Uss

www.perpetuum-lab.com.hr

1

Najvanija karakteristika studija (uenja na sveuilitu za razliku od uenja u srednjoj koli) je:

1. Vea vlastita odgovornost 2. Manja sloboda u rasporedu vremena 3. Vei utjecaj roditeljskog doma 4. Manja sloboda u izboru prioriteta 5. Postojanje sigurnosti pred novim odlukama

Prema Bloomovoj taksonomiji znanja, najnie je puko prisjeanja, a najvie:

1. Razumijevanje 2. Vrednovanje 3. Analiza 4. Primjena 5. Sinteza

Stanje nepotpunog zdravlja nakon preboljele bolesti naziva se:

1. Prodrom 2. Fastigium 3. s.decrementi 4. rekonvalescencija 5. rehabilitacija

Izraz alopatska medicinaoznaava poglavito:

1. alternativnu medicinu 2. narodnu medicinu 3. tradicionalnu medicinu iz prolosti 4. lijeenje sredstvima koja djeluju suprotno simptomima bolesti 5. lijeenje sredstvima koja izazivaju iste simptome

Pod polipragmazijom se podrazumijeva:

1. dijalektiki pristup medicini 2. odnos opeg i specijalnog u medicini 3. lijeenje s veim brojem lijekova nego to je potebno 4. sintetiko poimanje medicine 5. praktina primjena medicinskih metoda bez teorijskog razumijevanja njihovog djelovanja

Medicinska tehnologija podrazumijeva:

1. metode rada u medicini


2

2. sprave koje se koriste u medicini 3. postupke, opremu i ljude koji ju upotrebljavaju 4. ininjering u medicini 5. primjenu tehnika preuzetih iz drugih disciplina

Pandemija je:

1. sporadina pojava neke bolesti tijekom duljeg vremenskog razdoblja 2. pojava bolesti kod veeg broja osoba na istom podruju unutar kratkog razdoblja 3. pojava neke bolesti na vie kontinenata 4. grana epidemologije 5. pojava neke bolesti kod ivotinja

Prva karantena za sumnjive brodove uvedena je: 1. 1301. god. u Veneciji 2. 1510. god. u Londonu 3. 1220. god. u Carigradu 4. 1377. god. u Dubrovniku 5. 1600. god. u Rotterdamu

Florence Nightingale utemeljila je:

1. modernu sestrinsku slubu 2. suvremenu patologiju 3. socijalnu medicinu 4. modernu psihologiju 5. topografsku anatomiju

William Harvey (1578 1857) opisao je:

1. optok krvi 2. mikroorganizme 3. limfne ile 4. srednje uho 5. nita od navedenog nije tono

Antony van Leeuwenhoek (1632 1723) pronaao je i usavrio:

1. otoskop 2. mikroskop 3. fonendoskop 4. vagu 5. termometar

Fenomen kirurke rukavice oznauje pojavu da:

1. zdravstveni sustav ne njeguje izravan kontakt s populacijom (smanjenje primarne zdravstvene zatite)

2. u postojeem zdravstvenom sustavu dolazi do poveanja broja kirurga u odnosu na ostale specijalnosti

3. u puanstvu raste proporcija oteenja zdravlja koja se smatraju boleu 4. stvarna praksa vie ovisi o broju i znanju strunjaka nego o postojeim bolestima 5. bolesnici trae pomo i kada ona nije potrebna


3

Podjelu na pikniki, leptosomni i atletski habitus uveo je:

1. Hipokrat 2. Galen 3. Paraceizo 4. Borelli 5. Kretschmer

Calmette i Guerin su pronali:

1. virus morbila 2. virus influence 3. antirabinu vakcinaciju 4. BCG vakcinaciju 5. nita od navedenog

Pojam jedinstvene medicine oznauje povezanost, odnosno jedinstvo u shvaanju: 1. humanizma i lijeenja 2. obrazovanja, zdravstvenog prosvjeivanja i zatite okolia 3. preventivne, kurativne i socijalne medicine 4. svih medicinskih disciplina i specijalnosti 5. medicinske znanosti i prakse Lijenika deontologija bavi se:

1. prouavanjem zubi 2. anatomijom 3. genetikom 4. pravima i dunostima lijenika 5. prouavanjem bolesti plua

Lijenik je zakljuio da je potrebno kirurko lijeenje (operacija) da bi se lijeilo bolesno stanje odraslog prisebnog pacijenta. Lijenik je zakonski obvezan da pacijentu objasni, s ciljem da dobije njegov informirani pristanak za postupak, sve dolje navedene informacije osim:

1. nain i svrhu predloenog lijeenja 2. lijenikova uspjenost (u %) pri upotrebi predloene metofe 3. rizik i posljedice predloenog lijeenja 4. realno mogua alternativa lijeenja 5. prognoza ako se ne poduzme predloeno lijeenje

Zajednica Roma u velikom gradu zamoli lijenika da podupre njihov zahtjev za uspostavljanje nove zdravstvene stanice u kvartu gdje oni predstavljaju veinu. Sljedeeg tjedna pojave se predstavnici zajednice Albanaca traei isto. Vjerojatno e se nai sredstva za jednu ZS ali teko za obadvije, pa, premda lijenik smatra da postoji velika, vrlo vjerojatno podjednaka, potreba kod obadvije grupe izabrao je da podupre zahtjev zajednice Roma, jer su se oni javili prvi. Na temelju koje pravednosti je lijenik donio odluku?

1. proceduralne 2. distributivne 3. retributivne 4. kompetitivne


4

5. kompenzatorne enevska formulacija Hipokratove zakletve izraena je godine:

1. 1850. 2. 1910. 3. 1930. 4. 1948. 5. 1970.

U enevskoj zakletvi, govorei o obvezi da se pomae svim pacijentima bez obzira na njihove znaajke, spominju se sve osim:

1. spola 2. rase 3. nacionalnosti 4. vjere 5. politike i rasne pripadnosti

SOCIJALNA MEDICINA Vitalna statistika biljei, prati i prouava:

1. kretanje bolesti i uzroke smrti 2. nastanak i irenje epidemija 3. prisutnost i utjecaj okolinskih faktora 4. djelatnost zdravstvene slube, broj i vrste zdravstvenih radnika i zdravstvenih ustanova 5. najvanije ivotne dogaaje nekog naroda: raanje, umiranje, sklapanje i rastave brakova

i migracije Prirodni prirataj je pokazatelj koji govori koliko u jednoj godini na 1000 stanovnika ima:

1. ivoroene djece 2. sve roene djece 3. djece koju rode ene u fertilnoj dobi 4. ivoroene djece minus umrle u dojenakoj dobi 5. ivoroene djece minus svih umrlih

Glavni uzroci smrti mladih od 10 do 24 godina su:

1. zarazne bolesti 2. nesretni sluajevi, povrede, trovanja 3. bolesti krvoilnog sustava 4. bolesti ivanog sustava 5. maligne neoplazme

Zdravstvena zatita adolescenata ima veliko znaenje za zdravlje zbog:

1. niske otpornosti organizma 2. estog obolijevanja 3. pobola od zaraznih bolesti 4. stvaranja navika i stila ivota 5. visoke smrtnosti


5

Odsutnost bolesti, struni (medicinski) model pristupa rizinim skupinama uz specifinu patologiju kao glavni interes, te uz rjeenja koja se nameu, a glavni nosioci aktivnosti su profesionalci i zdravstvena sluba, bitna su obiljeja:

1. unapreenja zdravlja 2. preventivne medicine 3. kurativne medicine 4. rehabilitacije 5. javnog zdravstva

Andrija tampar je 1926. godine dao deset principa na kojima se treba osnovati rad i organizacija zdravstvene slube. Koji od navedenih principa nije tono citiran?

1. pitanje narodnog zdravlja i rad na njegovom unapreenju je monopol lijenika 2. lijenik moe biti ekonomski ovisan od bolesnika 3. pitanje narodnog zdravlja od veeg je ekonomskog nego humanitarnog znaenja 4. glavno mjesto lijenikog djelovanja su laboratorij i ordinacije 5. individualnom terapijom lijenik moe mnogo postii

Puenje se proirilo iz:

1. Egipta, gdje je bilo popularno jo u faraonsko doba 2. Kine, odakle ga je Marko Polo preko Venecije donio u Europu 3. Amerike, odakle se preko Engleske proirilo na cijeli svijet 4. Turske i preko naih krajeva nametnuto Europi i svijetu 5. Afrike, odakle su ga Arapi donijeli u Europu

Za sljedea etiri pitanja izaberi (odredi) tip opisane prevencije: Lijeenje pacijenata s gonorejom:

1. primarna prevencija 2. sekundarna prevencija 3. tercijarna prevencija 4. primarna i sekundarna prevencija 5. primarna, sekundarna i tercijarna prevencija

Lijeenje pacijenta koji je dobio infarkt:


Cijepljenje protiv gripe:

1. primarna prevencija 2. sekundarna prevencija 3. tercijarna prevencija


6

4. primarna i sekundarna prevencija 5. primarna, sekundarna i tercijarna prevencija

Program masovnog otkrivanja raka dojke:


Bihejvioralni pristup u zdravstvenom odgoju najvie naglaava:

1. znanje 2. emocije i stavove 3. racionalnost 4. naviku i trening 5. drutvenu odgovornost i podrku

Empirijska istraivanja pokazuju da drutvene nejednakosti djeluju kod siromanijih, manje obrazovanih i potlaenih na sve osim:

1. poveanje smrtnosti 2. poveanje pobola 3. nemarno zdravstveno ponaanje 4. uestalost stresa 5. broj samoubojstava

Broj lijenika na 1000 stanovnika je najvii u:

1. ekonomski razvijenim zemljama 2. Zapadnoj Europi 3. Japanu 4. bivim socijalistikim zemljama 5. skandinavskim zemljama

Zavod za javno zdravstvo preteno se bavi:

1. praenjem zdravstvenog stanja stanovnitva, pojava i irenja bolesti 2. izradom nacrta zakona 3. lijeenjem bolesnika 4. cijepljenjem 5. proizvodnjom cijepiva

Na jednog lijenika u Republici Hrvatskoj dolazi priblino:

1. 100 stanovnika 2. 500 stanovnika 3. 750 stanovnika 4. 1750 stanovnika 5. 2200 stanovnika

Deklaracija o primarnoj zdravstvenoj zatiti donesena je u:


7

1. Kopenhagenu 2. enevi 3. Vancouvenu 4. Otawi 5. Alma-Ati

Ustanove koje vre istovremeno kurative i preventivne zadatke u borbi protiv bolesti vee socijalne vanosti i zdravstvenu zatitu i skrb odreenih grupa stanovnitva nazivaju se:

1. bolnice 2. dispanzeri 3. klinike 4. medicinski centri 5. poliklinike

Timski rad najbolje je opisan kao:

1. potpomaganje lanova grupe meu sobom 2. vie osoba koje se zajedniki natjeu s drugom grupom osoba 3. rad vie osoba na rjeavanju jednog problema 4. rad strunjaka razliitih sposobnosti sa zajednikim ciljem 5. rad vie osoba na istom zadatku

Za voditelja tima nije neophodno da posjeduje:

1. umijee organizacije i upravljanja 2. umijee nametanja svojeg miljenja 3. sposobnost komunikacije i rada s ljudima 4. sposobnost uvaavanja tueg miljenja 5. sposobnost logikog rasuivanja i zakljuivanja

MEDICINSKA SOCIOLOGIJA Uputstvo: Tip I = jedan toan odgovor, Tip II = vie tonih odgovora Tip II

Websterov rjenik definira zdravlje kao: 1. fiziko blagostanje 2. mentalno blagostanje 3. vedrinu 4. osloboenost defekta bola i bolesti 5. nita od navedenog nije tono

Tip I

Koncept tegoba bolnost oboljenje (eng. Illness) odnosi se na:


8

1. objektivno opaanje simptoma 2. subjektivni doivljaj zdravstvenog stanja 3. definiranje skupine identinih simptoma od strane lijenika 4. dijagnozu alternativnog lijenika 5. sve od navedenog je tono

Tip I

Teorija klica (germinativna teorija) razvila se kao posljedica ideje o: 1. viedimenzionalnom karakteru bolesti 2. specifinoj etiologiji bolesti 3. socijalnom konceptu bolesti 4. ekolokom konceptu bolesti 5. demonistikom konceptu bolesti

Tip II

Uzroci svih mentalnih poremeaja prema biomedicinskom modelu su: 1. organskog ili biokemijskog karaktera 2. genetskog ili fiziologijskog karaktera 3. individualno psiholokog karaktera 4. grupno dinamikog karaktera 5. socijalnog karaktera

Tip I

U modelu drutvene reakcije osnovicu za tumaenje duevnih poremeaja ini: 1. ideja o potrebi reakcije na duevnog bolesnika 2. ideja o mentalnim bolestima 3. negiranje patoloke prirode duevnih bolesti 4. stav da smo svi mi pomalo ludi 5. nita od navedenog

Tip I

Hendersonov model odnosa lijenika i pacijenta okrenut je: 1. unutranjim odnosima lijenika i pacijenta 2. odnosima lijenika i pacijenta u kontekstu medicine kao sub sustava graanskog drutva 3. socijalno-ekonomskim odnosima 4. odnosima lijenika i pacijenta kao zdravog i bolesnog ovjeka 5. sve je od navedenog tono

Tip II

Prema Parsonsu postoje sljedei faktori od kojih ovisi status pojedinca u drutvu: 1. roenje, osobne kvalitete 2. postignua, posjedovanja 3. autoritet 4. nelegitimna sredstva 5. nacionalna pripadnost


9

Tip II

U kreiranju modela odnosa lijenik pacijent Parsons je poao od sljedeih pretpostavki: 1. dobro zdravlje je jedan od funkcionalnih preduvjeta drutvenog sustava 2. bolest i zdravlje su zbog svoje vanosti i dio kulture 3. zdravstvena zatita je odnos drutvenih uloga 4. socijalne uloge u odnosima zdravstvene zatite obrazni (patterned) su dijelovi kulture 5. odnos izmeu lijenika i pacijenta isti je interpersonalni odnos

Tip II

Privilegije koje uiva pacijent ako prihvaa ulogu bolesnika prema Parsonsu su: 1. izuzimanje od odgovornosti za vlastito stanje 2. izuzimanje od odgovornosti za nekompatentnost alternativnog lijenika 3. izuzimanje od izvravanja normalnih socijalnih obaveza 4. izuzimanje od potivanja moralnih normi drutva 5. nijedan odgovor nije toan

Tip I

Definirajui ulogu lijenika Parsons je izdvojio sljedee aspekte uloge lijenika: 1. struna specifinost i autonomija 2. funkcija legitimizacije 3. afektivni neutralizam 4. orijentacija prema univerzalizmu i funkcionalna specifinost 5. sve je tono

Tip II

Uloga pacijenta u modelu odnosa Szasz Hollender-a je sljedea: 1. aktivnost/pasivnost pacijent je primalac 2. voenje/suradnja pacijent participira u partnerstvu 3. uzajamno djelovanje pacijent je suradnik 4. uzajamno suprotstavljanje pacijent je u sukobu 5. uzajamno davanje pacijent je davalac

Tip I

Prema Freidsonovoj teoriji sukob lijenika i pacijenta nastaje zato: 1. to svatko od njih nastoji ostvariti svoje zahtjeve 2. to se pacijent suvie podreuje utjecaju drugog osoblja 3. to pacijent nema vremena da saslua lijenika 4. to lijenik nije dovoljno osposobljen 5. prema Freidsonovoj teoriji nema sukoba izmeu lijenika i pacijenta

Tip II

Prema Heyes Bautisti razlike izmeu laikog i profesionalnog medicinskog znanja su u sljedeem:

1. pacijentovo znanje je neformalno, a lijenikovo formalno 2. pacijent ima razliite izvore znanja, a lijenik ekskluzivne 3. pacijentovo znanje je promjenjivo, a lijenikovo nepromjenjivo


10

4. pacijent ga stjee sluajno, a lijenik struktuirano 5. pacijent stalno poveava irinu znanja, a lijenik specijaliziranost

Tip II

Prema Glasaru o Straussu bijeg u argon u komunikaciji lijenika i pacijenta doprinosi: 1. mistici i autonomiji lijenika 2. poboljanju komunikacije s pacijentom 3. umanjuje uspjenost lijeenja i suradnje 4. unapreuje ozdravljenje pacijenta 5. zatiti lijenika od pogreke

Tip II

Sintagma zdravstveno ponaanje kao generiki termin izraava razliite oblike ljudskog ponaanja. Ti oblici su:

1. pozitivno zdravstveno ponaanje 2. preventivno zdravstveno ponaanje 3. bolesniko ponaanje 4. ponaanje u ulozi bolesnika 5. nita od navedenog

Tip I

Bolesniko ponaanje je ona aktivnost: 1. koju poduzima osoba koja sebe smatra zdravstveno ugroenom 2. koju poduzima osoba koja se osjea bolesnom 3. koju poduzima osoba koja ima legitimizirani status bolesnika 4. koju poduzima osoba kad izie iz bolnice 5. koju poduzima zdrava osoba u cilju preventivne zatite

Tip I

Odnos izmeu kronine bolesti i kvalitete ivota Strauss je izrazio sljedeim problemima prilagoavanja:

1. medicinske krize, reimi lijeenja 2. kontrola simptoma, promjena rasporeda vremena 3. socijalna izolacija, tok bolesti 4. procesi normalizacije 5. sve je tono

Tip II

Teorija stresa se prema sljedeim komponentama uklapa u znanstveno medicinski kliniki model:

1. djelovanje stresa na neurolokoj, endokrinolokoj i fiziologijskoj ravni laboratorijski je dokazivo

2. stres je isti subjektivni doivljak 3. potencijalni stresogeni utjecaj je mjerljiv 4. matematiki i statistiki je mogue izraunati povezanost stresa i bolesti 5. djelovanje stresa ne moe se dokazati na ivotinjama


11

Tip II

Ideja koncept stresa izveden je iz shvaanja ljudske prirode kao: 1. funkcionalne 2. darvinistike 3. homeostatske 4. transcendetalne 5. avanturistike

Tip I

Zajedniki element svih stresnih situacija ( trauma, straha, brige, zamora, smrti ) prema Schwabu i Pritchardu je:

1. prekid veza samo sa blinjima 2. prekid veza sa lijenicima 3. prekid svih socijalnih odnosa bilo stvarni ili prijetei 4. prekid svih telefonskih veza 5. prekid veza sa stvarnou

Pitanja medicinska sociologija, rok 22.03.2007 Esejskog tipa Napii sve to zna o sekundarnoj viktimizaciji. Opii slinosti i razlike izmeu javnog zdravstva, medicinske sociologije i socijalne medicine. Modeli zdravlja. Druga grupa je imala: napisat i objasnit tablicu Hudsonova matrica Stres i socijalna podrka. Kada je napisan prvi udbenik medicinske sociologije? Medicinski sociolozi izuavaju? Kritike psihoanalitikog modela? Tko je 1991 objavio studiju o abnormalnoj podjeli rada? Zdravlje prema WHO je kakva definicija? Obveze pacijenta prema Parsonu? Drutvena stratifikacija oituje se?

Uss

Documents

Transcript of Uss