USPOREDNA ANALIZA PODUZEĆA FARMACEUTSKE INDUSTRIJE …oliver.efri.hr/zavrsni/883.B.pdf ·...
Transcript of USPOREDNA ANALIZA PODUZEĆA FARMACEUTSKE INDUSTRIJE …oliver.efri.hr/zavrsni/883.B.pdf ·...
SVEUČILIŠTE U RIJECI
EKONOMSKI FAKULTET
MARTINA ZEC
USPOREDNA ANALIZA PODUZEĆA FARMACEUTSKE INDUSTRIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ
DIPLOMSKI RAD
Rijeka, 2015.
SVEUČILIŠTE U RIJECI
EKONOMSKI FAKULTET
USPOREDNA ANALIZA PODUZEĆA FARMACEUTSKE
INDUSTRIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ
DIPLOMSKI RAD
Predmet: Kontroling
Mentor: dr.sc. Neda Vitezić
Studentica: Martina Zec
Studijski smjer: Menadžment
JMBAG: 0081129104
Rijeka, lipanj, 2015.
SADRŽAJ
1. UVOD ........................................................................................................................... 1
1.1. Predmet istraživanja ............................................................................................... 2
1.2. Svrha i cilj istraživanja .......................................................................................... 2
Ciljevi istraživačkog rada su : ....................................................................................... 2
1.3. Znanstvene metode ................................................................................................ 2
1.4. Struktura rada ......................................................................................................... 3
2. OPĆENITO O USPOREDNOJ ANALIZI ILIBENCHMARKINGU ......................... 5
2.1. Pojam i cilj benchmarkinga ................................................................................... 5
2.2. Svrha i uloga benchmarkinga ................................................................................ 7
2.3. Vrste benchmarkinga ............................................................................................. 8
2.4. Primjena benchmarkinga ..................................................................................... 11
3. OPĆENITO O FARMACEUTSKOJ INDUSTRIJI ................................................... 16
3.1. Farmaceutska industrija u Europskoj uniji .......................................................... 16
3.2. Farmaceutska industrija u Republici Hrvatskoj ................................................... 21
3.3. Vodeća poduzeća farmaceutske industrije u Republici Hrvatskoj ...................... 22
4. USPOREDNA ANALIZA POSLOVANJA PODUZEĆA FARMACEUTSKE INDUSTRIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ U RAZDOBLJU OD 2010. – 2013.
GODINE ......................................................................................................................... 26
4.1. Usporedba proizvodnih programa ....................................................................... 26
4.2. Usporedba prihoda ............................................................................................... 27
4.3. Usporedna analiza imovine i izvora imovine....................................................... 29
5. OCJENA POSLOVANJA PODUZEĆA FARMACEUTSKE INDUSTRIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ ........................................................................................... 38
6. ZAKLJUČAK ............................................................................................................. 77
POPIS LITERATURE .................................................................................................... 79
POPIS ILUSTRACIJA ................................................................................................... 81
1
1. UVOD
Zahvaljujući napretku znanosti i tehnologije, istraživanje farmaceutske industrije ulazi u
novu eru razvoja lijekova koji poboljšavaju zdravlje i kvalitetu života ljudi diljem
svijeta. Farmaceutska industrija ima dvije ključne uloge, a to su proizvodnja sigurnih i
učinkovitih lijekova za zaštitu zdravlja i stvaranje poslovnog okruženja koje potiče
istraživanje i inovacije kojim će se povećati konkurentnost gospodarstva. Farmaceutska
industrija je jedna od najznačajnijih i vodećih visokotehnoloških industrija u Europskoj
uniji. U Hrvatskoj, farmaceutska industrija prepoznata je kao jedna od glavnih industrija
u nacionalnoj industrijskoj strategiji. Procjenjuje se da je proizvodnja farmaceutske
industrije u Europskoj uniji u 2013. godini iznosila 217 milijardi eura (Sektorske
analize, 2014., str. 7.). Od svih industrija ona ima najveću dodanu vrijednost po
zaposleniku, a također je i industrija s najvećim udjelom izdataka za istraživanje i
razvoj. Međutim, bez obzira što izdvaja velika sredstva u napredak i dalje zaostaje za
konkurencijom kojoj je izložena. Proizvodnja farmaceutske industrije u Hrvatskoj 2013.
godine procjenjuje se na 455 milijuna eura sa 5.900 zaposlenih. Farmaceutska industrija
u Hrvatskoj, ali i u svijetu susreće se s izazovima poput rastućih troškova istraživanja i
razvoja, rastućom konkurencijom i mjerama štednje. Loše gospodarske prilike u
Hrvatskoj, ali i sve jača konkurencija utjecale su na poslovanje farmaceutske industrije.
Usporedna analiza poduzeća farmaceutske industrije provest će se metodom
benchmarkinga kojom se usporedbom s najboljima povećava dugoročna konkurentnost
poduzeća u suvremenim uvjetima poslovanja. U cilju poboljšanja benchmarking
predstavlja široko rasprostranjenu praksu u poslovnome svijetu koja se razvila
osamdesetih godina prošloga stoljeća. Ključan je u postizanju najboljeg poslovnog
procesa u pogledu finalnog proizvoda, usluge ili prakse. U poslovnoj praksi
benchmarking je instrument kojim organizacija kontinuirano uspoređuje i mjeri vlastito
poslovanje u odnosu na druge organizacije, uči od najuspješnijih te primjenjuje stečena
znanja s ciljem povećanja uspješnosti i efikasnosti vlastitog poslovanja (Osmanagić
Bedenik, Ivezić, 2006., str. 332.). Osim toga, primjenom benchmarkinga poduzeća
pokušavaju otkriti i neutralizirati nedostatke poslovanja. Široka primjena
benchmarkinga utječe na njegovo učestalo korištenje kako u inozemnim, tako i u
domaćim poduzećima.
2
1.1. Predmet istraživanja
Predmet istraživanja ovog rada je usporedna analiza poduzeća farmaceutske industrije,
u razdoblju od 2010. do 2013. godine. Uspoređivat će se vodeća farmaceutska poduzeća
u Republici Hrvatskoj koja se prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti (NKD) bave
proizvodnjom osnovnih farmaceutskih proizvoda i farmaceutskih pripravaka. Kako bi
se provela usporedba analizirat će se proizvodni program poduzeća, ostvareni prihodi,
imovina i izvori imovine poduzeća te financijski pokazatelji kroz godine.
1.2. Svrha i cilj istraživanja
Svrha ovog diplomskog rada je usporedba poslovanja vodećih poduzeća farmaceutske
industrije u Republici Hrvatskoj u razdoblju od 2010. do 2013. godine pomoću metode
benchmarkinga koji predstavlja sistematizirani proces usporedbe u svrhu poboljšanja
konkurentnosti i poslovanja poduzeća.U suvremenim uvjetima poslovanja, kada je
konkurencija jaka i kada se događaju velike promjene u poslovanju bitna je usporedba s
konkurencijom kako bi poduzeće utvrdilo i poboljšalo svoj položaj na tržištu.
Ciljevi istraživačkog rada su :
1) otkriti svrhu i ulogu primjene benchmarkinga u poduzeću
2) dati uvid u stanje farmaceutske industrije u Hrvatskoj i Europskoj uniji
3) analizirati poslovanje vodećih poduzeća farmaceutske industrije u Hrvatskoj prema
financijskim pokazateljima u razdoblju od 2010. do 2013. godine
4) usporediti poslovanje četiri vodeća poduzeća farmaceutske industrije u Hrvatskoj u
razdoblju od 2010. do 2013. godine.
1.3. Znanstvene metode
Sukladno predmetu i ciljevima istraživanja u diplomskom radu koristit će se
odgovarajuće metode. Metode koje će se koristiti su:
3
· metoda indukcije – donošenje zaključaka o općem sudu na temelju pojedinačnih
činjenica,
· metoda dedukcije - donošenje pojedinačnih zaključaka na temelju općeg suda,
· metoda deskripcije – postupak opisivanja činjenica,
· metoda analize – postupak istraživanja znanstvenog raščlanjivanja složenih
pojmova na jednostavnije dijelove,
· metoda sinteze– postupak povezivanja jednostavnijih tvorevina u složenije,
· metoda komparacije – uspoređivanje istih ili sličnih činjenica, odnosno
utvrđivanje sličnosti i različitosti i
· statističke metode – analiza i objašnjenje prikupljenih rezultata istraživanjem.
1.4. Struktura rada
Struktura diplomskog rada biti će podijeljena u 6 međusobno povezanih dijelova
zajedno sa zaključkom. U prvom, odnosno uvodnom dijelu diplomskog rada opisuje se
predmet istraživanja, a to je usporedna analiza poduzeća farmaceutske industrije u
razdoblju od 2010. do 2013. godine, također, u tom dijelu definirana je i svrha i ciljevi
istraživanja, znanstvene metode koje će se koristiti u radu i struktura rada.
U drugom poglavlju rada biti će riječ općenito o benchmarkingu. Koristeći relevantnu
literaturu objasniti će se pojam benchmarkinga i opisati će se njegov razvoj. Također,
biti će riječi o svrsi i ulozi benchmarkinga, te njegovoj primjeni u poduzeću, a navesti
će se i opisati vrste benchmarkinga.
Treće poglavlje rada pod nazivom „Općenito o farmaceutskoj industriji“, sadržavat će
informacije o stanju, važnosti i značajkama farmaceutske industrije u Europskoj uniji i
Hrvatskoj. U tom dijelu biti će i opisana četiri vodeća poduzeća farmaceutske industrije
u Hrvatskoj koja se bave proizvodnjom osnovnih farmaceutskih proizvoda i
farmaceutskih pripravaka.
4
Četvrto poglavlje rada sadržavat će usporednu analizu poslovanja četiri vodeća
poduzeća farmaceutske industrije u Republici Hrvatskoj u razdoblju od 2010. do 2013.
godine. U tom dijelu rada uspoređivati će se proizvodni program, imovina i izvori
imovine vodećih poduzeća.
Peto poglavlje rada odnosit će se na ocjenu poslovanja vodećih poduzeća farmaceutske
industrije u Republici Hrvatskoj. Poduzeća će se kroz razdoblje od 2010. do 2013.
godine uspoređivati na temelju financijskih pokazatelja. Osim toga, biti će riječi i o
ostalim kvantitativnim i kvalitativnim informacijama vezanim za poduzeća.
Šesto poglavlje odnosi se na zaključak kojim će biti objedinjeni svi prethodni dijelovi
rada. Na samom kraju rada biti će naveden popis literature, tablica i shema.
5
2. OPĆENITO O USPOREDNOJ ANALIZI ILIBENCHMARKINGU
U suvremenim uvjetima poslovanja poduzeća koja žele postići uspjeh na tržištu trebala
bi primjenjivati benchmarking kao usporednu analizu postupaka, procesa, rezultata radi
stjecanja znanja i poboljšanja. Za poboljšanje konkurentnostipotrebno je promijeniti
neodgovarajuće ukorijenjene stavove, postaviti ciljeve i provoditi mjere za njihovo
ostvarenje, a upravo u tim procesima pomaže benchmarking. Vanjski utjecaji
prisiljavaju poduzeća da stalno preispituju vlastito poslovanje. Ukoliko poduzeća ne
koriste benchmarking ona ne mogu saznati kako stoje naspram svoje konkurencije. On
nameće nove načine razmišljanja i omogućuje mjerenje djelotvornosti radnih postupaka.
2.1. Pojam i cilj benchmarkinga
Benchmark, pojam koji je korijen “benchmarkinga”, izvorno znači nivelacijsku spravu
za određivanje referentnih veličina različitih točaka zemaljske površine (Štoković,
2003., str. 67.). Benchmarking ili usporedna metoda procjene uvedena je od strane
poduzeća Xerox 1979. godine. Benchmarking je prvo bio namijenjen za usporedbu
postignuća konkurentskih tvrtki, a danas je njegov značaj omogućiti učenje iz procjene.
Sa stajališta proizvoda, benchmarking se javlja ranih 1900-ih, u jeku industrijske
revolucije, s ciljem da se shvati konkurencija, njezin način rada i funkcioniranje
konkurentskih proizvoda (Renko, 2009., str. 139.). U to vrijeme tempo lansiranja novih
proizvoda i tehnologija na tržište nije bio brz te su poduzeća imala dovoljno vremena
proučiti poslovanje konkurencije. Iz toga je razloga japanska industrija doživjela nagli
uzlet nakon Drugog svjetskog rata. Benchmarking se može poistovjetiti s njihovim
geslom „Dantotsu-težiti prema najboljima“, a postupak se sastojao od nekoliko koraka,
to su istraživanje objavljenih podataka i definiranje najboljih, kontaktiranje najboljih i
ugovaranje posjeta, organiziranje posjeta, pažljivo analiziranje i ocjena informacija te
prisvajanje naučenog i prilagođavanje japanskim tvrtkama. Različiti autori različito
definiraju benchmarking. Spendolini (1994., str. 11.) definira benchmarking kao
kontinuirani sustavni proces procjene i usporedbe proizvoda, usluga, radnih procesa,
operacija i poslovnih funkcija organizacije koje predstavljaju najbolje prakse, s ciljem
unaprjeđenja organizacije. Dakle, benchmarking kao menadžerski alat olakšava
dobivanje informacija o konkurentima i tržištima te tako doprinosi boljem donošenju
6
odluka i većoj konkurenciji. Benchmarking je definirao i Wöber (2002., str. 156.) kao
sustavnu proceduru komparativnog mjerenja sa ciljem ostvarivanja kontinuiranog
poboljšanja. Prema Kotleru (1999., str. 234.) benchmarking je umijeće utvrđivanja kako
i zašto neki pojedinci ili poduzeća posluju bolje od drugih. Za Ferišaka (1998., str. 24.)
je benchmarking mjerenje svojih rezultata prema drugima i učenje od drugih, najčešće
izravnih konkurenata. Smatra da benchmarking počinje usporedbom vlastite strategije
sa strategijom konkurencije, nastavlja se usporedbom najrazličitijih poslovnih procesa,
proizvoda, tehničkih rješenja i funkcija konkurenata s vlastitim rješenjima i funkcijama
i to kako bi se spoznali aktualni nedostaci i da bi se procijenile mogućnosti kako postati
bolji od konkurenata. Benchmarking kao pojam potječe iz ekonomskih znanosti- teorije
upravljanja/menadžmenta i označava metodu unapređivanja konkurentnosti vlastitog
poslovanja i učinkovitosti zadovoljavanja i potreba korisnika pomoću učenja od drugih,
proučavanja drugih i poboljšavanja vlastitog poslovanja na osnovi onog što smo naučili
(Katalenac, 2000., str. 31.). Benchmarking je sustavni pristup izbora segmenta ili cjeline
poslovnog djelovanja (proizvoda, usluge, procesa), a svrha mu je poboljšanje i
unaprjeđenje istoga, da bi se ostvarila nadmoć na tržištu (Štoković, 2003., str. 70.).
Svim navedenim definicijama zajedničko je to što se kroz sve provlači usporedba
elemenata poslovanja poduzeća sa najboljim poduzećima. Pritom se manje radi o
usporedbi sa standardom (prosjek, kao primjerice kod usporedbe poduzeća), a više o
usporedbi s najboljima (prvacima, vodećima na tržištu, svjetskim prvacima, centrima
izvrsnosti) (Zeigenbein, 2008., str. 139.). Benchmarking je postupak identificiranja
pozicije vlastitoga poduzeća, utvrđivanja poslovnih rezultata subjekta s kojim se
uspoređuje te pronalazak najboljega rješenja za osvajanje tržišta i dostizanja izabranog
subjekta. Benchmarking je jedna od najuspješnijih metoda permanentnog učenja u
organizaciji i sredstvo poticanja razvojnih procesa. Veliki interes za benchmarking
danas može se pripisati brojnim udruženjima čiji su glavni ciljevi upoznavanje
organizacija s praksom benchmarkinga, omogućavanje razmjene iskustva između
benchmarking partnera te pružanje pomoći i podrške u njegovom provođenju i
implementaciji (Osmanagić Bedenik, Ivezić, 2006., str. 334.).
7
2.2. Svrha i uloga benchmarkinga
Korištenje benchmarkinga pomaže poduzećima da usmjere svoje poslovanje na okolinu
koja ih okružuje te da svoje poslovanje učine efikasnijim. Zbog brzih promjena koje se
događaju u suvremenom poslovanju konkurentska prednost poduzeća je u stalnoj
opasnosti te si nitko ne može priuštiti ponašanje koje nije u skladu s okolinom. Neke od
prednosti korištenja benchmarkinga su upravljanje promjenama, poboljšanje poslovnih
procesa, mogućnost pojedinaca da sagledaju određene opcije izvan svoje najuže
okoline. Razlozi zbog kojih poduzeća koriste benchmarking prema Harringtonu i
Harringtonu (1996., str. 19.) su:
· postavljanje izazovnih, ali ostvarivih i realnih ciljeva,
· definiranja kako se ti ciljevi mogu ostvariti,
· jer poduzeće gubi udio na tržištu i zahtijeva preokret u poslovanju,
· jer su troškovi po zaposlenom previsoki,
· jer je kvaliteta konkurentnih poduzeća mnogo bolja,
· jer konkurencija stavlja proizvod na tržište u kraćem vremenu,
· da otkriju kako se poduzeće nosi s najboljima u svijetu,
· da identificiraju slabosti i snage poduzeća,
· da otkriju nove postupke i tehnologije,
· da poboljšaju zadovoljstvo vjerovnika i
· da nauče iz iskustva svjetskih poduzeća.
Benchmarking istovremeno pruža povećanu dodanu vrijednost potrošačima i
zaposlenicima u poduzeću. U poduzeće se stvara ozračje koje potiče kontinuirano
učenje te motivira zaposlenike kojima je nedostajao izazov kako bi postigli što bolji
rezultat. U tablici su naveden promjene koje unosi benchmarking u organizacijsku
kulturu poduzeća.
8
Tablica1: Karakteristike poslovanja poduzeća prije i poslije provođenja benchmarkinga
PRIJE BENCHMARKINGA POSLIJE BENCHMARKINGA
neinventivnost iskorištavanje svake dobre ideje samo jedno moguće rješenje problema više opcija rješenja problema fokus na interno fokus na eksterno ciljevi iz prošlosti ciljevi su najbolje poslovanje slabo razumijevanje tržišta dobro razumijevanje tržišta prioriteti interni prioritet potrošač dobri smo trebamo biti bolji upravljanje prema iskustvu upravljanje činjenicama
slijedi druge iz svoje privredne grane vodeći u industriji
Izvor: izrada studentice prema autorici Renko, 2009., str. 140.
Benchmarking omogućuje uvid u neke bolje načine reagiranja na potrebe i zahtjeve
potrošača. Također, utječe na zadovoljstvo potrošača, uspješno pronalaženje inovacija,
otkrivanje vlastitih dobrih ili loših strana, a bitno utječe i na stvaranje stalnog procesa,
koji potiče uspješno djelovanje. Neka od poduzeća pozicioniraju benchmarking kao dio
procesa za rješavanje problema s jasnim ciljem poboljšanja poslovanja, dok druga
poduzeća pozicioniraju benchmarking kao aktivni mehanizam kako bi ostale u toku i
bile svjesna najbolje prakse.
2.3. Vrste benchmarkinga
Postoje različite vrste benchmarkinga budući da se on može podijeliti prema različitim
kriterijima poput razine na kojoj se provodi, načina njegova provođenja, vrsti podataka
koji se tijekom benchmarkinga koristi (Renko, 2009., str. 141.). Ako se benchmarking
promatra prema razini njegova provođenja onda je riječi o internom ili o eksternom
benchmarkingu.
Kada poduzeće nastoji otkriti dobre ili loše strane unutar poduzeća odabire interni
benchmarking. Osobito ga odabiru ona poduzećačije su poslovne jedinice dislocirane u
drugim gradovima i zemljama kako bi dobile uvid u poslovanje svih organizacijskih
cjelina, uočile probleme i da bi se izabrale najbolje jedinice, pronašli putovi rješavanja i
otklonili nedostaci u lošijim cjelinama. Interni benchmarking je lagan za provedbu,
podaci su dostupni te su niski troškovi provođenja, ali je i stupanj poboljšanja također
nizak.Za razliku od internog benchmarkinga, eksterni benchmarking provodi se
9
usporedbom s drugim poduzećem te daje visoki stupanj poboljšanja. Renko, Delić i
Škrtić (1999., str. 26.) dijele eksterni benchmarking na eksterni konkurentni, eksterni
industrijski ili funkcionalni benchmarking i na eksterni generički benchmarking.
Provođenje eksternog konkurentnog benchmarkinga znači da se poduzeće uspoređuje,
odnosno direktno suočava sa svojim konkurentima. Uspoređuju se proizvodi, usluge,
procesi, udjeli na tržištu, stopa rasta, povrat na investirano, stupanj zadovoljstva kupaca
i slično (Osmanagić Bedenik, Ivezić, 2006., str. 334.). Iz navedenog možemo zaključiti
da je cilj eksternog konkurentnog benchmarkinga dobivanje važnih podataka o
poslovanju konkurencije, njihovim proizvodima i uslugama i poslovnim rezultatima
kako bi se ti podaci mogli usporediti s poslovanjem vlastitog poduzeća. Nadalje,
pomoću eksternog konkurentnog benchmarkinga pozicioniramo proizvode, usluge i
poslovanje na tržištu u odnosu na konkurente međutim treba imati na umu da će neki
podaci biti teže dostupni, ali uvijek postoji mogućnost razmjene podataka s
konkurentima koji su proveli benchmarking. Najopćenitiji pristup u eksternom
konkurentnom benchmarkingu jest kupovina konkurentskih proizvoda i usluga i zatim
njihovo analiziranje kako bi identificirali konkurentske prednosti (Renko, Delić, Škrtić,
1999., str. 29.).
Eksterni industrijski ili funkcionalni benchmarking podrazumijeva usporedbu s
najboljim poduzećima u svijetu koji provode slične procese u različitim industrijama,
pri čemu imaju slične tehnološke i tržišne karakteristike. Poduzeće se ne uspoređuje s
direktnim konkurentima stoga je proces provođenja benchmarkinga jednostavniji kao i
pristup informacijama. Svrha ovakvog tipa benchmarkinga je utvrđivanje idealnog
poslovanja. Nadalje, eksterni industrijski ili funkcionalni benchmarking daje nam uvid u
nova znanja koja mogu iz korijena promijeniti poslovanje poduzeća.
Eksterni generički ili transindustrijski benchmarking proširuje područje primjene
benchmarking procesa izvan granica određenog poduzeća i grane kojoj pripada. Ovakav
tip benchmarkinga podrazumijeva uspoređivanje s najboljim poduzećima bez obzira na
djelatnost kojom se bave ili tržište kojem pripadaju. Usporedbom različitih grana dolazi
se do sličnosti u poslovnim procesima te se može zaključiti kako primjena takve vrste
benchamarkinga omogućuje značajan uvid u informacije koje potječu iz industrija koje
nisu ni u kakvoj vezi.
10
Tablica 2: Usporedba vrsta benchmarkinga
Vrsta benchmarkinga Suradnja među
sudionicima
Važnost
informacija
Stupanj
poboljšanja
Interni benchmarking Dobra Velika Nizak
Eksterni konkurentni
benchmarking
Slaba Velika Srednji
Eksterni industrijski
benchmarking
Prosječna Prosječna Visok
Eksterni generički
benchmarking
Prosječna Mala Visok
Izvor: izrada studentice prema Renko (2009., str. 143.)
Važnost informacija kod internog i eksternog konkurentnog benchmarkinga je velika,
dok je kod eksternog industrijskog prosječna, a kod eksternog generičkog
benchmarkinga mala. Međutim, stupanj poboljšanja je kod eksternog industrijskog i
eksternog generičkog benchmarkinga visok, dok je kod internog benchmarkinga stupanj
poboljšanja nizak, a kod eksternog konkurentnog je srednji stupanj poboljšanja.
Prema načinu provođenja benchmarking može biti formalni i neformalni (Renko, 2009.,
str.143.). Formalni benchmarking se planirano i sustavno provodi te slijedi specificirane
postupke. Uglavnom se provodi u velikim poduzećima, opsežan je, dugotrajan i skup.
Za razliku od formalnog benchmarkinga, neformalni benchmarking je jednostavniji
proces analiziranja vlastitog stanja i usporedbe s drugima te uvođenja poboljšanja.
Primjenjuje se u malim poduzećima, često i nesvjesno te ne zahtijeva planiranje i velik
broj aktivnosti.
S obzirom na to što se uspoređuje benchmarking dijelimo na procesni, izvršni i
strateški. Kada se u središte interesa stavljaju pojedini poslovni procesi i operativno
poslovanje tada je riječ o procesnom benchmarkingu. Procesni benchmarking je
usmjeren na identificiranje najbolje operativne prakse u odnosu na ona poduzeća koja se
bave sličnim poslom ili pružanjem sličnih usluga, proučavanjem i implementacijom te
prakse u vlastito poduzeće. Sljedeća vrsta benchmarkinga je izvršni ili izvedbeni
benchmarking koji polazi od procjene proizvoda i usluga konkurencije omogućavajući
menadžerima da procjene položaj vlastite organizacije na tržištu. Kod ovakve vrste
11
benchmarkinga u prvom planu je cijena, tehnička kvaliteta, brzina te druge
karakteristike konkurentnih proizvoda i usluga. Također, bitno je napomenuti da je
izvršni benchmarking postao standardno sredstvo za postizanje konkurentske prednosti
u različitim industrijama. I na kraju, strateški benchmarking podrazumijeva
pronalaženje uspješne strategije koja će osigurati dugoročnu konkurentnost poduzeća na
tržištu. Za razliku od procesnog benchmarkinga koji osigurava poboljšanja u kraćem
roku, strateški benchmarking donosi sporije rezultate i poboljšanja vidljivija u
dugoročnom razdoblju.
2.4. Primjena benchmarkinga
Primjena benchmarkinga treba se odnositi na poboljšanje interne ili eksterne poslovne
aktivnosti pojedinog poduzeća ili drugog poslovnog subjekta, te na poboljšanje
proizvodnih procesa ili upravljanja pojedinim poduzećem od strane menadžmenta
odnosnog poduzeća (Vizjak, Alkier Radnić, 2006., str. 173). Pri tome zadatak
menadžment je utvrditi tko od konkurenata najbolje posluje, te otkriti uzroke
uspješnosti konkurencije. Benchmarking metoda započela je svoju primjenu u
industrijskom sektoru, a danas je prisutna u poduzećima iz različitih djelatnosti poput
zrakoplovstva, automobilske industrije, obrazovanja, osiguranja, građevinarstva,
komunalnih usluga, zdravstvene zaštite i drugih. Benchmarkinga se ne treba koristi
samo u slučaju nepovoljnog poslovanja ili loše proizvodnje, već ga treba koristiti
sustavno da bi se poduzeće moglo pravovremeno usmjeriti u poželjnom pravcu
djelovanja. Osim toga, rizično ga je primjenjivati u poduzećima koja su zapala u teškoće
jer takva poduzeća imaju fokus na osnovnim tekućim problemima, a ne na pokušaju
dosezanja svjetskih standarda. Ako se promatra područje primjene unutar samog
poduzeća, sve ovisi o rezultatima poslovanja poduzeća te situaciji u kojoj se ono nalazi
(Renko, 2009., str. 140). U slučaju da poduzeće nije zadovoljno u potpunosti sa
poslovanjem i rezultatima, onda će se ono odlučiti koristiti benchmarking nekoliko
poslovnih funkcija ili čak cijele poslovne strategije poduzeća. Nadalje, ako poduzeće
posluje dobro, ali smatra da u nekim područjima zaostaje za konkurencijom, ono će
identificirati ta područja te ih podvrgnuti benchmarkingu. I treća situacija je kad je
poduzeće vodeće na tržištu, takva poduzeća primjenjuju benchmarking kako bi ostala u
toku.
12
Primjena benchmarkinga je stalan proces, koji nakon ostvarenih rezultata, počinje novi
ciklus jer na isti način djeluje i konkurencija koja također postupa na isti način.Stalnim
praćenjem djelovanja raznih organizacijskih dijelova unutar poduzeća i uspoređivanje
djelovanja s konkurencijom pomoći će pri organizaciji uspješnije unutrašnje strukture
poduzećate će otkriti slabe točke organizacijskog sustava u vlastitom poduzeću i
ukazati na promjene djelovanja uočenih slabih točaka. Primjena benchmarkinga potiče
kreativnost, sposobnost brzog prilagođavanja novonastalim uvjetima na tržištu,
fleksibilnost i otvorenost novim idejama i poticajima, ali i razvoj uz minimalni rizik.
Benchmarking ne daje odgovore niti opisuje aktivnosti koje bi poduzeće trebalo
poduzeti kao što ne sugerira ni prioritete. Uspješni benchmarking usmjerava na ispravno
postavljanje pravih pitanja i opskrbljuje poduzeće s velikim brojem potencijalno
korisnih informacija koje se odnose na određene funkcije, procese ili postupke. On
pomaže u otkrivanju uzroka pojave problema i izvora iskorištavanja mogućih rješenja.
Različiti autori i poduzeća definirali su veliki broj faza benchmarking procesa međutim
razlike među njima su malene jer sve faze obuhvaćaju jednake zadatke. Tako je Kotler
(1994., str. 235.) benchmarking proces podijelio u sedam faza: određivanje koje
funkcije podvrgnuti benchmarkingu, identificiranje ključnih mjernih varijabli,
proučavanje najboljih, proučavanje vlastitog stanja, specificiranje programa i akcija
koje će ukloniti nedostatke i primjena i praćenje rezultata. Harrington i Harrington
benchmarking dijele u pet faza, a to su (1996., str. 94.): faza planiranja i karakterizacije,
faza skupljanja i analize podataka o vlastitom poslovanju, faza skupljanja i analize
podataka o drugim kompanijama, faza poboljšanja te faza kontinuiranog provođenja
poboljšanja. Prema autorici Renko (2009., str. 144.) najsveobuhvatnija je varijanta sa
sedam faza koja će u nastavku biti prikazana i objašnjena.
1. Utvrđivanje područja i problema koji se rješavaju
> formiranje benchmarking ekipe
> odluka što podvrgnuti benchmarkingu
> usvajanje benchmarkinga od vrhovne uprave
> definiranje korisnika benchmarkinga
13
2. Planiranje ukupnog projekta
> planiranje skupljanja podataka
> popis izvora informacija
> popis benchmarking partnera i lokacija koje se namjeravaju posjetiti
> definiranje uloga i odgovornosti ključnih osoba
> definiranje vremenskih rokova
> pregled planova sa stručnjacima
3. Analiza vlastitog polazišnoga stanja
> analiza pokazatelja poslovanja
> determinante strateških opcija
4. Analiza relevantnih subjekata
> analiza potrošača
> analiza konkurenata
> analiza industrije
> analiza okružja
5. Ekstrahiranje informacija iz prikupljenih podataka
> utvrđivanje razlike u dostignuću u usporedbi s najboljom praksom
> kvalitativna kontrola podataka
> neusporedivi elementi
>benchmarking izvješće
14
6. Identificiranje mogućih poboljšanja
> identificiranje korektivnih akcija
> plan implementacije
7. Primjena i praćenje rezultata
> odobrenje vrhovne uprave za primjenu budućeg rješenja
> primjena rješenja i mjerenje utjecaja
> provođenje kontinuiranog poboljšanja
U prvoj ili pripremnoj fazi utvrđuje se područje i problemi koji će biti podvrgnuti
benchmarkingu. Najčešće mu se podvrgavaju slabe točke u poduzeću i područja za koja
se vjeruje da mogu postići još bolje rezultate. U ovoj fazi se formira benchmarking tim
koji je zadužen za provedbu i kontrolu benchmarkinga. Također, u ovoj fazi važan je
zadatak identificirati korisnike rezultata jer će njihovi zahtjevi utjecati na cjelokupan
proces, a mogu i pomoći sugestijama u provedbi benchmarkinga. Druga faza obuhvaća
planiranje koraka kojih se treba pridržavati pri provedbi benchmarkinga i podataka koje
treba prikupiti i analizirati. U ovoj fazi treba pažljivo definirati koji će izvori podataka
najviše koristiti ostvarenju cilja projekta iz razloga što imaju ograničeno vrijeme i
financijska sredstva. Na raspolaganju su im interni i eksterni podaci te originalna
istraživanja koja su najteži način prikupljanja te je za njih potrebno najviše sredstava.
Također, u ovoj se fazi donose odluke o potencijalnim benchmarking partnerima i
lokacijama koje se namjeravaju posjetiti, a to bi bila ona koja su najbolja u cjelokupnom
poslovanju ili nekim područjima. Prije započinjanja, planove trebaju pregledati
stručnjaci za područje podvrgnuto istraživanju. U trećoj fazi poduzeće treba analizirati
vlastitu situaciju u poduzeću i poslovne rezultate, odnosno sve ono što poduzeće čini
uspješnim ili neuspješnim. Dakle, potrebno je analizirati unutarnje čimbenike poput
profitabilnosti, položaja na tržištu, troškova, strateških problema i drugih. Cilj četvrte
faze benchmarking procesa je identificirati potrošače, shvatiti njihove preferencije i
potrebe, procijeniti veličinu i stopu rasta tržišta te ustanoviti i analizirati konkurenciju
15
na tržištu. Četvrta faza podrazumijeva analizu vanjskih čimbenika kojim dolazimo do
prilika i prijetnji s kojima se poduzeće može suočiti. Peta faza obuhvaća razvrstavanje,
čitanje i prezentiranje mase brojeva, izvještaja, publikacija i baza podataka. Vjerojatno
To je jedna od najsloženijih faza. U šestoj fazi utvrđuju se razlike između vlastitog
poduzeća i usporednog poduzeća te korektivne akcije koje se moraju provesti kako bi se
uklonile razlike između njih. U ovoj fazi moguće je dobiti nekoliko potencijalnih
rješenja koja se moraju ocijeniti i zatim donijeti odluka koje od njih implementirati u
vlastito poslovanje. Nakon toga sastavlja se plan implementacije koji obuhvaća
redoslijed poduzimanja akcija, ali i troškove. U zadnjoj fazi, fazi primjene i praćenja
rezultata često prije primjene poduzeća učine preliminarnu primjenu ili postupno uvode
promjene kako bi se svaka od njih posebno promatrala i ocjenjivala.
Osim dobrih strana primjene benchmarkinga, postoje i opasnosti pogrešne primjene.
Glavna opasnost pogrešne primjene su informacije, odnosno pristup relevantnim
podacima iz drugih poduzeća. Identificiranje najbolje prakse ponekad može biti jako
teško i jako skupo. Najveća opasnost primjene benchmarkinga je u opsegu podataka
koji se prikupljaju: opća potreba za što više informacija stvara poteškoće u daljnjem
procesu obrade, što može dovesti do prolongiranja trajanja projekta te otežati
menadžmentu razlikovanje između bitnih i nebitnih rezultata (Osmanagić Bedenik,
Ivezić, 2006., str. 344.). Kako bi se izbjegle te poteškoće, preporuka je koncentrirati se
na jedno poduzeće ili na manji broj poduzeća i istraživati procese koji su po važnosti
najhitniji. Nadalje, potrebno je voditi računa o potrošnji vremena za prikupljanje i
vrednovanje podataka i izboru članova benchmarking tima. Benchmarking ne završava
usporedbom s drugima, nego mu je cilj stvaranje zajedničke svijesti o potrebi
poboljšanja, razvoj zajedničkog razumijevanja o tome što treba raditi, provođenje
uzajamno usklađenih mjera za poboljšanje učinka te zajedničko provjeravanje mjera i
izrada zaključaka u skladu sa stalnim poboljšavanjem procesa. Problemi praktične
primjene mogu biti složeni poput izbora pravog objekta za benchmarking, određenja
prikladnog partnera, prikupljanja podataka, vrjednovanja rezultata usporedbe te
implementacije spoznaja. Nedostatak je benchmarkinga što se on temelji na oponašanju
najboljih rješenja, a najveći problem toga je na zasićenim tržištima gdje se pomoću
oponašanja ne dolazi do konkurentske prednosti na tržištu.
16
3. OPĆENITO O FARMACEUTSKOJ INDUSTRIJI
Okruženje u kojem posluje farmaceutska industrija značajno se razlikuje od uvjeta u
kojim je poslovala prije. Na globalnoj se razini farmaceutska industrija suočava sa
rastućim troškovima istraživanja i razvoja, rastućom konkurencijom sa tržišta u razvoju,
rastućim troškovima zdravstvenog sustava i mjerama štednje. Na domaćem tržištu uvjeti
su još izazovniji u odnosu na svjetsko tržište. Domaća farmaceutska industrija dodatno
je opterećena nepovoljnim gospodarskim okruženjem i visokim nagomilanim
troškovima zdravstva, od kojih se najveći dio odnosio upravo na dugove za lijekove
(http://www.eizg.hr/hr-HR/Sektorske-analize-o-farmaceutskoj-industriji-1089.aspx).
3.1. Farmaceutska industrija u Europskoj uniji
Jednu od vodećih i najvažnijih visokotehnoloških industrija u Europskoj uniji čini
farmaceutska industrija. Zdravstveni sektor, a posebno farmaceutska industrija od
gospodarskog su značaja za Europsku uniju. U Europskoj uniji ima najveću dodanu
vrijednost po zaposleniku, puno veću od drugih visokotehnoloških industrija i industrije
općenito, također, to je i industrija s najvećim udjelom troškova istraživanja i razvoja u
ukupnim prihodima. Temelji se na znanju s obzirom na složenost procesa proizvodnje i
razvoja, kao i prirode mnogih novih lijekova, poput povećanja broja biotehnoloških
proizvoda koji ulaze na europsko tržište. Iako izdvaja velika sredstva za istraživanje i
razvoj i dalje zaostaje za jakom konkurencijom kojoj je izložena. U nastavku se daje
prikaz tablice sa odabranim pokazateljima farmaceutske industrije u Europskoj uniji za
1990., 2000., 2012. i 2013. godinu, s napomenom da su podaci za 2013. godinu
procijenjeni.
17
Tablica 3: Odabrani pokazatelji farmaceutske industrije u Europskoj uniji
Pokazatelji 1990. 2000. 2012. 2013.
Proizvodnja (u mil. eura) 63.010 125.301 213.003 217.500
Izvoz (u mil. eura) 23.180 90.935 312.377 316.500
Uvoz (u mil. Eura) 16.113 68.841 224.811 226.500
Vanjskotrgovinska
bilanca (u mil. eura)
7.067 22.094 87.566 90.000
Izdaci za istraživanje i
razvoj (u mil. Eura)
7.766 17.849 30.035 30.630
Broj zaposlenih 500.879 534.882 693.195 690.000
Zaposleni u R&D 76.126 88.397 115.196 115.000
Izvor: EFPIA, 2014., http://www.efpia.eu/uploads/Figures_2014_Final.pdf
Farmaceutska industrija temeljena na istraživanju ima ključnu ulogu za rast
gospodarstva Europske unije i povećanje njezine konkurentnosti. Procjenjuje se da je
Europska unija u 2013. godini uložila 30.630 milijuna eura u istraživanje i razvoj.
Procjenjuje se da izravno zapošljava više od 690.000 ljudi, te da ostvaruje tri do četiri
puta više radnih mjesta neizravno - uzvodno i nizvodno - nego izravno. Međutim,
farmaceutski sektor se suočava sa izazovima. Osim dodatnih regulatornih prepreka i
velikih troškova za istraživanje i razvoj, sektor je ozbiljno pogođen mjerama štednje
uvedenih od strane vlada u većem dijelu Europe od 2010. godine.
Brz rast tržišta i istraživačkih okruženja kod gospodarstava u nastajanju kao što su
Brazil, Kina i Indija dovodi do postupne migracije gospodarskih i znanstvenih
djelatnosti iz Europe na ta brzorastuća tržišta. U 2013. godini brazilsko i kinesko tržište
porasli su za 17% i 14%, u usporedbi s prosječnim rastom tržišta od 1% za pet glavnih
europskih tržišta i 3% za američko tržište. Uspoređujući svjetsku prodaju farmaceutskih
proizvoda Sjeverne Amerike i Europe u 2013. godini, može se reći da je Sjeverna
Amerika ostvarila prodaju od 41%, dok je prodaja Europske unije iznosila 27,4% na
globalnoj razini. Prema podacima IMS -a, 55% prihoda od prodaje novih lijekova koji
su pokrenuti tijekom razdoblja 2009. - 2013. godine ostvareni su na američkom tržištu,
dok ih 23 % ostvareno na europskom tržištu.
U nastavku se daje prikaz izdataka za istraživanje i razvoj u Europi, Sjedinjenim
Američkim Državama i Japanu za 1990., 2000., 2010., 2012. i 2013., s tim da su izdaci
18
za Europu i SAD u 2013. godini procijenjeni, a za Japan nisu poznati, podaci iz
grafikona su prema nacionalnim valutama (Europa: milijun €, SAD: milijun $, Japan:
milijun ¥ * 100)
Grafikon 1: Izdaci za istraživanje i razvoj u Europi, SAD-u i Japanu (u milijunima
jedinica nacionalne valute)
Izvor: EFPIA, http://www.efpia.eu/uploads/Figures_2014_Final.pdf
Jačanjem tržišta u razvoju, pojavljuju se konkurencija i u području ulaganja u
istraživanje i razvoj, što će vjerojatno u budućnosti pomaknuti bazu istraživanja i
razvoja prema rastućim tržištima. Ulaganja u istraživanje i razvoj rasla su u Europi za
3,2% i u SAD-u za 2,8% u razdoblju od 2009. do 2013. godine što je prikazano
grafikonom u nastavku.
19
Grafikon 2: Troškovi istraživanja i razvoja (godišnji rast u %)
Izvor: EFPIA, http://www.efpia.eu/uploads/Figures_2014_Final.pdf
Proizvodnja osnovnih farmaceutskih proizvoda i pripravaka u Europskoj uniji je nakon
listopada 2012. godine počela ostvarivati pozitivne međugodišnje stope rasta. U
kolovozu 2013. godine ponovno je zabilježen pad proizvodnje osnovnih farmaceutskih
za 5,2% u odnosu na kolovoz 2012. godine. Nakon kolovoza, dolazi do povećanja
proizvodnje osnovnih farmaceutskih proizvoda i pripravaka u Europskoj uniji, čak i po
dvoznamenkastim stopama u razdoblju između veljače i lipnja. U srpnju 2014. godine
proizvodnja osnovnih farmaceutskih proizvoda i pripravaka u Europskoj uniji povećala
se po međugodišnjoj stopi od 7,3%.
20
Grafikon 3: Proizvodnja osnovnih farmaceutskih proizvoda i pripravaka, desezonirani
mjesečni podaci
Izvor: Sektorske analize, Ekonomski institut Zagreb, 2014., str. 9
U 2014. godini proizvođačke cijene farmaceutskih proizvoda i pripravaka u Europskoj
uniji imale su silazni trend te su u srpnju bile manje za 1,7% u odnosu na 2013. godinu.
Struktura prodajne cijene farmaceutskih proizvoda u 2012. pokazuje da proizvođačima
pripada 66,1 posto, dok se ostatak dijeli na troškove distribucije i porezne obveze
(Sektorske analize, 2014., str. 9). U 2012. godini izvoz farmaceutskih proizvoda
Europske unije iznosio je312,4 milijarde eura, dok je vrijednost uvoza iznosila 224,8
milijardi eura, posljedica toga je ostvarenje 87,6 milijardi eura suficita. Najveći su
izvoznici njemačka farmaceutska poduzeća sa izvozom od 18% od ukupnog izvoza,
švicarska farmaceutska poduzeća sa 17%, belgijska sa 12% te francuska farmaceutska
poduzeća sa izvozom od 9% od ukupnog izvoza. Sjedinjene Američke Države su
najveći trgovinski partner proizvođačima iz Europske unije. Farmaceutska poduzeća
Europske unije 2012. godine su izvezla 27% proizvoda u SAD, dok je 10,6% izvezeno u
Švicarsku, a 7,4% u Rusiju. U istom razdoblju je Europska unija uvezla 73% ukupnog
uvoza farmaceutskih proizvoda iz Sjedinjenih Američkih Država i Švicarske.
21
3.2. Farmaceutska industrija u Republici Hrvatskoj
Prema podacima Hrvatske gospodarske komore u 2013. godini je 60 registriranih
poduzeća čija je glavna djelatnost proizvodnja osnovnih farmaceutskih proizvoda i
farmaceutskih pripravaka. U Hrvatskoj je farmaceutska industrija prepoznata kao
strateška te jedna od industrija koja će pokretati rast ukupne industrije Republike
Hrvatske.
Problemi s kojim se farmaceutska industrija susreće danas su nagomilani troškovi
zdravstva, od kojih se najveći dio odnosi na lijekove, ušteda u državnom proračunu,
ograničenja cijena lijekova i problemi naplate potraživanja. Procjenjuje se da Hrvatska
farmaceutska industrija zapošljava oko 5 900 ljudi, a najveći broj je visoko obrazovanih
zaposlenika. Prema procijenjenim podacima Europske federacije farmaceutske
industrije i asocijacija (EPFIA), farmaceutska proizvodnja Hrvatske farmaceutske
industrije u 2012. godini iznosila je 455 milijuna eura, dok je vrijednost farmaceutskog
tržišta iznosila 670 milijuna eura. Domaći proizvođači farmaceutskih proizvoda
orijentirani su prema inozemnom tržištu. Izvoz farmaceutskih proizvoda u 2012. godini
iznosio je 426 milijuna eura, a uvoz 641 milijun eura iz čega se zaključuje da je
vanjskotrgovinska bilanca farmaceutske industrije bila u deficitu za 215 milijuna eura.
Uz zemlje u okruženju, najviše se izvozi i u Sjedinjene Američke Države, Rusiju,
Njemačku i Poljsku.
U 2014. godini proizvodnja osnovnih farmaceutskih proizvoda i pripravaka rasla je za
10,9%. Zbog neujednačene proizvodnje osnovnih farmaceutskih proizvoda visok je
stupanj volatilnosti proizvodnje osnovnih farmaceutskih proizvoda i pripravaka. U
srpnju 2014. godine broj zaposlenih u farmaceutskoj industriji bio je niži za 2,1% u
odnosu na isti mjesec prošle godine. Za isto razdoblje, ukupan broj zaposlenih bio je
niži za 2%. Broj žena zaposlenih u farmaceutskoj industriji koje čine 60% ukupnog
broja zaposlenih, također je pao za 2,4% na međugodišnjoj razini u srpnju 2013. godine.
Rast proizvodnje i pad zaposlenih doveli su do povećanja produktivnosti rada za 2,5% u
prvih sedam mjeseci 2014. godine. Što se tiče proizvođačkih cijena na međugodišnjoj
razini, one su rasle u prvih sedam mjeseci 2014. godine u svim mjesecima, osim u
veljači kad je bio pad od 0,7%. Dok su u prvih sedam mjeseci 2013. godine
proizvođačke cijene farmaceutskih proizvoda rasle na inozemnom tržištu, u Hrvatskoj
su padale. Potrošačke cijene u razdoblju od srpnja 2013. do svibnja 2014. godine imale
22
su silazni trend, a nakon toga uslijedio je njihov rast. U prvoj polovici 2014. godine
došlo je do smanjenja uvoza i izvoza medicinskih i farmaceutskih proizvoda na
međugodišnjoj razini. Izvoz je pao za 15,5% u prvoj polovici godine u odnosu na isto
razdoblje prethode godine, a uvoz se smanjio u istom razdoblju za 6,2%, što je
uzrokovalo povećanje deficita za 10,5% na međugodišnjoj razini. U prvoj polovici
2014. godine izvezeno je medicinskih i farmaceutskih proizvoda u vrijednosti od 1,5
milijardi kuna što je činilo 5,4% ukupnog izvoza roba, dok je u Hrvatsku uvezeno 2,6
milijardi lijekova.
U prilog poduzećima farmaceutske industrije ide stalno povećanje potrošnje lijekova.
Neki od razloga povećanja potrošnje lijekova su starenje stanovništva i povećanje
kroničnih oboljenja te uvođenje novih lijekova. U nastavku je prikazana ukupna
potrošnja lijekova u Republici Hrvatskoj u razdoblju od 2010. do 2013. godine
Tablica 4: Ukupna potrošnja lijekova u Republici Hrvatskoj u razdoblju od 2010. do 2013. godine
Godina DDD/1000/dan Ukupni iznos u kn
2010. 941,54 4.836.571.804
2011. 896,20 5.067.807.239
2012. 926,29 5.074.574.293
2013. 954,97 5.182.990.290
Izvor: izrada studentice prema podacima HALMED-a
Ukupna potrošnja lijekova u Republici Hrvatskoj povećala se u 2013. godini za 7,2% u
odnosu na 2010. godinu, a po dnevnoj dozi na 1000 stanovnika na dan za 1,4% što nije
značajniji porast potrošnje lijekova.
3.3. Vodeća poduzeća farmaceutske industrije u Republici Hrvatskoj
U nastavku će biti riječi o vodećim farmaceutskim poduzećima u Republici Hrvatskoj
čija je glavna djelatnost prema NKD-u proizvodnja farmaceutskih proizvoda i
farmaceutskih pripravaka. Sva četiri poduzeća članice su HUP-ove Udruge proizvođača
lijekova koje sa još četiri poduzeća čine gotovo 100% domaće proizvodnje lijekova.
Članice HUP Udruge ostvaruju oko 5 milijardi kuna godišnjeg bruto prihoda od čega
62% otpada na izvoz i gotovo 5,5% prihoda ulažu u istraživanje i razvoj
(http://www.hup.hr/najveca-hrvatska-udruzenja-proizvodjaca-lijekova-potpisala-
23
sporazum-o-suradnji.aspx). Tijekom 2014. godine industrija je ostvarila ukupne
investicije u iznosu od 2.030.250.000,00 HRK (http://www.hup.hr/konferencija-za-
medije-domaca-farmaceutska-industrija-partner-u-razvoju-partner-u-zdravlju.aspx).
Pliva d.o.o.
Povijest Plive d.o.o počinje otvaranjem tvornice „Kaštel“ u Karlovcu 1921. godine kada
je započela proizvodnja ekstrakata iz domaćeg bilja. Istraživački rad u Plivi počinje
1936. godine u suradnji s profesorom Vladimirom Prelogom koji kasnije dobiva
Nobelovu nagradu za kemiju. Iste godine kada je počeo istraživački rad na tržište je
plasiran sulfanilamid Streptazol te Kaštel postaje jedan od prvih proizvođača
sulfonamida u svijetu. Pedesetih godine Pliva je osnovala i vlastiti Istraživački institut,
a 1953. godine započela je proizvodnju vitamina C prema vlastitoj patentiranoj
tehnologiji. Najznačajniji događaj u povijesti Plive i općenito hrvatske farmaceutske
industrije je otkriće azitromicina zahvaljujući kojem se Pliva svrstala među malobrojne
farmaceutske tvrtke koje imaju vlastiti, originalni lijek.
Nakon uspješno provedene privatizacije i širenja na nova tržišta Pliva d.o.o je prerasla u
snažnu regionalnu kompaniju i postala najpoznatija u regiji Srednje i Istočne Europe.
2006. godine nakon zaokreta u poslovanju Pliva d.o.o. ulazi u sastav američkog Barra,
međutim 2008. godine dolazi do nove promjene te Pliva postaje dijelom izraelske Teve.
Pliva je danas vodeća farmaceutska kompanija u Hrvatskoj, te jedna od vodećih u regiji
Jugoistočne Europe. Plivin brend u Bosni i Hercegovini zauzima prvo mjesto, u
Makedoniji je blizu te pozicije, a stabilno posluje i u Srbiji, Albaniji i na Kosovu. Osim
toga, ima širok portfelj generičkih lijekova te je vodećana hrvatskom tržištu u segmentu
lijekova koji se izdaju na recept. Njezino poslovanje obuhvaća proizvodnju gotovih
lijekova i aktivnih farmaceutskih supstancija, komercijalno poslovanje u Hrvatskoj i
regiji te istraživanje i razvoj generičkih lijekova i aktivnih farmaceutskih supstancija
(http://www.pliva.hr/img/themes/pcfrontend/brosure/hr/03/03_JucerDanasSutra.pdf).
Jadran-Galenski Laboratorij d.d.
Poduzeće Jadran-Galenski Laboratorij d.d. osnovano je 1991. godine kao prvo u
potpunosti privatizirano farmaceutsko dioničko društvo u Hrvatskoj sa sjedištem u
24
Rijeci. Razvojem novih proizvoda i otvaranjem novih tržišta poduzeće se transformiralo
iz lokalnog laboratorija u brzo rastuće farmaceutsko poduzeće. Iste godine registriran je
i prvi lijek CarboMedicinalis.
Kriza s kojom se suočilo hrvatsko gospodarstvo nije omelo Jadran-Galenski Laboratorij
d.d. da raste, izvozi, investira i zapošljava. Poduzeće je u pet godina udvostručilo
ukupne prihode te postalo drugo najveće farmaceutsko poduzeće u Hrvatskoj. Odlični
rezultati, kako navode u JGL-u, rezultat su timskog i predanog rada, kontinuiranog
ulaganja u razvoj inovativnih proizvoda, snažnijeg etabliranja postojećih brendova
poput AquaMarisa, Meralysa, Pigrela, Ranixa, Escontrala, Latanoxa, Vitalije,
Holyplanta i Lactogyna, kao i širenja prodajne mreže (http://www.jgl.hr/hr/novosti-i-
mediji/priopcenja-za-tisak/jgl-druga-najveca-domaca-farmaceutska-tvrtka/).
Temeljne aktivnosti JGL-a su istraživanje i razvoj, registracija, proizvodnja, marketing i
prodaja generičkih lijekova na recept, bezreceptnih lijekova, lijekova baziranih na
prirodnim sirovinama, dijetetskih proizvoda, medicinskih proizvoda i dermokozmetiku.
Belupo d.d.
Poduzeće Belupo d.d. osnovano je 1971. godine u Koprivnici kao društvo s
ograničenom odgovornošću. Zbog brzog razvoja i širenja proizvodnog programa
izgradila se nova tvornica krutih lijekova 1999. godine. Od 2002. godine Belupo postaje
dioničko društvo, te ulazi u sastav Grupe Podravka, iste godine osnovana je i tvrtka kćer
u Sloveniji sa sjedištem u Ljubljani. Lider je na tržištu Hrvatske po broju prodani
pakiranja sa udjelom od 17%, a uvjerljivo vodi i po prodaji lijekova koji djeluju na
kardiovaskularni sustav na hrvatskom tržištu s komadnim tržišnim udjelom od
dvadesetak posto. Svoj daljnji rast i razvoj na tržištu Hrvatske temelji na širenju
portfelja s novim lijekovima poput lijekova za liječenje dijabetesa, onkoloških lijekova i
lijekova za respiratorne bolesti. Belupo d.d. posluje na 16 europskih farmaceutskih
tržišta, a 2013. godine poduzeće je osnovalo nova predstavništva u Ukrajini, Poljskoj i
Kazahstanu s ciljem širenja poduzeća na tržište Istočne Europe. Na tržištu Republike
Hrvatske ostvaruje 47,2 % prodaje, a ostalih 52,8 % ostvaruje na inozemnom tržištu.
25
Farmal d.d.
Povijest Farmala d.d. počinje 1959. godine kada je naziv poduzeća bio Razvitak.
Poduzeće je prošlo nekoliko razvojnih faza od košaraštva, galanterije pa preko
građevinske kemije i proizvodnje tvrdih želatinskih kapsula do današnje proizvodnje
lijekova. Djelatnost galanterije ugašena je 1980. godine, a 1999. godine djelatnost
košaraštva. Izgradnjom nove tvornice generičkih lijekova 2005. godine Razvitak
mijenja ime u Farmal d.d.. Farmal postaje članica grupacije Dermapharm AG, koji u
svom portfelju ima široki spektar farmaceutskih proizvoda, većinom generičkih lijekova.
Danas Farmal d.d. proizvodi i distribuira generičke lijekove najviše kvalitete, istovrsne
originalima kojima je istekla patentna zaštita. Poduzeće se već u 2013. godini uspješno
restrukturiralo, međutim zbog novih mjera štednje u zdravstvu bili su prisiljeni na novo
restrukturiranje kroz smanjenje radnih mjesta kako bi stabilizirali poslovanje i zadržali
poziciju generatora razvoja gospodarstva, kako u Varaždinskoj županiji, tako i na
nacionalnoj razini.
26
4. USPOREDNA ANALIZA POSLOVANJA PODUZEĆA
FARMACEUTSKE INDUSTRIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ U
RAZDOBLJU OD 2010. – 2013. GODINE
Vodeća poduzeća farmaceutske industrije u Republici Hrvatskoj u razdoblju od 2010.
do 2013. godine uspoređuju se pomoću benchmarking metode. Benchmarking je
proveden za poduzeća Pliva d.o.o, Jadran – Galenski Laboratorij d.d., Belupo d.d. i
Farmal d.d. U nastavku se uspoređuje proizvodni program poduzeća, ostvareni prihodi,
imovina i izvori imovine poduzeća.
4.1. Usporedba proizvodnih programa
Vodeća farmaceutska kompanija Pliva d.o.o. specijalizirana je za proizvodnju suhih
oralnih oblika lijekova, sterilnih proizvoda, suhih sirupa, suhih i tekućih injekcija,
krema, masti, gelova i čepići. Nudi širok portfelj kvalitetnih generičkih lijekova koji
predstavljaju vrhunska terapijska rješenja. Proizvodni asortiman Plive podijeljen je u
terapijske skupine od kojih su najveće lijekovi za liječenje bolesti srca i krvožilnog
sustava, lijekovi za liječenje gastroenteroloških bolesti, antiinfektivi, onkološki lijekovi,
lijekovi za bolesti mišićno-koštanog sustava te lijekovi koji se koriste kod neuroloških i
psihijatrijskih oboljenja. Vodeći proizvodi su Sumamed te ostali gotovi i polugotovi
proizvodi na bazi azitromicina. U širokoj paleti Plivinih bezreceptnih lijekova Andol,
Plivadon i Maxflu nositelji su statusa Super Branda u godini 2008.
godini(http://www.pliva.hr/pliva/korporativne-brosure/hr/03).
Proizvodni program poduzeća Belupo d.d. čine lijekovi na recept i bezreceptni lijekovi.
Lijekove na recept čine lijekovi s učinkom na probavni sustav i mijenu tvari, lijekovi s
učinkom na krv i krvotvorne organe, lijekovi s učinkom na srce i krvne žile, lijekovi s
učinkom na kožu, lijekovi s učinkom na urogenitalni sustav i spolni hormoni, lijekovi za
liječenje infekcija, lijekovi za liječenje zloćudnih bolesti i imunomodulatori, lijekovi s
učinkom na mišićno-koštani sustav, lijekovi s učinkom na živčani sustav, lijekovi za
liječenje infekcija uzrokovanih parazitima, lijekovi s učinkom na respiratorni sustav
(http://www.belupo.hr/Default.aspx?sid=10). U bezreceptne lijekove spadaju OTC
lijekovi, biljni proizvodi, dodaci prehrani, kozmetika s posebnom namjenom. Od
27
bezreceptnih lijekova najpoznatiji su Neofen, Lupocet, Ginkgo, Urosal, Silymarin, Maxi
Omega, Herplex i brojni drugi (http://www.belupo.hr/Default.aspx?sid=25).
Jadran-Galenski laboratorij d.d. ima širok portfelj brendiranih generika i OTC
proizvoda. Portfelj tvrtke čini više od 300 proizvoda razvrstanih u programske cjeline
koje se dijele na receptni program, bezreceptni program, program AquaMaris, te
oftamološki program. Receptni program u portfelju sadrži generičke lijekove, a
najzastupljenije skupine u receptnom programu su pripravci koji djeluju na krv i
krvotvorne organe, pripravci koji djeluju na kardiovaskularni sustav, pripravci koji
djeluju na probavni sustav i metabolizam, pripravci koji djeluju na kožu, pripravci koji
djeluju na osjetila. Portfelj bezreceptnog programa čine OTC lijekovi, medicinski
proizvodi, hrana za posebne namijene, dijetetika, biocidi, kozmetika s posebnom
namjenom i kozmetika.
Poduzeće Farmal d.d. proizvodi i distribuira generičke lijekove. Portfelj sadrži
proizvode za liječenje bolesti različitih terapijskih područja osobito kardiovaskularnog,
gastroenterološkog, koštano-mišićnog, neuropsihijatrijskog, kao i u liječenju
infekcija(http://www.farmal.hr/info/svi-proizvodi).
4.2. Usporedba prihoda
Prema HSFI 15 prihodima se smatraju povećanja ekonomskih koristi tijekom
obračunskog razdoblja u obliku priljeva ili povećanja sredstava, ili smanjenja obveza,
što za posljedicu ima povećanje glavnice. Prema sastavljanju računa dobiti i gubitka
prihode dijelimo na poslovne, financijske i izvanredne. Poslovne i financijske prihode
često nazivamo redovnim prihodima jer proizlaze iz osnovnih djelatnosti poduzeća.
Poslovni prihodi su prihodi nastali od obavljanja redovne djelatnosti poduzeća. Oni se
ostvaruju prodajom proizvoda i usluga i prodajom robe. Za razliku od poslovnih
prihoda, financijski prihodi su prihodi od ulaganja, odnosno od korištenja imovine
poduzeća od strane drugih poduzeća. Prihodi koji nisu nastali obavljanjem redovnih
aktivnosti poduzeća nazivaju se izvanrednim prihodi. Oni povećavaju rezultat
obračunskog razdoblja te nastaju iz neuobičajenih poslovnih aktivnosti i transakcija. U
nastavku su prikazani grafikoni poslovnih i ukupnih prihoda poduzeća farmaceutske
industrije u Republici Hrvatskoj u razdoblju od 2010. do 2013. godine.
28
Grafikon 4: Poslovni prihodi poduzeća farmaceutske industrije u Republici Hrvatskoj u
razdoblju od 2010. do 2013. godine
Izvor: izrada studentice prema godišnjim financijskim izvještajima za 2010., 2011., 2012. i 2013. godinu
Iz grafikona je vidljivo kako poduzeće Pliva d.o.o. ima najveće poslovne prihode u svim
promatranim godinama, dok poduzeće Farmal d.d. ima najmanje poslovne prihode od
poduzeća s kojima se uspoređuje. Također, vidi se rast poslovnih prihoda svih poduzeća
u promatranom razdoblju s tim da su poslovni prihodi poduzeća Pliva d.o.o. i Farmal
d.d. u 2013. godini smanjeni u odnosu na prethodnu godinu. Poduzeće Belupo d.d.
ostvarivalo je veće poslovne prihode od JGL-a d.d. sve do 2013. godine kada je Jadran
– Galenski Laboratorij d.d. ostvario veće poslovne prihode za 15.029.058 kuna.
29
Grafikon 5: Ukupni prihodi poduzeća farmaceutske industrije u razdoblju od 2010. do 2013. godine(u kn)
Izvor: izrada studentice prema godišnjim financijskim izvještajima poduzeća za 2010., 2011., 2012. i 2013. godinu
Od analiziranih poduzeća, najveće prihode u promatranim godinama ostvarilo je
poduzeće Pliva d.o.o., čiji se prihodi povećavaju iz godine u godinu. Najveći rast
prihoda Pliva d.o.o. zabilježila je 2012. godine kada su iznosili 3.319.278.000 kuna.
Poduzeća Belupo d.d. i Jadran–Galenski Laboratorij d.d također bilježe stalni rast
prihoda iz godine u godinu. Belupo je ostvario najveći rast ukupnih prihoda 2013.
godine kada su prihodi iznosili 651.482.000 kuna, dok je Jadran- Galenski Laboratorij
d.d. najveći rast prihoda ostvario također 2013. godine s prihodima od 684.877.980
kuna. Poduzeće Farmal d.d. ostvario je najveće prihode 2011. godine kada su prihodi
iznosili 110.002.576 kuna, dok je najmanje ostvario 2013. godine kada su iznosili
69.560.972 kuna.
4.3. Usporedna analiza imovine i izvora imovine
Da bi poduzeće osiguralo kontinuitet poslovanja i ostvarenje poslovnog rezultata mora
stalno angažirati sredstva, odnosno imovinu poduzeća. Svrha analize imovine je
ispitivanje mogućnosti usklađivanja poslovnog rezultata i imovine, kao i pojedinih
dijelova imovine. U nastavku su prikazane tablice sa imovinom farmaceutskih
poduzeća.
30
Tablica 5: Analiza imovine poduzeća Pliva d.o.o. u razdoblju od 2010. do 2013. godine
(u kn)
AKTIVA 2010. % 2011. % 2012. % 2013. %
DUGOTRAJNA
IMOVINA
2.587.370 54 3.680.490 45 4.377.696 55 4.761.434 61
1. Nekretnine,
postrojenje i
oprema
1.514.902 59 1.505.386 41 2.035.347 47 2.265.403 48
2. Nematerijalna
imovina
51.346 2 39.190 1 39.459 1 39.958 1
3. Ulaganja u
nekretnine
- - - - - - 43.329 1
4. Ulaganje u
ovisna društva
4.950 0,2 219.233 6 215.576 5 215.551 5
5. Ulaganje u
pridruženo društvo
- - 51.228 1 51.610 1 56.198 1
6. Ostala ulaganja 871.884 34 1.423.516 39 1.423.516 33 1.423.516
30
7. Potraživanje po danim kreditima
7.181 0,3 8.165 0,2 8.918 0,2 7.598 0,1
8. Predujmovi - - - - 53.764 1 44.068 1
9. Financijska
imovina
- - 1.385 0,03 1.576 0,04 - -
10. Odgođena porezna imovina
137.107 5 432.387 12 547.930 13 665.813 14
KRATKOTRAJ
NA IMOVINA
2.191.461 46 4.469.266 55 3.627.815 45 3.071.469 39
1. Zalihe 600.873 27 877.312 20 973.326 27 917.422 30
2. Potraživanje od kupaca i ostala
potraživanja
1.239.251 57 1.558.109 35 1.667.442 46 1.275.754 42
3. Potraživanja po danim kreditima
302.640 14 1.878.647 42 688.160 19 829.450 27
4. Novac i
novčani ekvivalenti
48.697 2 155.198 3 298.887 8 48.843 2
UKUPNO
AKTIVA
4.778.831 100 8.149.756 100 8.005.511 100 7.832.903 100
Izvor: izrada studentice prema bilanci poduzeća
Ukupna aktiva poduzeća bila je najveća 2011. godine i iznosila je 8.005.511 kuna, dok
je najmanja bila 2010. godine kada je iznosila 4.778.831 kuna. Dugotrajna imovina u
ukupnoj aktivi bila je najveća 2013. godine kada je iznosila 61%, odnosno 4.761.434
kuna, dok je najmanja bila 2011. godine kad je iznosila 45% ili 3.680.490 kuna. Najveći
dio dugotrajne imovine u svim godinama čini materijalna imovina (nekretnine,
postrojenja i oprema). Kratkotrajna imovina bila je najveća 2011. godine kada je
iznosila 55% ili 4.469.266 kuna. Najveći dio kratkotrajne imovine čine
potraživanja.Prosječno u četiri godine vrijednost imovine iznosila je 7.191.750 kuna.
31
Tablica 6: Analiza imovine poduzeća Jadran - Galenski Laboratorij d.d. u razdoblju od
2010. do 2013. godine (u kn)
AKTIVA 2010. % 2011. % 2012. % 2013. % DUGOTRAJNA
IMOVINA
217.762.590 38 262.878.873 37 314.735.475 38 365.264.0
88
39
1. Nematerijalna
imovina
20.879.460 10 23.148.510 9 29.394.507 9 31.874.94
1
9
2. Materijalna
imovina
165.510.762 76 208.104.148 79 253.892.329 81 291.991.5
22
80
3. Dugotrajna
financijska
imovina
31.372.368 14 31.626.215 12 31.448.639 10 36.633.93
9
10
4. Potraživanja - - - - - - - -
5. Odgođena porezna imovina
- - - - - - 4.763.686 1
KRATKOTRAJ
NA IMOVINA
353.410.662 61 449.025.287 63 512.085.845 61 566.670.0
98
60
1. Zalihe 54.351.789 15 124.717.793 28 143.073.305 28 150.026.8
38
26
2. Potraživanja 228.204.596 65 281.783.302 63 357.349.854 70 407.613.8
31
72
3. Kratkotrajna
financijska
imovina
52.766.873 15 40.868.849 9 1.069.172 0,2 970.137 0,2
4. Novac u banci i
blagajni
18.087.404 5 1.655.343 0,
4
10.593.514 2 8.059.294 1
PLAĆENI TROŠKOVI BUDUĆEG RAZDOBLJA
6.707.323 1 4.503.520 0,
5
6.018.272 1 7.697.728 1
UKUPNO
AKTIVA
577.880.575 100 716.407.680 10
0
832.839.592 100 939.631.9
14
100
Izvor: izrada studentice prema bilanci poduzeća
Ukupna aktiva bila je najveća 2013. godine kada je iznosila 939.631.914 kuna. U svim
promatranim godinama udio kratkotrajne imovine bio je veći od dugotrajne imovine.
Dugotrajna imovina bila je najveća 2013. godine sa 39%, odnosno 365.264.088 kuna.
Najveći dio dugotrajne imovine čini materijalna imovina koja je 2013. iznosila 80%,
odnosno 291.991.522 kuna. Kratkotrajna imovina bila je najveća 2011. godine kada je
iznosila 63%, odnosno 449.025.287 kuna. Najveći dio kratkotrajne imovine čine
potraživanja koja se iz godine u godinu povećavaju. Prosječno u četiri godine vrijednost
imovine iznosila je 766.689.940 kuna.
32
Tablica 7: Analiza imovine poduzeća Belupo d.d. u razdoblju od 2010. do 2013. godine
(u kn)
AKTIVA 2010. % 2011. % 2012. % 2013. %
DUGOTRAJNA
IMOVINA
436.876 46 437.415 44 427.751 42 417.254 43
1. Nematerijalna
imovina
45.386 10 47.518 11 48.804 11 52.152 13
2. Nekretnine,
postrojenja i oprema
256.894 59 254.329 58 236.916 55 232.204 56
3. Ulaganje u ovisna
društva
110.766 25 110.766 25 136.116 32 122.511 29
4. Dugotrajna
financijska imovina
21.380 5 22.405 5 46 0,01 46 0,01
5. Odgođena porezna imovina
2.450 0,56 2.397 0,55 5.869 1 10.341 2
KRATKOTRAJNA
IMOVINA
512.028 54 561.695 56 589.808 58 560.485 57
1. Zalihe 115.875 23 113.488 20 117.128 20 102.279 18
2. Potraživanja od kupaca i ostala
potraživanja
368.767 72 420.065 75 436.277 74 419.058 75
3. Financijska
imovina po fer vrijed.
kroz RDG
5.002 0,98 - - - - - -
4. Preplaćeni porez na dobit
- - - - 4.734 0,80 5.854 1
5. Novac i novčani ekvivalenti
22.384 4,37 28.142 5 31.669 5 33.294 6
UKUPNO AKTIVA 948.904 100 999.110 100 1.017.559 100 977.739 100
Izvor: izrada studentice prema bilanci poduzeća
Ukupna aktiva bila je najveća 2012. godine kada je iznosila 1.017.559 kuna. Dugotrajna
imovina bila je najveća 2010. godine kada je iznosila 46%, odnosno 436.876 kuna. U
svim prikazanim godinama najveći udio dugotrajne imovine otpada na materijalnu
imovinu (nekretnine, postrojenje i oprema). Kratkotrajna imovina bila je najveća 2012.
godine kada je iznosila 58%, odnosno 589.808 kuna. Najveći udio kratkotrajne imovine
čine potraživanja od kupaca i ostala potraživanja. Prosječno u četiri godine vrijednost
imovine iznosila je 985.828 kuna.
33
Tablica 8: Analiza imovine poduzeća Farmal d.d. u razdoblju od 2010. do 2013. godine
(u kn)
AKTIVA 2010. % 2011. % 2012. % 2013. %
DUGOTRAJNA
IMOVINA
121.445.808 72 126.849.27
8
66 53.306.329 48 45.476.811 45
1. Materijalna
imovina
39.875.293 33 37.953.918 30 28.167.675 53 24.950.512 55
2. Nematerijalna
imovina
79.890.283 66 88.377.384 70 24.747.640 46 20.398.454 45
3. Udjeli u
ovisnim
društvima
174.313 0,1 194.313 0,1 - - - -
4. Dugotrajna
financijska
imovina
1.505.919 1 323.663 0,2 391.014 1 127.845 0,
2
KRATKOTRAJ
NA IMOVINA
47.488.573 28 59.810.335 31 57.519.443 52 55.740.507 55
1. Zalihe 17.222.610 36 28.807.670 48 20.787.967 36 13.390.511 24
2. Potraživanja 21.153.451 45 24.894.852 42 31.457.667 55 34.894.308 63
3. Kratkotrajna
financijska
imovina
7.727.112 16 5.446.714 9 4.297.244 7 5.763.328 10
4. Novac u banci i
blagajni
1.385.400 3 661.099 1 976.565 2 1.692.360 3
PLAĆENI TROŠKOVI BUDUĆEG RAZDOBLJA
248.234 0,1 4.439.527 2 733.998 1 723.644 1
UKUPNO
AKTIVA
169.182.615 10
0
191.099.14
0
10
0
111.559.770 10
0
101.940.962 10
0
Izvor: izrada studentice prema bilanci poduzeća
Ukupna aktiva bila je najveća 2011. godine kada je iznosila 191.099.140 kuna. Također
je i dugotrajna imovina bila najveća 2010. godine kada je iznosila 72%, odnosno
121.445.808 kuna. U 2010. i 2011. godini veći dio dugotrajne imovine činila je
nematerijalna imovina, dok je 2012. i 2013. godine veći dio dugotrajne imovine činila
materijalna imovina. Kratkotrajna imovina bila je najveća 2013. godine kada je iznosila
55%, odnosno 55.740.507 kuna. Najveći dio kratkotrajne imovine čine potraživanja.
Prosječno u četiri godine vrijednost imovine iznosila je 143.445.621 kuna.
Analizom izvora imovine ispituje se struktura izvora koja se koristi za financiranje
poduzeća. Izvori imovine se dijele na trajne, kao što su kapital i rezerve, te na
privremene, kao što su kratkoročni i dugoročni krediti. Financijska stabilnost i
dugoročna solventnost poduzeća osim što ovisi o strukturi imovine, ovisi i o strukturi
izvora. U nastavku su prikazane tablice izvora imovine farmaceutskih poduzeća.
34
Tablica 9: Analiza izvora imovine poduzeća Pliva d.o.o. u razdoblju od 2010. do 2013.
godine (u kn)
PASIVA 2010. % 2011. % 2012. % 2013. %
Kapital i
rezerve
4.229.885 89 3.059.626 38 3.744.698 47 4.113.525 53
Dugoročne obveze
7.541 0,16 2.788.846 34 2.795.166 35 2.830.296 36
Kratkoročne
obveze
541.432 11 2.301.284 28 1.465.737 18 889.082 11
UKUPNO
PASIVA
4.778.831 100 8.149.756 100 8.005.511 100 7.832.903 100
Izvor: izrada studentice prema bilanci poduzeća
Pasiva poduzeća Pliva d.o.o. sastoji se od kapitala i rezervi, te dugoročnih i
kratkoročnih obveza. Najveća stavka pasive su u svim godinama kapital i rezerve, koje
su najveće bile 2010. godine sa 89%. Dugoročne obveze povećavaju se iz godine u
godinu, najmanje su bile 2010. godine, dok su najveće bile 2013. godine kad su iznosile
36%. Kratkoročne obveze bile su najveće 2011. godine kada su iznosile 28% ili
2.301.284 kuna.
Tablica 10: Analiza izvora imovine poduzeća Jadran - Galenski Laboratorij d.d. u
razdoblju od 2010. do 2013. godine (u kn)
PASIVA 2010. % 2011. % 2012. % 2013. %
Kapital i
rezerve
202.106.280 35 262.436.684 37 315.335.685 38 387.613.592 41
Rezerviranja - - - - 917.341 0,1 1.012.986 0,1
Dugoročne obveze
219.018.339 38 217.186.461 30 285.175.751 34 320.665.943 34
Kratkoročne obveze
152.494.596 26 227.355.854 32 222.413.750 27 213.749.448 23
Odgođeno plaćanje troškova i prihod
budućeg razdoblja
4.261.360 1 9.428.681 1 8.997.065 1 16.589.945 2
UKUPNO
PASIVA
577.880.575 100 716.407.680 100 832.839.592 100 939.631.914 100
Izvor: izrada studentice prema bilanci poduzeća
Pasiva poduzeća Jadran-Galenski Laboratorij d.d. sastoji se od kapitala i rezervi,
rezerviranja, dugoročnih i kratkoročnih obveza te odgođenog plaćanja troškova i
prihoda budućega razdoblja. Ukupna pasiva bila je najveća 2013. godine kada je
iznosila 939.631.914 kuna. Dugoročne obveze bile su najveće 2010. godine kada su
iznosile 38%, odnosno 219.018.339 kuna, dok su kratkoročne obveze bile najveće u
2011. godini kada su iznosile 32%, odnosno 227.355.854 kuna.
35
Tablica 11: Analiza izvora imovine poduzeća Belupo d.d. u razdoblju od 2010. do 2013.
godine (u kn)
PASIVA 2010. % 2011. % 2012. % 2013. %
Kapital i rezerve 487.146 51 577.908 58 658.909 65 652.146 67
Dugoročne obveze
180.291 19 143.677 14 61.643 6 7.076 1
Kratkoročne obveze
281.467 30 277.525 28 297.007 29 318.517 32
UKUPNO
PASIVA
948.904 100 999.110 100 1.017.559 100 977.739 100
Izvor: izrada studentice prema bilanci poduzeća
Pasiva poduzeća Belupo d.d. sastoji se od kapitala i rezervi, te dugoročnih i
kratkoročnih obveza. Ukupna pasiva bila je najveća 2012. godine kada je iznosila
1.017.559. kuna. Najveći udio u pasivi ima kapital i rezerve, koji se povećavaju iz
godine u godinu. Najveći udio kapitala i rezervi bio je 2013. godine kada je iznosio 67%
ili 652.146 kuna. Dugoročne obveze se smanjuju iz godine u godinu, najveće su bile
2010. godine kada su iznosile 19% ili 180.291 kuna, a najmanje 2013. godine kada su
iznosile 7.076 kuna. Kratkoročne obveze poduzeća bile su najveće u 2013. godini kada
su iznosile 32%, a najmanje 2011. godine kada su iznosile 28%.
Tablica 12: Analiza izvora imovine poduzeća Farmal d.d. u razdoblju od 2010. do 2013. godine (u kn)
PASIVA 2010. % 2011. % 2012. % 2013. %
Kapital i
rezerve
57.382.252 34 61.276.155 32 (26.624.031) (24) (55.225.571) (54)
Rezerviranja - - - - - - 2.673.175 3
Dugoročne obveze
41.283.663 24 62.366.842 33 46.820.917 42 99.855.885 98
Kratkoročne obveze
69.393.830 41 66.293.565 35 89.236.690 80 48.891.654 48
Odgođeno plaćanje troškova i prihodi
budućeg razdoblja
1.122.870 1 1.162.578 1 2.126.194 2 5.745.819 6
UKUPNO
PASIVA
169.182.615 100 191.099.140 100 111.559.770 100 101.940.962 100
Izvor: izrada studentice prema podacima iz bilance poduzeća
Pasiva poduzeća Farmal d.d. sastoji se od kapitala irezervi, rezerviranja, dugoročnih i
kratkoročnih obveza te odgođenog plaćanja troškova i prihoda budućeg razdoblja.
Ukupna pasiva bila je najveća 2011. godine kada je iznosila 191.099.140 kuna.
Dugoročne obveze bile su najveće 2013. godine kada su iznosile 98% ili 99.855.885
36
kuna, a najmanje su bile 2010. godine kada su iznosile 24% ili 41.283.663 kuna.
Kratkoročne obveze bile su najveće 2012. godine kada su iznosile 80% ili 89.236.690
kuna, a najmanje su bile 2011. kada su iznosile 35% ili 66.293.565 kuna.
Na temelju prikazanih tablica imovine i izvora imovine vodećih farmaceutskih
poduzeća u Republici Hrvatskoj može se zaključiti da je vrijednost ukupne aktive i
ukupne pasive poduzeća Pliva d.o.o. najveća i u 2013. godini iznosila je 7.832.903
kuna. Drugo poduzeće po veličini ukupne aktive i pasive je Belupo d.d. čija je
vrijednost ukupne aktive i pasive u 2013. godini iznosila 977.739 tisuća kuna. Jadran –
Galenski Laboratorij d.d. je treće poduzeće po vrijednosti ukupne aktive i pasive, ali je
jedino poduzeće čija vrijednost ukupne aktive i pasive raste u svim promatranim
godinama. Najmanju vrijednost ukupne aktive i pasive od odabranih poduzeća ima
poduzeće Farmal d.d. čije je vrijednost u 2013. godini iznosila 101.940.962 kune.
Najveći dio u ukupnoj aktivi poduzeća Pliva d.o.o. čini dugotrajna imovina koja raste u
svim promatranim godinama, dok se kratkotrajna imovina smanjuje u svim
promatranim godinama. Kod ostalih poduzeća situacija je malo drugačija, u
promatranim godinama Jadran – Galenski Laboratorij d.d., Belupo d.d. i Farmal d.d. su
smanjivali dugotrajnu, a povećavali kratkotrajnu imovinu. U 2013. godini dugotrajna
imovina poduzeća JGL d.d. iznosila je 365.264.088 kuna, dok je kod Belupa d.d.
iznosila 417.254 tisuća kuna, a kod Farmala d.d. 45.476.811 kuna. Što se tiče
kratkotrajne imovine poduzeća, može se zaključiti kako je vrijednost kratkotrajne
imovine Plive d.o.o najveća iako se njezina vrijednost smanjivala u promatranim
godinama te je u 2013. godini iznosila 3.071.469 kuna. Vrijednost kratkotrajne imovine
JGL-a i poduzeća Belupo d.d. približno je jednaka, pa je tako vrijednost kratkotrajne
imovine JGL-a u 2013. godini iznosila je 566.670.098 kuna, dok je vrijednost
kratkotrajne imovine poduzeća Belupo d.d. iznosila 560.485 tisuća kuna. Poduzeće
Farmal d.d. je u odnosu na ostala poduzeća imalo i najmanju vrijednost kratkotrajne
imovine koja je u 2013. godini iznosila 55.740.507 kuna.
Najveći dio pasive kod svih poduzeća čine kapital i rezerve. Kod poduzeća Pliva i
Farmal kapital i rezerve se smanjuju, dok se kod JGL-a i Belupa povećavaju u
promatranim godinama. Sva poduzeća osim Belupa imaju veće dugoročne obveze od
kratkoročnih obveza u 2013. godini. Također, Belupo i JGL imaju tendenciju smanjenja
37
dugoročnih obveza kroz sve promatrane godine dok kod Plive i Farmala dolazi do
povećanja dugoročnih obveza u odnosu na prethodne godine. Kapital i rezerve poduzeća
Pliva d.o.o. u 2013. godini iznosile su 4.113.525 tisuća kuna dok su kod poduzeća
Farmal d.d. u 2012. i 2013. godini bila negativnog predznaka, te su 2013. godine
iznosile -55.225.571 kuna. U 2013. godini kapital i rezerve poduzeća Jadran – Galenski
Laboratorij d.d. iznosile su 387.613.592 kuna, dok su kod poduzeća Belupo d.d. iznosile
652.146 tisuća kuna. Dugoročne obveze povećavaju se u promatranim godinama kod
poduzeća Pliva d.o.o. i Farmal d.d.. U 2013. godini dugoročne obveze Plive d.o.o.
iznosile su 2.830.296 tisuća kuna odnosno 36%, dok su dugoročne obveze Farmala d.d.
iznosile 99.855.885, odnosno 98%. Za razliku od Plive d.o.o. i Farmala d.d., dugoročne
obveze JGL-a d.d. i Belupa d.d. se smanjuju., pa su tako u 2013. godini dugoročne
obveze JGL-a iznosile 320.665.943 kuna ili 34%, dok su kod Belupa d.d. iznosile 7.076
tisuća kuna odnosno 1%. Kratkoročne obveze se povećavaju u svim promatranim
godinama kod poduzeća Belupo d.d. i Farmald.d., dok se kod poduzeća Pliva d.o.o
smanjuju, a kod poduzeća Jadran – Galenski Laboratorij d.d. variraju. U 2013. godini
kratkoročne obveze poduzeća Pliva d.o.o. iznosile su 889.082 tisuća kuna ili 11%, a kod
poduzeća JGL d.d. iznosile su 213.749.448 kuna, odnosno 23%. Kratkoročne obveze
poduzeća Belupo d.d. iznosile su 318.517 tisuća kuna ili 32%, dok su kod poduzeća
Farmal d.d. iznosile 48.891.654 kuna, odnosno 48%.
38
5. OCJENA POSLOVANJA PODUZEĆA FARMACEUTSKE INDUSTRIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ
Analiza pomoću pokazatelja samo je jedan od instrumenata pomoću kojih se ocjenjuje
financijska situacija nekog poduzeća.Najčešće se koriste podaci iskazan u financijskim
izvještajima koji predstavljaju prvu fazu financijske analize. Važno je istaknuti da
korisnost i upotrebljivost financijskih pokazatelja ovisi o točnosti podataka iskazanih u
financijskim izvještajima. Za analizu poslovanja poduzeća farmaceutske industrije
koriste se financijski pokazatelji. Osnovne financijske pokazatelje koji će se koristiti
kod ocjene poslovanja vodećih poduzeća farmaceutske industrije u Republici Hrvatskoj
podijeliti ćemo na tri grupe pokazatelja. Prva grupa pokazatelja su pokazatelji koji
proizlaze iz horizontalne i vertikalne usklađenosti sredstava i izvora (likvidnost,
solventnost, stabilnost, zaduženost). Drugu grupu pokazatelja čine pokazatelji
uspješnosti (efikasnosti i efektivnosti) te treću grupu pokazatelja čine ostali
kvantitativni i kvalitativni pokazatelji.
I Pokazatelji koji proizlaze i horizontalne i vertikalne usklađenosti sredstava i izvora (likvidnost, solventnost, stabilnost, zaduženost)
Pokazatelji likvidnosti
Likvidnost (eng. solvency, liquidity, njem. Zahlungsfähigkeit, Liquidität) je svojstvo
imovine ili njezinih pojedinih dijelova da se mogu pretvoriti u gotovinu dostatnu za
pokriće preuzetih obveza (Šarlija, 2008., str. 106). Pokazatelji likvidnosti koriste se za
procjenu sposobnosti poduzeća da podmiri kratkoročne obveze. Najčešće se koriste dva
pokazatelja likvidnosti, a to su pokazatelj tekuće i pokazatelj ubrzane likvidnosti.
Pokazatelj tekuće likvidnosti mjeri veličinu kratkotrajne imovine kojom se moraju
pokriti kratkoročne obveze. U slučaju da je koeficijent tekuće likvidnosti manji od 1,5
dolazi do mogućnosti da poduzeće ostane bez sredstava za podmirenje kratkoročnih
obveza.
39
Tablica 13: Pokazatelj tekuće likvidnosti poduzeća Pliva d.o.o.
OPIS 2010. 2011. 2012 2013.
Kratkotrajna
imovina
2.191.461 4.469.266 3.627.815 3.071.469
Kratkoročne obveze
541.432 2.301.284 1.465.737 889.082
Koeficijent
tekuće likvidnosti 4,05 1,94 2,48 3,45
Izvor: Godišnji financijski izvještaji za 2010., 2011., 2012. i 2013. godinu, Pliva d.o.o.
Uočava se daje poduzeće Pliva d.o.o. likvidno u svim promatranim godinama kada je
raspon likvidnosti bio od približno 2 do preko 4.Veća kratkotrajna imovina za preko 2,5
puta u odnosu na kratkoročne obveze ukazuje na povećanulikvidnost, no treba uzeti u
obzir da su to podaci po stanju na 31. prosinca. Likvidnost je bolje pratiti dinamički jer
podatak na određeni dan može biti kratkotrajan i promjenjiv te ga zato treba promatrati
u duljem vremenskom razdoblju, zbrajajući pojedina stanja kako bi se dobila realnija
slika o stvarnom stanju (Vitezić, Popović, 2009., str. 432)
Tablica 14: Pokazatelj tekuće likvidnosti poduzeća Jadran - Galenski Laboratorij d.d.
OPIS 2010. 2011. 2012. 2013.
Kratkotrajna
imovina
353.410.662 449.025.587 512.085.845 566.670.098
Kratkoročne obveze
152.494.596 227.355.854 222.413.750 213.749.448
Koeficijent
tekuće likvidnosti
2,32 1,97 2,30 2,65
Izvor: Godišnji financijski izvještaji za 2010.,2011.,2012. i 2013. godinu, JGL d.d.
Poduzeće Jadran-Galenski Laboratorij d.d. je u granicama optimalne likvidnosti u svim
promatranim godinama. Najveći koeficijent likvidnosti bio je 2013. godine kada je
iznosio 2,65, a najmanji 2011. godine kada je iznosio 1,97.
40
Tablica 15: Pokazatelj tekuće likvidnosti poduzeća Belupo d.d.
OPIS 2010. 2011. 2012. 2013.
Kratkotrajna
imovina
512.028 561.695 589.808 560.485
Kratkoročne obveze
281.467 277.525 297.007 318.517
Koeficijent
tekuće likvidnosti
1,82 2,02 1,99 1,76
Izvor: Godišnji financijski izvještaji za 2010., 2011., 2012. i 2013. godinu, Belupo d.d.
Poduzeće Belupo d.d. je likvidno u svim promatranim godinama. Najveći koeficijent
likvidnosti bio je u 2011. godini kada je iznosio 2,02, a najmanji 2013. godine kada je
iznosio 1,76.
Tablica 16: Pokazatelj tekuće likvidnosti poduzeća Farmal d.d.
OPIS 2010. 2011. 2012. 2013.
Kratkotrajna
imovina
47.488.573 59.810.335 57.519.443 55.740.507
Kratkoročne obveze
69.393.830 66.293.565 89.263.690 48.891.654
Koeficijent
tekuće likvidnosti
0,68 0,90 0,64 1,14
Izvor: Godišnji financijski izvještaji za 2010., 2011.,2012. i 2013. godinu, Farmal d.d.
Poduzeće Farmal d.d. je u svim promatranim godinama nelikvidno. Koeficijent tekuće
likvidnosti ne prelazi 1,5. U svim promatranim godinama osim 2013. godine
kratkotrajna imovina poduzeća je manja u odnosu na kratkoročne obveze.
Sva poduzeća osim Farmala su u granicama optimalne likvidnosti s tim da su poduzeće
Pliva i Jadran – Galenski Laboratorij hiperlikvidna.
Pokazatelj ubrzane likvidnosti ukazuje na mogućnost podmirenja kratkoročnih obveza
upotrebom najlikvidnije imovine. Iz svog izračuna izuzima zalihe. Dakle, kratkotrajna
sredstva umanjena za zalihe (novac i novčani ekvivalenti, potraživanja i ostala
kratkoročna sredstva) podijeljena s kratkoročnim obvezama predstavljaju pokazatelj
brze likvidnosti (Vitezić, Popović, 2009., str. 430). Pokazatelj ubrzane likvidnosti
trebao bi iznositi 1 ili više od 1.
41
Najveći dio zaliha kod promatranih poduzeća otpada na sirovine i materijal i gotove
proizvode, a čini ih i trgovačka roba i nedovršena proizvodnja.
Tablica 17: Pokazatelj ubrzane likvidnosti poduzeća Pliva d.o.o.
OPIS 2010. 2011. 2012. 2013.
Novac+Utrživi vrijed. papiri+
potraživanja
1.590.588.000 3.591.954.000 2.654.489.000 2.154.047.000
Kratkoročne obveze
541.432.000 2.301.284.000 1.465.737.000 889.082.000
Koeficijent
ubrzane
likvidnosti
2,94 1,56 1,81 2,42
Izvor: Godišnji financijski izvještaji za 2010.,2011., 2012. i 2013. godinu, Pliva d.o.o.
U svim promatranim godinama poduzeće Pliva d.o.o. je likvidno, te koeficijenti
ubrzane likvidnosti iznose više od 1.
Tablica 18: Pokazatelj ubrzane likvidnosti poduzeća Jadran - Galenski Laboratorij d.d..
OPIS 2010. 2011. 2012. 2013.
Novac+Utrživi vrijed. papiri+
potraživanja
299.058.873 324.307.494 369.012.540 416.643.262
Kratkoročne obveze
152.494.596 227.355.854 222.413.750 213.749.448
Koeficijent
ubrzane
likvidnosti
1,96 1,43 1,66 1,95
Izvor: Godišnji financijski izvještaji za 2010., 2011., 2012. i 2013. godinu, JGL d.d.
Poduzeće Jadran-Galenski Laboratorij d.d. je likvidno u svim promatranim godinama.
Koeficijenti ubrzane likvidnosti su veći od 1.
42
Tablica 19: Pokazatelj ubrzane likvidnosti poduzeća Belupo d.d.
OPIS 2010. 2011. 2012. 2013.
Novac+Utrživi vrijed. papiri+
potraživanja
396.153 448.207 472.680 458.206
Kratkoročne obveze
281.467 277.525 297.007 318.517
Koeficijent
ubrzane
likvidnosti
1,41 1,62 1,59 1,44
Izvor: Godišnji financijski izvještaji za 2010., 2011., 2012. i 2013. godinu, Belupo d.d.
Poduzeće Belupo d.d. je u svim promatranim godinama likvidno. Koeficijenti ubrzane
likvidnosti su u svim godinama veći od 1.
Tablica 20: Pokazatelj ubrzane likvidnosti poduzeća Farmal d.d.
OPIS 2010. 2011. 2012. 2013.
Novac+Utrživi vrijed. papiri+
potraživanja
30.265.963 31.002.665 36.731.476 42.349.996
Kratkoročne obveze
69.393.830 66.293.565 89.236.690 48.891.654
Koeficijent
ubrzane
likvidnosti
0,43 0,47 0,41 0,87
Izvor: Godišnji financijski izvještaji za 2010., 2011., 2012. i 2013. godinu, Farmal d.d.
Poduzeće Farmal d.d. nije likvidno u promatranim godinama. Koeficijenti ubrzane likvidnosti su mu manji od 1.
Pokazatelji zaduženosti
Pokazatelji zaduženosti odnosno pokazatelji odnosno pokazatelji financiranja
dugoročnim sredstvima (vlastitim kapitalom i kreditima) objašnjavaju financijsku
strukturu i mjere dugoročni rizik koji proizlazi iz takve strukture (Vitezić, Popović,
2009., str 438.). Koristi se za procjenu financijskog rizika poduzeća. U nastavku su
prikazani pokazatelj zaduženosti, odnos duga i glavnice i faktor zaduženosti.
43
Pokazatelj zaduženosti pokazuje koliko poduzeće koristi zaduživanje kao oblik
financiranja, odnosno koliki udio sredstava su osigurali kreditori. Financijski rizik je
veći, ako je veći odnos duga i glavnice, a niži je kada je manji odnos duga i glavnice.
Koeficijent zaduženosti trebao bi biti 0,5 ili manje.
Tablica 21: Pokazatelj zaduženosti poduzeća Pliva d.o.o. u razdoblju od 2010. do 2013. godine
OPIS 2010. 2011. 2012. 2013.
Ukupne
obveze
548.973 5.090.130 4.260.903 3.719.378
Ukupna
imovina
4.778.831 8.149.756 8.005.511 7.832.903
Koeficijent
zaduženosti
0,11 0,62 0,53 0,47
Izvori: Godišnji financijski izvještaji za 2010., 2011., 2012. i 2013., Pliva d.o.o.
Koeficijent zaduženosti 2010. godine iznosio je 0,11, dok je 2011. godine porastao na
0,62, što nam pokazuje malo višu zaduženost nego što bi trebala biti, odnosno pokazuje
nam da je 62% imovine financirano tuđim kapitalom. U kasnijim godinama zaduženost
se smanjuje zbog otplate kredita pa je tako 2012. godine iznosio 0,53, dok je 2013.
iznosio 0,47.
Tablica 22: Pokazatelj zaduženosti poduzeća Jadran - Galenski Laboratorij d.d. u
razdoblju od 2010. do 2013. godine
OPIS 2010. 2011. 2012. 2013.
Ukupne
obveze
371.512.935 444.542.315 507.589.501 534.415.391
Ukupna
imovina
577.880.575 716.407.680 832.839.592 939.631.914
Koeficijent
zaduženosti
0,64 0,62 0,61 0,57
Izvor: Godišnji financijski izvještaji za 2010.,2011.,2012. i 2013. godinu, JGL d.d.
44
Najviši koeficijent zaduženosti poduzeća Jadran - Galenski Laboratorij d.d. bio je 2010.
godine kada je iznosio 0,64, odnosno kada je 64% imovine bilo financirano iz tuđeg
kapitala, dok je najmanji bio 2013. kada je iznosio 0,57 zbog povećanja imovine
ulaganjem u novi proizvodni pogon Svilno 2 (Pharma valley).
Tablica 23: Pokazatelj zaduženosti poduzeća Belupo d.d. u razdoblju od 2010. do 2013. godine
OPIS 2010. 2011. 2012. 2013.
Ukupne
obveze
461.758 421.202 358.650 325.593
Ukupna
imovina
948.904 999.110 1.017.559 977.739
Koeficijent
zaduženosti
0,48 0,42 0,35 0,33
Izvor: Godišnji financijski izvještaji za 2010., 2011., 2012. i 2013. godine, Belupo d.d.
Koeficijent poduzeća Belupo d.d. je u svim godinama niži od 0,5. Najveći koeficijent
zaduženosti bio je 2010. godine kada je iznosio 0,48, odnosno 48% imovine financirano
je tuđim kapitalom. Najniži koeficijent zaduženosti bio je 2013. godine kada je 33%
imovine bilo financirano tuđim kapitalom.
Tablica 24: Pokazatelj zaduženosti poduzeća Farmal d.d. u razdoblju od 2010. do 2013. godine
OPIS 2010. 2011. 2012. 2013.
Ukupne obveze 110.677.493 128.660.407 136.057.607 148.747.539
Ukupna
imovina
169.182.615 191.099.140 111.559.770 101.940.962
Koeficijent
zaduženosti
0,65 0,67 1,22 1,46
Izvor: Godišnji financijski izvještaji za 2010., 2011., 2012. i 2013. godinu, Farmal d.d.
Koeficijent zaduženosti poduzeća Farmal d.d. je u svim godinama visok te se iz godinu
u godinu povećava. Najveći koeficijent zaduženosti bio je 2013. godine i iznosio je
1,46, odnosno 146% imovine poduzeća bilo je financirano tuđim kapitalom. Može se
zaključiti kako je poslovanje poduzeća rizično, te mora plaćati velike troškove kamata.
45
Odnos duga i glavnice predstavlja odnos između ukupnih zaduženja poduzeća
(dugoročnih i kratkoročnih) i kapitala i rezervi (glavnice) (Vitezić , Popović, 2009.,
str.439). Gornja granica odnosa duga i glavnice je najčešće 2:1, s udjelom dugoročnog
duga ne većim od jedne trećine (Šarlija 2008., str. 109.). U slučaju visoke vrijednosti
ovog pokazatelja velika je mogućnost poteškoća pri vraćanju posuđenih sredstava i
plaćanju kamata. U nastavku su prikazane tablice s izračunatim odnosom duga i
glavnice pojedinih poduzeća kroz godine.
Tablica 25: Odnos duga i glavnice poduzeća Pliva d.o.o u razdoblju od 2010. do 2013. godine
OPIS 2010. 2011. 2012. 2013.
Ukupne
obveze
548.973 5.090.130 4.260.903 3.719.378
Glavnica 4.229.885 3.680.490 4.377.696 4.761.434
Odnos duga i
glavnice
0,13 1,38 0,97 0,78
Izvor: Godišnji financijski izvještaji za 2010., 2011., 2012. i 2013. godinu, Pliva d.o.o.
Značajno su porasle obaveze i to za preko 9 puta u 2011. godini u odnosu na 2010.
godinu uz istovremeno smanjenje glavnice zbog dugoročnih obveza odnosno zaduženja
na koja se obračunavaju kamate. Poduzeće je prezaduženo te je glavnica nedostatna za
podmirenje obveza.
Tablica 26: Odnos duga i glavnice poduzeća Jadran - Galenski Laboratorij d.d. u
razdoblju od 2010. do 2013. godine
OPIS 2010. 2011. 2012. 2013.
Ukupne
obveze
371.512.935 444.542.315 507.589.501 534.415.391
Glavnica 202.106.280 262.878.873 315.335.685 387.613.592
Odnos duga i
glavnice
1,84 1,69 1,61 1,38
Izvor: Godišnji financijski izvještaji za 2010., 2011., 2012. i 2013. godinu, JGL d.d.
46
Odnos duga i glavnice je kod poduzeća Jadran-Galenski Laboratorij d.d. prevelik u
svim promatranim godinama. Najveći je bio 2010. godine kada je iznosio 1,84, a u
ostalim promatranim godinama pada, ali nedovoljno. 2013. godine iznosio je 1,38.
Glavnica se povećavala za zadržanu dobit u svim promatranim godinama. Može se
zaključiti kako je poduzeće prezaduženo i kako nema dovoljno kapitala i rezervi za
podmirenje obvezameđutim treba naglasiti kako je poduzeće investiralo u izgradnju
novog proizvodnog pogona Pharma valley.
Tablica 27: Odnos duga i glavnice poduzeća Belupo d.d. u razdoblju od 2010. do 2013. godine
OPIS 2010. 2011. 2012. 2013.
Ukupne
obveze
461.758 421.202 358.650 325.593
Glavnica 487.146 577.908 658.909 652.146
Odnos duga i
glavnice
0,95 0,72 0,54 0,50
Izvor: Godišnji financijski izvještaji za 2010.,2011.,2012. i 2013. godinu, Belupo d.d.
Odnos duga i glavnice poduzeća Belupo d.d. je visok. Najveći odnos duga i glavnice bio
je 2010. godine i iznosi je 0,9, a zatim se u idućim godinama smanjuje pa je tako 2013.
godine iznosio 0,50. Poduzeće je i dalje dosta zaduženo te nema dovoljno sredstava za
podmirenje obveza.
Tablica 28: Odnos duga i glavnice poduzeća Farmal d.d. u razdoblju od 2010. do 2013. godine
OPIS 2010. 2011. 2012. 2013.
Ukupne
obveze
110.677.493 128.660.407 136.057.607 148.747.539
Glavnica 57.382.252 61.276.155 (55.225.571) (26.624.031)
Odnos duga i
glavnice
1,93 2,10 -2,46 -5,59
Izvor: Godišnji financijski izvještaji za 2010.,2011., 2012. i 2013. godinu, Farmal d.d.
47
Poduzeće Farmal d.d. u svim promatranim godinama ima značajno veći dug u odnosu
na glavnicu. U 2013. godini koeficijent financiranja bio je najveći i iznosi je 2,41.
Poduzeće nema dovoljno sredstava za vraćanje obveza.
Faktor zaduženosti pokazuje koliko bi poduzeću trebalo godina da podmiri svoje
ukupne obveze. Manji faktor zaduženosti znači veću sigurnost i obrnuto. Za ovaj
pokazatelj prihvatljiva je mjera od 5 godina, što bi značilo ako poduzeće može podmiriti
svoje obveze iz rezultata unutar pet godina da nije prezaduženo i da je solventno.
Tablica 29: Faktor zaduženosti poduzeća Pliva d.o.o. u razdoblju od 2010. do 2013. godine
OPIS 2010. 2011. 2012. 2013.
Ukupne obveze 548.973 5.090.130 4.260.903 3.719.378
Neto
dobit+amortizacija
705.906 537.316 790.379 470.853
Faktor
zaduženosti
0,78 9,47 5,39 7,90
Izvor: Godišnji financijski izvještaji za 2010.,2011.,2012. i 2013. godinu, Pliva d.o.o.
Faktor zaduženosti kod poduzeća Pliva d.o.o povećavao se od 2010. do 2013. godine.
Najveći faktor zaduženosti bio je 2011. godine kada je iznosio 9,47. U 2013. godini
iznosio je 7,90, što znači da im je potrebno oko 7 godina i 7,5 mjeseci da podmire svoje
ukupne obveze. Poduzeće Pliva d.o.o. izlazi iz okvira prihvatljivosti mjere u 2013.
godini.
Tablica 30: Faktor zaduženosti poduzeća Jadran -Galenski Laboratorij d.d. u razdoblju
od 2010. do 2013. godine
OPIS 2010. 2011. 2012. 2013.
Ukupne obveze 371.512.935 444.542.315 507.589.501 534.415.391
Neto
dobit+amortizacija
49.759.934 81.773.839 90.014.866 95.590.156
Faktor
zaduženosti
7,47 5,44 5,64 5,60
Izvor: Godišnji financijski izvještaj za 2010.,2011.,2012. i 2013. godinu, JGL d.d.
48
Faktor zaduženosti poduzeća Jadran – Galenski Laboratorij d.d. opada, najveći
koeficijent bio je 2010. godine kada je iznosio 7,47.U 2013. godini koeficijent
zaduženosti iznosio je 5,60, odnosno poduzeću je potrebno 5 godina i 5 mjeseci da
podmire ukupne obveze. Poduzeće JGL d.d. izlazi iz okvira prihvatljivosti mjere u svim
promatranim godinama.
Tablica 31: Faktor zaduženosti poduzeća Belupo d.d. u razdoblju od 2010. do 2013.
godine
OPIS 2010. 2011. 2012. 2013.
Ukupne obveze 461.758 421.202 358.650 325.593
Neto
dobit+amortizacija
84.969 123.750 115.053 125.827
Faktor
zaduženosti
5,43 3,40 3,12 2,59
Izvor: Godišnji financijski izvještaji za 2010.,2011., 2012. i 2013. godinu, Belupo d.d.
Faktor zaduženosti poduzeća Belupo d.d. opada iz godine u godinu. Najveći je bio
2010. godine kada je iznosio 5,43. U 2013. godini faktor zaduženosti iznosio je 2,59, što
znači da poduzeću treba oko2 godine i 5 mjeseci da podmiri ukupne obveze. Poduzeće
Belupo je s faktorom zaduženosti od 2,59 unutar prihvatljive mjere u 2013. godini.
Tablica 32: Faktor zaduženosti poduzeća Farmal d.d. u razdoblju od 2010. do 2013. godine
OPIS 2010. 2011. 2012. 2013.
Ukupne obveze 110.677.493 128.660.407 136.057.607 148.747.539
Neto
dobit+amortizacija
8.377.208 11.826.115 (7.177.123) (23.948.623)
Faktor
zaduženosti
13,21 10,88 -18.96 -6,21
Izvor: Godišnji financijski izvještaji za 2010.,2011.,2012. I 2013.g, Farmal d.d.
49
Faktor zaduženosti poduzeća Farmal d.d. u svim promatranim godinama ne ulazi u
okvir prihvatljivosti mjere od 5 godina. U 2013. godini faktor zaduženosti iznosio je -
6,21.
Izračunom pokazatelja likvidnosti možemo utvrditi kako je prema svim pokazateljima
najlošije poduzeće Farmal d.d. iz čega zaključujemo da je poduzeće u promatranom
razdoblju imalo velike poteškoće u poslovanju. Što se tiče zaduženosti, malo više su bili
zaduženi poduzeća Pliva d.o.o. i Jadran – Galenski Laboratorij d.d., zbog značajne
investicije u pogons tim da su ga oba poduzeća u 2013. godini smanjila. Koeficijent
zaduženosti poduzeća Belupo d.d. je u svim promatranim godinama niži od 0,5 te i dalje
ima tendenciju smanjena, dok je koeficijent zaduženosti Farmala d.d. u svim
promatranim godinama viši od preporučenog. Odnos duga i kapitala kod svih poduzeća
je dosta velik, što znači da su sva poduzeća dosta zadužena, odnosno nemaju dovoljno
kapitala i rezervi za vraćanje obveza, međutim kod svih se primijeti smanjenje
zaduženosti u 2013. godini. Prema faktoru zaduženosti u 2013. godini najmanji faktor
zaduženosti imalo je poduzeće Belupo d.d., a iznosio je 2,59 , što znači da poduzeću
trebaju 2 godine i 4,9 mjeseci da podmiri sve obveze. Ostala poduzeća izlaze iz
prihvatljivih okvira faktora zaduženosti, s tim da Pliva d.o.o. i Farmal d.d. ima
tendenciju povećanja faktora zaduženosti, pa su im tako u 2013. godini najveći faktori
zaduženosti, dok se kod JGL-a vidi smanjenje faktora zaduženosti u 2013.godini u
odnosnu na prethodne.
II Pokazatelji uspješnosti (efikasnosti i efektivnosti)
U pokazatelje efikasnosti poduzeća spadaju pokazatelji proizvodnosti, ekonomičnosti,
učinkovitosti imovine (koeficijenti obrtaja)i rentabilnosti (profitabilnosti) koji će biti
objašnjeni i prikazani na primjeru odabranih vodećih poduzeća farmaceutske industrije
u Republici Hrvatskoj u razdoblju od 2010. do 2013.godine.
Pokazatelji proizvodnosti
Proizvodnost definiramo kao odnos količine učinaka i bilo kojeg elementa koji sudjeluje
u procesu proizvodnje, a može se mjeriti vrijednosno izraženo veličinom ukupnog
50
prihoda po zaposlenom ili veličinom dobiti po zaposlenom. Količinska proizvodnost se
izražava kroz količinu realiziranih proizvoda ili usluga u odnosu na broj radnika ili
prosječan broj sati rada.
Proizvodnost rada je jedno od mjerila uspješnosti poslovanja koje predočuje
učinkovitost rada izraženu odnosom između količine učinaka i količine ljudskog rada
upotrijebljenog za njeno ostvarenje.
Tablica 33: Vrijednosna efikasnost rada poduzeća Pliva d.o.o. u razdoblju od 2010. do
2013. godine
OPIS 2010. 2011. 2012. 2013.
Ukupan prihod
(u kn)
2.796.920 2.760.461 3.319.278 3.153.742
Broj zaposlenih 1.861 1.696 1.824 1.931
Vrijednosna
efikasnost rada
1502.91 1627.63 1819.77 1633.22
Izvor: Godišnji financijski izvještaji za 2010.,2011.,2012. i 2013. godinu, Pliva d.o.o.
Vrijednosna efikasnost rada poduzeća Pliva d.o.o. se povećava kroz sve promatrane
godine.
Tablica 34: Vrijednosna efikasnost rada poduzeća Jadran - Galenski Laboratorij d.d. u
razdoblju od 2010. do 2013. godine
OPIS 2010. 2011. 2012. 2013.
Ukupan prihod
(u kn)
450.955.301 517.558.377 618.537.673 684.877.980
Broj zaposlenih 480 524 602 660
Vrijednosna
efikasnost rada
939.49 987.71 1027.47 1037.69
Izvor: Godišnji financijski izvještaji za 2010.,2011.,2012. i 2013. godinu, JGL d.d
Vrijednosna efikasnost rada poduzeća Jadran – Galenski Laboratorij d.d. se povećava u
promatranim godinama.
51
Tablica 35: Vrijednosna efikasnost rada poduzeća Belupo d.d. u razdoblju od 2010. do
2013. godine
OPIS 2010. 2011. 2012. 2013.
Ukupan prihod
(u kn)
572.696 636.382 636.822 651.482
Broj zaposlenih 1.053 1.079 1.064 1.080
Vrijednosna
efikasnost rada
543.87 589.79 598.52 603.22
Izvor: Godišnji financijski izvještaji za 2010.,2011.,2012. i 2013. godinu, Belupo d.d.
Vrijednosna efikasnost rada poduzeća Belupo d.d. raste kroz sve promatrane godine.
Tablica 36: Vrijednosna efikasnost rada poduzeća Farmal d.d. u razdoblju od 2010. do 2013. godine
OPIS 2010. 2011. 2012. 2013.
Ukupan prihod
(u kn)
101.592.732 121.404.207 109.468.967 69.560.972
Broj zaposlenih 129 106 127 98
Vrijednosna
efikasnost rada
787.54 1145.32 861.96 709.81
Izvor: Godišnji financijski izvještaji za 2010., 2011.,2012. i 2013. godinu, Farmal d.d.
Vrijednosna efikasnost rada poduzeća Farmal d.d. povećava se u promatranim
godinama.
Vrijednosna efikasnost svih poduzeća povećava se kroz sve promatrane godine zbog
rasta prihoda i zaposlenika.
52
Pokazatelji ekonomičnosti
Pokazatelji ekonomičnosti mjere odnos prihoda i rashoda i pokazuju koliko se prihoda
ostvari po jedinici rashoda (Žager i suradnici, 2008., str. 252.) Ako je koeficijent
ekonomičnosti jednak 1, odnosno ako su ukupni prihodi jednaki ukupnim rashodima
poslovanje je ekonomično. Ako su ukupni prihodi veći od ukupnih rashoda, odnosno
ako je koeficijent veći od 1, poslovanje je ekonomično i ako su ukupni rashodi veći od
ukupnih prihoda, odnosno ako je koeficijent manji od 1, poslovanje je neekonomično. U
nastavku se daje prikaz pokazatelja ekonomičnosti odabranih poduzeća u razdoblju od
2010. do 2013. godine.
Ekonomičnost ukupnog poslovanja ukazuje na uspjeh poslovanja cijelog poduzeća. U
omjer se stavljaju ukupni prihodi i ukupni rashodi. Ekonomičnost ukupnog poslovanja
pokazuje koliko se prihoda ostvari po jednoj jedinici rashoda. Poželjno je da vrijednost
pokazatelja bude veća od 1 jer što je pokazatelj veći, poduzeće je u boljoj situaciji.
Tablica 37: Ekonomičnost ukupnog poslovanja poduzeća Pliva d.o.o. u razdoblju od 2010. do 2013. godine
OPIS 2010. 2011. 2012. 2013.
Ukupan prihod 2.796.920 2.760.461 3.319.278 3.153.742
Ukupni rashodi 2.127.274 2.368.075 2.758.137 2.909.037
Koeficijent
ekonomičnosti
1,31 1,17 1,2 1,08
Izvor: Godišnji financijski izvještaji za 2010.,2011,2012. i 2013. godinu, Pliva d.o.o
Koeficijent ekonomičnosti poduzeća Pliva d.o.o. u svim promatranim godinama veći je
od 1, što znači da su u svim godinama ukupni prihodi veći od ukupnih rashoda.
Zaključujemo kako poduzeće posluje ekonomično i ostvaruje zaradu (bruto dobit).
53
Tablica 38: Ekonomičnost ukupnog poslovanja poduzeća Jadran - Galenski Laboratorij
d.d. u razdoblju od 2010. do 2013. godine
OPIS 2010. 2011. 2012. 2013.
Ukupan prihod 450.955.301 517.558.377 618.537.673 684.877.980
Ukupni rashodi 411.763.075 447.771.913 548.788.548 617.623.412
Koeficijent
ekonomičnosti
1,10 1,16 1,13 1,11
Izvor: Godišnji financijski izvještaji za 2010., 2011.,2012. i 2013. godinu, JGL d.d.
Koeficijent ekonomičnosti poduzeća Jadran – Galenski Laboratorij d.d. u svim
promatranim godinama je veći od 1 što znači da su u svim godinama ukupni prihodi
veći od ukupnih rashoda. Možemo zaključiti kako poduzeće posluje ekonomično.
Tablica 39: Ekonomičnost ukupnog poslovanja poduzeća Belupo d.d. u razdoblju od 2010. do 2013. godine
OPIS 2010. 2011. 2012. 2013.
Ukupan prihod 572.696 636.382 636.822 651.482
Ukupni rashodi 503.796 520.238 543.409 551.546
Koeficijent
ekonomičnosti
1,14 1,22 1,17 1,18
Izvor: Godišnji financijski izvještaji za 2010., 2011., 2012. i 2013. godinu, Belupo d.d.
Koeficijent ekonomičnosti poduzeća Belupo d.d. u svim promatranim godinama veći je
od 1, što znači da su ukupni prihodi veći od ukupnih rashoda. Poduzeće posluje
ekonomično.
Tablica 40: Ekonomičnost ukupnog poslovanja poduzeća Farmal d.d. u razdoblju od 2010. do 2013. godine
OPIS 2010. 2011. 2012. 2013.
Ukupan prihod 101.592.732 121.404.207 109.468.967 69.560.972
Ukupni rashodi 98.745.912 116.004.994 121.529.913 98.168.769
Koeficijent
ekonomičnosti
1,03 1,05 0,90 0,71
Izvor. Godišnji financijski izvještaji za 2010.,2011., 2012. i 2013. godinu, Farmal d.d.
54
Koeficijent ekonomičnosti poduzeća Farmal d.d. je u 2010. i 2011. godini veći od 1, što
znači da je poduzeće ostvarivalo dobit iz redovitih djelatnosti, međutim u 2012. i 2013.
godini koeficijent ekonomičnosti manji je od 1, što znači da su ukupni rashodi veći od
ukupnih prihoda. Možemo zaključiti kako poduzeće u zadnje dvije promatrane godine
nije poslovalo ekonomično.
Pokazatelji učinkovitosti imovine (koeficijenti obrtaja)
Pokazatelji učinkovitosti imovine mjere koliko efikasno poduzeće upotrebljava svoje
resurse odnosno kojom brzinom imovina cirkulira u poslovnom procesu. Najčešće se
izražavaju koeficijentom obrtaja kojim se mjeri brzina obrtaja pojedinih i ukupnih
obrtnih sredstava (Vitezić, Popović, 2009., str. 420.). U nastavku se daje prikaz
pokazatelja učinkovitosti odabranih poduzeća u razdoblju od 2010. do 2013. godine.
Koeficijent obrtaja ukupne imovine pokazuje odnos između ukupnih prihoda i ukupne
imovine, odnosno koliko se puta u jednoj godini imovina pretvori u prihode. Osim toga,
pokazuje intenzitet uporabe ukupnog kapitala za financiranje imovine. Imovina se
uvijek izražava u prosječnim veličinama jer su prihod, količina i financijski rezultat
dinamičke (kumulativne) veličine.
Tablica 41: Koeficijent obrtaja ukupne imovine poduzeća Pliva d.o.o. u razdoblju od 2010. do 2013. godine
OPIS 2010. 2011. 2012. 2013.
Ukupni prihod 2.796.920 2.760.461 3.319.278 3.153.742
Ukupna imovina 4.778.831 8.149.756 8.005.511 7.832.903
Koeficijent obrtaja
ukupne imovine
0,59 0,34 0,41 0,40
Izvor: Godišnji financijski izvještaji za 2010.,2011.,2012. i 2013. godinu, Pliva d.o.o
Koeficijent obrtaja ukupne imovine poduzeća Pliva d.o.o. bio je najveći 2010. godine
kada je iznosio 0,59. U 2013. godini koeficijent obrtaja ukupne imovine iznosio je 0,40,
što znači da je na 1 kunu angažirane imovine ostvareno 40 lipa prihoda.
55
Tablica 42: Koeficijent obrtaja ukupne imovine poduzeća Jadran - Galenski Laboratorij
d.d. u razdoblju od 2010. do 2013. godine
OPIS 2010. 2011. 2012. 2013.
Ukupni prihod 450.955.301 517.558.377 618.537.673 684.877.980
Ukupna imovina 577.880.575 716.407.608 832.839.592 939.631.914
Koeficijent obrtaja
ukupne imovine
0,78 0,72 0,74 0,73
Izvor: Godišnji financijski izvještaji za 2010.,2011., 2012. i 2013. godinu, JGL d.d.
U 2013. godini koeficijent obrtaja ukupne imovine iznosio je 0,73, što znači da je na 1
kunu angažirane imovine poduzeće ostvarilo 73 lipe prihoda na tržištu.
Tablica 43: Koeficijent obrtaja ukupne imovine poduzeća Belupo d.d. u razdoblju od 2010. do 2013. godine
OPIS 2010. 2011. 2012. 2013.
Ukupni prihod 572.696 636.382 636.822 651.482
Ukupna imovina 948.904 999.110 1.017.559 977.739
Koeficijent obrtaja
ukupne imovine
0,60 0,64 0,63 0,67
Izvor: Godišnji financijski izvještaji za 2010., 2011., 2012. i 2013. godinu, Belupo d.d.
Koeficijent obrtaja ukupne imovine poduzeća u 2013. godini iznosio je 0,67, što znači
da je na 1 kunu angažirane imovine ostvareno 67 lipa prihoda na tržištu.
Tablica 44: Koeficijent obrtaja ukupne imovine poduzeća Farmal d.d. u razdoblju od
2010. do 2013. godine
OPIS 2010. 2011. 2012. 2013.
Ukupni prihod 101.592.732 121.404.207 109.468.967 69.560.972
Ukupna imovina 169.182.615 191.099.140 111.559.770 101.940.962
Koeficijent obrtaja
ukupne imovine
0,60 0,64 0,98 0,68
Izvor: Godišnji financijski izvještaji za 2010., 2011., 2012. i 2013. godinu, Farmal d.d.
Koeficijent obrtaja ukupne imovine poduzeća Farmal d.d. u 2013. godini iznosio je 0,68
što znači daje na 1 kunu angažirane imovine ostvareno 68 lipa prihoda na tržištu.
56
Koeficijent obrtaja dugotrajne imovine govori nam koliko poduzeće uspješno koristi
dugotrajnu imovinu kako bi stvorio prihode. Poželjno je da vrijednost pokazatelja bude
veća jer to znači da je manje novca potrebnog za stvaranje prihoda. Dugotrajnu imovinu
kod promatranih poduzeća čini materijalna imovina, nematerijalna imovina,
potraživanja i financijska imovina.
Tablica 45: Koeficijent obrtaja dugotrajne imovine poduzeća Pliva d.o.o. u razdoblju od 2010. do 2013. godine
OPIS 2010. 2011. 2012. 2013.
Ukupan prihod 2.796.920 2.760.461 3.319.278 3.153.742
Dugotrajna
imovina
2.587.370 3.680.490 4.377.696 4.761.434
Koeficijent obrtaja
dugotrajne imovine
1,08 0,75 0,76 0,66
Izvor: Godišnji financijski izvještaji za 2010., 2011., 2012. i 2013. godina, Pliva d.o.o.
Koeficijent obrtaja dugotrajne imovine poduzeća Pliva d.o.o smanjuje se iz godine u
godinu. Najveći koeficijent obrtaja dugotrajne imovine bio je 2010. godine kad je iznosi
1,08, a najmanji je bio 2013. godine kada je iznosio 0,66, što znači da je na 1 kunu
angažirane dugotrajne imovine ostvareno 66 lipa prihoda na tržištu.
Tablica 46: Koeficijent obrtaja dugotrajne imovine poduzeća Jadran - Galenski
Laboratorij d.d. u razdoblju od 2010. do 2013. godine
OPIS 2010. 2011. 2012. 2013.
Ukupan prihod 450.955.301 517.558.377 618.537.673 684.877.980
Dugotrajna
imovina
217.762.590 262.878.873 314.735.475 365.264.088
Koeficijent obrtaja
dugotrajne imovine
2,07 1,97 1,97 1,88
Izvor: Godišnji financijski izvještaji za 2010., 2011., 2012. I 2013. godina, JGL d.d.
Koeficijent obrtaja dugotrajne imovine poduzeća Jadran – Galenski Laboratorij d.d.
smanjuje se iz godine u godinu. Najveći koeficijent obrtaja dugotrajne imovine bio je
2010. godine kada je iznosio 2,07. Najmanji koeficijent obrtaja dugotrajne imovine bio
57
je 2013. godine kada je iznosio 1,88, što znači da je na 1 kunu angažirane dugotrajne
imovine ostvareno 1,9 kuna prihoda na tržištu.
Tablica 47: Koeficijent obrtaja dugotrajne imovine poduzeća Belupo d.d. u razdoblju od 2010. do 2013. godine
OPIS 2010. 2011. 2012. 2013.
Ukupan prihod 572.696 636.382 636.822 651.482
Dugotrajna
imovina
436.876 437.415
427.751 417.254
Koeficijent obrtaja
dugotrajne imovine
1,31
1,45 1,49 1,56
Izvor: Godišnji financijski izvještaji za 2010., 2011., 2012. i 2013. godinu, Belupo d.d.
Koeficijent obrtaja dugotrajne imovine poduzeća Belupo d.d. povećava se u
promatranim godinama. Najveći koeficijent obrtaja dugotrajne imovine bio je 2013.
godine kada je iznosio 1,56, što znači da na 1 kunu angažirane dugotrajne imovine
ostvareno 1,56 kuna prihoda na tržištu.
Tablica 48: Koeficijent obrtaja dugotrajne imovine poduzeća Farmal d.d. u razdoblju od
2010. do 2013. godine (u kn)
OPIS 2010. 2011. 2012. 2013.
Ukupan prihod 101.592.732 121.404.207 109.468.967 69.560.972
Dugotrajna
imovina
121.445.808 126.849.278 53.306.329 45.476.811
Koeficijent obrtaja
dugotrajne imovine
0,84 0,96 2,05 1,53
Izvor: Godišnji financijski izvještaji za 2010., 2011., 2012. i 2013. godinu, Farmal d.d.
Koeficijent obrtaja dugotrajne imovine poduzeće Farmal povećava se u promatranim
godinama. Najveći koeficijent obrtaja dugotrajne imovine bio je 2012. godine kada je
iznosio 2,05, što znači da je na 1 kunu angažirane imovine ostvareno 1,53 kuna prihoda
na tržištu.
58
Pokazatelji rentabilnosti (profitabilnosti)
Pokazateljima rentabilnosti mjeri se uspjeh ostvarivanja zarada poduzeća, odnosno
mjeri se povrat koji je poduzeće ostvarilo tijekom nekog razdoblja. Promatrano sa
sveukupnoga aspekta poslovanja poduzeća pokazatelji rentabilnosti imaju ulogu ocjene
provedbe postavljene strategije poduzeća (Ježovita, Žager, 2014., str. 3). U nastavku se
daje prikaz izračuna pokazatelja rentabilnosti (profitabilnosti) odabranih poduzeća za
razdoblje od 2010. do 2013. godine.
Marža poslovanja pokazuje koliko prihoda ostaje poduzeću nakon pokrića troškova
osnovne djelatnosti za pokriće kamata i ostvarenje dobiti.
Neto prodaja je ukupna (bruto) prodaja umanjena za iznos odobrenih popusta i iznose za
vraćenu robu.
Tablica 49: Marža poslovanja poduzeća Pliva d.o.o. u razdoblju od 2010. do 2013.
godine
Opis 2010. 2011. 2012. 2013.
Bruto dobit 669.646 122.386 561.141 244.705
Neto prodaja 2.712.172 2.611.008 3.130.224 3.069.327
Marža
poslovanja (%)
25 5 18 8
Izvor: Godišnji financijski izvještaji za 2010.,2011.,2012. i 2013. godinu, Pliva d.o.o.
Marža poslovanja poduzeća Pliva d.o.o. u 2013. godini iznosila je 7,97%, što znači da
poduzeću nakon pokrića troškova osnovne djelatnosti ostaje 8% prihoda za pokriće
troškova poreza i ostvarenje dobiti.
59
Tablica 50: Marža poslovanja poduzeća Jadran - Galenski Laboratorij d.d. u razdoblju
od 2010. do 2013. godine
Opis 2010. 2011. 2012. 2013.
Bruto dobit 39.192.226 69.786.464 69.749.125 67.254.568
Neto prodaja 439.870.942 508.156.235 597.968.459 663.354.058
Marža
poslovanja (%)
9 14 12 10
Izvor: Godišnji financijski izvještaji za 2010.,2011.,2012. i 2013. godinu, JGL d.d.
Ostvarena marža poslovanja poduzeća Jadran – Galenski Laboratorij d.d. u 2013. godini
iznosila je 10% što znači da poduzeću nakon pokrića troškova osnovne djelatnosti
ostaje 10% prihoda.
Tablica 51: Marža poslovanja poduzeća Belupo d.d. u razdoblju od 2010. do 2013. godine
Opis 2010. 2011. 2012. 2013.
Bruto dobit 68.900 116.144 93.413 99.936
Neto prodaja 571.494 608.630 631.624 648.325
Marža
poslovanja (%)
12 19 15 15
Izvor: Godišnji financijski izvještaji za 2010.,2011.,2012. i 2013. godinu, Belupo d.d.
Marža poslovanja poduzeća Belupo d.d. bila je najveća 2011. godine kada je iznosila
19%. U 2013. godini marža poslovanja iznosila je 15% što znači da poduzeću nakon
pokrića troškova osnovne djelatnosti ostaje 15% prihoda za pokriće troškova poreza i
ostvarenje dobitka.
60
Tablica 52: Marža poslovanja poduzeća Farmal d.d. u razdoblju od 2010. do 2013. godine
Opis 2010. 2011. 2012. 2013.
Bruto dobit 2.846.820 5.399.213 -11.683.946 -28.607.797
Neto prodaja 96.389.245 109.160.943 108.914.375 68.832.509
Marža
poslovanja (%)
3 5 - -
Izvor: Godišnji financijski izvještaji za 2010.,2011.,2012. i 2013. godinu, Farmal d.d.
Ostvarena marža poslovanja poduzeća Farmal d.d. u 2012. i 2013. godini je negativna
što upućuje na nerentabilno poslovanje poduzeća odnosno ostvareni gubitak iznad
visine kapitala.
Rentabilnost imovine je pokazatelj učinkovitosti angažiranja imovine uspješnosti
korištenja imovine u stvaranju dobiti. Rentabilnost imovine govori koliko dobiti profita
je poduzeće sposobno stvoriti s jednom jedinicom angažirane imovine.
Tablica 53: Rentabilnost imovine poduzeća Pliva d.o.o. u razdoblju od 2010. do 2013. godine
OPIS 2010. 2011. 2012. 2013.
Neto dobit 555.020 417.666 676.684 362.588
Ukupna
imovina
4.778.831 8.149.756 8.005.511 7.832.903
ROA 0,12 0,05 0,08 0,05
Izvor: Godišnji financijski izvještaji za 2010., 2011., 2012. i 2013. godinu, Pliva d.o.o
Pokazatelj rentabilnosti imovine poduzeća Pliva d.o.o je najveći u 2010. godini. U 2011.
i 2013. godini pokazatelj rentabilnosti imovine je 0,05, što znači da je stopa povrata na
ukupnu imovinu koju poduzeće posjeduje 5%.
61
Tablica 54: Rentabilnost imovine poduzeća Jadran -Galenski Laboratorij d.d. u
razdoblju od 2010. do 2013. godine
OPIS 2010. 2011. 2012. 2013.
Neto dobit 36.062.104 64.239.283 67.930.200 71.834.786
Ukupna
imovina
577.890.575 716.407.680 832.839.592 939.631.914
ROA 0,06 0,09 0,08 0,08
Izvor: Godišnji financijski izvještaji za 2010.,2011.,2012. i 2013. godinu, JGL d.d.
Najveći pokazatelj rentabilnosti imovine poduzeća Jadran – Galenski Laboratorij d.d. je
bio u 2011. godini kada je iznosio 0,09. U 2012. i 2013. godini pokazatelj rentabilnosti
imovine je 0,08, što znači da je stopa povrata na ukupnu imovinu koju poduzeće
posjeduje 8%.
Tablica 55: Rentabilnost imovine poduzeća Belupo d.d. u razdoblju od 2010. do 2013. godine
OPIS 2010. 2011. 2012. 2013.
Neto dobit 53.378 90.762 81.001 93.237
Ukupna
imovina
948.904 999.110 1.017.559 977.739
ROA 0,06 0,09 0,08 0,10
Izvor: Godišnji financijski izvještaji za 2010., 2011., 2012. i 2013. godinu, Belupo d.d.
Pokazatelji rentabilnosti poduzeća Belupo d.d. rastu u svim promatranim godinama.
Najveći pokazatelj rentabilnosti imovine je bio u 2013. godini kada je iznosio 0,10, što
znači da je stopa povrata na ukupnu imovinu koju poduzeće posjeduje 10%.
Tablica 56: Rentabilnost imovine poduzeća Farmal d.d. u razdoblju od 2010. do 2013. godine
OPIS 2010. 2011. 2012. 2013.
Neto dobit 1.486.553 3.969.818 (11.677.699) (28.601.540)
Ukupna
imovina
169.182.615 191.099.140 111.559.770 101.940.962
ROA 0,008 0,02 - -
Izvor: Godišnji financijski izvještaji za 2010.,2011.,2012. i 2013. godinu, Farmal d.d.
62
Pokazatelj rentabilnosti imovine poduzeća Farmal d.d. pada iz godine u godinu. Najveći
pokazatelj rentabilnosti bio je u 2011. godini kada je iznosi 0,02 dok je u 2012. i 2013.
godini poduzeće ostvarivalo gubitke.
Rentabilnost kapitala mjeri sposobnost poduzeća da ostvari povrat na vlastiti uloženi
kapital. Pokazuje sposobnost poduzeća da ostvaruje svoj temeljni cilj koji se očituje
kroz stvaranje dodane vrijednosti za vlasnike. Što je pokazatelj rentabilnosti kapitala
veći to znači da će vlasnici kapitala ostvariti povrat uloženih sredstava u kraćem
vremenu.
Tablica 57: Rentabilnost kapitala poduzeća Pliva d.o.o. u razdoblju od 2010. do 2013. godine
OPIS 2010. 2011. 2012. 2013.
Neto dobit 555.020 417.666 676.684 362.588
Ukupni
kapital
4.229.885 3.059.626 3.744.608 4.113.525
ROE 0,13 0,14 0,18 0,09
Izvor: Godišnji financijski izvještaji za 2010., 2011., 2012. i 2013. godinu, Pliva d.o.o
Prisutno je smanjenje i dobiti i vlastitog kapitala u 2013. godini u odnosu na 2010.
godinu. Najveći povrat na uloženi kapitala od 18% je poduzeće ostvarilo u 2012. godini
jer je te godine i dobit poduzeća bila najveća. Najniži pokazatelj rentabilnost kapitala
bio je 2013. godine kada je poduzeće ostvarilo najnižu dobiti ako se vrijednost kapitala
povećala.
Tablica 58: Rentabilnost kapitala poduzeća Jadran - Galenski Laboratorij d.d. u
razdoblju od 2010. do 2013. godine
OPIS 2010. 2011. 2012. 2013.
Neto dobit 36.062.104 64.239.283 67.930.200 71.834.786
Ukupni
kapital
202.106.280 262.436.684 315.335.685 387.618.592
ROE 0,18 0,24 0,22 0,18
Izvor : Godišnji financijski izvještaji za 2010., 2011., 2012. i 2013. godinu, JGL d.d.
63
Najveći pokazatelj rentabilnosti kapitala poduzeća Jadran – Galenski Laboratorij d.d.
bio je 2011. godine kada je iznosio 0,24. Najniži pokazatelj rentabilnosti kapitala bio je
2013. godine kada je iznosio 0,18.
Tablica 59: Rentabilnost kapitala poduzeća Belupo d.d. u razdoblju od 2010. do 2013. godine
OPIS 2010. 2011. 2012. 2013.
Neto dobit 53.378 90.762 81.001 93.237
Ukupni
kapital
487.146 577.908 658.909 652.146
ROE 0,11 0,16 0,12 0,14
Izvor:Godišnji financijski izvještaji za 2010. 2011., 2012. i 2013. godinu, Belupo d.d.
Najveći pokazatelj rentabilnosti kapitala poduzeća Belupo d.d. bio je u 2011. godini
kada je iznosio 0,16, dok je najniži pokazatelj rentabilnosti kapitala bio je 2010. godine
kad je iznosio 0,11.
Tablica 60: Rentabilnost kapitala poduzeća Farmal d.d. u razdoblju od 2010. do 2013.
godine
OPIS 2010. 2011. 2012. 2013.
Neto dobit 1.486.553 3.969.818 (11.677.699) (28.601.540)
Ukupni
kapital
57.382.252 61.276.155 (26.624.031) (55.225.571)
ROE 0,03 0,06 - -
Izvor: Godišnji financijski izvještaji za 2010., 2011., 2012. i 2013. godinu, Farmal d.d.
Pokazatelj rentabilnosti kapitala poduzeća Farmal d.d. bio je najveći 2011. godine kada
je iznosio 0,06. Međutim u 2012. i 2013. godini pokazatelji rentabilnosti kapitala su
negativni zbog gubitaka u poslovanju.
Na temelju pokazatelja proizvodnosti možemo zaključiti kako najveću proizvodnost
rada u svim promatranim godinama ima poduzeće Pliva. Jadran – Galenski Laboratorij
povećava proizvodnost rada iz godine u godinu, te je tako 2013. godine proizvodnost
rada iznosila 1037.69. JGL d.d. slijedi Farmal d.d. čija je proizvodnost rada u 2013.
godini iznosila 709.8. Proizvodnost rada poduzeća Belupo d.d. se povećava iz godine u
64
godinu, a u 2013. godini iznosila je 603.22. Na temelju pokazatelja ukupne
ekonomičnosti, došlo se do zaključka da poslovanje poduzeća Farmal u 2012. i 2013.
godini nije ekonomično. Prema pokazateljima učinkovitosti imovine, odnosno prema
koeficijentu obrtaja ukupne imovine i koeficijentu obrtaja dugotrajne imovine, možemo
zaključiti kako je poduzeće Belupo jedino povećalo koeficijent obrtaja ukupne imovine
i koeficijent obrtaja dugotrajne imovine u 2013. godini u odnosu na prethodne godine,
dok se kod ostalih poduzeća koeficijent obrtaja ukupne imovine i koeficijent obrtaja
dugotrajne imovine smanjio. Što se tiče pokazatelja rentabilnosti, u 2013. godini
najveću maržu poslovanja od 15,41% imalo je poduzeće Belupo, dok ostala poduzeće
bilježe smanjenje marže poslovanja pa je tako marža poslovanja Plive u 2013. godini
bila 7,97%, a marža poslovanja JGL-a je bila 10,14%. Farmal d.d. je u 2013. godini
poslovao nerentabilno. Stopa povrata na ukupnu imovinu koju poduzeće posjeduje bila
je najveća kod poduzeća Belupo u 2013. godini i iznosila je 0,10. Kod JGL- a je bila
0,08, a kod Plive 0,05 u 2013. godini. Rentabilnost kapitala u 2013. godini smanjila se
kod Plive zbog najniže ostvarene dobiti te je te godine iznosila 0,09. Rentabilnost
kapitala JGL- a je u 2013. godini smanjena u odnosu na prethodnu godinu te je iznosila
0,18. Poduzeće Belupo bilježi rast rentabilnosti kapitala u 2013. godini u odnosu na
prethodne, te je rentabilnost kapitala iznosila 0,14. Farmala nije rentabilan u 2013.
godini zbog ostvarenih gubitaka u poslovanju.
Du Pont sustav pokazatelja
Du Pont sustav pokazatelja spada u skupinu deduktivnih metoda. Uvela ga je američka
tvrtka Du Pont de Nemours &Co.. Koristi se za potrebe analize i za potrebe planiranja,
odnosno za upravljanje poslovanjem i razvojem poduzeća, a polazi od vršnog
pokazatelja rentabilnosti imovine ili investiranja i rentabilnosti kapitala Du Pontov
sustav pokazatelja koristi informacije iz bilance i računa dobiti i gubitka čime je
omogućeno promatranje kako će promjena nekog od elemenata u sustavu utjecati na
promjenu rentabilnosti ukupne imovine ili kapitala. Za izračun lijeve strane jednadžbe
koriste se podaci iz računa dobiti i gubitka, dok se za izračun desne strane koriste podaci
iz bilance. Du Pont sustav pokazatelja piramidalnog je oblika te se sastoji od dva dijela.
Prvi dio je glavni pokazatelj koji odražava najviši cilj rada i poslovanja poduzeća, a
drugi dio se sastoji od sadržajne međuovisnosti većeg ili manjeg broja pomoćnih
pokazatelja koji dalje detaljno preciziraju sadržaj elemenata glavnog pokazatelja. U
65
nastavku je prikazan Du Pont sustav pokazatelja za sva četiri analizirana poduzeća u
2013. godini.
Shema 1: Du Pont sustav pokazatelja poduzeća Pliva d.o.o. za 2013. godinu (u kunama)
x
x x
: :
- +
+ + + +
+
+ + + +
+
Izvor: izrada studentice prema podacima iz godišnjih financijskih izvještaja za 2013.
godinu
Marža ili stopa dobiti iznosi 8%, od čega sepodmiruje porez iostatak predstavlja neto
dobit. Na svakih 100 kn angažirane imovine ostvareno 40 lipa prihoda, iz čega proizlazi
ROE9%
ROA5% IMOVINA/ KAPITALA
7.832.903/4.113.525=1,
90 Koeficijent
dobiti 7,97%
Koeficijent
obrtaja 0,40 1-stopa poreza
0,80
DOBIT
244.705
PRIHOD
3.069.327
PRIHOD
3.153.742
Poslovni
prihod3.069.327
Prihod financ.
84.415
RASHOD2.909.
037
Poslovni
rashod2.675.983
Rashod financ.
233.054
PRIHOD
3.069.327
IMOVINA7.832.90
3
DUGOTRAJNA
4.761.434
KRATKOTRAJN
A3.071.469
Materijalna ul.
2.308.732
Gotovina i VP
48.843
Nematerijalna
ul. 39.958
Potraživanja 2.105.204
Izvanredni
prih-
Izvanredni
rashod -
Financijska ul.
2.412.744
Zalihe
917.422
Aktivna
vremenska
razgraničenja
66
da je rentabilnost imovine 5%. S obzirom da poduzeće ostvaruje 5 lipa dobiti na 1
kunu,povrat na uloženi kapital iznosi 9%. Multiplikator kapitala dobijemo tako da
podijelimo ukupnu imovinu s ukupnim dioničkim kapitalom, kod poduzeća Pliva on
iznosi 1,90.
Shema 2: Du Pont sustav pokazatelja poduzeća Jadran - Galenski Laboratorij d.d. za
2013. godinu
x
x x
:: : :
- +
+ + + +
+ + + +
+
Izvor: izrada studentice prema podacima iz godišnjih financijskih izvještaja za 2013.
godinu
ROA8% IMOVINA/
KAPITALA939.631.914/
387.613.592= 2,42
Koeficijent
dobiti 10,14%
Koeficijent
obrtaja 0,73 1-stopa dobiti
0,80
DOBIT
67.254.568
PRIHOD
663.354.058
PRIHOD
684.877.980
Poslovni
prihod663.354.0
58
Prihod financ.
21.438.622
RASHOD
617.623.412
Poslovni rashodi
578.659.163
Rashod financ.
38.964.249
PRIHOD
663.354.058
IMOVINA
939.631.914
DUGOTRAJNA
365.264.088
KRATKOTRAJNA
566.670.098
Materijalna ul.
253.892.329
Gotovina i VP
9.029.431
Nematerijalna ul.
29.394.507
Potraživanja 407.613.831
Izvanredni
prihodi -
Izvanredni
rashodi -
Financijska ul.
41.397.625
Zalihe
150.026.838
Aktivna
vremenska
razgranič.
ROE 18%
67
Shema 3: Du Pont sustav pokazatelja poduzeća Belupo d.d. za 2013. godinu (u
kunama)
x
x x
:: : :
- +
+ + + +
+ + + +
+
Izvor: izrada studentice prema podacima iz godišnjih financijskih izvještaja za 2013.
godinu
ROA10% IMOVINA/
KAPITALA
977.739/652.146=1,49
Koeficijent
dobiti 15,41
Koeficijent
obrtaja 0,67 1-stopa dobiti
0,80
DOBIT
99.936
PRIHOD
648.325
PRIHOD
651.482
Poslovni prih.
648.325
Prihod financ.
889
RASHOD
551.546
Poslovni
rashod 530.307
Rashod financ.
21.239
PRIHOD
648.325
IMOVINA
977.739
DUGOTRAJNA
417.254
KRATKOTRAJNA
560.485
Materijalna ul.
232.204
Gotovina i VP
39.148
Nematerijalna
ul. 52.152
Potraživanja 419.058
Izvanredni
prihodi -
Izvanredni
rashod -
Financijska ul.
132 890
Zalihe
102.279
Aktivna
vrem.
razg.
ROE 14%
68
Shema 4: Du Pont sustav pokazatelja poduzeća Farmal d.d. za 2013. godinu
x
x x
: : : : :
- +
+ + + +
+ + + +
+
Izvor: izrada studentice prema podacima iz godišnjih financijskih izvještaja za 2013.
godinu
Poduzeće je ostvarilo gubitak i stoga je nerentabilno.
Možemo zaključiti kako je u 2013. godini nerentabilno poslovalo samo poduzeće
Farmal. Od ostalih poduzeća koja su poslovala rentabilno, najveću stopu povrata na
ROA - IMOVINA/
KAPITALA101.940.96
2/ (55.225.571)=-1,84
Koeficijent
dobiti -
Koeficijent
obrtaja 0,67 1-stopa dobit
0,80
DOBIT
-28.607.797
PRIHOD
68.832.509
PRIHOD
69.560.972
Poslovni
prihod
68.832.509
Prihod financ.
728.463
RASHOD
98.168.769
Poslovni
rashod
81.814.159
Rashod financ.
11.544.712
PRIHOD
68.832.509
IMOVINA
101.940.962
DUGOTRAJN
A 45.476.811
KRATKOTRAJN
A 55.740.507
Materijalna ul.
24.950.512
Gotovina i VP
7.455.688
Nematerijalna
ul. 20.398.454
Potraživanja 34.894.308
Izvanredni
prihod -
Izvanredni
rashod
4.809.898
Financijska ul.
127.845
Zalihe
13.390.511
Aktivna
vrem.
razgranič.
ROE -
69
imovinu ima poduzeće Belupo, a najmanju stopu povrata ima Pliva, dok najveći prinos
na uloženi kapital ostvaruje Jadran – Galenski Laboratorij, a najmanji Pliva.
III Ostali kvantitativni i kvalitativni pokazatelji
Uz Krku, Hospiru, Pharamas i Imunološki zavod, Pliva, Belupo, Jadran – Galenski
Laboratorij i Farmal članice su HUP-ove Udruge proizvođača lijekova koji pokrivaju
100% domaće proizvodnje lijekova te izravno zapošljavaju 4500 radnika, a u lancu s
dobavljačima se brojka penje i na 10.000 ljudi.Značajan su izvoznik jer oko 75%
proizvedenog izvoze uglavnom na tržišta Europske unije, SAD-a i Rusije.
Pliva d.o.o.
Pliva d.o.o., članica Teva grupe, uspješno posluje već 90 godina. Vodeća je na
hrvatskom tržištu kako u segmentu lijekova koji se izdaju na recept, tako i u segmentu
OTC lijekova. Oko 20% je ispred prvog sljedećeg konkurenta u oba segmenta lijekova.
Pliva je drugo poduzeće po izvozu lijekova, a uz hrvatsko tržište, najveća tržišta su joj
tržište Sjedinjenih Američkih Država i tržište Rusije. Također, posluje i na području
Istočne i Južne Europe, u Bosni i Hercegovini, Makedoniji, Srbiji, Albaniji, Crnoj Gori
te na Kosovu. Spada među najveće gospodarske subjekte u Hrvatskoj, a sa izvozom od
80% proizvoda možemo je uvrstiti i među vodeće izvoznike u Hrvatskoj. Pliva ima
širok proizvodni portfelj gotovih oblika lijekova, te najširu paletu generičkih lijekova u
Srednjoj i Istočnoj Europi. Svoje poslovanje usmjerava na razvoj generika i lijekova s
ograničenom tržišnom konkurencijom. Pliva d.o.o. je jedino farmaceutsko poduzeće
koje ima vertikalni proces proizvodnje i stoga je u mogućnosti uvijek ponuditi
proizvode s dodanom vrijednošću. Tijekom 2014. godine ulaganja u istraživanje i razvoj
lijekova iznosila su 250 milijuna kuna. Najveći dio lijekova razvija se u zagrebačkim
laboratorijima, a u Zagrebu se i proizvode iz vlastitih farmaceutskih supstancija. Jedno
od temeljnih načela poslovanja Plive je održivi razvoj. Potpisnica je Globalnog ugovora
Ujedinjenih naroda. Ulaže trud u promicanje i ostvarivanje 10 načela Globalnog
ugovora iz područja ljudskih prava, radnih prava i zaštite okoliše. Pliva je tijekom 2012.
godine investirala i rekonstruirala brojne pogone s tehnologijama koje smanjuju utjecaj
na okoliš. Rekonstrukcijom i prenamjenom rashladnih energetskih kapaciteta Sinteze
SM 1 unaprijeđena je energetska efikasnost pogona. Izgradnjom Sinteze SM 2
70
uključena je i izgradnja biološkog uređaja za obradu otpadnih voda i uređaja za obradu
procesnih plinova. Iako se povećala proizvodnja Plive d.o.o., smanjena je potrošnja
vode i emisija plinova u zraku, ali je došlo do povećanja opasnog i neopasnog otpada.
Zbog velikih investicija Pliva je povećala broj zaposlenika, pa je tako u 2013. godini
bilo zaposleno 1.931 ljudi. Najveći broj zaposlenih, odnosno njih 57% bile su žene.
Također, što se tiče obrazovne strukture, u Plivi je najviše zaposlenika sa visokom
stručnom spremom. U nastavku su prikazani grafikoni sa strukturom zaposlenih po dobi
i stručnoj spremi.
Grafikon 6: Dobna struktura zaposlenih u Plivi za 2013. godinu
Izvor: http://www.pliva.hr/img/themes/pcfrontend/izvjesca/2013/0301r.html
71
Grafikon 7: Struktura zaposlenih prema stručnoj spremi zaposlenika u 2013. godini
Izvor: http://www.pliva.hr/img/themes/pcfrontend/izvjesca/2013/0301r.html
U 2012. godini Pliva je dobila „Zlatni ključ“ za najboljeg izvoznika u Rusiju. Također,
dobila je i plaketu „Zlatna kuna“ koja se dodjeljuje najuspješnijim tvrtkama u kategoriji
velikih, srednjih i malih trgovačkih društava iz Grada Zagreba i Zagrebačke županije.
Proglašena je za najboljeg poslodavca prema istraživanju koje provodi portal Mojposao,
a čitatelji časopisa Reader’s Digest Hrvatska odabrali su Maxflu kao najbolji proizvod u
kategoriji proizvoda za prehladu i gripu.
Jadran – Galenski Laboratorij d.d.
Jadran – Galenski Laboratorij d.d. je poduzeće koje je usprkos krizi povećavalo svoje
prihode iz godine u godinu, nakon 2012. godine koju su obilježile velike stope rasta na
inozemnim tržištima i investicijska ulaganja, u 2013. godini taj je rast nastavljen te je
izvoz povećan za 16%. Treba istaknuti i prvi izvoz AquaMaris linije na tržište Italije
posredstvom kompanije Bruno Farmaceutici. Također, nastavljen je i niz projekata, a
najznačajniji je svakako „PharamValley“ vrijedan 45 milijuna eura koji će poduzeću
osigurati značajne kapacitete u razvoju, proizvodnji i skladištenju. U 2013. godini
Jadran – Galenski Laboratorij d.d.preuzeo je intelektualno vlasništvo i opremu srpske
kompanije BGPharm. Također, krajem 2013. godine osnovali su tvrtku Adrialab čiji su
100%-tni vlasnici. Adrialab se bavi razvojem i rastom tradicionalnog portfelja, a od
72
2014. počinje konkurirati na tržištu kroz proizvodnju, prodaju i promociju lijekova po
GMP standardima, medicinskih proizvoda, kozmetike i dodataka prehrani, a u
tehnološkom smislu proizvodi polučvrste oblike i nesterilne otopine. To je prilika za
JGL čija je vizija biti lidera u generičkoj proizvodnji sterilnih kapi za oči i nos, a s
obzirom da su core procesi tvrtke „zagušeni“ prevelikim portfeljem proizvoda različitih
registracijskih kategorija i regulatornih zahtjeva odvajanje dijela proizvodnog portfelja
značajno će osloboditi kapacitete i dati prostora razvijanju ostalih programa kojima želi
konkurirati na globalnom tržištu. Internacionalizacija poslovanja i globalizacija ključnih
robnih marki strateški su prioriteti JGL-a. Početkom devedesetih godina prošloga
stoljeća teritorijalnim širenjem na tržišta Jugoistočne Europe započeo je proces
internacionalizacije, a nastavio se otvaranjem tvrtke prema Rusiji, a zatim,
koncentrično, i prema ostalim državama ZND-a, odnosno CIS-
a(http://www.jgl.hr/media/ior_2014_za_web.pdf). Danas te dvije regije (zemlje Rusija,
Hrvatska, Ukrajina, Kazahstan, Slovenija, Bosna i Hercegovina, Srbija i Makedonija),
dominantno doprinose prodaji. Prisutni su na 35 tržišta, a sa segmentom nazalnih
dekongestiva drže oko 5,5% sveukupnog tržišta.
U 2013. godini u JGL-u bilo je zaposleno 660 ljudi, od čega 70,90% čine žene, dok je
29,10% muškaraca (http://www.jgl.hr/media/ior_2014_za_web.pdf). JGL-u je 70%
visokoobrazovanih zaposlenika a prosječna dob zaposlenika je 37 godina. Od ukupnog
broja zaposlenih, 594 zaposlenika radi na neodređeno, dok njih 66 ima ugovor na
određeno radno. U nastavku se daje prikaz zaposlenih prema stručnoj spremi i dobi
zaposlenika u 2012. i 2013. godini.
73
Tablica 61: Broj zaposlenih prema stručnoj spremi u razdoblju od 2010. do 2013.
godine
NSS 14 0 14 0
PK 1 0 1 0
NK 1 1 1 1
UKUPNO 422 180 468 192
Izvor:http://www.jgl.hr/media/ior_2014_za_web.pdf
Tablica 62: Broj zaposlenika prema dobi u razdoblju od 2010. do 2013. godine
2012. 2012. 2013. 2013.
ŽENE MUŠKARCI ŽENE MUŠKARCI
0-24 7 5 11 13
25-29 60 36 83 42
30-34 93 46 102 41
35-39 92 39 93 42
40-44 74 22 79 24
45-49 47 14 51 13
50-54 23 8 24 7
55> 26 10 25 10
UKUPNO 422 180 468 192
Izvor:http://www.jgl.hr/media/ior_2014_za_web.pdf
2012. 2012. 2013. 2013.
ŽENE MUŠKARCI ŽENE MUŠKARCI
MR.SPEC. 9 2 9 2
DR.SC 4 0 4 0
VSS 275 113 315 119
MR 4 1 4 1
VŠS 14 8 14 6
SSS 90 51 95 56
VKV 1 2 2 2
KV 4 2 4 3
74
Primjenom koncepta održivosti u poslovnoj strategiji i sadržanim načelima određivanja
sadržaja i kvalitete izvještavanja JGL pokazuje visoku razinu društvene odgovornosti i
primjer je dobre prakse. JGL surađuje s akademskom zajednicom i pruža potporu novim
generacijama mladih stručnjaka na mnogim nivoima, sudjeluje u javno zdravstvenim
akcijama u podizanju svijesti o važnosti brige o zdravlju, a posebnu brigu, ljubav i
sredstva usmjerava na djecu, bespomoćne i bolesne. Pomoć i potporu tijekom godine
davali su i mnogim sportašima – karatistima, maratoncima, triatloncima, nogometašima,
judašima, a također je posebno okrenut i moru, plivačima, roniocima, jedriličarima. U
nastavku je prikazana tablica sa izdvojenim sredstvima za sponzorstva i donacije u
2012. i 2013. godini.
Tablica 63: Izdvojena sredstva za sponzorstva i donacije u 2012. i 2013. godini (u
kunama)
2012. 2013.
Sponzorstva
757.913,07 406.350,16
Donacije
751.964,96 563.265,51
Ukupno
1,509.878,03 969.615,67
Izvor:http://www.jgl.hr/media/ior_2014_za_web.pdf
U 2013. godini je ušao u top 5 Poslodavaca Partnera u Hrvatskoj prema odluci
ovlaštenog certifikatora. Također, osvojio je zlatnu medalju za AquaMaris sustav za
ispiranje i sprej za nos Meralys na 28. izdanju izložbe inovacija i novih proizvoda
INPEX, održanoj u Pittsburghu. Prepoznati su u konkurenciji od 1.800 izložaka iz SAD-
a i 22 države iz cijelog svijeta. U sklopu 5. konferencije o društveno odgovornom
poslovanju dodijeljene su nagrade Indeks DOP-a na kojoj je JGL nagrađen u kategoriji
velikih poduzeća za kontinuirano ulaganje u područje održivog razvoja. Britanska
nezavisna agencija Nicholas Hall koja je specijalizirana za analize tržišnih pokazatelja,
objavila je da je brend Dramina proglašen najprodavanijim za 2014. godinu u kategoriji
prevencije bolesti kretanja u regiji Središnje i Istočne Europe, gdje uvjerljivo drži čak
20% tržišnog udjela. S godišnjom prodajom od preko 3,5 milijuna komada, Dramina
spada u tri najuspješnija brenda JGL-a, odmah nakon AquaMarisa i Lactogyna
(http://www.jgl.hr/media/ior_2014_za_web.pdf).
75
U 2013. godini došlo je do povećanja potrošnje vode, prije svega zbog aktiviranja novih
proizvodnih, skladišnih i radnih kapaciteta, ali i zbog problema kvalitete zahvaćene
vode iz mreže odnosno potrebe ispiranja vodova nakon prekida snabdijevanja. Mjere
koje se u JGL-u poduzimaju za smanjenje potrošnje vode jesu uvođenje naprednih
procesa pranja i čišćenja, učinkovita priprema pročišćene vode za tehnološke potrebe –
manje otpadne vode, korištenje otpadne vode za zalijevanje zelenih površina i korištenje
otpadne vode za punjenje i dopunjavanje akumulacija za protupožarne sustave
(http://www.jgl.hr/media/ior_2014_za_web.pdf). Osim toga, protekle godine uloženi su
veliki napori i znatna sredstva u zbrinjavanje otpada, gospodarenje otpadom te
sprječavanje nekontroliranog tijeka otpada. U 2013. godini došlo je do osjetnog
smanjenja količine unatoč povećanju opsega proizvodnje.
Belupo d.d.
Poduzeće Belupo d.d. danas uvjerljivo vodi po prodaji lijekova s učinkom na srce i
krvne žile na hrvatskom tržištu s tržišnim udjelom od oko 30%, a unutar podgrupe ACE
ima udio od 55%. Belupo je vodeći na hrvatskom OTC tržištu sa 12,5% tržišnog udjela.
Poslovni program OTC-a čini oko 10% ukupne prodaje, a obuhvaća bezreceptne
lijekove te biljne i dijetetske. Omjer lijekova i dijetetike u bezreceptnom portfelju
Belupa je šest prema jedan. Lijekova s učinkom na kožu razmjerno su mala, Belupo po
ostvarenim prihodima od prodaje i po broju proizvoda u programu bilježi kontinuirani
rast i razvoj te je vodeći na hrvatskom tržištu s tržišnim udjelom od gotovo 30%. U
skupini lijekova s učinkom na središnji živčani sustav Belupo bilježi kontinuirani rast
prodaje, te je drugi po veličini prodaje lijekova na hrvatskom tržištu s udjelom od oko
20% (http://www.belupo.hr/Default.aspx?sid=2). Najveće Belupovo tržište je Hrvatska
gdje ostvaruje 80% prodaje, dok 20% ostvaruje na inozemnim tržištima. Belupo stvara
zavidnu poziciju jednog od vodećih proizvođača lijekova u srednjoj i jugoistočnoj
Europi. Belupo posluje na hrvatskom te na tržištima Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne
Gore, Slovačke, Češke, Rusije, Turske, Albanije i Rumunjske.
Belupova se strategija temelji na svim aspektima društveno odgovornog poslovanja,
čime utječe na poslovnu učinkovitost odnosno tržišnu poziciju. Sponzorstvima i
donacijama podupire rad mnogobrojnih zdravstvenih, obrazovnih i kulturnih ustanova,
kao i različite sportske klubove te pojedince. Kao farmaceutska tvrtka koja ulaže u
poboljšanje zdravlja ljudi, najviše Belupovih donacija usmjereno je u zdravstvene
76
ustanove. U prošloj je godini na donacije u zdravstvo utrošeno gotovo 1.538.948,15 kn
(http://www.belupo.hr/Default.aspx?sid=3137).Društvenu odgovornost potvrđuju i
aktivnim sudjelovanjem u sportu i to kao sponzor nogometnog kluba NK Slaven-
Belupa.
Belupu je dodijeljena plaketa „Zlatna kuna“, priznanje za najuspješnije veliko trgovačko
društvo u Koprivničko – križevačkoj županiji. Također, hrvatski potrošači ocijenili su
Belupov brand Lupocet najboljim po omjeru cijene i kvalitete, te su mu dodijelili 1.
mjesto u kategoriji sredstvo protiv glavobolje. Belupov je brand Lupocet istraživanjem
tržišta time osvojio certifikat Best Buy Award Health 2014/2015.
Belupo se kao članica grupe Podravka opredijelio za održivi razvoj te posebno pažnju
posvećuje zaštiti okoliša kod postojećih proizvodnih aktivnosti, razvoja novih proizvoda
i tehnologija, te izgradnji novih pogona. Načelom učinkovitog gospodarenja otpadom,
sav otpad koji nastane zbrinjavaju, recikliraju i termički obrađuju na siguran i ekološki
prihvatljiv način.
Farmal d.d.
Farmal djeluje u maloj sredini te veliku pažnju posvećuje odnosima s lokalnom
zajednicom. Sudjeluje u društvenim aktivnostima, a preko sponzorstava i donacija
pomaže onima kojima je pomoć potrebna. Također su se opredijelili za gospodarenje
otpadom te neprekidno smanjivanje negativnog utjecaja poslovnih aktivnosti na okoliš.
Naglasak je na uvođenju tehnoloških rješenja vezanih uz smanjenje potrošnje vode i
energenata, smanjenje emisije štetnih tvari i plinova u okoliš te prikupljanje i
zbrinjavanje opasnog otpada. Obvezali su se na trajno usklađivanje svoje djelatnosti sa
svim nacionalnim propisima i pravilima o zaštiti okoliša, odnosno da će neprekidno
poboljšavati vlastiti sustav, održavati stalan nadzor nad štetnim emisijama, stalno raditi
na smanjenju otpadnih tvari, kontrolirati potrošnju energije te neobnovljivih resursa i
postavljati ciljeve vezane za zaštitu okoliša i pratiti njihovo ostvarenje.
77
6. ZAKLJUČAK
U poslovnom svijetu, benchmarking je moćan alat za upravljanje koji omogućuje
tvrtkama procjenu različitih aspekata poslovanja. Služi za identificiranje problema i
mogućnosti za postizanje najbolje prakse i poslovnih rezultata. Poslovni menadžeri
imaju duboko ukorijenjena vjerovanja i običaje te pretjerano samopouzdanje što dovodi
do manjkavog razmišljanja i donošenja nepromišljenih odluka. Drugo, kako bi se
stvorila održiva tvrtka sa dugoročnim ciljevima i strategijama, ona mora znati gdje se
nalazi, te tko su njezini konkurenti i gdje se oni nalaze. U suvremenim uvjetima
poslovanja, kada se poslovanje brzo mijenja i u vrijeme velike konkurencije poduzeća
se trebaju uspoređivati i provoditi benchmarking kako bi znala koji dio poslovanja treba
poboljšati i kako posluju u odnosu na svoje konkurente.
Farmaceutska industrija prolazi kroz dramatične promjene zbog rastućih troškova
istraživanja i razvoja, jake konkurencije i mjera štednje. Iako dosta ulaže u napredak
farmaceutske industrije Europska unija zaostaje za svojom konkurencijom. Dok je
Sjeverna Amerika ostvarila 41% prihoda od prodaje farmaceutskih proizvoda, Europska
unija je ostvarila 27,4%. U 2012. godini izvoz farmaceutskih proizvoda Europske unije
iznosio je312,4 milijarde eura, dok je vrijednost uvoza iznosila 224,8 milijardi eura,
posljedica toga je ostvarenje 87,6 milijardi eura suficita. U Hrvatskoj, farmaceutska
industrija je još i dodatno opterećena lošim gospodarskim prilikama i nagomilanim
troškovima zdravstva. U 2014. godini proizvodnja osnovnih farmaceutskih proizvoda i
pripravaka rasla je za 10,9%. U prvoj polovici 2014. godine došlo je do smanjenja
uvoza i izvoza medicinskih i farmaceutskih proizvoda na međugodišnjoj razini. Izvoz je
pao za 15,5% u prvoj polovici godine u odnosu na isto razdoblje prethode godine, a
uvoz se smanjio u istom razdoblju za 6,2%, što je uzrokovalo povećanje deficita za
10,5% na međugodišnjoj razini. U prvoj polovici 2014. godine izvezeno je medicinskih
i farmaceutskih proizvoda u vrijednosti od 1,5 milijardi kuna što je činilo 5,4% ukupnog
izvoza roba, dok je u Hrvatsku uvezeno 2,6 milijardi lijekova.
U ovom radu provedena je usporedba vodećih poduzeća farmaceutske industrije u
Republici Hrvatskoj u razdoblju od 2010. do 2013. godine pomoću benchmarking
metode. Benchmarking je proveden za poduzeća Pliva d.o.o, Jadran – Galenski
Laboratorij d.d., Belupo d.d. i Farmal d.d. Za provedbu benchmarkinga uspoređivao se
78
proizvodni program poduzeća, ostvareni prihodi, imovina i izvori imovine te cjelokupno
poslovanje pomoću financijskih pokazatelja.
Ukupni prihodi kod većine poduzeća rastu, jedino poduzeće čiji prihodi opadaju je
poduzeće Farmal koji je u zadnje dvije promatrane godine imao problema u poslovanju.
Na temelju prikazane imovine i izvora imovine vodećih farmaceutskih poduzeća u
Republici Hrvatskoj može se zaključiti da je njena vrijednost najveća kod Pliva d.o.o.
najveća. Drugo poduzeće po veličini ukupne aktive i pasive je Belupo dok je Jadran –
Galenski Laboratorij d.d. treće poduzeće po vrijednosti ukupne aktive i pasive, ali je
jedino poduzeće čija vrijednost ukupne aktive i pasive raste u svim promatranim
godinama. Najmanju vrijednost ukupne aktive i pasive od odabranih poduzeća ima
poduzeće Farmal d.d. Sva poduzeća smanjuju dugotrajnu imovinu u kojoj najveći dio
otpada na materijalnu imovinu, a povećava kratkotrajnu imovinu od koje su
najznačajnija potraživanja i zalihe.
Analizom financijske situacije poduzeća uz korištenje financijskih pokazatelja
zaključuje se da su sva poduzeća osim Farmala bila likvidna u svim promatranim
godinama, dok su prezadužena sva poduzeća međutim Pliva i JGL opravdano jer imaju
investiciju. Vrijednosna efikasnost rada raste u promatranom razdoblju kod svih
poduzeća, a najveću efikasnost rada ima Pliva koja ima i najveći broj zaposlenika i
najveće prihode. Ekonomično posluju sva poduzeća osim Farmala koji je u zadnje dvije
godine poslovao neekonomično, no već iz prijašnjih pokazatelja može se utvrditi kako
je Farmal imao poteškoća u poslovanju. Najveći koeficijent obrtaja imovine imalo je
poduzeće Jadran – Galenski Laboratoriji dok je najmanji koeficijent obrtaja imovine
imalo poduzeće Pliva. Sva poduzeća ostvaruju pozitivnu maržu poslovanja osim
Farmala koji je u 2012. i 2013. godini poslovao nerentabilno. Također, sva poduzeća
imaju i pozitive stope povrata na imovinu i kapital osim Farmala. Najvišu stopu povrata
na imovinu imalo je poduzeće Belupo, dok je najvišu stopu povrata na uloženi kapital
imalo poduzeće JGL.
79
POPIS LITERATURE
KNJIGE:
1) Ferišak, V. (1998) Benchmarking u nabavi, RiFIN, Zagreb, 3.
2) Harigton, H.J., Harington, J.S. (1996): HighPerformanceBenchmarking: 20
Steps to Success, SAD, McGraw-Hill.
3) Kotler, P.(1994.,2000): Marketing Management Analysis, Planing,
ImplementationandControl, PrenticeHall, New Jersey
4) Renko, N., 2009., Strategije marketinga, Udžbenici Sveučilišta u Zagrebu,
Naklada Ljevak, Zagreb
5) Renko, N., Delić, S., Škrtić, M., 1999., Benchmarking u strategiji marketinga,
Mate d.o.o., Zagreb
6) Spendolini, M., 1994., TheBenchmarkingBook, Amacom
7) Vitezić, N., Popović, Ž., 2009., Revizija i analiza- instrumenti uspješnog
donošenja poslovnih odluka, II. Izdanje, Udžbenici Sveučilišta u Rijeci, Zagreb
8) Ziegenbein K., 2008.., Kontroling, 9. Prerađeno i aktualizirano izdanje, RRiF-
plus, M.A.K. Golden d.o.o., Zagreb
9) Wöber, K. W, (2002.), Benchmarkingi Tourism and Hospitality industry: CAB
International
ČLANCI:
1) Ježovita A., Žager L. „ Ocjena zaduženosti poduzeća pokazateljima profitabilnosti, Zbornik Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, Vol. 12, No. 1, 2014.
http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=184180
2) Katalenac, D. „ Mogućnosti primjene benchmarkinga u upravljanju knjižnicama“, 2000.
80
http://www.knjiznicarstvo.com.hr/wp-
content/uploads/2012/06/88_Katalenac_2000_1-2.pdf
3) Osmanagić Bedenik N., Ivezić V., „Benchmarking kao instrument suvremenog kontrolinga“, 2006.
http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=16858
4) Sektorske analize o farmaceutskoj industriji, Ekonomski Institut u Zagrebu,
2014. http://www.efpia.eu/uploads/Figures_2014_Final.pdf
5) Štoković, I. „Benchmarking u turizmu“, Vol. 55, No. 1-2, 2004.
http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=22589
6) Vizjak, A., Alkier Radnić R., „ Djelovanje benchmarkinga u međunarodnoj
ekonomiji“ Tourisam and Hospitality Management, Vol. 12, No. 1, 2006.
http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=92904
7) Vujević K., Balen M., Pokazatelji uspješnosti poslovanja poduzeća pomorskog prometa, 2006.
8) http://www.tgas.com/about/faq/
9) http://www.pliva.hr/
10) http://www.belupo.hr/
11) http://www.farmal.hr/
12) http://www.jgl.hr/hr/naslovna/
13) http://www.jgl.hr/media/ior_2014_za_web.pdf
14) http://www.efpia.eu/uploads/Figures_2014_Final.pdf
81
POPIS ILUSTRACIJA
POPIS TABLICA
Tablica 1: Karakteristike poslovanja poduzeća prije i poslije provođenja benchmarkinga .......................................................................................................................................... 8
Tablica2: Usporedba vrsta benchmarkinga .................................................................... 10
Tablica 3: Odabrani pokazatelji farmaceutske industrije u Europskoj uniji .................. 17
Tablica 4: Ukupna potrošnja lijekova u Republici Hrvatskoj u razdoblju od 2010. do 2013. godine ................................................................................................................... 22
Tablica 5: Analiza imovine poduzeća Pliva d.o.o. u razdoblju od 2010. do 2013. godine (u kn) .............................................................................................................................. 30
Tablica 6: Analiza imovine poduzeća Jadran - Galenski Laboratorij d.d. u razdoblju od
2010. do 2013. godine (u kn) .......................................................................................... 31
Tablica 7: Analiza imovine poduzeća Belupo d.d. u razdoblju od 2010. do 2013. godine (u tisućama kuna)............................................................................................................ 32
Tablica 8: Analiza imovine poduzeća Farmal d.d. u razdoblju od 2010. do 2013. godine
(u kn) .............................................................................................................................. 33
Tablica 9: Analiza izvora imovine poduzeća Pliva d.o.o. u razdoblju od 2010. do 2013. godine (u kn) ................................................................................................................... 34
Tablica 10: Analiza izvora imovine poduzeća Jadran - Galenski Laboratorij d.d. u
razdoblju od 2010. do 2013. godine ( u kn) ................................................................... 34
Tablica 11: Analiza izvora imovine poduzeća belupo d.d. u razdoblju od 2010. do 2013. godine (u kn) ................................................................................................................... 35
Tablica 12: Analiza izvora imovine poduzeća Farmal d.d. u razdoblju od 2010. do 2013. godine (u kn) ................................................................................................................... 35
Tablica 13: Pokazatelj tekuće likvidnosti poduzeća Pliva d.o.o..................................... 39
Tablica 14: Pokazatelj tekuće likvidnosti poduzeća Jadran - Galenski Laboratorij d.d. 39
Tablica 15: Pokazatelj tekuće likvidnosti poduzeća Belupo d.d. ................................... 40
Tablica 16: Pokazatelj tekuće likvidnosti poduzeća Farmal d.d. ................................... 40
Tablica 17: Pokazatelj ubrzane likvidnosti poduzeća Pliva d.o.o. ................................. 41
Tablica 18: Pokazatelj ubrzane likvidnosti poduzeća Jadran - Galenski Laboratorij d.d..
........................................................................................................................................ 41
Tablica 19: Pokazatelj ubrzane likvidnosti poduzeća belupo d.d. .................................. 42
Tablica 20: Pokazatelj ubrzane likvidnosti poduzeća farmal d.d. .................................. 42
Tablica 21: Pokazatelj zaduženosti poduzeća Pliva d.o.o. u razdoblju od 2010. do 2013. godine ............................................................................................................................. 43
Tablica 22: Pokazatelj zaduženosti poduzeća Jadran - Galenski Laboratorij d.d. u
razdoblju od 2010. do 2013. godine ............................................................................... 43
Tablica 23: Pokazatelj zaduženosti poduzeća Belupo d.d. u razdoblju od 2010. do 2013. godine ............................................................................................................................. 44
Tablica 24: Pokazatelj zaduženosti poduzeća Farmal d.d. u razdoblju od 2010. do 2013. godine ............................................................................................................................. 44
82
Tablica 25: Odnos duga i glavnice poduzeća Pliva d.o.o u razdoblju od 2010. do 2013. godine ............................................................................................................................. 45
Tablica 26: Odnos duga i glavnice poduzeća Jadran - galenski Laboratorij d.d. u
razdoblju od 2010. do 2013. godine ............................................................................... 45
Tablica 27: Odnos duga i glavnice poduzeća Belupo d.d. u razdoblju od 2010. do 2013. godine ............................................................................................................................. 46
Tablica 28: Odnos duga i glavnice poduzeća Farmal d.d. u razdoblju od 2010. do 2013. godine ............................................................................................................................. 46
Tablica 29: Faktor zaduženosti poduzeća Pliva d.o.o. u razdoblju od 2010. do 2013. godine ............................................................................................................................. 47
Tablica 30: Faktor zaduženosti poduzeća Jadran -Galenski Laboratorij d.d. u razdoblju
od 2010. do 2013. godine ............................................................................................... 47
Tablica 31: Faktor zaduženosti poduzeća belupo d.d. u razdoblju od 2010. do 2013.
godine ............................................................................................................................. 48
Tablica 32: Faktor zaduženosti poduzeća Farmal d.d. u razdoblju od 2010. do 2013. godine ............................................................................................................................. 48
Tablica 33: Vrijednosna efikasnost rada poduzeća Pliva d.o.o. u razdoblju od 2010. do 2013. godine ................................................................................................................... 50
Tablica 34: vrijednosna efikasnost rada poduzeća Jadran - Galenski Laboratorij d.d. u
razdoblju od 2010. do 2013. godine ............................................................................... 50
Tablica 35: Vrijednosna efikasnost rada poduzeća Belupo d.d. u razdoblju od 2010. do 2013. godine ................................................................................................................... 51
Tablica 36: Vrijednosna efikasnost rada poduzeća Farmal d.d. u razdoblju od 2010. do 2013. godine ................................................................................................................... 51
Tablica 37: Ekonomičnost ukupnog poslovanja poduzeća Pliva d.o.o. u razdoblju od 2010. do 2013. godine .................................................................................................... 52
Tablica 38: Ekonomičnost ukupnog poslovanja poduzeća Jadran - Galenski Laboratorij
d.d. u razdoblju od 2010. do 2013. godine ..................................................................... 53
Tablica 39: Ekonomičnost ukupnog poslovanja poduzeća Belupo d.d. u razdoblju od 2010. do 2013. godine .................................................................................................... 53
Tablica 40: Ekonomičnost ukupnog poslovanja poduzeća Farmal d.d. u razdoblju od 2010. do 2013. godine .................................................................................................... 53
Tablica 41: Koeficijent obrtaja ukupne imovine poduzeća Pliva d.o.o. u razdoblju od 2010. do 2013. godine .................................................................................................... 54
Tablica 42: Koeficijent obrtaja ukupne imovine poduzeća Jadran - Galenski Laboratorij
d.d. u razdoblju od 2010. do 2013. godine ..................................................................... 55
Tablica 43: Koeficijent obrtaja ukupne imovine poduzeća Belupo d.d. u razdoblju od 2010. do 2013. godine .................................................................................................... 55
Tablica 44: Koeficijent obrtaja ukupne imovine poduzeća Farmal d.d. u razdoblju od
2010. do 2013. godine .................................................................................................... 55
Tablica 45: Koeficijent obrtaja dugotrajne imovine poduzeća Pliva d.o.o. u razdoblju od
2010. do 2013. godine .................................................................................................... 56
Tablica 46: Koeficijent obrtaja dugotrajne imovine poduzeća Jadran - Galenski
Laboratorij d.d. u razdoblju od 2010. do 2013. godine .................................................. 56
83
Tablica 47: Koeficijent obrtaja dugotrajne imovine poduzeća Belupo d.d. u razdoblju od 2010. do 2013. godine .................................................................................................... 57
Tablica 48: Koeficijent obrtaja dugotrajne imovine poduzeća Farmal d.d. u razdoblju od 2010. do 2013. godine .................................................................................................... 57
Tablica 49: Marža poslovanja poduzeća Pliva d.o.o. u razdoblju od 2010. do 2013. godine ............................................................................................................................. 58
Tablica 50: Marža poslovanja poduzeća Jadran - Galenski Laboratorij d.d. u razdoblju
od 2010. do 2013. godine ............................................................................................... 59
Tablica 51: Marža poslovanja poduzeća Belupo d.d. u razdoblju od 2010. do 2013. godine ............................................................................................................................. 59
Tablica 52: Marža poslovanja poduzeća Farmal d.d. u razdoblju od 2010. do 2013. godine ............................................................................................................................. 60
Tablica 53: Rentabilnost imovine poduzeća Pliva d.o.o. u razdoblju od 2010. do 2013. godine ............................................................................................................................. 60
Tablica 54: Rentabilnost imovine poduzeća Jadran -Galenski Laboratorij d.d. u
razdoblju od 2010. do 2013. godine ............................................................................... 61
Tablica 55: Rentabilnost imovine poduzeća Belupo d.d. u razdoblju od 2010. do 2013. godine ............................................................................................................................. 61
Tablica 56: Rentabilnost imovine poduzeća Farmal d.d. u razdoblju od 2010. do 2013. godine ............................................................................................................................. 61
Tablica 57: Rentabilnost kapitala poduzeća Pliva d.o.o. u razdoblju od 2010. do 2013.
godine ............................................................................................................................. 62
Tablica 58: Rentabilnost kapitala poduzeća Jadran - Galenski Laboratorij d.d. u
razdoblju od 2010. do 2013. godine ............................................................................... 62
Tablica 59: Rentabilnost kapitala poduzeća Belupo d.d. u razdoblju od 2010. do 2013. godine ............................................................................................................................. 63
Tablica 60: Rentabilnost kapitala poduzeća Farmal d.d. u razdoblju od 2010. do 2013. godine ............................................................................................................................. 63
Tablica 61: Broj zaposlenih prema stručnoj spremi u razdoblju od 2010. do 2013. godine ............................................................................................................................. 73
Tablica 62: Broj zaposlenika prema dobi u razdoblju od 2010. do 2013. godine .......... 73
Tablica 63: Izdvojena sredstva za sponzorstva i donacije u 2012. i 2013. godini (u
kunama) .......................................................................................................................... 74
POPIS GRAFIKONA
Grafikon 1: Izdaci za RD u Europi, SAD-u i Japanu (u milijunima jedinica nacionalne
valute) ............................................................................................................................. 18
Grafikon 2: Troškovi istraživanja i razvoja (godišnji rast u %) ..................................... 19
Grafikon 3: Proizvodnja osnovnih farmaceutskih proizvoda i pripravaka, desezonirani
mjesečni podaci .............................................................................................................. 20
Grafikon 4: Poslovni prihodi poduzeća farmaceutske industrije u Republici Hrvatskoj u razdoblju od 2010. do 2013. godine ............................................................................... 28
84
Grafikon 5: Ukupni prihodi poduzeća farmaceutske industrije u razdoblju od 2010. do 2013. godine ................................................................................................................... 29
Grafikon 6: Dobna struktura zaposlenih u Plivi za 2013. godinu .................................. 70
Grafikon 7: Struktura zaposlenih prema stručnoj spremi zaposlenika ........................... 71
POPIS SHEMA
Shema 1: Du Pont sustav pokazatelja poduzeća Pliva d.o.o. za 2013. godinu (u tisućama kuna) ............................................................................................................................... 65
Shema 2: Du Pont sustav pokazatelja poduzeća Jadran - Galenski Laboratorij d.d. za
2013. godinu ................................................................................................................... 66
Shema 3: Du Pont sustav pokazatelja poduzeća Belupo d.d. za 2013. godinu (u tisućama kuna) ................................................................................................................ 67
Shema 4: Du Pont sustav pokazatelja poduzeća Farmal d.d. za 2013. godinu ............... 68
85