrž
nje
Disk
rimin
a-ci
ja9
2Po
licija
i tu
žilaš
tva
Istra
žiti i
otk
rivat
i poč
inio
ce
govo
ra m
ržnj
e%
rije
šeni
h pr
ijava
u
tužil
aštv
ima
u Bi
H
120.
7 Ra
zmot
riti u
svaj
anje
nac
iona
lnog
akc
io-
nog
plan
a za
ljud
ska
prav
a i d
odije
liti o
dgov
a-ra
juće
resu
rse
za n
jego
vu p
rove
dbu
(Rep
ublik
a M
olda
vija
)
Inst
ituci
ona-
lizac
ija
Ne
2M
LJPI
, PSB
iHUs
vojit
i sve
obuh
vata
n st
ra-
tešk
i okv
ir za
ljud
ska
prav
a (E
C)
Step
en p
rove
dbe
plan
a
120.
10 O
jača
ti na
cion
alnu
inst
ituci
ju z
a un
apre
-đe
nje
i zaš
titu
ljuds
kih
prav
a, u
skla
du s
Pariš
kim
na
čelim
a (S
eneg
al)
Om
buds
men
N
e2
PSBi
HUs
vojit
i izm
jene
i do
pune
Za
kona
o In
stitu
ciji
ombu
d-sm
ena
u sk
ladu
sa n
alaz
ima
ICC-
a
ICC
potv
rđuj
e ak
redi
-ta
ciju
IO u
stat
usu
A
120.
11 Is
pita
ti m
oguć
nost
kon
solid
acije
širo
kog
spek
tra d
ržav
nih
akci
onih
pla
nova
u sv
eobu
-hv
atnu
stra
tegi
ju z
a lju
dska
pra
va (U
kraj
ina)
Inst
ituci
ona-
lizac
ija
Ne
2M
LJPI
Usvo
jiti s
veob
uhva
tan
stra
-te
ški o
kvir
za lj
udsk
a pr
ava
(EC)
Step
en p
rove
dbe
plan
a
120.
12 U
brza
ti us
vaja
nje
izmje
na i
dopu
na Z
a-ko
na o
om
buds
men
u za
ljud
ska
prav
a (G
ruzij
a)
Om
buds
men
N
e2
PSBi
HUs
vojit
i izm
jene
i do
pune
Za
kona
o In
stitu
ciji
ombu
d-sm
ena
u sk
ladu
sa n
alaz
ima
ICC-
a
ICC
potv
rđuj
e ak
redi
-ta
ciju
IO u
stat
usu
A
120.
13 O
jača
ti na
pore
kak
o bi
se o
sigur
alo
da
Inst
ituci
ja o
mbu
dsm
ena
ima
dovo
ljno
resu
rsa
potre
bnih
za
efika
san
rad
u sk
ladu
s Pa
riški
m
nače
lima
(Afg
anist
an)
Om
buds
men
N
e2
PSBi
HUs
vojit
i izm
jene
i do
pune
Za
kona
o In
stitu
ciji
ombu
d-sm
ena
u sk
ladu
sa n
alaz
ima
ICC-
a
ICC
potv
rđuj
e ak
redi
-ta
ciju
IO u
stat
usu
A
120.
14 O
sigur
ati d
a se
Inst
ituci
ji om
buds
men
a os
igur
aju
finan
sijsk
i i lj
udsk
i res
ursi
potre
bni z
a nj
eno
efika
sno
funk
cion
isanj
e (Ir
ska)
Om
buds
men
N
e2
PSBi
HUs
vojit
i izm
jene
i do
pune
Za
kona
o In
stitu
ciji
ombu
d-sm
ena
u sk
ladu
sa n
alaz
ima
ICC-
a
ICC
potv
rđuj
e ak
redi
-ta
ciju
IO u
stat
usu
A
120.
15 O
jača
ti na
pore
kak
o bi
se o
sigur
alo
da
Inst
ituci
ja o
mbu
dsm
ena
ima
finan
sijsk
u ne
za-
visn
ost i
ljud
ske
resu
rse
potre
bne
za e
fikas
no
funk
cion
isanj
e u
skla
du s
Pariš
kim
nač
elim
a (G
rčka
)
Om
buds
men
N
e2
PSBi
HUs
vojit
i izm
jene
i do
pune
Za
kona
o In
stitu
ciji
ombu
d-sm
ena
u sk
ladu
sa n
alaz
ima
ICC-
a
ICC
potv
rđuj
e ak
redi
-ta
ciju
IO u
stat
usu
A
120.
16 O
bezb
ijedi
ti In
stitu
ciji
ombu
dsm
ena
dovo
ljno
finan
sijsk
ih i
ljuds
kih
resu
rsa
za e
fika-
sno
i nez
avisn
o dj
elov
anje
, u sk
ladu
s Pa
riški
m
nače
lima
(Nig
er)
Om
buds
men
N
e2
PSBi
HUs
vojit
i izm
jene
i do
pune
Za
kona
o In
stitu
ciji
ombu
d-sm
ena
u sk
ladu
sa n
alaz
ima
ICC-
a
ICC
potv
rđuj
e ak
redi
-ta
ciju
IO u
stat
usu
A
120.
17 O
sigur
ati fi
nans
ijsku
nez
avisn
ost I
nstit
u-ci
ji om
buds
men
a, u
skla
du s
Pariš
kim
nač
elim
a (S
jeve
rna
Mak
edon
ija)
Om
buds
men
N
e2
PSBi
HUs
vojit
i izm
jene
i do
pune
Za
kona
o In
stitu
ciji
ombu
d-sm
ena
u sk
ladu
sa n
alaz
ima
ICC-
a
ICC
potv
rđuj
e ak
redi
-ta
ciju
IO u
stat
usu
A
120.
20 P
obol
jšati
eduk
aciju
iz o
blas
ti lju
dski
h pr
ava
i odg
ovor
nost
zat
vors
kih
služb
enik
a (S
je-
dinj
ene
Drž
ave)
Tortu
raEd
ukac
ija
o lju
dski
m
prav
ima
92
Min
istar
stva
pra
vde
U go
dišn
je p
rogr
ame
inst
i-tu
cija
koj
e pr
užaj
u us
luge
ed
ukac
ije u
vrst
iti te
me
o lju
dski
m p
ravi
ma
5% sv
ih sl
užbe
nika
ed
ukov
ano
o lju
d-sk
im p
ravi
ma
go-
dišn
je
U fa
zi re
ali-
zaci
je
120.
21 O
mog
ućiti
obu
ku sl
užbe
nika
za
prov
o-đe
nje
zako
na i
služb
enik
a u
prav
osuđ
u o
borb
i pr
otiv
disk
rimin
acije
, gov
ora
mrž
nje
i dje
la
nasil
ja z
asno
vano
g na
seks
ualn
oj o
rijen
taci
ji i
rodn
om id
entit
etu
žrta
va (D
ansk
a)
Disk
rimin
a-ci
jaEd
ukac
ija
o lju
dski
m
prav
ima
92
Polic
ijske
aka
dem
ije,
CEST
FBi
H i
RSU
godi
šnje
pro
gram
e in
sti-
tuci
ja k
oje
pruž
aju
uslu
ge
eduk
acije
uvr
stiti
tem
e o
ljuds
kim
pra
vim
a (g
odišn
ji pl
anov
i i p
rogr
ami o
buka
u
polic
ijski
m a
genc
ijam
a)
Pooš
trava
nje
disc
iplin
skih
sa
nkci
ja v
ezan
ih z
a di
skri-
min
aciju
, ure
đeno
kao
teži
oblik
služ
bene
duž
nost
i Pr
ogra
mi k
oje
podr
žava
ju
međ
unar
odne
org
aniza
cije
(V
ijeće
Evr
ope)
, sud
ska
po-
licija
, pol
icijs
ki sl
užbe
nici
Ur
edi z
a pr
itužb
e gr
ađan
a –
civi
lni n
adzo
r nad
rado
m
polic
ije, n
ezav
isni o
dbor
i za
ocj
enu
polic
ijsko
g ko
-m
esar
a Pr
omoc
ija p
olic
ijsko
g po
zi-va
kao
poz
iva
koji
je o
tvo-
ren
za o
sobe
oba
spol
a
5% sv
ih sl
užbe
nika
ed
ukov
ano
o lju
d-sk
im p
ravi
ma
go-
dišn
je
U fa
zi re
ali-
zaci
je
120.
22 In
tenz
ivira
ti po
stoj
eće
napo
re u
smje
rene
na
senz
ibili
zaci
ju i
obuk
u vl
asti
za b
orbu
pro
tiv
disk
rimin
acije
na
osno
vu se
ksua
lne
orije
ntac
ije i
pola
(Mal
ta)
LGBT
IEd
ukac
ija
o lju
dski
m
prav
ima
92
Polic
ijske
aka
dem
ije,
CEST
FBi
H i
RS i
ADS/
UU
godi
šnje
pro
gram
e in
sti-
tuci
ja k
oje
pruž
aju
uslu
ge
eduk
acije
uvr
stiti
tem
e o
ljuds
kim
pra
vim
a
5% sv
ih sl
užbe
nika
ed
ukov
ano
o lju
d-sk
im p
ravi
ma
go-
dišn
je
U fa
zi re
ali-
zaci
je
120.
24 N
asta
viti
s nap
orim
a na
inte
nziv
iranj
u pr
ogra
ma
eduk
acije
u sk
ladu
sa st
anda
rdim
a iz
obla
sti l
juds
kih
prav
a (Jo
rdan
)
Inst
ituci
ona-
lizac
ijaEd
ukac
ija
o lju
dski
m
prav
ima
92
MCP
BiH
, APO
SO B
iHUt
vrdi
ti pr
inci
pe z
a ob
ra-
zova
nje
o lju
dski
m p
ravi
ma
u Bi
H
Usvo
jeni
prin
cipi
120.
25 U
napr
eđiv
ati š
irenj
e ku
lture
ljud
skih
pr
ava
i int
egris
ati j
e u
nast
avni
pla
n i p
rogr
am u
šk
olam
a (Jo
rdan
)
Inst
ituci
ona-
lizac
ijaEd
ukac
ija
o lju
dski
m
prav
ima
92
MCP
BiH
, APO
SO B
iHUt
vrdi
ti pr
inci
pe z
a ob
ra-
zova
nje
o lju
dski
m p
ravi
ma
u Bi
H
Usvo
jeni
prin
cipi
120.
26 O
smisl
iti p
oseb
ne p
rogr
ame
eduk
acije
i po
diza
nja
svije
sti z
a ja
vne
služb
enik
e sig
urno
-sn
ih sn
aga
i čla
nove
pra
vosu
đa (Š
pani
ja)
Inst
ituci
ona-
lizac
ijaEd
ukac
ija
o lju
dski
m
prav
ima
92
Polic
ijske
aka
dem
ije,
CEST
FBi
H i
RSU
godi
šnje
pro
gram
e in
sti-
tuci
ja k
oje
pruž
aju
uslu
ge
eduk
acije
uvr
stiti
tem
e o
ljuds
kim
pra
vim
a
5% sv
ih sl
užbe
nika
ed
ukov
ano
o lju
d-sk
im p
ravi
ma
go-
dišn
je
U fa
zi re
ali-
zaci
je
120.
27 N
asta
viti
jača
nje
kapa
cite
ta v
ladi
nih
služ-
beni
ka u
obl
asti
ljuds
kih
prav
a (Jo
rdan
) In
stitu
cion
a-liz
acija
Eduk
acija
o
ljuds
kim
pr
avim
a
92
Polic
ijske
aka
dem
ije,
CEST
FBi
H i
RS i
ADS/
UU
godi
šnje
pro
gram
e in
sti-
tuci
ja k
oje
pruž
aju
uslu
ge
eduk
acije
uvr
stiti
tem
e o
ljuds
kim
pra
vim
a
5% sv
ih sl
užbe
nika
ed
ukov
ano
o lju
d-sk
im p
ravi
ma
go-
dišn
je
U fa
zi re
ali-
zaci
je
120.
28 Iz
radi
ti ak
cion
i pla
n za
ljud
ska
prav
a za
ja
čanj
e pr
omoc
ije i
zašt
ite lj
udsk
ih p
rava
u z
em-
lji (M
aldi
vi)
Inst
ituci
ona-
lizac
ija
Ne
2M
LJPI
Usvo
jiti s
veob
uhva
tan
stra
-te
ški o
kvir
za lj
udsk
a pr
ava
(EC)
Step
en p
rove
dbe
plan
a
120.
30 O
mog
ućiti
više
fina
nsijs
kih
i lju
dski
h re
surs
a za
dov
ršav
anje
pro
cesu
iranj
a ra
tnih
zlo
čina
poč
inje
nih
u pe
riodu
od
1992
. do
1995
. go
dine
, pos
ebno
niže
rang
irani
h po
čini
laca
, i
rasv
ijetli
ti su
dbin
u os
oba
koje
se jo
š vod
e ka
o ne
stal
e (A
ustra
lija)
Tran
zicio
na
prav
da
52
VSTV
Prov
oditi
stra
tegi
ju z
a rje
-ša
vanj
e ra
tnih
zlo
čina
Step
en re
aliza
cije
po
godi
nam
a
120.
31 Ja
čati
prof
esio
naln
ost i
nez
avisn
ost p
ra-
vosu
dnog
sist
ema
i pob
oljša
ti ni
vo st
ručn
osti
tužil
ašta
va, k
ao i
sudo
va, k
ako
bi se
osig
ural
a pr
imje
na e
vrop
skih
i m
eđun
arod
nih
stan
dard
a u
proc
esui
ranj
u ra
tnih
zlo
čina
(Hrv
atsk
a)
Vlad
avin
a pr
ava
Tran
zicio
na
prav
da5
2VS
TVD
onije
ti izm
jene
i do
pune
Za
kona
o V
STV-
u Bi
H
120.
32 N
apra
viti
dalje
kor
ake
u po
mire
nju
na
drža
vnom
i re
gion
alno
m n
ivou
, izm
eđu
osta
log,
po
drža
vaju
ći in
icija
tivu
koju
pod
ržav
a ci
viln
o dr
uštv
o za
osn
ivan
je re
gion
alne
kom
isije
za
istin
u po
znat
u po
d na
zivom
REK
OM
, usv
ajaj
ući
revi
dira
nu n
acio
naln
u st
rate
giju
za
proc
esui
ranj
e ra
tnih
zlo
čina
, don
oseć
i zak
on o
zaš
titi ž
rtava
to
rture
i pr
imje
njuj
ući Z
akon
o n
esta
lim o
soba
-m
a (Č
eška
)
Tran
zicio
na
prav
da
52
MP
BiH
, PSB
iH
120.
34 O
bezb
ijedi
ti pr
avdu
žrtv
ama
ratn
ih z
loči
-na
i us
vaja
nje
i rea
lizac
iju re
vidi
rane
nac
iona
lne
stra
tegi
je z
a pr
oces
uira
nje
ratn
ih z
loči
na (N
je-
mač
ka)
Tran
zicio
na
prav
da
Ne
2M
PBiH
Prov
oditi
stra
tegi
ju z
a rje
-ša
vanj
e ra
tnih
zlo
čina
Step
en re
aliza
cije
po
godi
nam
a
120.
35 Ja
čati
stru
čnos
t kad
rova
i ne
zavi
snos
t pr
avos
udno
g sis
tem
a ka
ko b
i se
osig
ural
a pr
i-m
jena
međ
unar
odni
h st
anda
rda
u pr
oces
uira
nju
ratn
ih z
loči
na (L
itvan
ija)
Tran
zicio
na
prav
daEd
ukac
ija
o lju
dski
m
prav
ima
52
CEST
FBi
H i
RSPr
ovod
iti st
rate
giju
za
rje-
šava
nje
ratn
ih z
loči
naSt
epen
real
izaci
je p
o go
dina
ma
120.
37 N
asta
viti
jača
ti za
štitu
pra
va sv
ih g
rađa
-na
, pos
ebno
osig
urav
anje
m re
aliza
cije
zak
ona
o za
bran
i disk
rimin
acije
i ra
vnop
ravn
osti
spol
ova
(Slo
vačk
a)
Disk
rimin
a-ci
jaRa
vnop
rav-
nost
spol
ova
92
CEST
FBi
H i
RS, A
genc
ija
i gen
der c
entri
...U
godi
šnje
pro
gram
e in
sti-
tuci
ja k
oje
pruž
aju
uslu
ge
eduk
acije
uvr
stiti
tem
e o
ljuds
kim
pra
vim
a
5% sv
ih sl
užbe
nika
ed
ukov
ano
o lju
d-sk
im p
ravi
ma
go-
dišn
je
U fa
zi re
ali-
zaci
je
120.
38 N
asta
viti
napo
re u
smje
rene
na
izrad
u sv
eobu
hvat
ne st
rate
gije
u p
odru
čju
zašt
ite i
unap
ređe
nja
ljuds
kih
prav
a i b
orbe
pro
tiv d
iskri-
min
acije
, ukl
juču
jući
usp
osta
vlja
nje
odgo
vara
ju-
ćeg
siste
ma
ljuds
kih
prav
a (Je
men
)
Inst
ituci
ona-
lizac
ijaD
iskrim
ina-
cija
Ne
2M
LJPI
Usvo
jiti s
veob
uhva
tan
stra
-te
ški o
kvir
za lj
udsk
a pr
ava
(EC)
Step
en p
rove
dbe
plan
a
120.
39 R
iješit
i pita
nje
rasp
rost
ranj
ene
disk
ri-m
inac
ije o
soba
s in
valid
iteto
m, s
tarij
ih o
soba
i m
anjin
a –
pose
bno
Rom
a –
radi
una
pređ
enja
pu
nog
ostv
ariv
anja
i už
ivan
ja n
jihov
ih p
rava
(A
ustra
lija)
Disk
rimin
a-ci
ja
92
MLJ
PIRe
alizo
vati
post
ojeć
e pl
a-no
ve u
ovi
m o
blas
tima
Step
en re
aliza
cije
po
godi
nam
a
120.
41 U
dvos
truči
ti na
pore
u b
orbi
pro
tiv g
o-vo
ra m
ržnj
e, k
ao i
fizič
kih
i ver
baln
ih n
apad
a i z
aštit
e ra
njiv
og d
ijela
dru
štva
, pos
ebno
pri-
padn
ika/
ca e
tnič
kih
grup
a i v
jers
kih
man
jina
(Ban
glad
eš)
Govo
r mrž
nje
9
2Po
licija
i tu
žilaš
tva
Istra
žiti i
otk
rivat
i poč
inio
ce
govo
ra m
ržnj
e%
rije
šeni
h pr
ijava
u
tužil
aštv
ima
u Bi
H
120.
43 U
sara
dnji
s civ
ilnim
dru
štvo
m, r
azra
diti
stra
tegi
ju z
a bo
rbu
prot
iv d
iskrim
inac
ije n
a ni
vou
cije
le z
emlje
, koj
a bi
pok
rival
a i d
iskrim
i-na
ciju
pro
tiv L
GBTI
oso
ba (B
elgi
ja)
Inst
ituci
ona-
lizac
ijaD
iskrim
ina-
cija
Ne
2M
LJPI
Usvo
jiti s
veob
uhva
tan
stra
-te
ški o
kvir
za lj
udsk
a pr
ava
(EC)
Step
en p
rove
dbe
plan
a
120.
44 Iz
radi
ti pl
an z
a us
klađ
ivan
je n
acio
naln
og
zako
noda
vstv
a ko
je se
odn
osi n
a di
skrim
inac
iju
na o
snov
u se
ksua
lne
orije
ntac
ije il
i rod
nog
iden
-tit
eta
(Čile
)
Inst
ituci
ona-
lizac
ijaD
iskrim
ina-
cija
92
MLJ
PID
onije
ti LG
BTI a
kcio
ni p
lan
Step
en p
rove
dbe
plan
a
120.
47 E
limin
isati
soci
jaln
u isk
ljuče
nost
i sv
e ob
like
disk
rimin
acije
(Češ
ka)
Disk
rimin
a-ci
ja
132
Sve
nadl
ežne
inst
ituci
jePr
ovod
iti p
osto
jeće
pla
nove
120.
48 N
asta
viti
prov
oditi
i ja
čati
inic
ijativ
e us
mje
rene
na
ukla
njan
je d
iskrim
inac
ije p
rem
a sv
im o
soba
ma,
ukl
juču
jući
žen
e, o
sobe
s in
va-
lidite
tom
, nac
iona
lne
man
jine
i LGB
TI z
ajed
nicu
(F
idži)
Disk
rimin
a-ci
ja
132
MLJ
PI, A
genc
ija i
gend
er
cent
ri...
Real
izova
ti po
stoj
eće
pla-
nove
u o
vim
obl
astim
a Us
vojit
i LGB
TI a
kcio
ni p
lan
120.
49 P
obol
jšati
inst
ituci
onal
ni i
usta
vni o
kvir
kako
bi s
e os
igur
ala
jedn
akos
t i n
edisk
rimin
acija
m
eđu
građ
anim
a (F
ranc
uska
)
Inst
ituci
ona-
lizac
ijaD
iskrim
ina-
cija
92
PSBi
HIz
mije
niti
Usta
v Bi
HO
bjav
ljene
izm
jene
i do
pune
Ust
ava
120.
50 O
sigur
ati p
ravo
na
jedn
akos
t i n
edisk
ri-m
inac
iju z
a sv
e gr
ađan
e Bo
sne
i Her
cego
vine
(H
olan
dija
)
Inst
ituci
ona-
lizac
ijaD
iskrim
ina-
cija
92
PSBi
HIz
mije
niti
Usta
v Bi
HSt
epen
pro
vedb
e pl
ana
120.
52 U
napr
eđiv
ati m
eđus
obnu
solid
arno
st u
at
mos
feri
mirn
og i
građ
ansk
og su
život
a, u
zima-
jući
u o
bzir
mul
tietn
ički
i m
ultir
elig
ijski
sast
av
zem
lje (S
veta
Sto
lica)
Tran
zicio
na
prav
da
92
MRV
BiH
Osig
urat
i fina
nsijs
ku p
odrš
-ku
MRV
-a B
iH
120.
53 O
sigur
ati j
edna
ke m
oguć
nost
i žen
ama
i muš
karc
ima
na tr
žištu
rada
usv
ajan
jem
stra
-te
gija
za
poro
dicu
usm
jere
nih
na p
ostiz
anje
ra
vnop
ravn
osti
spol
ova
i ade
kvat
ne ra
vnot
eže
izmeđ
u po
rodi
ce i
posla
u ž
ivot
u i z
a že
ne i
muš
karc
e, sm
anjiv
anje
i uk
idan
je ra
zlike
u p
lata
-m
a za
visn
o od
spol
a, k
ao i
osig
urav
anje
pris
tupa
po
trebn
im so
cija
lnim
zdr
avst
veni
m u
sluga
ma
za
novo
rođe
nčad
i nj
ihov
e ro
dite
lje (I
sland
)
Ravn
opra
v-no
st sp
olov
a
92
GIM
Plan
irati
mje
re k
oje
se o
dnos
e na
usk
lađi
vanj
e pr
i-va
tnog
i pr
ofes
iona
lnog
živ
ota
Istra
živan
je
ARSB
iH-a
120.
55 N
asta
viti
podr
žava
ti ra
vnop
ravn
ost
spol
ova,
pos
ebno
kro
z pr
ogra
m G
AP z
a pe
riod
2018
–202
2. g
odin
e (O
man
)
Ravn
opra
v-no
st sp
olov
a
92
Agen
cija
, gen
der c
entri
Osig
urat
i fina
nsira
nje
GAP-
a Bi
H iz
javn
ih b
udže
ta%
akt
ivno
sti k
oje
se
finan
siraj
u iz
javn
og
budž
eta
120.
56 N
asta
viti
sa in
icija
tivam
a za
pov
ećan
je
soci
jaln
e uk
ljuče
nost
i ran
jivih
gru
pa i
zašt
itu
poro
dice
(Pak
istan
)
Inkl
uzija
13
2Sv
iPr
ovod
iti p
osto
jeće
pla
nove
120.
57 N
asta
viti
sa n
apor
ima
u bo
rbi p
rotiv
ne
tole
ranc
ije, g
ovor
a m
ržnj
e i s
vih
vrst
a di
skri-
min
acije
(Kat
ar)
Disk
rimin
a-ci
ja
92
RAK
BiH
, VZS
BiH
, pol
ici-
ja, t
užila
štva
Sank
cion
isati
povr
ede
po-
stoj
ećih
pro
pisa
120.
58 P
redu
zeti
konk
retn
e m
jere
za
osig
uran
je
efika
sne
prim
jene
Zak
ona
o za
bran
i disk
rimin
a-ci
je i
real
izaci
je n
acio
naln
og a
kcio
nog
plan
a za
bo
rbu
prot
iv tr
govi
ne lj
udim
a (R
epub
lika
Kore
ja)
Disk
rimin
a-ci
jaTr
govi
na
ljudi
ma
92
MLJ
PI, M
SBiH
120.
59 U
dvos
truči
ti na
pore
u b
orbi
pro
tiv g
ovo-
ra m
ržnj
e, p
ropa
gand
e i o
prav
dava
nja
rasn
e ili
vj
ersk
e su
perio
rnos
ti (U
rugv
aj)
Govo
r mrž
nje
Disk
rimin
a-ci
ja9
2Tu
žilaš
tva,
pol
icija
Istra
žiti i
otk
rivat
i poč
inio
ce
govo
ra m
ržnj
e%
rije
šeni
h pr
ijava
u
tužil
aštv
ima
u Bi
H
120.
60 B
oriti
se p
rotiv
etn
ički
h po
djel
a, u
klju
ču-
jući
i os
udam
a po
litič
ke re
torik
e ko
ja ih
nag
laša
-va
(Kan
ada)
Govo
r mrž
nje
Disk
rimin
a-ci
ja9
2-
Istra
žiti i
otk
rivat
i poč
inio
ce
govo
ra m
ržnj
e%
rije
šeni
h pr
ijava
u
tužil
aštv
ima
u Bi
H
120.
61 O
jača
ti na
pore
na
borb
i pro
tiv g
ovor
a m
ržnj
e u
med
ijim
a i n
asta
viti
napr
edov
anje
u
uskl
ađiv
anju
zak
onsk
og o
kvira
za
zabr
anu
bilo
ko
jeg
oblik
a di
skrim
inac
ije, u
klju
čuju
ći n
a os
no-
vu n
acio
naln
osti
i boj
e ko
že (M
eksik
o)
Govo
r mrž
nje
Disk
rimin
a-ci
ja9
2RA
K Bi
H, V
ZSBi
H
Istra
žiti i
otk
rivat
i poč
inio
ce
govo
ra m
ržnj
e%
rije
šeni
h pr
ijava
u
tužil
aštv
ima
u Bi
H
120.
62 P
ojač
ati m
jere
za
spre
čava
nje
govo
ra
mrž
nje
i pod
stic
anja
na
rasn
u, e
tnič
ku i
vjer
sku
mrž
nju
(Mija
nmar
)
Govo
r mrž
nje
Disk
rimin
a-ci
ja9
2RA
K Bi
H, V
ZSBi
H, p
olic
i-ja
, tuž
ilašt
vaIst
ražit
i i o
tkriv
ati p
očin
ioce
go
vora
mrž
nje
% ri
ješe
nih
prija
va u
tu
žilaš
tvim
a u
BiH
120.
63 N
asta
viti
sa n
apor
ima
u bo
rbi p
rotiv
di
skrim
inac
ije i
govo
ra m
ržnj
e (T
unis)
Go
vor m
ržnj
eD
iskrim
ina-
cija
92
MLJ
PIIst
ražit
i i o
tkriv
ati p
očin
ioce
go
vora
mrž
nje
% ri
ješe
nih
prija
va u
tu
žilaš
tvim
a u
BiH
120.
64 P
rove
sti p
rogr
ame
i akt
ivno
sti z
a za
u-st
avlja
nje
govo
ra m
ržnj
e na
svim
niv
oim
a, k
ako
bi se
ubr
zala
inte
grac
ija p
ovra
tnik
a te
kak
o bi
se
unap
rijed
io m
irni s
uživ
ot (T
ursk
a)
Govo
r mrž
nje
9
2M
LJPI
, min
istar
stva
za
rase
ljene
oso
beIst
ražit
i i o
tkriv
ati p
očin
ioce
go
vora
mrž
nje
% ri
ješe
nih
prija
va u
tu
žilaš
tvim
a u
BiH
120.
68 O
sigur
ati d
a m
ehan
izam
bes
plat
ne p
rav-
ne p
omoć
i dje
luje
na
cije
loj d
ržav
noj t
erito
riji
za sv
e ug
rože
ne g
rađa
ne, u
klju
čuju
ći i
osob
e ko
je su
bile
žrtv
e se
ksua
lnog
nas
ilja
toko
m ra
ta
(Sen
egal
)
Besp
latn
a pr
ava
pom
oćTr
anzic
iona
pr
avda
52
Prov
jerit
i gdj
e ne
ma
Na
osno
vu m
odel
a be
spla
tne
prav
ne p
omoć
i u M
P-u
BiH
osig
u-ra
ti po
dršk
u pr
eživ
jelim
seks
ualn
og n
asilj
a to
kom
rata
120.
70 P
reuz
eti o
pred
jelje
nje
na n
ivou
drž
ave
u sk
ladu
s na
čelim
a Uj
edin
jeni
h na
cija
o p
oslo
va-
nju
i lju
dski
m p
ravi
ma
usva
janj
em n
acio
naln
og
akci
onog
pla
na z
a po
slova
nje
i lju
dska
pra
va
(Špa
nija
)
Inst
ituci
ona-
lizac
ija
Ne
2M
LJPI
?St
epen
pro
vedb
e pl
ana
120.
77 N
asta
viti
sa n
apor
ima
na n
ivou
drž
ave
u bo
rbi p
rotiv
trgo
vine
ljud
ima,
pos
ebno
žen
ama
i dj
ecom
, i p
ružit
i pot
rebn
u nj
egu
žrtv
ama
trgov
i-ne
ljud
ima
(Egi
pat)
Trgo
vina
lju
dim
a
Ne
2M
SBiH
Prov
oditi
pos
toje
ću st
ra-
tegi
juSt
epen
real
izaci
je p
o go
dina
ma
120.
78 U
napr
ijedi
ti na
pore
u b
orbi
pro
tiv tr
go-
vine
ljud
ima
efika
snom
real
izaci
jom
rele
vant
nog
akci
onog
pla
na (G
ruzij
a)
Trgo
vina
lju
dim
a
Ne
2M
SBiH
Prov
oditi
pos
toje
ću st
ra-
tegi
juSt
epen
real
izaci
je p
o go
dina
ma
120.
79 In
tenz
ivira
ti na
pore
u b
orbi
pro
tiv tr
govi
-ne
ljud
ima
(Irak
) Tr
govi
na
ljudi
ma
N
e2
MSB
iHPr
ovod
iti p
osto
jeću
stra
-te
giju
Step
en re
aliza
cije
po
godi
nam
a12
0.80
Pre
duze
ti da
lje a
kcije
u b
orbi
pro
tiv
trgov
ine
ljudi
ma,
pos
ebno
trgo
vine
dje
com
(M
ijanm
ar)
Trgo
vina
lju
dim
a
Ne
2M
SBiH
Prov
oditi
pos
toje
ću st
ra-
tegi
juSt
epen
real
izaci
je p
o go
dina
ma
120.
81 P
ojač
ati n
apor
e u
borb
i pro
tiv tr
govi
ne
ljudi
ma
(Per
u)
Trgo
vina
lju
dim
a
Ne
2M
SBiH
Prov
oditi
pos
toje
ću st
ra-
tegi
juSt
epen
real
izaci
je p
o go
dina
ma
120.
82 D
alje
poj
ačat
i akt
ivno
sti n
a izg
radn
ji ka
paci
teta
i ka
mpa
njam
a za
pod
izanj
e sv
ijest
i o
borb
i pro
tiv tr
govi
ne lj
udim
a (F
ilipi
ni)
Trgo
vina
lju
dim
a
Ne
2M
SBiH
Prov
oditi
pos
toje
ću st
ra-
tegi
juSt
epen
real
izaci
je p
o go
dina
ma
120.
83 N
asta
viti
sa n
apor
ima
u bo
rbi p
rotiv
trg
ovin
e lju
dim
a, o
sigur
ati p
rava
žrta
va i
pruž
iti
im p
omoć
i po
dršk
u (K
atar
)
Trgo
vina
lju
dim
a
Ne
2M
SBiH
Prov
oditi
pos
toje
ću st
ra-
tegi
juSt
epen
real
izaci
je p
o go
dina
ma
120.
84 Is
tražit
i nav
ode
o kr
ivič
nim
dje
lima
prot
iv
novi
nara
/ki i
poz
vati
poči
nite
lje n
a od
govo
r-no
st, u
klju
čuju
ći u
vez
i s d
jelim
a za
stra
šivan
ja il
i re
pres
alija
pre
ma
novi
narim
a/ka
ma
i med
ijim
a (S
jedi
njen
e D
ržav
e)
Slob
oda
izraž
avan
ja
122
Tužil
aštv
a, p
olic
ijaIst
ražit
i i o
tkriv
ati n
apad
e na
nov
inar
e/ke
% ri
ješe
nih
prija
va u
tu
žilaš
tvim
a u
BiH
120.
86 O
sigur
ati e
fikas
nu z
aštit
u br
anite
ljica
i br
anite
lja lj
udsk
ih p
rava
i no
vina
ra/k
i, ta
ko d
a ne
do
življa
vaju
zas
trašiv
anja
ili r
epre
siju
(Uru
gvaj
)
Bran
itelji
/ce
ljud
skih
pr
ava
12
2Tu
žilaš
tva,
pol
icija
Istra
žiti i
otk
rivat
i nap
ade
na n
ovin
are/
ke%
rije
šeni
h pr
ijava
u
tužil
aštv
ima
u Bi
H
120.
87 G
aran
tova
ti slo
bodu
med
ija i
zašt
itu
novi
nara
/ki i
med
ijski
h ra
dnik
a, a
pos
ebno
rad-
nica
, pos
ebno
osig
urav
anje
m o
dgov
araj
ućeg
su
dsko
g ep
iloga
u sl
učaj
u pr
ijetn
ji i n
asilj
a na
d nj
ima
(Aus
trija
)
Slob
oda
izraž
avan
ja
122
Tužil
aštv
a, p
olic
ijaIst
ražit
i i o
tkriv
ati n
apad
e na
nov
inar
e/ke
% ri
ješe
nih
prija
va u
tu
žilaš
tvim
a u
BiH
120.
88 P
redu
zeti
sve
potre
bne
mje
re k
ako
bi se
os
igur
ala
slobo
da iz
raža
vanj
a i s
lobo
da o
kupl
ja-
nja
i udr
uživ
anja
u sk
ladu
s M
eđun
arod
nim
pak
-to
m o
gra
đans
kim
i po
litič
kim
pra
vim
a (B
elgi
ja)
Slob
oda
izraž
avan
jaSl
obod
a ok
uplja
nja
112
MUP
-ovi
Osig
urat
i dos
ljedn
u pr
imje
-nu
stan
dard
a u
ovoj
obl
asti
120.
89 O
bezb
ijedi
ti slo
bodu
med
ija p
rovo
đe-
njem
pra
vovr
emen
ih is
traga
i pr
oces
uira
njem
po
čini
laca
nap
ada,
zas
trašiv
anja
, prij
etnj
i ili
dru-
gih
kriv
ični
h dj
ela
prot
iv n
ovin
ara/
ki, u
klju
čuju
ći
rodn
o za
snov
ana
djel
a ili
dje
la p
očin
jena
put
em
inte
rnet
a (K
anad
a)
Slob
oda
izraž
avan
ja
122
Tužil
aštv
a, p
olic
ijaIst
ražit
i i o
tkriv
ati n
apad
e na
nov
inar
e/ke
% ri
ješe
nih
prija
va u
tu
žilaš
tvim
a u
BiH
120.
91 O
konč
ati p
rijet
nje,
pol
itičk
e pr
itisk
e i n
a-pa
de n
a no
vina
re/k
e i o
mog
ućiti
uživ
anje
slob
o-de
oku
plja
nja
i izr
ažav
anja
(Češ
ka R
epub
lika)
Slob
oda
izraž
avan
jaSl
obod
a ok
uplja
nja
122
Tužil
aštv
a, p
olic
ija, M
UP-
ovi
Istra
žiti i
otk
rivat
i nap
ade
na n
ovin
are/
ke%
rije
šeni
h pr
ijava
u
tužil
aštv
ima
u Bi
H
120.
92 P
redu
zeti
sve
potre
bne
mje
re z
aštit
e i
prom
ovisa
nja
građ
ansk
og p
rost
ora,
i pu
tem
in
tern
eta
i izv
an n
jega
, i o
sigur
ati s
igur
no i
po-
godn
o ok
ruže
nje
za b
rani
telje
/ice
i akt
ivist
e/ki
nje
ljuds
kih
prav
a (E
ston
ija)
Bran
itelji
/ce
ljud
skih
pr
ava
12
2Tu
žilaš
tva,
pol
icija
, MUP
-ov
iIst
ražit
i i o
tkriv
ati n
apad
e na
nov
inar
e/ke
% ri
ješe
nih
prija
va u
tu
žilaš
tvim
a u
BiH
120.
93 O
sigur
ati o
dgov
araj
ući s
udsk
i epi
log
sluča
jeva
prij
etnj
i i n
asilj
a na
d no
vina
rima/
kam
a i m
edijs
kim
radn
icim
a/am
a (E
ston
ija)
Slob
oda
izraž
avan
ja
122
Tužil
aštv
a, p
olic
ijaIst
ražit
i i o
tkriv
ati n
apad
e na
nov
inar
e/ke
% ri
ješe
nih
prija
va u
tu
žilaš
tvim
a u
BiH
120.
94 G
aran
tova
ti slo
bodu
izra
žava
nja
i slo
bo-
du m
edija
, ukl
juču
jući
i os
igur
avan
jem
prik
uplja
-nj
a po
data
ka n
a ni
vou
drža
ve i
odgo
vara
jući
h su
dski
h ep
iloga
u sl
učaj
evim
a pr
ijetn
ji i n
asilj
a na
d no
vina
rima/
kam
a i m
edijs
kim
pro
fesio
nalc
i-m
a/ka
ma,
i bo
rbom
pro
tiv n
jihov
og z
astra
šiva-
nja
(Fra
ncus
ka)
Slob
oda
izraž
avan
ja
122
Tužil
aštv
a, p
olic
ijaIst
ražit
i i o
tkriv
ati n
apad
e na
nov
inar
e/ke
% ri
ješe
nih
prija
va u
tu
žilaš
tvim
a u
BiH
120.
95 O
sigur
ati o
dgov
araj
uće
prav
osud
ne
epilo
ge n
asilj
a, p
rijet
nji i
pol
itičk
ih p
ritisa
ka n
a no
vina
re/k
e i m
edijs
ke ra
dnik
e/ce
(Hol
andi
ja)
Slob
oda
izraž
avan
ja
122
Tužil
aštv
a, p
olic
ijaIst
ražit
i i o
tkriv
ati n
apad
e na
nov
inar
e/ke
% ri
ješe
nih
prija
va u
tu
žilaš
tvim
a u
BiH
120.
97 P
ošto
vati
prav
o na
slob
odu
izraž
avan
ja
i šta
mpe
i efi
kasn
o ist
ražit
i sve
sluč
ajev
e na
silja
na
d no
vina
rima/
kam
a ra
di b
orbe
pro
tiv n
eka-
žnjiv
osti
(Šva
jcar
ska)
Slob
oda
izraž
avan
ja
122
Tužil
aštv
a, p
olic
ijaIst
ražit
i i o
tkriv
ati n
apad
e na
nov
inar
e/ke
% ri
ješe
nih
prija
va u
tu
žilaš
tvim
a u
BiH
120.
102
Revi
dira
ti tre
nutn
e za
kone
koj
i reg
ulišu
pr
avo
na m
irno
okup
ljanj
e uk
idan
jem
opš
tih
zabr
ana
za o
dređ
ena
mje
sta
i kaz
ni z
a kr
ivič
na
djel
a za
org
aniza
tore
koj
i ne
ispoš
tuju
adm
ini-
stra
tivne
pro
cedu
re (S
jedi
njen
e D
ržav
e)
Slob
oda
okup
ljanj
a
112
MUP
-ovi
Istra
žiti i
otk
rivat
i nap
ade
na n
ovin
are/
ke%
rije
šeni
h pr
ijava
u
tužil
aštv
ima
u Bi
H
120.
104
Osig
urat
i nez
avisn
ost s
udst
va, u
klju
ču-
jući
i Vi
soko
suds
ko i
tužil
ačko
vije
će, p
oseb
no
sank
cion
išući
poj
edin
ce k
oji n
e po
štuj
u nj
egov
u ne
zavi
snos
t (Au
strij
a)
Vlad
avin
a pr
ava
6
2VS
TVUs
vojit
i izm
jene
i do
pune
Za
kona
o V
STV-
u
120.
105
Osig
urat
i da
prav
osuđ
e m
ože
neza
visn
o izv
ršav
ati s
voje
funk
cije
(Izr
ael)
Vlad
avin
a pr
ava
4.
c2
VSTV
Usvo
jiti i
zmje
ne i
dopu
ne
Zako
na o
VST
V-u
120.
107
Osig
urat
i pris
tup
prav
di sv
akom
gra
-đa
ninu
i sv
akoj
gra
đank
i, uk
ljuču
jući
pru
žanj
em
besp
latn
e pr
avne
pom
oći n
ajug
rože
nijim
gru
-pa
ma
i pot
puno
m p
rimje
nom
ant
ikor
upci
jskih
po
litik
a (It
alija
)
Vlad
avin
a pr
ava
Koru
pcija
92
Prov
jerit
i gdj
e ne
ma
Izvr
šiti p
rocj
enu
post
ojeć
eg si
stem
a be
spla
tne
prav
-ne
pom
oći
120.
108
Osig
urat
i da
rele
vant
ne in
stitu
cije
zad
u-že
ne z
a bo
rbu
prot
iv k
orup
cije
bud
u ne
zavi
sne
i da
imaj
u ad
ekva
tne
resu
rse
(Šve
dska
)
Koru
pcija
7.
b2
APIK
Jača
ti ka
paci
tete
API
K-a
i dru
gih
tijel
a (k
omisi
ja,
ured
a i t
ijela
)
120.
109
Nas
tavi
ti sa
nap
orim
a na
elim
inisa
nju
mita
i ne
kažn
java
nja
(Om
an)
Koru
pcija
7
2AP
IK, t
užila
štva
120
.110
Raz
mot
riti p
redu
ziman
je m
jera
usm
je-
reni
h na
osig
uran
je v
eće
efika
snos
ti i o
dgov
or-
nost
i jav
nih
služb
i (Az
erbe
jdža
n)
Inst
ituci
ona-
lizac
ija
4.g
2PA
RCO
Nas
tavi
ti pr
ovod
iti st
rate
-gi
ju P
ARSt
epen
real
izaci
je p
o go
dina
ma
120.
111
Oja
čati
mje
re z
a om
oguć
avan
je p
rijav
e dj
evoj
čica
i dj
ečak
a ro
đeni
h u
inos
trans
tvu
ili č
iji
su ro
dite
lji m
igra
nti i
li az
ilant
i (M
eksik
o)
Prav
a m
igra
-na
ta
82
MSB
iH
120.
123
Nas
tavi
ti ja
čanj
e po
litik
a u
obla
sti e
ko-
nom
skih
, soc
ijaln
ih i
kultu
rnih
pra
va, p
oseb
no z
a ra
njiv
e gr
upe
(Ven
ecue
la (B
oliv
arsk
a Re
publ
ika)
)
ESCR
13
2Sv
i
120.
124
Nas
tavi
ti sa
svoj
im u
spje
šnim
soci
jaln
im
prog
ram
ima
za b
orbu
pro
tiv si
rom
aštv
a i n
ejed
-na
kost
i, ka
ko b
i se
stan
ovni
štvu
pru
žio n
ajbo
lji
mog
ući k
valit
et ž
ivot
a (V
enec
uela
(Bol
ivar
ska
Repu
blik
a))
Inkl
uzija
13
2Sv
i
120.
125
Nas
tavi
ti pr
omov
isati
održ
ivi e
kono
msk
i dr
uštv
eni r
azvo
j kak
o bi
se p
obol
jšao
život
ni
stan
dard
ljud
i i iz
grad
ila č
vrst
a os
nova
za
uživ
a-nj
e sv
ih lj
udsk
ih p
rava
nar
odu
(Kin
a)
ESCR
13
2Sv
i
120.
126
Nas
tavi
ti pr
ovod
iti in
icija
tive
za u
nap-
ređe
nje
prav
a na
pra
vičn
o st
anov
anje
(Bru
nei
Dar
ussa
lam
)
Stan
ovan
je
Ne
2N
adle
žna
min
istar
stva
120.
127
Usvo
jiti i
real
izova
ti op
štu
stra
tegi
ju
za b
orbu
pro
tiv z
agađ
enja
vaz
duha
, koj
a ut
iče
na u
živan
je p
rava
na
zdra
vlje
, pos
ebno
dje
ce i
star
ijih
osob
a (K
anad
a)
4gen
N
e2
Nad
ležn
a m
inist
arst
va
120.
131
Poja
čati
napo
re k
ako
bi se
dje
ci o
sigu-
rao
inkl
uziv
an i
kval
iteta
n pr
istup
obr
azov
anju
(A
fgan
istan
)
Obr
azov
anje
13
2M
inist
arst
va o
braz
ovan
jePr
aviln
ici o
inkl
uziv
nom
ob
razo
vanj
u In
divi
dual
ni p
lano
vi
Asist
enti/
ce
% d
jece
ukl
juče
ne u
in
kluz
ivno
obr
azo-
vanj
e
120.
132
Om
oguć
iti p
ristu
p ob
razo
vanj
u i o
sigu-
rati
prav
o na
obr
azov
anje
man
jinsk
im g
rupa
ma
(Ang
ola)
Obr
azov
anje
Man
jine
132
Min
istar
stva
obr
azov
anje
120.
134
Om
oguć
iti sv
oj d
jeci
pris
tup
obra
zova
-nj
u i z
aštit
iti p
rava
na
učen
je m
ater
njeg
jezik
a u
inkl
uziv
nom
i to
lera
ntno
m o
braz
ovno
m si
stem
u ko
ji će
sprij
ečiti
asim
ilaci
ju (B
ugar
ska)
Obr
azov
anje
Disk
rimin
a-ci
ja9
2M
inist
arst
va o
braz
ovan
je
120.
135
Om
oguć
iti k
onst
itutiv
nim
nar
odim
a pr
istup
obr
azov
anju
i za
štiti
ti pr
ava
na o
bra-
zova
nje
na m
ater
inje
m je
ziku,
u to
lera
ntno
m i
inkl
uziv
nom
obr
azov
nom
sist
emu
koji
će sp
rije-
čiti
asim
ilaci
ju (H
rvat
ska)
Obr
azov
anje
Disk
rimin
a-ci
ja5
2M
inist
arst
va o
braz
ovan
ja
120.
138
Uves
ti ob
razo
vanj
e o
ljuds
kim
pra
vim
a i r
avno
prav
nost
i spo
lova
, kao
i sv
eobu
hvat
no
seks
ualn
o ob
razo
vanj
e dj
ece
i mla
dih
u fo
r-m
alno
m i
nefo
rmal
nom
obr
azov
nom
sist
emu
(Isla
nd)
Obr
azov
anje
Zdra
vstv
ena
zašt
ita9
2M
inist
arst
va o
braz
ova-
nje,
APO
SOUs
vojit
i prin
cipe
o o
braz
o-va
nju
o lju
dski
m p
ravi
ma
120.
139
Nas
tavi
ti sa
prim
jeno
m sv
ih m
jera
koj
i-m
a se
gar
antu
je p
ristu
p ob
razo
vanj
u sv
oj d
jeci
be
z di
skrim
inac
ije p
o bi
lo k
om o
snov
u (In
dija
)
Obr
azov
anje
Disk
rimin
a-ci
ja9
2M
inist
arst
va o
braz
ovan
ja
120.
140
Poja
čati
prist
up o
braz
ovan
ju n
a sv
im
nivo
ima,
za
sve
(Izra
el)
Obr
azov
anje
Disk
rimin
a-ci
ja13
2M
inist
arst
va o
braz
ovan
ja
120.
141
Pred
uzet
i mje
re z
a ja
čanj
e in
kluz
ivno
sti
obra
zovn
og si
stem
a, u
klju
čuju
ći o
mog
ućav
a-nj
em p
ristu
pa o
braz
ovan
ju ro
msk
oj d
jeci
i dj
eci
s inv
alid
iteto
m (I
talij
a)
Obr
azov
anje
Man
jine
132
Min
istar
stva
obr
azov
anja
120.
143
Nas
tavi
ti pr
eduz
imat
i mje
re z
a je
dnak
pr
istup
obr
azov
anju
prid
ržav
ajuć
i se
nače
la
inkl
uzije
uz
omog
ućav
anje
bes
plat
nog
i oba
ve-
znog
škol
skog
obr
azov
anja
dje
ci (N
epal
)
Obr
azov
anje
Inkl
uzija
132
Min
istar
stva
obr
azov
anja
120.
145
Nas
tavi
ti ob
ezbj
eđiv
ati b
espl
atno
i ob
avez
no o
braz
ovan
je z
a sv
u dj
ecu
do 1
6. g
o-di
ne (O
man
)
Obr
azov
anje
N
e2
Min
istar
stva
obr
azov
anja
120.
146
Potp
uno
prov
oditi
odr
edbe
UN
ES-
CO-o
vih
ugov
ora
kojim
a se
una
pređ
uje
prist
up
svih
gra
đana
i nj
ihov
o uč
ešće
u k
ultu
rnom
na-
sljeđ
u i s
tvar
alač
kom
izra
žava
nju
i koj
i, ka
o ta
kvi,
dopr
inos
e re
aliza
ciji
prav
a na
uče
šće
u ku
ltur-
nom
živ
otu
(Kip
ar)
Kultu
ra
Ne
2M
inist
arst
va k
ultu
re
120.
147
Nas
tavi
ti pr
omov
isati
rodn
u ra
vnop
rav-
nost
i pr
eduz
imat
i mje
re z
a po
dršk
u ek
onom
-sk
om o
snaž
ivan
ju ž
ena,
izm
eđu
osta
log,
po-
boljš
avaj
ući n
jihov
pris
tup
finan
sijsk
om si
stem
u (A
ustri
ja)
Ravn
opra
v-no
st sp
olov
a
92
GIM
Prov
oditi
kam
panj
e us
mje
-re
ne n
a ot
klan
janj
e ro
dnih
st
ereo
tipa
Broj
kam
panj
a
120.
148
Pred
uzet
i dal
je m
jere
kak
o bi
se o
sigu-
ralo
osn
aživ
anje
žen
a (A
zerb
ejdž
an)
Ravn
opra
v-no
st sp
olov
a
92
GIM
Osig
urat
i fina
nsira
nje
GAP-
a Bi
H iz
javn
ih b
udže
ta%
akt
ivno
sti k
oje
se
finan
siraj
u iz
javn
og
budž
eta
120.
149
Nas
tavi
ti un
apre
điva
ti re
aliza
ciju
Gen
-de
r akc
iono
g pl
ana,
201
8–20
22, k
ako
bi se
po-
stig
la ra
vnop
ravn
ost s
polo
va u
svim
pod
ručj
ima
ekon
omsk
og, p
oliti
čkog
i dr
uštv
enog
živ
ota
(Kub
a)
Ravn
opra
v-no
st sp
olov
a
92
GIM
Osig
urat
i fina
nsira
nje
GAP-
a Bi
H iz
javn
ih b
udže
ta%
akt
ivno
sti k
oje
se
finan
siraj
u iz
javn
og
budž
eta
120.
150
Nas
tavi
ti pr
eduz
imat
i mje
re n
a ra
zvoj
u in
stitu
cion
alni
h ka
paci
teta
za
rodn
u ra
vnop
rav-
nost
i os
igur
avat
i usv
ajan
je z
akon
skih
odr
edbi
za
gar
anto
vanj
e že
nski
h pr
ava
(Lib
ija)
Ravn
opra
v-no
st sp
olov
a
92
GIM
Osig
urat
i fina
nsira
nje
GAP-
a Bi
H iz
javn
ih b
udže
ta%
akt
ivno
sti k
oje
se
finan
siraj
u iz
javn
og
budž
eta
120.
151
Nas
tavi
ti sa
nap
orim
a u
cilju
jača
nja
rodn
e ra
vnop
ravn
osti
(Tun
is)
Ravn
opra
v-no
st sp
olov
a
92
GIM
Osig
urat
i fina
nsira
nje
GAP-
a Bi
H iz
javn
ih b
udže
ta%
akt
ivno
sti k
oje
se
finan
siraj
u iz
javn
og
budž
eta
120.
152
Nas
tavi
ti os
igur
avat
i efik
asnu
real
izaci
ju
Akci
onog
pla
na z
a ra
zvoj
pod
uzet
ništ
va ž
ena
u pe
riodu
201
8–20
20. g
odin
e (F
ilipi
ni)
Ravn
opra
v-no
st sp
olov
a
92
FBiH
min
istar
stvo
Osig
urat
i fina
nsira
nje
AP-a
u
FBiH
D
onije
ti od
gova
raju
ći A
P za
RS
i BD
120.
153
Uskl
aditi
dom
aće
zako
ne sa
Ista
nbul
-sk
om k
onve
ncijo
m (Š
pani
ja)
Ravn
opra
v-no
st sp
olov
aN
asilj
e na
d že
nam
a9
2En
titet
ski p
arla
men
tiIz
mije
niti
ZORS
; KZ
FBiH
i KZ
BD
, pro
cije
niti
uskl
a-đe
nost
Kriv
ično
g za
koni
ka R
S sa
Kon
venc
ijom
120.
154
Osig
urat
i da
zako
ni o
zaš
titi o
d na
silja
u
poro
dici
bud
u u
potp
unos
ti u
skla
du s
Istan
bul-
skom
kon
venc
ijom
(Dan
ska)
Ravn
opra
v-no
st sp
olov
aN
asilj
e na
d že
nam
a9
2En
titet
ski p
arla
men
tiIz
mije
niti
ZORS
; KZ
FBiH
i KZ
BD
, pro
cije
niti
uskl
a-đe
nost
Kriv
ično
g za
koni
ka R
S sa
Kon
venc
ijom
120.
155
Nas
tavi
ti na
pore
na
uskl
ađiv
anju
zak
o-no
davs
tva
s Ist
anbu
lskom
kon
venc
ijom
o sp
re-
čava
nju
i suz
bija
nju
nasil
ja n
ad ž
enam
a i n
asilj
a u
poro
dici
(Est
onija
)
Ravn
opra
v-no
st sp
olov
aN
asilj
e na
d že
nam
a9
2En
titet
ski p
arla
men
tiIz
mije
niti
ZORS
; KZ
FBiH
i KZ
BD
, pro
cije
niti
uskl
a-đe
nost
Kriv
ično
g za
koni
ka R
S sa
Kon
venc
ijom
120.
157
Oja
čati
spos
obno
st c
enta
ra z
a so
cija
lni
rad,
pol
icije
i do
mov
a zd
ravl
ja d
a od
govo
re
na sl
učaj
eve
seks
ualn
og i
rodn
o za
snov
anog
na
silja
, ukl
juču
jući
sluč
ajev
e na
silja
u p
orod
ici
(Hon
dura
s)
Ravn
opra
v-no
st sp
olov
aN
asilj
e na
d že
nam
a9
2M
inist
arst
va u
obl
asti
soci
jaln
e za
štite
Pruž
iti p
odrš
ku ra
du m
ulti-
disc
iplin
arni
h tim
ova
120.
158
Nas
tavi
ti na
pore
na
ukla
njan
ju sv
ih
oblik
a na
silja
nad
žen
ama
i dje
com
(Ira
k)
Ravn
opra
v-no
st sp
olov
aN
asilj
e na
d že
nam
a9
2Sv
iPr
užiti
pod
ršku
radu
mul
ti-di
scip
linar
nih
timov
a12
0.15
9 O
sigur
ati d
a se
dom
aće
zako
noda
vstv
o us
klad
i sa
stan
dard
ima
utvr
đeni
m Is
tanb
ulsk
om
konv
enci
jom
o sp
reča
vanj
u i b
orbi
pro
tiv n
asilj
a na
d že
nam
a i n
asilj
a u
poro
dici
(Irs
ka)
Ravn
opra
v-no
st sp
olov
aN
asilj
e na
d že
nam
a9
2En
titet
ski p
arla
men
tiIz
mije
niti
ZORS
; KZ
FBiH
i KZ
BD
, pro
cije
niti
uskl
a-đe
nost
Kriv
ično
g za
koni
ka R
S sa
Kon
venc
ijom
120.
160
Pobo
ljšat
i pris
tup
prav
di z
a žr
tve
nasil
ja
u po
rodi
ci (I
zrae
l) Ra
vnop
rav-
nost
spol
ova
Nas
ilje
nad
žena
ma
92
Prav
osuđ
eJa
čati
kapa
cite
te p
olic
ijski
h ag
enci
ja i
prav
osud
nih
inst
ituci
ja k
roz
obuk
e12
0.16
1 Po
tpun
o us
klad
iti n
acio
naln
o za
kono
-da
vstv
o sa
Ista
nbul
skom
kon
venc
ijom
pru
žaju
ći
odgo
vara
juću
mat
erija
lnu,
psih
ološ
ku il
i pra
vnu
pom
oć ž
enam
a žr
tvam
a na
silja
u p
orod
ici (
Sje-
vern
a M
aked
onija
)
Ravn
opra
v-no
st sp
olov
aN
asilj
e na
d že
nam
a9
2En
titet
ski p
arla
men
tiIz
mije
niti
ZORS
; KZ
FBiH
i KZ
BD
, pro
cije
niti
uskl
a-đe
nost
Kriv
ično
g za
koni
ka R
S sa
Kon
venc
ijom
120.
162
Pred
uzet
i dal
je k
orak
e u
jača
nju
mje
ra
za su
zbija
nje
i spr
ečav
anje
nas
ilja
u po
rodi
ci
(Fili
pini
)
Ravn
opra
v-no
st sp
olov
aN
asilj
e na
d že
nam
a9
2GI
M, M
inist
arst
vo p
orod
ice,
om
ladi
ne i
spor
ta R
S..
120.
163
Usvo
jiti i
zmje
ne i
dopu
ne sv
ih z
akon
a o
vlad
ama
u Bo
sni i
Her
cego
vini
kak
o bi
se g
aran
-to
vala
min
imal
na z
astu
plje
nost
žen
a u
vlad
ama
i na
min
istar
skim
poz
icija
ma
sa k
voto
m o
d 40
%
u sk
ladu
sa Z
akon
om o
ravn
opra
vnos
ti sp
olov
a (S
love
nija
)
Ravn
opra
v-no
st sp
olov
aPr
avo
glas
a9
2Pa
rlam
enti
Razm
otrit
i don
ošen
je iz
mje
na i
dopu
na z
akon
a o
vlad
ama
120.
164
Real
izova
ti na
cion
alni
akc
ioni
pla
n za
ro
dnu
ravn
opra
vnos
t i p
redu
zeti
mje
re z
a po
-bo
ljšan
je ž
ensk
ih p
rava
i os
naživ
anja
žen
a os
i-gu
rava
jući
njih
ovo
znač
ajno
sudj
elov
anje
u sv
im
polit
ički
m i
ekon
omsk
im p
roce
sima
(Nje
mač
ka)
Ravn
opra
v-no
st sp
olov
aIn
stitu
cion
a-liz
acija
92
GIM
Osig
urat
i fina
nsira
nje
GAP-
a Bi
H iz
javn
ih b
udže
ta%
akt
ivno
sti k
oje
se
finan
siraj
u iz
javn
og
budž
eta
120.
166
Osig
urat
i usk
lađi
vanj
e za
kono
davs
tva
o na
silju
u p
orod
ici i
nas
tavi
ti ja
čanj
e m
ehan
izam
a up
ućiv
anja
radi
pru
žanj
a za
štite
i po
dršk
e žr
tva-
ma
nasil
ja u
por
odic
i (Isl
and)
Ravn
opra
v-no
st sp
olov
aN
asilj
e na
d že
nam
a9
2En
titet
ski p
arla
men
tiIz
mije
niti
ZORS
; KZ
FBiH
i KZ
BD
, pro
cije
niti
uskl
a-đe
nost
Kriv
ično
g za
koni
ka R
S sa
Kon
venc
ijom
120.
168
Osig
urat
i da
se iz
mije
ni Iz
born
i zak
on i
prom
oviše
zas
tupl
jeno
st ž
ena
na ra
zliči
tim n
ivo-
ima
vlas
ti (Š
veds
ka)
Ravn
opra
v-no
st sp
olov
aPr
avo
glas
a9
2PS
BiH
, GIM
Razm
otrit
i don
ošen
je iz
mje
na i
dopu
na Iz
born
og
zako
na
120.
169
Prov
esti
pose
bne
mje
re k
ako
bi se
po
kuša
la p
oveć
ati z
astu
plje
nost
žen
a u
javn
om
i pol
itičk
om ž
ivot
u ze
mlje
, pos
ebno
na
pozic
ija-
ma
dono
šenj
a od
luka
(Srb
ija)
Ravn
opra
v-no
st sp
olov
aPr
avo
glas
a9
2GI
MRa
zmot
riti d
onoš
enje
izm
jena
i do
puna
Izbo
rnog
za
kona
Anal
iza
UNW
O-
MEN
120.
170
Izra
diti
i usv
ojiti
nov
i akc
ioni
pla
n o
zašt
iti d
jece
, ukl
juču
jući
mje
re z
a dj
ecu
bez
ro-
dite
ljsko
g st
aran
ja, d
jecu
s in
valid
iteto
m i
mal
o-lje
tnič
ku p
ravd
u šir
om z
emlje
(Slo
vačk
a)
Dje
caIn
stitu
cion
a-liz
acija
132
MLJ
PI
120.
171
Pred
uzet
i efik
asne
mje
re s
cilje
m o
sigu-
ranj
a pr
ava
djec
e na
osn
ovu
Konv
enci
je o
zaš
titi
prav
a dj
etet
a i F
akul
tativ
nog
prot
okol
a za
svu
djec
u u
Bosn
i i H
erce
govi
ni (S
love
nija
)
Dje
caIn
stitu
cion
a-liz
acija
Ne
2M
LJPI
120.
172
Proš
iriti
i poj
ačat
i rea
lizac
iju A
kcio
nog
plan
a za
dje
cu, 2
015–
2019
, s c
iljem
nas
tavk
a ja
-ča
nja
sveo
buhv
atne
paž
nje
i zaš
tite
prav
a dj
ece
i ad
oles
cena
ta (K
uba)
Dje
caIn
stitu
cion
a-liz
acija
Ne
2M
LJPI
120.
173
Poja
čati
napo
re n
a za
štiti
pra
va d
jete
ta,
pose
bno
djec
e s i
nval
idite
tom
, u sk
lopu
kon
-tin
uira
ne re
aliza
cije
nac
iona
lnog
pla
na u
tom
po
gled
u (E
gipa
t)
Dje
caIn
stitu
cion
a-liz
acija
132
MLJ
PI
120.
174
Real
izova
ti Ak
cion
i pla
n za
dje
cu im
a-ju
ći u
vid
u po
sebn
e po
trebe
ranj
ive
djec
e (S
veta
St
olic
a)
Dje
caIn
stitu
cion
a-liz
acija
132
MLJ
PI
120.
175
Nas
tavi
ti sa
nap
orim
a na
spre
čava
nju
nasil
ja n
ad d
jeco
m, r
azdv
ajan
ja p
orod
ica
i mal
o-lje
tnič
kog
pres
tupn
ištva
(Alži
r)
Dje
caIn
stitu
cion
a-liz
acija
132
MLJ
PI
120.
176
Poja
čati
zašt
itu d
ječi
jih p
rava
i po
bolj-
šati
prim
jenu
regu
lato
rnih
okv
ira, p
oseb
no k
oji
se o
dnos
e na
zdr
avlje
, dje
čiji
rad
i bor
bu p
rotiv
na
silja
nad
dje
com
(Ind
onez
ija)
Dje
caIn
stitu
cion
a-liz
acija
Ne
2M
LJPI
120.
177
Usvo
jiti z
akon
e u
cije
loj z
emlji
koj
i za
bran
juju
pra
ksu
tjele
snog
kaž
njav
anja
dje
ce
u sv
im sr
edin
ama
kao
i usk
lađi
vanj
e kr
ivič
nog
zako
noda
vstv
a za
zaš
titu
djec
e od
seks
ualn
og
zlost
avlja
nja
(Por
tuga
l)
Dje
caN
asilj
e na
d dj
ecom
Ne
2M
inist
arst
va p
ravd
e
120.
178
Nas
tavi
ti s n
apor
ima
na re
form
i sek
tora
pr
avde
i om
oguć
iti u
svaj
anje
nov
og z
akon
odav
-st
va (A
ngol
a)
Vlad
avin
a pr
ava
4
2VS
TV
120.
179
Real
izova
ti gl
obal
nu st
rate
giju
za
uklju
-či
vanj
e uč
enik
a s i
nval
idite
tom
u o
braz
ovan
je
(Alži
r)
Dje
caO
braz
ovan
je13
2M
LJPI
, min
istar
stva
obr
azov
anja
120.
181
Proš
iriti
inkl
uziv
nost
i po
jača
ti za
štitu
pr
ava
osob
a s i
nval
idite
tom
i dr
ugih
oso
ba k
oje
prip
adaj
u ra
njiv
im d
rušt
veni
m g
rupa
ma
(Bug
ar-
ska)
Oso
be s
in-
valid
iteto
mIn
kluz
ija13
2M
LJPI
120.
183
Izra
diti
naci
onal
ni a
kcio
ni p
lan
za p
rava
os
oba
s inv
alid
iteto
m, s
jasn
im v
rem
ensk
im
okvi
rom
i bu
džet
om z
a re
aliza
ciju
, te
uskl
aditi
sv
e za
kone
i pr
opise
kak
o bi
se o
sigur
ao je
dnak
tre
tman
oso
ba s
inva
lidite
tom
na
cije
loj t
erito
riji,
bez
obzir
a na
uzr
ok in
valid
iteta
, i d
a pr
ava
djec
e s i
nval
idite
tom
dod
atno
bud
u za
štić
ena
na sv
im
nivo
ima,
kao
što
je ra
nije
pre
poru
čeno
(Fin
ska)
Inst
ituci
ona-
lizac
ijaO
sobe
s in
-va
lidite
tom
132
MLJ
PIUs
vojit
i sve
obuh
vata
n st
ra-
tešk
i okv
ir za
ljud
ska
prav
a (E
C)
Step
en p
rove
dbe
plan
a
120.
184
Pred
uzet
i mje
re z
a pr
imje
nu K
onve
ncije
o
prav
ima
osob
a s i
nval
idite
tom
, pos
ebno
pra
vo
na in
kluz
ivno
obr
azov
anje
(Nje
mač
ka)
Inst
ituci
ona-
lizac
ijaO
sobe
s in
-va
lidite
tom
132
Min
istar
stva
obr
azov
anja
Usvo
jiti s
veob
uhva
tan
stra
-te
ški o
kvir
za lj
udsk
a pr
ava
(EC)
Step
en p
rove
dbe
plan
a
120.
185
Poja
čati
dalje
nap
ore
na o
sigur
avan
ju
uživ
anja
svih
pra
va ra
njiv
ih o
soba
, pos
ebno
os
oba
s inv
alid
iteto
m i
mar
gina
lizov
anih
zaj
ed-
nica
(Ind
ija)
Inst
ituci
ona-
lizac
ijaO
sobe
s in
-va
lidite
tom
132
Svi
Step
en p
rove
dbe
plan
a
120.
186
Radi
ti na
sist
emat
ični
joj p
rimje
ni p
osto
-je
ćeg
zako
noda
vstv
a ko
jim se
zab
ranj
uje
disk
ri-m
inac
ija, p
oseb
no o
sigur
avaj
ući i
nklu
ziju
osob
a s i
nval
idite
tom
(Izr
ael)
Inst
ituci
ona-
lizac
ijaO
sobe
s in
-va
lidite
tom
132
MLJ
PIUs
vojit
i sve
obuh
vata
n st
ra-
tešk
i okv
ir za
ljud
ska
prav
a (E
C)
Step
en p
rove
dbe
plan
a
120.
187
Nas
tavi
ti os
igur
avat
i pod
stic
ajno
okr
u-že
nje
za d
jecu
sa sm
etnj
ama
u ra
zvoj
u na
svim
po
ljim
a (C
rna
Gora
)
Obr
azov
anje
Oso
be s
in-
valid
iteto
m13
2M
inist
arst
va o
braz
ovan
ja
120.
188
Nas
tavi
ti sa
nap
orim
a na
ukl
anja
nju
prep
reka
za
djec
u sa
pot
eško
ćam
a, p
oseb
no u
ob
razo
vanj
u i z
drav
stvu
(Mija
nmar
)
Obr
azov
anje
Oso
be s
in-
valid
iteto
m13
2M
inist
arst
va o
braz
ovan
jaD
oslje
dno
prov
oditi
mje
re n
a os
igur
avan
ju in
kluz
ivno
g ob
razo
va-
nja
djec
e sa
pot
eško
ćam
a i p
ristu
p zd
ravs
tven
im u
sluga
ma
120.
189
Nas
tavi
ti na
pore
na
jača
nju
prav
a os
oba
s inv
alid
iteto
m (T
unis)
O
sobe
s in
-va
lidite
tom
13
2M
LJPI
120.
190
Nas
tavi
ti pr
eduz
imat
i mje
re z
a re
ali-
zaci
ju st
rate
gija
za
unap
ređe
nje
prav
a i s
tatu
sa
osob
a s i
nval
idite
tom
(Pak
istan
)
Oso
be s
in-
valid
iteto
m
132
MLJ
PI
120.
191
Pove
ćati
napo
re k
ako
bi se
osig
urao
pr
istup
kva
litet
nom
i in
kluz
ivno
m o
braz
ovan
ju
djec
e s i
nval
idite
tom
(Rep
ublik
a M
olda
vija
)
Oso
be s
in-
valid
iteto
mO
braz
ovan
je13
2M
inist
arst
va o
braz
ovan
jaD
oslje
dno
prov
oditi
mje
re n
a os
igur
avan
ju in
kluz
iv-
nog
obra
zova
nja
djec
e sa
pot
eško
ćam
a
120.
192
Ola
kšat
i pris
tup
zdra
vstv
enoj
zaš
titi
rase
ljeni
m o
soba
ma,
pov
ratn
icim
a i o
soba
ma
s in
valid
iteto
m (S
eneg
al)
Zdra
vstv
ena
zašt
ita
132
Min
istar
stva
zdr
avst
va, p
ovra
tnic
i
120.
194
Nas
tavi
ti sli
jedi
ti sv
oje
mje
re p
oliti
ke z
a za
štitu
pra
va n
acio
naln
ih m
anjin
a (K
ina)
M
anjin
e
132
MLJ
PIRe
alizo
vati
akci
one
plan
ove
za R
ome
120.
195
Nas
tavi
ti sa
pro
aktiv
nim
pris
tupo
m
inte
grac
iji ro
msk
e m
anjin
e, k
ao i
prom
ocijo
m
njih
ovih
pra
va (C
rna
Gora
)
Man
jine
13
2M
LJPI
Real
izova
ti ak
cion
e pl
anov
e za
Rom
e
120.
196
Poja
čati
napo
re n
a za
štiti
i pr
omoc
iji
prav
a m
anjin
a i d
rugi
h ra
njiv
ih g
rupa
pov
eća-
njem
pris
tupa
zdr
avst
veni
m i
drug
im u
sluga
ma
(Nep
al)
Zdra
vstv
ena
zašt
ita
132
Min
istar
stva
zdr
avst
va
120.
199
Nas
tavi
ti sa
pod
izanj
em sv
ijest
i o p
otre
-ba
ma
rom
ske
popu
laci
je, p
oseb
no d
jece
i že
na,
i usp
osta
viti
adek
vata
n sis
tem
koj
i om
oguć
ava
njih
ovu
soci
jaln
u i o
braz
ovnu
ukl
juče
nost
(Pol
j-sk
a)
Man
jine
Inkl
uzija
132
MLJ
PI, G
IMRe
alizo
vati
akci
one
plan
ove
za R
ome
120.
206
Izje
dnač
iti u
slove
u d
ijelo
vim
a ze
mlje
u
kojim
a živ
e ra
selje
ne o
sobe
i po
vrat
nici
nak
on
rata
, kao
što
su p
osje
dova
nje
imov
ine
i efik
asan
pr
istup
obr
azov
anju
, u sk
ladu
s Us
tavo
m B
osne
i H
erce
govi
ne i
Evro
psko
m k
onve
ncijo
m o
ljud
-sk
im p
ravi
ma
(Tur
ska)
Obr
azov
anje
9
2M
inist
arst
va o
braz
ovan
ja
120.
6 Št
ititi
i pro
mov
isati
ljuds
ka p
rava
kro
z pr
istup
zas
nova
n na
dok
azim
a, u
klju
čuju
ći ra
zvr-
stav
anje
m p
odat
aka
(Rep
ublik
a Ko
reja
)
Inst
ituci
ona-
lizac
ija
Ne
3M
LJPI
, sta
tistič
ke a
gen-
cije
izrad
iti p
regl
ed p
otre
bnih
po
data
ka o
ljud
skim
pra
-vi
ma
Za
gova
rati
uspo
stav
ljanj
e po
sebn
ih is
traživ
anja
Broj
nov
ih is
traživ
anja
120.
46 O
sigur
ati d
a ja
vni R
TV se
rvisi
ops
lužu
ju
sve
segm
ente
dru
štva
put
em je
dnak
e up
otre
be
svih
služ
beni
h je
zika
Bosn
e i H
erce
govi
ne (K
ipar
)
Jezik
N
e3
RAK
BiH
?
120.
51 P
redu
zeti
znač
ajne
kor
ake
da se
osig
ura
upot
reba
, jed
nako
st i
javn
o em
itova
nje
na sv
im
služb
enim
jezic
ima
drža
ve (M
alta
)
Jezik
N
e3
RAK
BiH
?
120.
72 N
asta
viti
osig
urav
anje
da
prim
jena
pre
-am
bule
Par
iškog
spor
azum
a bu
de re
flekt
irana
u
sljed
ećem
kru
gu n
acio
naln
o od
ređe
nih
dopr
ino-
sa, k
oje
treba
dos
tavi
ti do
202
0. g
odin
e (F
idži)
-
Ne
3M
VP B
iH
120.
90 R
efor
misa
ti ja
vne
RTV
stan
ice
sa c
iljem
da
se o
sigur
a da
one
služ
e sv
im se
gmen
tima
druš
tva
jedn
akom
upo
trebo
m sv
ih sl
užbe
nih
jezik
a (H
rvat
ska)
Jezik
N
e3
RAK
BiH
?
120.
121
Proš
iriti
efika
snu
zašt
itu p
orod
ice
kao
osno
vne
i prir
odne
jedi
nice
dru
štva
u sk
ladu
s m
eđun
arod
nim
pra
vom
iz o
blas
ti lju
dski
h pr
ava
(Ban
glad
eš)
?
Ne
3-
120.
122
Nas
tavi
ti pr
užat
i zaš
titu
i pod
ršku
po-
rodi
cam
a uz
imaj
ući u
obz
ir da
je to
prir
odna
i su
štin
ska
jedi
nica
dru
štva
(Egi
pat)
?
Ne
3-
120.
128
Ulož
iti d
alje
nap
ore
kako
bi s
e os
igu-
rao
univ
erza
lni p
ristu
p os
novn
im z
drav
stve
nim
us
luga
ma
(Indi
ja)
Zdra
vstv
ena
zašt
ita
Ne
3M
inist
arst
va z
drav
stva
120.
165
Prov
esti
kam
panj
e za
pod
izanj
e sv
ijest
i ka
ko b
i se
ohra
brile
žen
e da
se k
andi
duju
za
javn
e po
zicije
na
viso
kom
niv
ou (H
ondu
ras)
Ravn
opra
v-no
st sp
olov
aPr
avo
glas
a9
3GI
MPr
ovod
iti k
ampa
nje
Broj
kam
panj
a
120.
167
Nas
tavi
ti pr
omov
isati
punu
pol
itičk
u,
ekon
omsk
u i s
ocija
lnu
parti
cipa
ciju
žen
a (It
alija
) Ra
vnop
rav-
nost
spol
ova
ESCR
93
GIM
Osig
urat
i fina
nsira
nje
GAP-
a Bi
H iz
javn
ih b
udže
ta%
akt
ivno
sti k
oje
se
finan
siraj
u iz
javn
og
budž
eta
120.
182
Osig
urat
i da
se ž
ene,
dje
ca, o
sobe
s in
valid
iteto
m n
a sm
islen
nač
in u
klju
če u
izra
du
zako
noda
vstv
a, p
oliti
ka i
prog
ram
a o
klim
atsk
im
prom
jena
ma
i sm
anje
nju
rizik
a od
kat
astro
fa
(Fid
ži)
Inst
ituci
ona-
lizac
ija
133
min
istar
stva
oko
liša,
ci
viln
a za
štita
?
INSTRUMENT ZA PRAĆENJE PREPORUKA UNIVERZALNOG PERIODIČNOG PREGLEDA: PRIJEDLOG ORGANIZACIJA CIVILNOG DRUŠTVA
27Sarajevski otvoreni centar; Podgaj 14, 71 000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina; (0) 33 551 000; [email protected]
Human Rights Paper -- Paper 57
O AUTORU
Adnan Kadribašić, dipl. iur. i MA, pravni je savjetnik i stručnjak zamonitoring i evaluaciju. Dosad je bio uključen u brojne istraživačkeprojekteuoblastidiskriminacije i ljudskihpravauBosni iHercegovini.Jedan je od autora Komentara Zakona o zabrani diskriminacije, aobjavljivao je analize i istraživačke radove, učestvovao u izradi novihjavnihpolitikaizakona,organiziraoobukeipružaodrugeuslugeuoblastizakona koji zabranjuju diskriminaciju.
INSTRUMENT ZA PRAĆENJE PREPORUKA UNIVERZALNOG PERIODIČNOG PREGLEDA: PRIJEDLOG ORGANIZACIJA CIVILNOG DRUŠTVA
28Sarajevski otvoreni centar; Podgaj 14, 71 000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina; (0) 33 551 000; [email protected]
Human Rights Paper -- Paper 57
O KOALICIJI
BiH Civil Society Initiative for UPRneformalnajekoalicijadvanaestorganizacija civilnog društva iz cijele Bosne i Hercegovine koje rade u različitimoblastimapromocijeizaštiteljudskihprava.ČlaniceBiHCivilSocietyInitiativeforUPRsu:Sarajevskiotvorenicentar,Udruženje/udrugaBH novinari, Civil Rights Defenders, Fondacija CURE, TransparencyInternational u BiH, Udruženje Zemlja djece u BiH, UG Zašto ne,Centarzapromocijucivilnogdruštva,UdruženjeVašapravaBiH,TRIALInternational,MyRight–EmpowersPeoplewithDissabilities,teUGzapromocijuobrazovanjaRoma“Otaharin”.
Sarajevski otvoreni centar je nezavisna, feministička organizacijacivilnog društva koja teži osnažiti lezbejke, gejeve, biseksualne, trans*i interspolne (LGBTI) osobe i žene kroz jačanje zajednice i građenjeaktivističkogpokreta.SOCtakođejavnopromovišeljudskapravaLGBTIosobaižena,tenadržavnom,evropskomimeđunarodnomnivouzagovaraunapređivanje zakonodavstva i javnih politika u Bosni i Hercegovini.Krozradnapitanjimaevropskihintegracija,SOCunapređujeostvarivanjeljudskihpravaipodstičedaljnjirazvojcivilnogdruštva.
Udruženje/udruga BH novinarijenepolitička,neprofitnaorganizacijačiji su članovi novinari, slobodni novinari, studenti novinarstva i drugimedijskiuposlenici.UdruženjeBHnovinarijeosnovano2004.kaokrovnoudruženjenovinarauBosniiHercegovinisaaktivnostimakojepokrivajucijeliteritorijdržave.OsnovniciljeviUdruženjaBHnovinarisu:(a)zaštititiipoboljšatislobode,pravaiodgovornostinovinarakaoizaštititiugledidostojanstvonovinarskeprofesijei(b)poboljšatipravojavnostidabudeinformiranaodešavanjimaudruštvu,kaoipravosvakeosobenaslobodumišljenja,izražavanjaipristupmedijima.
Civil Rights Defenders jemeđunarodnaljudskopravaškaorganizacijasasjedištemuŠvedskojkojabranigrađanskaipolitičkaprava,teradinaosnaživanjubraniteljaibraniteljkiljudskihprava.
Fondacija CUREjefeminističko-aktivističkaorganizacijakojadjelujezajednakostspolovairodovazalagajućisezapozitivnedruštvenepromjeneputem obrazovnih, umjetničko-kulturnih i istraživačkih programa.OrganizujućiafirmativneakcijeCUREslavesnaguimoćžena,teradenaosnaživanjuosobakakobipostali/epokretači/cedruštvenihpromjenauBiH i svijetu.
Transparency International u Bosni i Hercegovini je akreditovani ogranakTransparencyInternational-a,globalnekoalicijezaborbuprotivkorupcije.GlavniciljeviTransparencyInternationaluBosniiHercegovinisu suzbijanje korupcije, podrška razvoju dobre uprave, odgovornosti
INSTRUMENT ZA PRAĆENJE PREPORUKA UNIVERZALNOG PERIODIČNOG PREGLEDA: PRIJEDLOG ORGANIZACIJA CIVILNOG DRUŠTVA
29Sarajevski otvoreni centar; Podgaj 14, 71 000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina; (0) 33 551 000; [email protected]
Human Rights Paper -- Paper 57
i transparentnosti javnih institucija, širih demokratskih vrijednosti ipoštenetržišneutakmice.
Udruženje Zemlja djece u BiH radi sa djecom i za djecu, stalnoupozoravajući na položaj djece u BiH, te zagovarajući promjene uzajednici.
UG Zašto ne jeorganizacijakojasebavistvaranjemsigurnog,zdravog,aktivnog, efikasnog i odgovornog bh. društva u cjelini, kako u smislupredstavnika vlasti, tako u smislu civilnog društva i građana/ki, krozpromociju i uspostavu mehanizama političke odgovornosti, jačanje iizgradnjugrađanskogaktivizma,tekorištenjenovihmedijaitehnologija,asvetozajednosadrugimorganizacijamacivilnogdruštva,institucijamai pojedincima.
Centar za promociju civilnog društva je bh. udruženje, osnovano1996. godine, kojedjelujeuBiH,kao iu zemljamaZapadnogBalkana.MisijaCPCD-ajedoprinosjačanjucivilnogdruštvauBiHkrozpružanjepodrške razvoju organizacija civilnog društva i njihovoj međusobnojsaradnji i umrežavanju, uspostavljanje okvira za efikasne odnose savladinimiprofitnimsektoromi razvojgrađanskogaktivizma,kao ikrozpromocijuneprofitnogsektorakaokvalitetnog inezaobilaznogakteraudruštvenoekonomskomrazvojuzemlje.CPCDjerazvioSMARTcentarzaobrazovanjeodraslih.
Udruženje Vaša prava BiHsasjedištemuSarajevujevodećanevladinaineprofitnaorganizacijakojapružapomoćkorisnicimanacijelojteritorijiBosne i Hercegovine u svim pitanjima građanskog prava i ljudskihsloboda. Udruženje Vaša prava BiH se zalaže za slobodu i ljudskodostojanstvo.Ovoopredjeljenje seogledaupružanjubesplatnepravnepomoćiizastupanjuinteresakorisnika.
TRIAL International je nevladina organizacija sa sjedištem u Ženevi,anjihovureduBosniiHercegovinisebavipružanjembesplatnepravnepomoćižrtvamaratnihzločinapreddomaćimimeđunarodnimtijelimaimehanizmima zaštite ljudskihprava. TRIAL International vrši pritisakna vlasti kako bi se poboljšala prava preživjelih, zagovara zakonskeaktivnostizaprovođenjepravdetedoprinosipodizanjusvijestijavnostioproblemimaskojimasesuočavajužrtveratnihzločinainjihoveporodice.
MyRight – Empowers people with disabilities je švedska krovna organizacija osoba s invaliditetom koje su se okupile kako bi pružilepodršku razvoju i radu organizacija osoba s invaliditetom širom svijeta. Predstavnički ured MyRight u Bosni i Hercegovini djeluje od2009. i sprovodi program osnaživanja osoba s invaliditetom i njihovihorganizacija o pravima koja su im garantovana Konvencijom o pravima osobasinvaliditetomUN-asciljemdasamostalnoiuspješnozagovaraju
INSTRUMENT ZA PRAĆENJE PREPORUKA UNIVERZALNOG PERIODIČNOG PREGLEDA: PRIJEDLOG ORGANIZACIJA CIVILNOG DRUŠTVA
30Sarajevski otvoreni centar; Podgaj 14, 71 000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina; (0) 33 551 000; [email protected]
Human Rights Paper -- Paper 57
za implementaciju svojih prava. Program jačanja kapaciteta obuhvatapet koalicija sačinjenih od preko 60 organizacija osoba s različitiminvaliditetom u Bosni i Hercegovini.
Udruženje građana za promociju obrazovanja Roma “Otaharin” iz Bijeljine osnovano je 2005. godine.Od osnivanjaUdruženje se baviproblematikom obrazovnih potreba Roma i Romkinja i olakšavanjempristupa obrazovanju romskoj populaciji. Kroz deceniju i po rada,poredobrazovanja,uvidjelismoda jezadruštvenuuključenostRomaiRomkinjaneophodnorazvijati različiteprogramekojikomplementarnodjeluju u pravcu postizanja cilja integrativne/sveobuhvatne društveneuključenostiRomaiRomkinja.Trenutnoorganizacijadjelujeusljedećimprogramskim pravcima: obrazovanje; mladi i volonterizam; prevencijatrgovineljudima;ekonomskoipsihosocijalnoosnaživanježena;socijalnopreduzetništvo i rad sa djecom predškolskog i školskog uzrasta.
Podgaj 1471 000 Sarajevo