SVEUČILIŠTE U RIJECI

EKONOMSKI FAKULTET

UTJECAJ ZAJEDNIČKE VALUTE NA GOSPODARSTVA ZEMALJA

ČLANICE MONETARNE UNIJE

SEMINARSKI RAD

Predmet: Ekonomika regionalnih integracija

Mentor: Vinko Zaninović

Student: Benjamin Kardum

Karlo Koprek

Studijski smjer: Gospodarstvo Europske unije

Rijeka, siječanj 2015.

2

1. UVOD………………………………………………………………………………...……..3

1.1 Problem, predmet i objekt istraživanja……….……….……….……….……….…….…...3

1.2 Radna hipoteza i pomoćne hipoteze……….……….……….……….……….……….……3

1.3 Svrha i ciljevi istraživanja……….……….……….……….……….……….……….……..3

1.4 Znanstvene metode……….……….……….……….……….……….……….……………4

1.5 Struktura rada……….……….……….……….……….……….……….……….…………4

2. OPTIMALNO VALUTNO PODRUČJE……….……….……….……….……….………...5

2.1 Teorija endogenosti optimalnog valutnog područja ……….……….……….……….…….6

3. KORELACIJA POSLOVNIH CIKLUSA……….……….……….……….……….……….7

4. EKONOMSKA I MONETARNA UNIJA (EMU) ……….……….……….……….………9

5. MOGUĆI POZITIVNI I NEGATIVNI UTJECAJI ZAJEDNIČKE VALUTE……….…..11

6. USPOREDBA ODREĐENIH EKONOMSKIH ČIMBENIKA ODABRANIH

ZEMALJA UNUTAR I IZVAN EUROZONE……….……….……….……………….……12

6.1 Izvoz…….……….……….……….……….……….……….……….……….…………...13

6.2 Mjesečna kamatna stopa……….……….……….……….……….……….……….……..14

7. ZAKLJUČAK……….…………….……….……….……….……….……….……….…...17

Popis literature……….……….……….……….……….……….……….……….……….….18

Popis grafikona i tabela……….……….……….……….……….……….……….……….….20

3

1. UVOD

U današnje vrijeme postoje različiti oblici ekonomskih integracija. Počinju s najosnovnijim oblicima

poput zone slobodne trgovine (npr. EFTA) u kojem zemlje potpisnice sporazuma međusobno trguju bez

carinskih i drugih ograničenja ukoliko nije drugačije određeno ugovorom, s time da svaka zemlja

određuje vlastitu stopu carine prema trećim zemljama. Kasnije integracije evoluiraju u one

kompleksnije, poput carinske unije u kojoj kao u zoni slobodne trgovine ne postoje barijere između

zemalja članica međutim imaju zajedničku stopu carine prema trećim zemljama. Mnogo kompleksnija

integracija, je ekonomska unija koja obuhvaća sve elemente carinske unije i dodaje neke dodatne stavke

poput usklađivanja raznih zakona i funkcioniranja zemalja. Na kraju do potpune integracija koja je

zapravo ekonomska, ali i monetarna unija, što znači da zemlje članice osim sličnih zakona i

funkcioniranja imaju i zajedničku monetu, najbolji primjer monetarne unije jest eurozona.

1.1 Problem, predmet i objekt istraživanja

Problem istraživanja proizlazi iz poteškoća, odnosno prednostima s kojima se EU, kao monetarna unija

susreće. Iz definiranog problema istraživanja moguće je odrediti odgovarajući predmet istraživanja:

utjecaj zajedničke valute na gospodarstva zemalja članica monetarne unije.

Iz problema i predmeta istraživanja proizlaze objekti istraživanja: utjecaj smanjenja transakcijskih

troškova, eliminiranje valutnog rizika i pad povjerenja u euro nakon grčke krize.

1.2 Radna hipoteza i pomoćne hipoteze

Koristeći pretpostavke sadržane u problemu, predmetu i objektu istraživanja moguće je definirati radnu

hipotezu: na temelju dosadašnjih utjecaja zajedničke valute, moguće je utvrditi buduće opasnosti i

prednosti zajedničke valute na gospodarstva zemalja članica monetarne unije.

Iz radne hipoteze proizlazi pomoćna hipoteza:

PH1: Zajednička valuta djeluje na funkcioniranje i poslovanje zemalja članica monetarne unije

PH2: Zemlje koje koriste zajedničku valutu imaju identične poslovne cikluse gospodarstva

1.3 Svrha i ciljevi istraživanja

Svrha i ciljevi istraživanja za prethodno navedene elemente istraživanja: definirati karakteristike

monetarne unije, analizirati pojedine učinke monetarne unije na određena gospodarstva monetarne unije.

Na temelju analize krize u Eurozoni potrebno je dobiti uvid u trenutno stanje i saznati ima li zajednička

valuta veći pozitivni utjecaj na gospodarstva zemalja članica monetarne unije od negativnog.

1.4 Znanstvene metode

4

U istraživanju zadane tematike korištene su sljedeće znanstvene metode: metoda analize, metoda

sinteze, metoda komparacije te metoda deskripcije.

1.5 Struktura rada

U prvom, uvodnom poglavlju definiraju se problem, predmet i objekt istraživanja, radna hipoteza i

pomoćne hipoteze, zatim svrha i ciljevi istraživanja, znanstvene metode i struktura rada. Nakon toga

slijedi drugo poglavlje „Optimalno valutno područje“ u kojem se govori što je to optimalno valutno

područje i koji efekti možebitno proizlaze iz toga. U trećem poglavlju „Korelacija poslovnih ciklusa“

uspoređuju se poslovni ciklusi zemalja Istočne Azije s Europskima, odnosno da li su oni usklađeni. U

četvrtom poglavlju „Ekonomska i monetarna unija (EMU)“ pobliže se opisuje monetarna unija kao oblik

regionalne integracije. Peto poglavlje „Mogući pozitivni i negativni utjecaji zajedničke valute“ govore

o efektima zajedničke valute, kao što i sam naslov poglavlja to govori. Šesto poglavlje uspoređuje

odabrane zemlje članice unutar eurozone s odabranom zemljom van eurozone, te na taj način se

pokušava dočarati efekt implementacije, odnosno neimplementacije eura za određenu zemlju.

Zadnje, sedmo poglavlje je sinteza istraživačkog rada, odnosno zaključak.

2.OPTIMALNO VALUTNO PODRUČJE

5

Kako bi se bolje razumio pojam optimalnog (zajedničkog) valutnog područja potrebno je

krenuti od teoretskih osnova. Optimalno valutno područje vrijedi za oblik integracije gdje

zemlje članice prihvaćaju valutu koja je fiksirana na određenoj razini te niti jedna središnja vlast

nije u mogućnosti utjecati na valutu nego se za takav specifičan slučaj osniva jedinstvena

matična centralna banka koja usko surađuje s centralnim bankama ostalih članica.

Takav oblik integracije koji se ujedno naziva monetarna unija teoretski se dijeli na dvije

komponente, gdje bi prva bila “unija deviznih tečajeva” odnosno već spomenutog trajnog

fiksiranja tečajeva zemalja članica integracije. Druga komponenta se naziva “konvertibilnost”

koja predstavlja eliminiranje svih oblika kontrola konverzije za kapitalne ili pak tekuće

transakcije koje se odvijaju unutar područja integracije. (V. Bilas, str. 40.)

Razvoj koncepta optimalnog valutnog područja nastao je 1960. godine od strane teoretičara

Mundell-a i McKinnona. Teorija tvrdi da će geografski nezavisno bliske države s instrumentom

korištenja iste valute ostvarivati veće ekonomske i monetarne koristi kada postoji potpuna

mobilnost rada i kapitala nego što bi to bio slučaj kada bi zemlje koristile različitu valutu. U

teoriji se navodi da će zemlje odnosno regije u tim zemljama ostvariti veće koristi monetarnim

integriranjem kada postoji visok stupanj pokretljivosti radne snage između njih, kada postoji

visoki stupanj međusobne trgovine, kada su ekonomski šokovi s kojima se suočavaju identični

te kada postoji adekvatan fiskalni sustav za distribuciju resursa u regije koje su prošle kroz

identičan ekonomski šok. (ibid. str. 42)

Kritike klasične teorije optimalnog valutnog područja iznjedrile su nove spoznaje i nužnost

uvođenja novih kriterija kao što su kriterij o fleksibilnosti cijena i nadnica, simetričnost

poslovnih ciklusa i ostali. (I. Cvečić, V. Kandžija, str. 973.)

Kao najidealniji primjer u praksi optimalnog valutnog područja navodi se EMU (ekonomska i

monetarna unija) koja djeluje na području Europske unije, a svoj početni oblik datira još od

takozvanog pionirskog razdoblja za koje se smatra početak 1960.-ih godina.

6

U nastavku slijedi grafički prikaz funkcioniranja optimalnog valutnog područja popraćen

deskripcijom efekata koje isti može prouzrokovati ovisno na otvorenost i simetričnost

poslovnih ciklusa.

Grafikon 1. Efekti optimalnog valutnog područja

Veća trgovina unutar integracije te veća simetričnost poslovnih ciklusa zemalja pozicionira

integraciju gdje dominiraju koristi od korištenja iste zajedničke valute, no u slučaju gdje vlada

manja otvorenost i gdje su poslovni ciklusi manje simetrični ili pak potpuno asimetrični biti će

izražen efekt troškova korištenja zajedničke valute.

2.1 Teorija endogenosti optimalnog valutnog područja

Nužno je napomenuti teoriju endogenosti optimalnog valutnog područja koje su tvorci Frankel

i Rose. Endogenost govori o tome da kriteriji monetarne unije ne moraju u potpunosti biti

ispunjeni prije stvaranja unije, no da ispunjenost se može dogoditi nakon stvaranja. Rose i

Frankel tvrde da će se trgovina utrostručiti kada se koristi ista valuta i da će to dovesti do učinka

korelacije poslovnih ciklusa između zemalja koje su članice monetarne unije. No, s vremenom

se došlo do krucijalnih spoznaja. Bez obzira na korištenje iste valute ako postoji povećani

volumen trgovine između zemalja svejedno će doći do usklađivanja poslovnih ciklusa. Druga

spoznaja povezana je za specijalizaciju, naime ako u integraciji dođe do specijalizacije u

Dominiraju koristi zajedničke valute

Dominiraju troškovi zajedničke valute

Sim

etri

čno

st p

osl

ovn

ih c

iklu

sa

Trgovina unutar grupe (otvorenost)

Izvor: izrada autora prema “Ekonomika i politika EU”, 2010., V. Kandžija, I. Cvečić

7

pojedinim industrijskim granama to će značiti i mogućnost efekt različitih šokova koji mogu

pogoditi te grane, što umanjuje simetričnost. (A. Saiki, S.H. Kim, str. 2)

Kritike klasične teorije optimalnog valutnog područja iznjedrile su nove spoznaje i nužnost

uvođenja novih kriterija kao što su kriterij o fleksibilnosti cijena i nadnica, simetričnost

poslovnih ciklusa te ostalih krucijalnih kriterija.

3. Korelacija poslovnih ciklusa (primjer EA-18 i Istočna Azija)

Na temelju znanstvenog istraživanja Saiki-a i Kim-a koji su u istraživanju koristili period od 30

godina i primjenu ekonometrijskih formula izrađena je analiza simetričnosti poslovnih ciklusa

Eurozone i Istočne azije. U interpretaciji ovog rada koristi umanjeno razdoblje od originalno

predstavljenog, odnosno kao primjer koristi se period od 2000. do 2010 godine. Rezultati

istraživanja prikazuju usklađenost (neusklađenost) poslovnih ciklusa unutar Europske

monetarne unije i Istočne Azije.

Grafikon 2. Prikaz poslovnih korelacija poslovnih ciklusa odabranog perioda unutar

eurozone

Izvor: A. Saiki, S.H. Kim, 2014., “Business cycle synchronization and vertical trade integration”,

dostupno na:http://www.dnb.nl/binaries/Working%20Paper%20407_tcm46-302107.pdf

0,72 0,70

0,60 0,58

0,65

0,79

0,00

0,10

0,20

0,30

0,40

0,50

0,60

0,70

0,80

0,90

2000. 2002. 2004. 2006. 2008. 2010.

EA-18

8

Usklađenost poslovnih ciklusa u početku promatranog razdoblja iznosio je 0.72 postotnih poena

dok je ta vrijednost opadala sve do vrijeme nastanka ekonomske krize, gdje se može vidjeti

pozitivan utjecaj formiranja monetarne unije. Evidentno je su zemlje članice monetarne unije

zajedničkim naporima uspjele uspostaviti bolju poslovnu klimu i bolju poslovnu usklađenost

kako bi na zajednički način izašle iz recesije i prebrodile krizu. Rastući trend usklađenosti

poslovnih ciklusa se nastavlja od 2007. godine, te je na kraju promatranog razdoblja iznosio

0.79 postotnih poena što je ujedno i najveća poslovna usklađenost unutar promatranih 10

godina.

Grafikon 3. Prikaz poslovnih korelacija poslovnih ciklusa odabranog perioda unutar

istočne Azije

Izvor: A. Saiki, S.H. Kim, 2014., “Business cycle synchronization and vertical trade integration”,

dostupno na: http://www.dnb.nl/binaries/Working%20Paper%20407_tcm46-302107.pdf

Istočna Azija za razliku od eurozone bilježila je rast u korelaciji poslovnih ciklusa, te su ciklusi

bili usklađeniji od europskih sve do 2007. godine kada je nastupila kriza

i umanjila simultano djelovanje poslovnih ciklusa država koje pak nisu u

monetarnoj uniji. Razlika između korelacije europskih poslovnih ciklusa i poslovnih ciklusa

Istočne Azije je 0.11 postotnih poena, što potvrđuje tezu da monetarna unija bolje odgovara na

neočekivane ekonomske šokove.

0,48

0,6

0,7 0,68

0,61

0,68

0

0,1

0,2

0,3

0,4

0,5

0,6

0,7

0,8

2000. 2002. 2004. 2006. 2008. 2010.

Istočna azija

9

4. Ekonomska i monetarna unija (EMU)

Ekonomska i monetarna unija je kroz povijest prošlo kroz tri različite faze kako bi poprimila

današnji kompletni oblik integracije.

Prva faza odvijala se u razdoblju od 3 godine, od 1990. godine do 1993., gdje se intenzivno

radilo na liberalizaciji slobodnog kretanja kapitala kako bi se pospješilo poboljšanje i

usklađivanje gospodarskih rezultata zemalja članica. Neuspjeh je okarakterizirao prvu fazu,

naime poboljšani ekonomski pokazatelji nisu bili implementirani na odgovarajući način te nije

došlo do fiksiranja tečajevima među valutama zemalja članica.

Druga faza se provodila kroz četverogodišnje razdoblje, točnije od 1994. godine do 1998.,

države članice još su posjedovale monetarnu suverenost te je bilo moguće mijenjati paritet

tečaja. Fazu karakterizira osnivanje EMI-a to jest Europskog monetarnog instituta i reforma

statusa nacionalnih središnjih banaka kao i nacionalnog zakonodavstva. U drugoj fazi zemlje

članice imale su zadatak uređenja statuta koji bi bio u skladu s Europskim sustavom središnjih

banaka, a koje sačinjava Europska centralna banka skupa s nacionalnim središnjim bankama

svih država koje su članice. (ibid., str. 962.)

Treća faza slijedila je od 1999. godine kada se ekonomska i monetarna unija u potpunosti

formirala ali zajednička valuta još nije bila u fizičkom opticaju. Za puštanje valute u opticaj

bilo je potrebno kreirati određene kriterije prilagodbe i napretke kako bi monetarna politika bila

u potpunosti stabilna.

Kako bi neka zemlja uvela euro kao službenu valutu primorana je ispuniti kriterije

konvergencije kojih trenutno ima četiri. Kamatni kriterij nalaže da prosječna dugoročna

nominalna kamatna stopa ne smije biti viša iznad 2% prosječne stope triju zemalja koje imaju

najnižu inflaciju unutar Europske unije. Fiskalni kriterij postavlja pravilo da javni dug države

ne smije biti veći iznad 60% od ukupnog BDP-a te da proračunski deficit opće države treba biti

ispod 3%. Inflacijski kriterij postavljen je na način da zabranjuje razinu inflacije iznad 1.5%

iznad prosjeka triju zemalja unutar Europske unije koje imaju najnižu inflaciju. Tečajni kriterij

zapravo je vrsta uvjerenja monetarne stabilnost zemlje koja želi prihvatiti euro, naime da bi

zemlja uvela euro mora udovoljiti tečajnom mehanizmu monetarne fluktuacije, a period je

najmanje dvije godine fluktuacije unutar granica. (https://www.ecb.europa.eu/ecb

/educational/facts/euint/html/ei_004.en.html)

10

Slika 1. Zemlje članice Europske ekonomske i monetarne unije

Izvor: http://www.economist.com/blogs/graphicdetail/2014/11/european-economy-guide

(10.12.2014.)

Ukupan broj članica koje su prihvatile euro kao službenu valutu u Europi je osamnaest, gdje

spadaju Austrija, Belgija, Cipar, Estonija, Finska, Francuska, Njemačka, Grčka, Irska, Italija,

Latvija, Luksemburg, Malta, Nizozemska, Portugal, Slovačka, Slovenija, Španjolska. Ulogu

“promatrača” ima Latvija koja ima u planu uvesti euro od 1. siječnja 2015. godine i kao

potencijalna članica ističe se Rumunjska za koju je predviđen ulazak 01.01.2019. godine.

Činjenica da se nove zemlje pripremaju na prihvaćanje eura kao službene valute i s tim ujedno

gubljenja monetarne ovlasti pokazuje kako je euro od iznimne važnosti ne samo u Europi nego

i u svijetu. Euro je prepoznat kao stabilna valuta što automatski privlači strane direktne

investicije da djeluju u području Europe.

11

5. MOGUĆI POZITIVNI I NEGATIVNI UTJECAJI ZAJEDNIČKE VALUTE

Kao što je prije spomenuto u drugom poglavlju, efekti korištenja zajedničke valute mogu biti

dvojaki. Kakvi efekti prevladavaju najviše odlučuje otvorenost (veća trgovina) zemalja članica

i simetričnost njihovih poslovnih ciklusa. (Kandžija, Cvečić, 2010,) Ako su više otvoreni i

ciklusi su simetrični prevladavaju pozitivni efekti:

- olakšava trgovinu i putovanje kroz zemlje koje dijele istu valutu (eliminacija

transakcijskih troškova)

- veća gospodarska stabilnost - ECB kontrolira monetarnu politiku i pojedini političari

nemaju mogućnost prevelikog utjecaja i stoga je rizik od korupcije smanjen, anuliran je

tečajni rizik, cijene su transparentnije i postoji niska stopa inflacije. Takva situacija

ohrabruje investitore da ulažu u zemlje članice monetarne unije

- Zajednička valuta stvara identitet u Svijetu – znak političke integracije između zemalja

Ukoliko je situacija obratna, i zemlje nisu dovoljno otvorene te poslovni ciklusi nisu simetrični,

moguće je da prevladavaju negativni efekti:

- Zajednička valuta postaje identitet – dovodi se u pitanje neovisnost zemalja članica

- Gubitak monetarnog suvereniteta eliminira instrumente kojima se zemlja može služiti

za povećanje vlastite konkurentnosti (primjer: Italija je konstantno devalvirala svoju

valutu kako bi bila izvozno konkurentnija)

- Eurozona nije optimalno valutno područje, odnosno zemlje su prerazličite da bi

omogućile savršeno funkcioniranje Eura.

- Postoje zamjerke kako ECB previše brine o niskoj inflaciji, umjesto o poticanju

konkurentnosti i smanjivanju nezaposlenosti

Istraživanja su pokazala kako Eurozona nije u potpunosti homogena integracija jer postoje

velike razlike u stopama nezaposlenosti među zemljama, te kako neke zemlje Eurozone

drugačije reagiraju kada su suočene s krizom. Najbolji primjer heterogenosti jest reakcija i

oporavak Njemačke i Grčke prilikom suočavanja s krizom, što govori da su gospodarstva za

sad prerazličita kako bi omogućila savršeno funkcioniranje Eura.

12

6. USPOREDBA ODREĐENIH EKONOMSKIH ČIMBENIKA ODABRANIH ZEMALJA

UNUTAR I IZVAN EUROZONE

Kao odabrane zemlje uzete su Slovenija, Slovačka i Češka. Potonja predstavlja zemlju koja nije

prihvatila Euro, dok su prve dvije zemlje predstavnici zemalja koje su prihvatile zajedničku

valutu i ušle u monetarnu uniju. Uspoređivati će se efekti na odabrane ekonomske čimbenike

prije i nakon ulaska u monetarnu uniju, te na primjeru Češke kako se razvijalo gospodarstvo

bez implementacije Eura. Međutim, prije toga valja istražiti kako je ulazak u zajedničku

monetarnu uniju djelovao na izvoz prvih 11 zemalja članica.

Grafikon 4. Izvoz u milijunima eura, prvih 11 zemalja Eurozone (2002. – 2013.)

Izvor: Eurostat

Vidljivo je kako svih 11 zemalja članica bilježe rast izvoza (uz iznimke Irske i Finske). Stupanje

u monetarnu uniju u teoriji povećava trgovinu između zemalja, povećava efikasnost

gospodarstva i smanjuje rizike poslovanja, no pitanje da li je povećani izvoz direktan rezultat

stupanja u monetarnu uniju ostaje za dodatna istraživanja.

0

200000

400000

600000

800000

1000000

1200000

Belgium Germany Ireland Spain France Italy Netherlands Austria Portugal Finland

2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012 2013

13

6.1 Izvoz

Grafikon 5. Izvoz Slovenije u milijunima Eura, 2002. – 2013.

Izvor: eurostat

Žuta zvjezdica označava godinu kada je zemlja ušla u monetarnu uniju. U Sloveniji je vidljivo

kako ne nakon inicijalnog šoka zbog preuzimanja eura i krize koja je nastupila krajem 2008.

godine izvoz pao, ali se nakon izlaska iz krize strmoglavo povećao.

Grafikon 6. Izvoz Slovačke u milijunima Eura, 2002. – 2013.

Izvor: eurostat

Slovačka je i prije uvođenja eura imala tendenciju rasta izvoza, nakon početnog šoka zbog

uvođenja eura i nastupa krize, nastavila je s tendencijom rasta izvoza.

0

10000

20000

30000

40000

50000

60000

70000

2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012 2013

0

10000

20000

30000

40000

50000

60000

2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012 2013

14

Grafikon 7. Izvoz Češke u milijunima Eura, 2002. – 2013.

Izvor: eurostat

Kako na prikazanome grafu nema istaknute žute zvjezdice znači da Češka nikad nije ušla u

monetarnu uniju. Situacija je slična kao i kod Slovačke, Češka je imala pad izvoza također u

2009. godini kao i Slovačka i Slovenija, iako nije imala šok uvođenja eura što dovodi do

zaključka kako pad izvoza u prethodne dvije države nije uvjetovan šokovima izazvanim

uvođenjem eura, već zbog nastupa krize u Europi. Također, nakon što je prebrodila krizu

Češka je nastavila tendenciju rasta izvoza, doduše ne tako velikim stopama kao što to radi

Slovačka.

6.2 Mjesečna kamatna stopa

U ovom poglavlju uspoređivati će se tromjesečne kamatne stope zemalja Eurozone (u koje

spadaju Slovačka i Slovenija) i zemalja Europske Unije koje se ne nalaze u Eurozoni.

Grafikon 8: Mjesečna kamatna stopa zemalja eurozone (2013M12 – 2014M12)

Izvor: eurostat

0

20000

40000

60000

80000

100000

120000

2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012 2013

Češka, izvoz u mil. €, 2002. - 2013.

0

0,1

0,2

0,3

0,4

Euro area (changing composition)

15

Vidljivo je kako kamatna stopa u Eurozoni imala tendenciju smanjivanja i dosegla je rekordno

nisku stopu te se nakon toga pojavljuje tendencija održavanja niske kamatne stope. Najviša

kamatna stopa u posljednjih 12 mjeseci u Eurozoni iznosila je 0,35 dok je najniža iznosila 0,1.

Grafikon 9: Mjesečna kamatna stopa Češke (2013M12 – 2014M12)

Izvor: eurostat

Mjesečna kamatna stopa je na približno istoj razini u posljednjih 12 mjeseci bez nekih većih

oscilacija, najviša je iznosila krajem 2013. godine, 0,38, dok je najmanje krajem 2014. godine

iznosila najmanju razinu od 0,34.

Grafikon 10: Mjesečna kamatna stopa zemalja EU koje nisu članice Eurozone

(2013M12 – 2014M12)

Izvor: eurostat

0

0,05

0,1

0,15

0,2

0,25

0,3

0,35

0,4

Czech Republic

0,00

0,50

1,00

1,50

2,00

Prosjek kamatnih stopa članica EU koje nisu u Eurozoni

16

Prosjek kamatnih stopa je puno veći van Eurozone. To je zato jer postoje određene zemlje s

vrlo visokim kamatnim stopama poput Mađarske (2,99), Rumunjske (2,72), Poljske (2,60), a

postoje i one s vrlo niskim kamatnim stopama poput Češke. (Eurostat, 2014)

Zaključak je kako su kamatne stope puno povoljnije unutar Eurozone nego izvan nje,

međutim postoje zemlje izvan Eurozone koje imaju prihvatljive kamatne stope poput

promatrane zemlje Češke.

17

7. ZAKLJUČAK

Veća trgovina unutar integracije i veća simetričnost poslovnih ciklusa zemalja znači i veće

pozitivne efekte za integraciju, vrijedi i obratno. Usklađenost poslovnih ciklusa EA-18 je 2010.

godine bila veća nego deset godina prije, 2000. godine. To govori kako je usprkos krizi došlo

do povećanja simetričnosti poslovnih ciklusa i pozitivnih učinaka monetarne unije u Europi.

Zemlje Istočne Azije imaju nešto veće fluktuacije pri usklađivanju poslovnih ciklusa, ali su u

periodu od 2000. do 2010. ipak ostvarili pozitivni pomak iako još uvijek nemaju razinu

korelacije kakvu ima EA-18. Razlika je 0,11 postotnih poena u korist EA-18 što potvrđuje tezu

da monetarna unija bolje odgovara na neočekivane ekonomske šokove. Kako bi neka zemlja

uvela euro kao službenu valutu potrebno je da ispuni četiri kriterija konvergencije. To su javni

dug ispod 60% razine BDP-a, nominalna kamatna stopa ne smije biti viša iznad 2% prosječne

stope triju zemalja koje imaju najnižu inflaciju unutar EU, proračunski deficit opće države ne

smije biti veći od 3% i inflacija ne smije biti viša od 1,5% od prosjeka triju zemalja EU koje

imaju najnižu inflaciju. Činjenica da se nove zemlje pripremaju za prihvaćanje Eura usprkos

gubitku monetarne vlasti pokazuje kako je Euro od iznimne važnosti ne samo u Europi nego i

u svijetu. Prepoznat je kao stabilna valuta i tako automatski više privlači investitore. Eliminacija

transakcijskih troškova, veća gospodarska stabilnost i identitet u svijetu samo su neki od

pozitivnih efekata zajedničke valute. Razlike između zemalja, gubitak monetarnog suvereniteta

i previše brige o niskoj inflaciji umjesto o poticanju konkurentnosti i smanjivanju

nezaposlenosti su neke od negativnih posljedica uvođenja Eura. Činjenica je kako Eurozona

trenutno nije dovoljno homogena da iskoristi sve potencijalne pozitivne učinke koje zajednička

valuta nudi. Usporednom analizom Slovačke, Češke i Slovenije nije se moglo doći do

konkretnih zaključaka o učincima uvođenja Eura na izvoz zemalja, jedino što se može sa

sigurnošću zaključiti jest činjenica kako je izvan Eurozone kamatna stopa na dosta višoj razini

nego unutar nje.

18

LITERATURA

I KNJIGE:

1. Cvečić, I., Kandžija, V. 2010. „Ekonomika i politika Europske Unije“, Ekonomski

fakultet sveučilišta u Rijeci

II INTERNET IZVORI:

A) ČLANCI:

1. Frankel, J.A, Rose, A.K. 1996. „The Endogeneity of the Optimum Currency Area

Criteria“

2. Barell, R., Gottschalk, S., Holland, D., Khoman, E. 2008. „The impact of EMU on

growth and employment“

3. Bilas, V. 2007. „Trgovinska povezanost Hrvatske i EU“, zbornik Ekonomskog

fakulteta u Zagrebu

4. Bilas, V. 2005. „Teorija optimalnog valutnog područja; euro i Europska monetarna

unija“

5. Saiki, A., Kim, S.H. 2014., “Business cycle synchronization and vertical trade

integration“

6. Belke, Spies 2008. „Enlarging the EMU to the east: what effects on trade?“

7. De Grauwe, P., Skudelny, F., 2000. „The impact of EMU on trade flows“

B) OSTALI IZVORI:

1. http://ec.europa.eu/economy_finance/publications/publication12413_en.pdf

2. http://ec.europa.eu/economy_finance/publications/publication_summary12415_en.htm

3. http://www.efta.int/media/documents/advisory-bodies/consultative-committee/cc-

opinions/impact-of-common-currency.pdf

4. http://ec.europa.eu/economy_finance/publications/economic_paper/2013/pdf/ecp491_

en.pdf

5. http://www.equilibrium.umk.pl/plikidopobrania/2013_4_1_cieslik.pdf

19

6. http://dare.uva.nl/record/1/346999

7. http://works.bepress.com/cgi/viewcontent.cgi?article=1018&context=claudio_vicarelli

8. http://mpra.ub.uni-muenchen.de/43472/1/MPRA_paper_43472.pdf

9. https://www.ecb.europa.eu/stats/pdf/exchange/Methodological_note_MoBu_Jan2012.

pdf?b2bedf4b7930c41266a66ebea5de96c5

10. http://epp.eurostat.ec.europa.eu/portal/page/portal/balance_of_payments/data/main_ta

bles

11. http://epp.eurostat.ec.europa.eu/portal/page/portal/interest_rates/data/main_tables

12. http://www.imf.org/external/pubs/ft/wp/2004/wp04154.pdf

13. http://www.nbs.sk/_img/Documents/BIATEC/BIA06_06/2_6.pdf

14. https://econ.duke.edu/uploads/assets/dje/2004_Symp/Julie%20DeRoo.pdf

20

POPIS GRAFIKONA:

Grafikon 1 Efekti optimalnog valutnog područja……………………………………………...6

Grafikon 2. Prikaz poslovnih korelacija poslovnih ciklusa odabranog perioda unutar

eurozone……………………………………………………………………………………..…7

Grafikon 3. Prikaz poslovnih korelacija poslovnih ciklusa odabranog perioda unutar istočne

Azije……………………………………………………………………………………………8

Grafikon 4. Izvoz u milijunima eura, prvih 11 zemalja Eurozone (2002. – 2013.)…………..12

Grafikon 5. Izvoz Slovenije u milijunima Eura, 2002. – 2013…………………………….....13

Grafikon 6. Izvoz Slovačke u milijunima Eura, 2002. – 2013………………………………..13

Grafikon 7. Izvoz Češke u milijunima Eura, 2002. – 2013…………………………………..14

Grafikon 8: Mjesečna kamatna stopa zemalja eurozone (2013M12 – 2014M12)……………14

Grafikon 9: Mjesečna kamatna stopa Češke (2013M12 – 2014M12)………………………..15

Grafikon 10: Mjesečna kamatna stopa zemalja EU koje nisu članice Eurozone (2013M12 –

2014M12)……………………………………………………………………………………..15