30760(2009)3

AKTUALNOSTIAKTUALNOSTI

Uređuje: Zdenko Barišić

VIJESTI IZ HRVATSKE

Dopisnici u ovome broju:

Marin DOBROVIĆ, ZagrebTanja JADREŠIĆ, SplitDenis JAMBROŠIĆ, PulaDorian KAPŠ, KraljevicaBožana MILAT, ZagrebIvana MITAR, TrogirMarta PEDIŠIĆ BUČA, ZagrebKarmen VLASTELICA NIMČEVIĆ, Rijeka

Posjet gospodarstvenika njemačke pokrajine Mecklenburg-Vorpommern Brodotrogiru

Splitski gospodarski susret delega-cije njemačke pokrajine Mecklenburg - Vorpommern i gospodarskih subjekata Splits ko-dalmatinske županije u okvi-ru međunarodne suradnje gospodarstva Njemačke i Hrvatske započeo je 02. srp-nja 2009. godine, posjetom njemačke de-

BRODOTROGIRTrogir

legacije Brodotrogiru, te se nastavio dru-gog dana gospodarskim susretom u hotelu Atrium u Splitu.

Gospodarstvo pokrajine Mecklen-burg-Vorpommern iznimno je poveza-no s brodograđevnom industrijom, koja je u cijelosti restrukturirana i privatizi-rana u razdoblju ujedinjenja istočne i zapadne Njemačke. Tako se danas bro-do gradilišta u gradovima Wismar, Ro-stock-Warnemünde, Stralsund, Greifs-wald i Wolgast ubrajaju u najsuvreme-nija visokoučinkovita brodogradilišta u svijetu. Paralelno s transformacijom bro do građevne industrije u ovoj je po-kra jini razvijan i turizam, i to posebice nautički turizam, pretežito na obali Sje-vernog mora.

Kako je razvitak pokrajine Mecklen-burg-Vorpommern sličan uvjetima i pro-

blemima s kojima se susreće Splitsko-dal-matinska županija, ocjenjuje se da postoje realni uvjeti za gospodarsku suradnju kako na području prijenosa iskustava razvoja brodogradnje i turizma tako i su-djelovanja u razvoju proizvoda i usluga, te zajedničkom nastupu na tržištu.

Za Brodotrogir od posebne je važnosti što se u sastavu delegacije nalazili i pre-dstavnici Instituta Fraunhofer iz Ro-stocka koji su radili na projektiranju suvremenog oblika Brodotrogira – kom-paktnog brodogradilišta u kojem se pro-vodi vitka (Lean) proizvodnja, predsta-vnici Sveučilišta iz Rostocka i Udruge njemačkih inkubatora i tehnoloških cen-tara ADT bez čije potpore uspješna tran-sformacija njemačke brodogradnje ne bi bila moguća.

Prigodom posjeta njemačke delegacije Brodotrogiru izraženo je obostrano zani-manje za suradnju na programima/projekti-ma čijom realizacijom Brodotrogir doseže dugoročno održivu standardnu razinu efektivnosti rada u brodogradnji.

Isplovio Ibn Ouf

Ibn Ouf, libijski ratni brod, isplovio je po obavljenim radovima, koji su traja-li više od dvije godine, iz brodoremonta Brodotrogira. Na brodu dugom 100 m i širokom 15,7 m obavljeni su generalni remont cijelog broda, odnosno sustava i strojeva, rampe za vozila i pramčanih vra-ta, te ugradnja novih glavnih MTU moto-ra kao i ispitivanje svih sustava i opreme. Time su u okviru modernizacije, kojom je produljen životni vijek broda, posti-gnute puna operabilnost te maksimalna projektna brzina na pokusnoj plovidbi.

Njemački gospodarstvenici u Brodotrogiru

308 60(2009)3

AKTUALNOSTI

Luksuzna jahta Anna na remontu u Brodotrogiru18 članova posade za 12 gostiju

dvanaest gostiju brine čak osamnaest članova posade.

Glavne značajke m/j Anna

Ime: Anna

Godina izgradnje: 2007.

Nosivost (bruto tonaža): 1549

Neto tonaža broda: 464

Duljina: 67 m

Širina: 11,80 m

Gaz: 3,60 m

Šest novih brodograditelja Okončan i treći upisni krug u srednje škole

Budući Brodotrogirovi brodograditelji

Tako će, što se Brodotrogira tiče, šest novoupisanih mladih brodogradi te lja po-četi na jesen s izobrazbom za ovo zani-manje u trajanju od ukupno tri i pol godine. Kako je već poznato, trogirski škver osi-gurava za svakog upisanog učenika sti-pendiju i praksu tijekom cjelokupnoga školovanja, te potom zaposlenje.

BICRO nastavlja s komercijalizacijom svojih projekata

Među projektima agencije BIC-RO koji su započeli s praktičnom pri-mjenom u hrvatskoj industriji, na-lazi se i pneumatska brusilica tvrtke Banko koja će se testirati u splitskom brodogradilištu.

Ibn Ouf prije … …i nakon remonta

Motorna jahta Anna duljine 67 me-tara, izgrađena prije dvije godine u nizo-zemskom brodogradilištu Feadship po dizajnu britanskoga studija Michael Lea-ch Design, nedavno je obavila remont u Brodotrogiru. U Brodoremontu obavljeni su radovi na trupu i osovinama propele-ra, propelerima i stabilizatorima, kao i bojenje podvodnog dijela. Opremljena s dva Caterpillar Diesel motora ukupne snage 5364 KS razvija maksimalnu brzi-nu od 17 čvorova.

Budući da je brod izgrađen po na-rudžbi, po želji vlasnika montiran je i manji helidrom na krmenom dijelu gornje palube. Inače, za potpun odmor i užitak

Jahta Anna na Brodotrogirovu doku

BRODOSPLITSplit

30960(2009)3

AKTUALNOSTI

Tvrtka Banko i Brodosplit-Brodo gra-dilište potpisali su u Splitu ugovor kojim se brodogradilištu ustupa na pokusno ko-rištenje pneumatska brusilica temeljena na inovativnom lamelnom stroju. Projekt pneumatske brusilice jedan je od pozitiv-nih primjera suradnje znanstvenog i pri-vatnog sektora gdje je Poslovno- inova-cijski centar Hrvatske – BICRO fi nancirao projekt tvrtke Banko koja se bavi projek-tiranjem, proizvodnjom i montažom elek-trometlnih konstrukcija i opreme.

Riječ je o proizvodu u čiji je razvoj agencija BICRO, u okviru svoga progra-ma RAZUM, uložila 7,6 milijuna kuna, a dodatnih 3,6 milijuna uložila je u izra-du prototipa tehnički naprednije verzije alata. Pokusno korištenje u proizvodnim uvjetima jedna je od ključnih faza u ispi-tivanju nakon kojeg bi brusilice mogle naći široku primjenu u hrvatskim, ali i stranim brodogradilištima kao i drugoj industriji. Testiranje alata trajat će dva mjeseca, nakon čega će djelatnici spli-tskog brodogradilišta procijeniti njihovu kakvoću i učinkovitost.

Direktor Poslovno- inovacijskog centra Hrvatske BICRO, Dalibor Marijanović, smatra kako je ovo važan trenutak za BICRO, jer dokazuje kako primjena znanja sa sveučilišta i inovativni poten-cijal poduzetnika mogu zajednički stvoriti kvalitetan proizvod za potrebe industrije. BICRO pomoću programa RAZUM potiče poduzetnike i inovatore na izradu gotovih proizvoda koji će pridonijeti go-spodarskom razvoju zemlje. “Po završetku fi nanciranja pojedinih projekata, predstoji nam dug i neizvjestan put dokazivanja na tržištu, kako na domaćem tako i na inozemnom, zbog čega nam je uistinu važan uspjeh svakoga projekta i svakoga poduzetnika s kojim surađujemo. Ovom se prigodom zahvaljujem tvrtki Brodo-split-Brodogradilište koja je s punim povjerenjem prihvatila testiranje ovoga proizvoda, te najavljujem kako će se isti naći na pokusnoj primjeni i u ostalim hrvatskim brodogradilištima.” – izjavio je Marijanović.

Više informacija o proizvodu

Pneumatske brusilice Banko koriste inovativni lamelni stroj, konstruiran i izrađen sukladno svim poznatim sigurno-snim pravilima i najnovijim tehnološkim dostignućima za kontinuiranu uporabu u najtežim radnim uvjetima. U uspore-

dbi s pneumatskim brusilicama vodećih svjetskih proizvođača, Banko brusilica ima povećanu učinkovitost procesa brušenja i veću trajnost, omogućava proizvodnju bez zagađenja okoliša, te proizvodi manje vibracije. Pored toga, ima veću energetsku učinkovitost, te ergonomski dizajn za manji umor operatera i lakši nadzor prigodom rada, a sve to uz konkurentnu cijenu.

Porinut tanker za Concordiu Maritime AB

U Brodosplit-Brodogradilištu d.o.o. 3. srpnja 2009. godine porinuta je Novogra-dnja 463. Tanker oznake P-MAX klase 1A za plovidbu i prijevoz nafte i naftnih proizvoda u ledenim područjima ugovo-ren je za švedskog naručitelja, tvrtku Con-cordia Maritime AB.

‘’Malo kumstvo’’ ovaj put pripalo je Ljiljani Mrvici iz Službe kontrolinga i organizacije, a blagoslov brodu dao je fra Mirko Varga-Ljubić iz Apostolata mora. Novogradnja 463 drugi je iz P-MAX pro-grama od ukupno 4 broda koje je splitsko brodogradilište ugovorilo za švedskog naručitelja. Ovo je ujedno treće od šest planiranih porinuća u 2009. godini.

Nakon porinuća na navoz je postavlje-na kobilica za Novogradnju 464, treći od četiri ugovorena tankera za istu tvrtku.

O Novogradnji 463

Tanker oznake P-MAX, duljine 182,99 m, širine 40 m, visine 17,90 m i nosivosti 65 056 tona pokreću dva moto-ra MAN-B&W tipa 6S46 MC-C od 7860 kW pri 129 min-1, izgrađena u Brodo-splitovoj Tvornici dizelskih motora, što mu omogućava razvijanje brzine od 14,9 čvorova. Za razliku od prethodnika u se-riji u klasi 1B, novogradnje 463 i 464 no-sit će „višu“ klasu 1A, što znači da mogu ploviti u razlomljenome ledu debljine i do 1 metar.

Suradnjom Brodosplita i tvrtke naručitelja nastao je koncept P-MAX, za brodove namijenjene prijevozu nafte i naftnih prerađevina s neograničenom međunarodnom plovidbom koja uključuje i plovidbu kroz ledena područja. P MAX omogućava brodu da, zahvaljujući svojoj konstrukciji, ponese i 30 posto više tere-ta od standardnih tankera uz minimalne dodatne troškove i najviši stupanj sigur-nosti.

Brodovi koji nose oznaku MAX širi su od ostalih brodova u toj klasi, ali s istom dubinom gaza, dvije odvojene i međusobno izolirane strojarnice, dva mo-tora s odvojenim dovodom goriva, te dva propelera i kormila, kako bi mogli ukrcati puno više tereta bez gubljenja brzine i ma-nevarskih sposobnosti.

O naručitelju

Švedska tvrtka Concordia Maritime AB jedan je od višegodišnjih partnera

Porinuće Novogradnje 463

310 60(2009)3

AKTUALNOSTI

Brodosplita u izradi sofi sticiranih brodo-va. Splitski je škver od 2005. godine do danas toj tvrtki predao već sedam tanke-ra, od kojih su dva, m/v Stena Paris i m/v Stena Performance, dobila ugledna međunarodna priznanja kao najistaknutiji brodovi u godinama svoje proizvodnje.

Vlasnik švedskoga brodarskog diva Stena u Brodosplitu

Uoči svečanoga krštenja i primopre-daje tankera Stena Progress, najnovije prinove švedske brodarske tvrtke Concor-dia Maritime AB čiji je većinski vlasnik grupe Stena Sphere, u posjet Brodosplit-Brodogradilištu stigao je Dan Sten Ols-son, vlasnik grupe i čelni čovjek tvrtke Stena AB, u pratnji jednoga od svojih najbližih suradnika, predsjednika Uprave tvrtke Stena Bulk AB Ulfa Rydera.

U razgovoru s direktorom Brodo-split-Brodogradilišta d.o.o. Srđanom Kova čem i njegovim suradnicima Doma-gojem Klarićem, pomoćnikom direktora za brodograđevnu djelatnost, i Brani-mirom Kovačićem, direktorom Sektora projektiranja i komercijale, ugledni go-sti izrazili su svoje zadovoljstvo više go-dišnjom uspješnom suradnjom sa spli-tskim brodogradilištem. Srđan Kovač gostima je zahvalio na ukazivanju po-vjerenja u gradnji brodova koji su danas perjanice švedske tvrtke, ali zahvaljujući svojim performansama, te inovativnim projektima i rješenjima u gradnji znatno pridonose i ugledu tvrtke koja ih je gra-dila. Sugovornici su se dotakli i poslova koji su pred njima, naglašavajući važnost nastavka kvalitetne suradnje stručnih ti-mova Brodosplita i Stene na usavršavanju postojećih i razvijanju novih koncepata u brodogradnji.

Do kraja 2010. godine, uz spome-nuti Stena Progress čija je primopredaja najavljena za drugu polovinu rujna 2009. godine, švedskoj će tvrtki biti predana još tri P-MAX tankera. Brodosplit je dosad za Stenu, odnosno Concordiju Maritime izgradio sedam brodova, od kojih su dva, m/v Stena Paris i m/v Stena Performance, dobila ugledna međunarodna priznanja kao najistaknutiji brodovi u godinama svoje proizvodnje.

Tvrtka Stena Sphere – jedna je od najvećih obiteljskih korporacija u Švedskoj, internacionalna grupacija s oko 17 000 zaposlenika. Glavni poslovi vezani

su za brodski prijevoz, trajektni prijevoz, naftne platforme, investicije, fi nancije, tr-govinu... Grupa se sastoji od tri glavne tvr-tke, u cijelosti vlasništvo obitelji Olsson: Stena AB, Stena Sessan AB, Stena Metall AB. Prihod grupe u 2007. godini bio je 4,5 milijardi eura, uz 453 milijuna eura dobi-ti. Prema podacima s kraja 2008. godine, Stena Sphere posjeduje 37 trajekata i još 4 u izgradnji, 70 tankera i 4 u izgradnji, 10 RoRo/RoPax brodova, uz 80 brodova drugih brodovlasnika kojima upravlja, 5 tzv. poluuronjivih („semi-submersible“) platformi i 2 broda za istraživanje nafte i plina u podmorju i dva u izgradnji, uz drugu imovinu i investicije.

Stena AB – matična je tvrtka za sljedeće tvrtke: Stena Line, Stena Bulk, Stena RoRo, Stena Drilling, Stena Teknik, Northern Marine Management, Stena Fa-stigheter, Stena Adactum.

Stena Bulk – jedna od vodećih svjetskih brodarskih tvrtki, s fl otom sviše od 70 tankera. Uz vlastite brodove, Stena Bulk vodi komercijalne operacije i char-ter za druge brodovlasnike.

Dan Sten Olsson

Rođen 1947. godine, od 1972. godine radi u Steni.

Od 1983. godine glavni direktor Stene AB.

Predsjednik Stena Line Holdinga B.V., Stena Metall AB, Stena Bulk AB, Stena Sessan AB, Concordia Maritime AB, Ste-na Drilling Ltd.

Dopredsjednik Švedske udruge bro-dovlasnika

Počasni doktorat Chalmers Tehničkog univerziteta u Göteborgu.

Član međunarodnoga savjetodavnog odbora Saveza za globalnu održivost (Al-liance for Global Sustainability – AGS)

Ulf Ryder

Od 1982. godine zaposlenik Stene; prvi projekt bio mu je uvođenje u rad po-luuronjive naftne platforme treće gene-racije Dyvi Stena, investicije koja je tad vrijedila 110 milijuna USD.

Jedan je od osnivača tvrtke Stena Bulk, te Concordia Maritime AB.

Vodio razvoj i komercijalizaciju MAX koncepta tankera, čije se P-MAX verzije grade u Brodosplitu.

Završio je Harvardovu poslovnu školu za napredni management kao najmlađi u generaciji.

Porinut bulk carrier za Jadroplov

U Brodosplit-Brodogradi l i š tu d.o.o. 4. kolovoza 2009. godine po-rinuta je Novogra-dnja 466, handy bulk carrier (brod za prijevoz rasutih tereta) ugovoren za domaću brodarsku tvrtku Jadroplov.

‘’Malo kum-stvo’’ pripalo je Mla-denki Milardović iz Službe projekti-

ranja i konstruiranja, a brod je blagoslovio fra Miljenko Vrabec iz Apostolata mora. Novogradnja 466 prvi je od dva bulk carriera koje je splitsko brodogradilište ugovorilo za domaćega brodara. Ovo je ujedno četvrto od šest planiranih porinuća u 2009. godini.

Nakon porinuća, na navoz je posta-vljena kobilica za Novogradnju 467, drugi brod iz spomenute serije.

Dan Sten Olson, Srđan Kovač i Ulf Ryder

31160(2009)3

AKTUALNOSTI

O Novogradnji 466

Bulk carrier duljine 190 m, širine 32 m, visine 17 m i nosivosti 52 000 tona, posluživat će 25 članova posade. Glavni stroj težak je 207 tona, izrađen je u Bro-dosplitovoj Tvornici dizelskih motora po licenciji MAN B&W, vodećega svjetskog proizvođača dvotaktnih motora, a pokre-

tat će ga motor od 8600 kW pri 121 okr/min što će mu omogućavati brzinu od 15 čvorova. Brod će imati dvojnu klasu, a iz-gradnju nadziru Bureau Veritas i Hrvatski registar brodova. Rok isporuke je 2009. godine.

Ugovoreni brod prvi je bulk carrier u Hrvatskoj koji se gradi po zajedničkom pravilniku za brodsku strukturu (Common

Porinuće Novogradnje 466

structural rules), donesenom od svih kla-sifi kacijskih zavoda svijeta. Time su si-gurnost i trajnost strukture broda dignute na najvišu razinu. Ujedno je i prvi brod u Hrvatskoj za prijevoz specifi čne mase tereta od 3 tone/m3, poput sumpora, vap-nenca, silikon-magnana, ribljega brašna. Svi tankovi goriva odvojeni su od vanjske oplate, čime se znatno povećava sigurnost u slučaju oštećenja. Glede potpuno nove tehnologije gradnje broda, brodogradilište je podignulo daleko manji broj sekcija na navoz, čime se skratilo vrijeme gradnje. Brod će se porinuti sa završnom zaštitom podvodnog dijela, dakle kompletno obojen, čime će otpasti potreba odlaska na uobičajeno dokiranje.

Glavne značajke Novogradnje 466

Duljina preko svega........................190 mŠirina............................................... 32 mVisina................................................17 mNosivost.................................52 000 tonaGlavni stroj (izrađen po licenciji u TDM-a).. SPLIT MAN B&W Tip motora……………...... 6S50 MC-C7Snaga glavnoga stroja......................... 8600 kW, 121 min-1

Težina......................................... 207 tonaPotrošnja (dizel).......................... 31 t/dan Domet (Range)................15 000 Nm (bez

zaustavljanja)Brzina..................................... 15 čvorovaPosada..................................... 25 članova

U Uljaniku porinut prvi jaružar

U Uljaniku je 14. kolovoza s navoza 2 u more porinuta gradnja 480 - Ibn Battu-ta, prvi iz serije od zasad četiri ugovorena jaružara na vlastiti pogon (Self-Propelled Cutter Suction Dredger) koje Uljanik Brodogradilište gradi za luksemburšku tvrtku Dredging and Maritime Manage-ment S.A. Luxembourg, inače dio Jan De Nul Grupe.

Riječ je svakako o najvažnijem brodograđevnom projektu u hrvatskoj bro-dogradnji, ali i puno šire, kojim Uljanik

ULJANIKPula

otvara vrata tržišta specijalnih i složenijih brodova kakvi se u Hrvatskoj još nisu gradili. Odabir ovako zahtjevne i složene brodograđevne niše predstavlja nedvoj-beno dobru odluku jer su to brodovi veće dodane vrijednosti, a brodari i tvrtke koje ih naručuju ne podliježu lako promjenama na tržištu, stoga su u tom pogledu stabil-niji poslovni partneri.

Iako je porinuće bilo radno, brod je u more uobičajenim presijecanjem konopa pustila gospođa Els Vanroose iz tvrtke Jan De Nul.

Nazočnima se prigodnim riječima obratio Silvan Kranjc, član uprave Ulja-nik brodogradilišta, koji je pritom istak-nuo kako ovaj projekt pokazuje da Uljanik puno toga može i zna, i da je Uljanik orga-nizacija koja je spremna učiti i usavršavati se. Ovakav pristup nije samo preduvjet uspjeha, to je preduvjet opstanka. To

je preduvjet za iskorak Uljanika među svjetska brodogradilišta s referencija-ma za gradnju najsloženijih brodova s najstrožim zahtjevima kakvoće, istaknuo je Kranjc.

Uobičajeno je na kraju čestitati svim Uljanikovcima na novom velikom postignuću. Ovaj put ipak treba posebno istaknuti i pohvaliti naše projektante i konstruktore, našu pripremu proizvodnje, tehnologiju zavarivanja i zavarivače, kontrolu dimenzija i kontrolu kvalitete, mehaničare na strojnim obradama i druge, brodomontere u predmontaži i montaži trupa, cjevare i električare, vlastite i koo-perante, rukovodstvo i radnike u priprem-nim službama i proizvodnji kao i kolege iz Uljanik Strojogradnje bez kojih ne bi-smo uspjeli. Svi spomenuti i nespomenuti Uljanikovci imali su pred sobom zadatke s kojima se dosad nisu susretali i sve su

312 60(2009)3

AKTUALNOSTI

ih uspješno obavili, zaključio je na koncu Kranjc.

Ugovor o gra-dnji prvog od četiri ugovorena broda potpisan je 16. ožujka 2007., a ko-bilica je položena 13. prosinca 2008. godine. Jaružari su tehnički izni-mno kompleksni brodovi - strojevi koji služe za pro-dubljivanje plovnih putova, odnosno izgrađivanje obala, umjetnih otoka ili

produbljivanje obala, a Uljanikove će no-vogradnje moći raditi do 37 metara dubi-ne mora i imat će mogućnost istodobnog rezanja i usisavanja materijala s morskog dna što je i posebnost Uljanikovih gradnji u odnosu na one koje su se dosad gradile u svijetu.

Brod je dug 138,50 metara, širok 26 m i visok od 8,80 do 12,20 metara uz nosivost od 2200 tona pri gazu od 5,75 metara. Imat će tri glavna porivna stroja MAN B&W snage 7200 kW pri 500 min-

1 pomoću kojih će brodovi razvijati 13 čvorova brzine, međutim nije riječ o klasičnim dizelskim motorima već o di-zel-elektro propulziji pri čemu se brod pogoni elektromotorima koje električnom energijom napajaju generatori pokretani dizelskim motorima. Golema snaga od 21 MW koju će brod moći proizvoditi ugla-vnom se troši na rad brodskih postrojenja između kojih su i tri goleme crpke, svaka snage 5000 kW.

Nakon isporuke brodovi će ploviti pod zastavom Luxembourga, a gradnju brodo-

va uz suradnju s brodovlasnikom i Uljanik Brodogradilištem nadzire klasifi kacijsko društvo Bureau Veritas.

Ispitivanje panela na statičko opterećenje

Ispitivanje panela

U sklopu projekta DELight kojeg iz svojih fondova fi nancira Europsko po-vjerenstvo za razvoj u Uljanik Brodo gra-dilištu početkom lipnja počelo je ispiti-vanje kompozitnoga sendvič panela na statičko opterećenje. Kompozitni sendvič panel dio je DELightstrukture fi ksne palu-be za automobile, a cilj je bilo ispitivanje izdržljivosti panela na statičko opterećenje automobila za najdulje vremensko razdob-

Porinuće krme… … pramca i …

… brod – jaružalo nakon porinuća

Gospođa Els Vanroose, kuma broda

31360(2009)3

AKTUALNOSTI

lje između ukrcaja i iskrcaja na brod što iznosi oko 20 dana (480 sati). Riječ je o tzv. testu gnječenja (eng. Creep test).

Ispitivanje je provedeno tako da geo-metrija panela i razmještaj opterećenja simuliraju stvarno stanje na brodu tj. naj-gori slučaj krcanja automobila. Završna mjerenja nakon ispitivanja pokazala su da nije bilo znatnijih fi zičkih oštećenja i de-formacija tako da su se kompozitni paneli pokazali otpornim na dugotrajno statičko opterećenje.

Kompozitni panel sastoji se od laga-ne drvene jezgre (Balza) visoke čvrstoće i krutosti, visine 40 milimetara, obložene slojem stakloplastičnih vlakana (GRP) debljine tri milimetra. Specifi čna masa panela iznosi 20 kg po četvornom metru. Ispitivanje je obavljeno na otvorenom gdje je panel bio izložen vremenskim ne-prilikama, što se smatra otežanim uvjeti-ma eksploatacije jer se paneli montirani na brod ipak nalaze u suhom teretnom prostoru i nadziranim uvjetima.

Ovom prigodom podsjetimo na još jedno ispitivanje sendvič panela u sklopu projekta DELight koje još uvijek traje. Naime, na ulazu na parkiralište Poslov-noga centra Uljanika tijekom ožujka ove, 2009. godine postavljena je rampa koja se testira kao prototip palube sa sendvič pa-nelima. Cilj je ispitati izdržljivost sendvič strukture od kompozitnih i čeličnih mate-rijala pri opterećenju automobilima prigo-dom ukrcaja i iskrcaja broda kroz životni vijek broda od 25 godina. Naime, prola-zom automobila preko prototipova pane-la tijekom godine dana, koliko će rampa stajati na ulazu parkirališta, simulirat će se najmanje 150 tisuća prolaza što će biti dostatno za dobivanje relevantnih rezul-tata ispitivanja koja se provode u sklopu projekta DELight.

Održana skupština društva Uljanik d.d.

U prostorijama Novog doma Uljanika koncem lipnja 2009. godine održana je re-dovita Glavna skupština Društva Uljanik d.d. na kojoj su dioničari i opunomoćenici dioničara jednoglasno prihvatili sve predložene odluke Uprave Društva, te izvješća Nadzornog odbora i izvješće Uprave o stanju i poslovanju Društva u prošloj godini, kao i uporabi dobiti.

Prema računu dobiti i gubitka za 2008. godinu iskazani dobitak nakon opo-rezivanja za Grupu Uljanik iznosi oko

38,7 milijuna kuna. Utvrđeni preneseni gubitak iz ranijih godina iznosi oko 61,1 milijun kuna, tako da se za prijenos u sljedeću godinu utvrđuje nepokriveni gu-bitak iz prijašnjih godina u iznosu od 22,4 milijuna kuna.

Na Glavnoj skupštini također su prihvaćene odluke o davanju razrješnice Upravi i Nadzornom odboru društva kao i imenovanju revizora za obavljanje poslo-va revizije Društva u tekućoj godini.

Premijerka Kosor posjetila Uljanik

Predsjednica hrvatske Vlade Jadranka Kosor i dopredsjednik Vlade i ministar gospodarstva Damir Polančec posjetili su 17. kolovoza 2009. godine Uljanik. Tijekom posjeta premijerka je rekla kako je rado došla u Uljanik, te kako je to nje-zin prvi posjet kao predsjednice Vlade nekom brodogradilištu.

“Ovom prigodom željela sam dati punu potporu za opstanak svim nastojanjima Uprave Uljanika i svih zaposlenih, ali i za sve ono što su Vlada i Uprava sa sindikati-ma zajednički dogovorili vezano uz privati-zaciju”, kazala je Kosor u izjavi novinarima nakon sastanka s čelnicima Uljanik Grupe.

Predsjednica Vlade RH Jadranka Kosor i suradnici sa županijskim, gradskim i Uljani-kovim čelnicima

Iako protokolom nije bilo predviđeno, Kosor je nakon služ-benog dijela posjeta Uljaniku razgledala jaružar - Novogra-dnju 480, susrevši se pritom i s radnici-ma Uljanika. Susret je bio i više nego srdačan, a osim o oz biljnim temama pre mijerka je s rad-nicima podijelila i pokoju dosjetku. Važno je reći da su radnici Uljanika

Premijerka Kosor među radnicima Ulja-nika

314 60(2009)3

AKTUALNOSTI

premijerku toplo dočekali i pritom poka-zali visoku razinu ophođenja koja je bila iznad svih očekivanja premijerke i nje-zine pratnje, stoga je inače neplanirano druženje s radnicima trajalo dvadesetak minuta.

Dopredsjednik Vlade i ministar go-spodarstva Damir Polančec na novinarski je upit je li se razgovaralo i o ponuđačima koji su se javili na natječaj, istaknuo kako se zasad još nitko nije javio, jer je natječaj još otvoren. “Natječaj je otvoren 60 dana i naravno da očekujemo ponude koje će se javno otvoriti”, kazao je Polančec dodavši kako su Vlada i Uprava Uljanika po pi-tanju obeštećenja za pomorsko dobro već sklopili određeni sporazum koji je, napo-menuo je, sastavni dio ponudbene doku-mentacije.

Predsjednik Uprave Uljanik Grupe Anton Brajković izrazio je zadovoljstvo razgovorima i potporom koju Uljaniku pruža Vlada. “Mislim da će takva potpo-ra biti do samoga kraja, te da će privati-zacija biti uspješno provedena”, rekao je Brajković dodavši kako se o samom mo-delu nije raspravljalo, jer je on “već ranije defi niran i nije bilo potrebe obnavljati ga”. Kad je riječ o zahtjevima Uljanika po pitanju pomorskog dobra, oni su, dodao je Brajković, defi nirani sporazumom i zado-voljavaju ono što je Uprava postavila kao načela.

Sastanku u pulskom Uljaniku bili su nazočni i istarski župan Ivan Jakovčić i pulski gradonačelnik Boris Miletić.

Osnažen ugovor za brod za prijevoz asfalta

Dana 31. kolovoza 2009. godine osnažen je ugovor za opremanje Novo-gradnje 534, za naručitelja Latin Ame-rican Investment Ltd., Douglas, Isle of Man, British Isles. Naime, ugovor o završetku opremanja Novogradnje 534 je potpisan 1. lipnja 2009. godine između Brodogradilišta Kraljevica d.d. i gore na-vedene tvrtke, a odnosi se na brod za prije-

voz asfalta koji je izgrađen u Kraljevici prema ugovoru potpisanom 18. travnja 2003. godine. Ovime se brodogradilište obvezuje završiti opremanje broda i isporučiti ga naručitelju u stanju potpune gotovosti.

Glavne izmjere plovilaDuljina (preko svega)…........... 108,50 mDuljina između okomica ............ 99,90 mŠirina (konstrukcijska).…………18,60 mVisina (konstrukcijska)…..…......10,60 mGaz…............................................ 8,34 m

Uskoro primopredaja Novogradnje 547 i dobra dinamika na Novogradnji 555 i Novogradnji 556

tenzivno radi, te su dogovoreni i planira-ni rokovi zasad i ostvareni, a porinuće je predviđeno za kraj tekuće, 2009. godine. Nabavljen je veći dio opreme, tako da će druga faza (opremanje) započeti odmah po porinuću i odvijat će se bez zastoja.

BRODOGRADILIŠTEKRALJEVICA

Kraljevica

Nakon proslave 280. obljetnice osnu-tka brodogradilišta u Kraljevici, kojom su se prigodom ponosno naglasila tri stoljeća duge tradicije gradnje i popravaka plovila u Kraljevici, nastavilo se s uobičajenim djelatnostima, kako bi se ispunile obveze prema ranije potpisanim ugovornim obve-zama.

Novogradnja 547, San Lorenzo, trenutačno se nalazi uz južnu opremnu obalu i očekuje se primopredaja vlasniku u skorašnjem razdoblju.

Bella Desgagnes (Novogradnja 555) nalazi se na navozu br. 2 i na njoj se in-

San Lorenzo uskoro u primopredaju

Bella Desgagnes na navozu

Na prvom navozu nalazi se velika ko-mercijalna jahta (Novogradnja 556), čija gradnja napreduje zacrtanom dinamikom, na obostrano zadovoljstvo vlasnika i brodogradilišta.

Porinuta dva ribarska broda

Dana 30. svibnja u Brodogradilištu Kraljevica d.d. porinuta su dva ribarska broda za domaće naručitelje, sagrađena po programu obnove hrvatske ribarske fl ote. Brodovi Nebeski i Beli istovjetni su,

31560(2009)3

AKTUALNOSTI

duljina im je 23,9 m, a širina 7,2 metra. Najveća je brzina koju će moći postići 9 čvorova. Počeli su se graditi u studenom 2008. godine, a u studenom 2009. godine bit će primopredaja. S ovakvim brodovima, glede njihovih kapaciteta, hrvatski ribari moći će konkurirati talijanskim i drugim ribarima na otvorenome moru. Cijena je pojedinačnoga broda oko 1,4 milijuna eura. Po Vladinu programu obnove ribarske fl ote u Hrvatskoj, gradnja se fi nancira u omjeru 10 posto ulaganja ribara, vlasnika broda, 30 posto državnih poticaja i 60 posto ostatka cijene pokriva kredit Hrvatske banke za obnovu i razvoj.

Viktor Lenac se vratio na tržište

Dolazak platforme Scarabeo 4 na sim boličan je način označio povratak Bro-dogradilišta Viktor Lenac na veliko tržište nakon izlaska iz višegodišnje stečajne agonije.

Scarabeo 4 je poluuronjiva platforma za bušenje u vlasništvu talijanske tvrtke Saipem. Ugovor o remontu ovog offshore

objekta vrijedan šest milijuna eura potpi-san je krajem srpnja. Ovaj posao je, u no-vije vrijeme, Lencu prvi remont te vrste.

Već sam pogled na platformu govori da je riječ o nečemu impozantnom. Tri goleme noge visoke četrdesetak metara nose glavnu palu-bu, a ukupna visi-na seže do čak 114 metara. U tlocrtu ima oblik trokuta, duljine preko svega 109,3, a širine 100,3 metra. Zbog takvih dimenzija, nije bio moguć smještaj platforme u luci pa je usidrena ispred Lenca pomoću tri sidra, a svako sidre-no čelično uže dulje je od kilometra. S kopnom je povezana preko dvije Brodo-spasove barže.

Dolasku Saipe-move platforme pret-hodila je temeljita i dugotrajna pripre-ma. Uplovljavanje i sidrenje platforme iscrpno je razradio

Pomorski fakultet u Rijeci u opsežnoj ma-ritimnoj studiji. Platformu su teglila dva tegljača, a cijelu operaciju čitavo su vrije-me plovilom pratili djelatnici Lučke kape-tanije. Na označenom području oko pla-tforme do kraja remonta bit će zabranjena plovidba.

Tijekom remonta primjenjivat će se Saipemov sustav sigurnosti i zaštite na radu koji je postavljen na najvišoj svjets-koj razini. Sustav elektroničke identifi ka-cije omogućit će evidentiranje broja ljudi na platformi u realnom vremenu. Zanim-ljivo je i da je cijela platforma osigurana zaštitnom mrežom. S obzirom da je pla-tforma usidrena s izvanjske strane luke brodogradilišta, poseban naglasak bit će i na zaštiti okoliša na području Kostrene, pa će platforma cijelo vrijeme biti okružena s 500 metara plutajućih brana, provodit će se ekološki prihvatljive tehnologije koje će zamijeniti dosadašnje pjeskarenje

VIKTOR LENAC,RIJEKA

Brodogradilište Viktor Lenac, noćna panorama s platformom Scarabeo 4

Platforma Scarabeo 4 ispred Martinščice

316 60(2009)3

AKTUALNOSTI

i nanošenje premaza zračnim špricama. U cilju smanjenja buke nabavljen je i generator sa zvučnom izolacijom koji će posluživati sve energetske potrebe na pla-tformi. Sistemi odvodnih voda platforme neće biti u uporabi za trajanja remonta, već su radi toga postavljene ekološke sa-nitarne kabine.

Za radnike Lenca ovaj projekt je veliki izazov. U kratkom ugovorenom roku od devedeset dana bit će izmijenjeno ukup-no oko 260 tona čelika, te 35 tona cije-vi. Obujam posla zahtijeva da se svakoga dana na platformu uspne dvjestotinjak lju-di. Zanimljivo je da su radi toga izgrađena dizala uz jednu od nogu platforme sa zadaćom da u roku od dvije minute mogu prevesti šesnaest ljudi.

Lenac već ima brojna iskustva u re-montu i izgradnji platformi, no predsje-dnik Uprave Viktora Lenca Robert Škifi ć ovaj je posao nazvao iznimno važnim za Lenac glede stanja na tržištu, ali prije sve-ga važnosti klijenta. Riječ je o objektu u vlasništvu jedne od najvećih svjetskih tvrtki u offshore industriji, talijanskom Saipemu, koji samo na Mediteranu ima nekoliko platformi i brodova. Ulazak u posao sa Saipemom velik je uspjeh, a re-mont „Scarabea 4“ otvara Lencu vrata za ostvarivanje čvršće suradnje s talijanskim gigantom na budućim remontima njihove fl ote.

Prva međunarodna konferencija o naprednim mjernim tehnologijama za pomorsku industriju

Početkom rujna 2009. godine u Nan -tesu u Francuskoj održana je prva me-đunarodna konferencija o naprednim mjer nim tehnologijama za pomorsku in-dustriju, AMT (Advanced Measurement Technologies). Konferenciju je organizi-ralo udruženje HTA (Hydro Testing Al-liance), koje okuplja 18 članica (tvrtki, in-stituta i sveučilišta) koje se bave mjerenji-ma u području pomorskih tehnologija. Domaćin konferencije bilo je sveučilište

Ecole Centrale de Nantes i tvrtka SIREH-NA, koja je u sklopu velike francuske tvr-tke DSNC (Direction des Constructions Navales Services).

Članovi organizacijskog odbora ove konferencije su:

Prof. Mehmet Atlar, University of Newcastle, U.K.

Dr. Jean-Paul Borleteau, SIREHNA, France

Dr. Ana Mesbahi, University of Newcastle, U.K.

Audrey Pavageau, SIREHNA, FranceRod Sampson, University of Newca-

stle, U.K.HTA je europska mreža izvrsnosti,

kojoj je svrha održati nastavak svjetskog vodstva europskih institucija na području mjerenja s primjenom u pomorskim teh-nologijama. Cilj joj je razviti formal-nu i trajnu strukturu kako bi se članice bolje koordinirale, jer se uvidjelo da je uvođenje novih tehnologija mjerenja, pra ćenja i analize za hidrodinamička mo-delska ispitivanja vrlo složen zadatak na kojem ustanove samostalno ne mogu ostvariti znatnije rezultate. Ovaj napredak u tehnologijama djelomično je uzroko-van razvojem mjernih metoda općenito, a djelomično zahtjevima pomorske indu-strije u određenim područjima primjene.

Naime, većina ustanova razvila je u određenom opsegu svoje vlastite metode, sustave i opremu za testiranje i analizu modela. Dok je takva raznolikost mogla biti prihvatljiva za konvencionalna mje-

renja (otpor, vlastiti pogon, gibanje na valovima), nije dostatna kako bi se svr-sishodno iskoristio napredak u tehnolo-giji i učinkovito primijenile suvremene metode. Članice su se ujedinile kako bi unaprijedile neke od ovih novih tehno-logija, te razvile mogućnost korištenja i razmjenjivanja istih između institucija.

Još jedan važan pokretač ovog razvoja je paralelno intenzivan razvoj računalne mehanike fl uida. Radi razvoja ovih me-toda potrebni su podaci s mjerenja koji pružaju što bolji uvid u sve potankosti i složenost strujanja oko pomorskih struk-tura.

Rad ovog udruženja podijeljen je u 9 tematskih područja:- PIV (Particle Image Velocimetry) susta-

vi u eksperimentalnoj hidrodinamici- analiza i vizualizacija podataka o stru-

janju- 3-D mjerenja valova- POD propulzori- bežični prijenos podataka- video zapis i analiza pri velikim brzi-

nama- inteligentni materijali i metode proizvo-

dnje- oplakana površina- tehnike ispitivanja modela sa 6 stup-

njeva slobode gibanja.Radovi na konferenciji tematski su

vezani upravo uz gore navedena područja. Rad HTA udruženja sufi nanciran je i od Europskoga povjerenstva u okviru FP6 programa. Projekti su započeti u rujnu

BRODARSKIINSTITUT

Zagreb

Stručnjaci iz Brodarskog instituta u Nantesu

31760(2009)3

AKTUALNOSTI

2006. godine s predviđenim rokom od 5 godina.

Cilj konferencije bio je okupiti in-dustriju i akademske institucije kako bi raspravili tehnološki napredak kojim će se poboljšati mjerni postupci u pomorskim tehnologijama. Na konferenciji u trajanju od dva dana prikazane su 34 prezentacije iz navedenih područja.

Predstavnici Brodarskog instituta nazočili su konferenciji kako bi se iz prve ruke upoznali s najnovijim dostignućima na području mjerne tehnike, a također i izvi-djeli mogućnosti suradnje na zajedničkim projektima. Radi toga bio je organiziran sastanak s domaćinima ove konferen-cije tijekom kojega se uvidio veći broj zajedničkih interesa, te izvjesno nado-punjavanje u smislu mjerne opreme i mjernih tehnika što je dobar temelj za suradnju.

Najveći broj izlaganja bio je posvećen razvoju i primjenama PIV tehnike. PIV je lasersko-optička mjerna tehnika mjerenja brzine strujanja s mogućnošću mjerenja trenutačnih presjeka po polju strujanja s umjerenom vremenskom rezolucijom. Rad na ovom projektu objedinjuje ve-lik broj ustanova (B EC, CORIA, DST, HSVA, CTO, INSEAN, MARIN, Univer-sity of Roma, SSPA, MARINTEK, QI-NETIQ, SIREHNA, Delft Technical Uni-versity). PIV tehnika je u kontinuiranom razvoju kako po pitanju kamera i lasera tako i po pitanju algoritama koji služe za određivanje brzina, te grafi čkoga sučelja koje treba omogućiti što jednostavnije upravljanje ovakvim mjerenjem. Dodat-no, kako bi se omogućila praktična upo-raba u bazenima, sustav mora imati malu težinu, strujni oblik itd. Izlaganja su bila posvećena upravo nabrojanim izazovima u konkretnim aplikacijama (nailazak vala, sustrujanje, sustrujanje u kavitacijskom tunelu ili bazenu za plitku vodu…).

Suradnja institucija INSEAN, HSVA, MARIN i sveučilišta UTWENTE rezultira-la je napretkom na području problematike video snimanja pri velikim brzinama. Ova značajka od osobite je važnosti za ispiti-vanje kavitacije vijaka. Ustaljena meto-dologija ispitivanja vijka u kavitacijskom tunelu uz pomoć stroboskopskoga svjetla nije dostatna kako bi se u potpunosti shvatila vremenska diskretizacija, kao i međuovisnost kavitacijske erozije, raspo-djele tlaka i buke. Predstavljena mjerna tehnika omogućuje snimanje uzorka ka-vitacije tijekom okretanja vijka. To posta-vlja dodatne zahtjeve na uvjete u okolici

(npr. jako osvjetljenje), računalnu potporu (stvaraju se velike količine podataka) i sl.

Određen dio radova bio je posvećen prenošenju tehnologije korištene za ba-zenska ispitivanja za mjerenja u naravi. Stručnjaci iz Naval Surface Warfare Center (SAD) prikazali su zanimljivu komparativ-nu analizu trodimenzionalnog mjere nja val-ne površine različitim metodama (la serske, akustičke, ultrazvučne). Iste su korištene kako u bazenima, tako i u naravi. Stručnjaci iz kanadskog „Institute for Ocean Techno-logy“ prikazali su svoj rad u okviru progra-ma za spašavanje i evakuaciju. Riječ je o razvoju tehnologije za da ljinsko upravljanje pri modelskim ispitiva njima koju su prila-godili za uporabu na plovilima u naravi. To je predstavljalo čitav niz izazova (baterijska tehnologija, bežični prijenos podataka, razvoj odgovarajućega softvera).

Osim razvoja u mjernu opremu bilo je i primjera ulaganja u infrastrukture labo-ratorija. Istraživači sa Flanders Hydraulic Research i Ghent Sveučilišta iz Belgije prikazali su rad na razvoju mjernih meto-da za ispitivanje ponašanja broda u plitkoj i ograničenoj vodi. Primarno je riječ o potrebama države po pitanju prometa na kanalima prema pomorskim lukama. Radi toga izgrađen je bazen prilagodljive dubi-ne vode (manje od 0,5 m) opremljen ko-licima, generatorom valova i pomoćnom opremom za ispitivanje interakcije među brodovima i interakcije broda i obale.

Ustanove CTO i HSVA elaborirale su o napretku na području ispitivanja azipod-nih propulzora. Ovo je primjer istraživanja gdje postoji veliko zanimanje industrije zbog brojnih prednosti ove vrste propul-zije. Mjerni se postupci uvelike razlikuju između ustanova, te su i rezultati često različiti što je pokazala odgovarajuća re-ferentna studija. Stoga je vidljiva potreba za ujedinjavanjem stečenih znanja i stan-dardizacijom mjernih postupaka.

Još jedan primjer istraživanja koji je potaknut izravno iz brodograđevne in-dustrije jest ispitivanje zapljuskivanja u tankovima broda (sloshing). Naime, LNG brodovi upravo zbog problema sa zaplju-skivanjem mogu ploviti samo u strogo određenim stanjima krcanja. Boljim uvi-dom u ovu problematiku, namjerava se omogućiti veći raspon stanja krcanja. Stručnjaci nizozemskog instituta MARIN dali su zanimljiv pregled mjerne opreme i postupaka koji prate i analiziraju postu-pak lomljenja vala prije i tijekom udara korištenjem kombinacije video kamera velikih brzina i posebno projektiranog

optičkog instrumenta za tu svrhu, kao i pregled ostalih aspekata ovakvog mje-renja.

Bio je tu još čitav niz zanimljivih ra-dova. Dalo bi se zaključiti da su napra-vljeni veliki pomaci, ali paralelno i otvo-rena nova pitanja u sklopu razvoja ovih mjernih tehnika.

U okviru konferencije bio je orga-niziran i posjet laboratorijima fakulteta. Od laboratorija posebnu pozornost po-sjetitelja izazvao je tzv. bazen za valove, dugačak 50 m, širok 30 m, dubok 5 metara s dodatnim udubljenjem na sredini dimen-zija 5 m x 5 m x 5 m. Višepločasti gene-rator valova s 48 međusobno nezavisnih ploča omogućuje stvaranje valova iz svih smjerova, a visine i do 1 m.

I na kraju, nekoliko riječi o gradu domaćinu. Nantes je grad jake pomor-ske tradicije i orijentacije glede svoga smještaja na rijekama Loire, Erdre i Se-vre, ali i blizine Atlantskog oceana koji je na udaljenosti od svega 50-ak kilometara. Na otočiću u sklopu grada imenom Ille de Nantes tijekom 19. stoljeća došlo je do intenzivnog industrijskog razvoja. Nan-tes je bio poznat po rafi nerijama šećera, tvornicama tekstila, industriji piva, bro-dogradnji itd. 50-ih godina prošloga sto ljeća upravo su brodograđevne aktiv-nosti bile na vrhuncu, a brodogradilišta su zapošljavala oko 8000 radnika. 70-ih godina naftna je kriza zajedno s konku-rencijom iz Azije ozbiljno uzdrmala ove pogone. 80-ih godina industrijske su ak-tivnosti u potpunosti delokalizirane s otočića. Međutim, tvornička arhitektura je djelomično sačuvana, a prostori služe kao nova kulturna jezgra grada.

Sustav upravljanja projektima u industriji nafte i plina i zahtjevi kvalitete pri izgradnji offshore objekata

Uvod

Offshore industrija je jedan sek-tor industrije nafte i plina. Projekti istraživanja i razrade podmorskih naft-

ADRIA-PAR d.o.o.,ZAGREB

318 60(2009)3

AKTUALNOSTI

nih i plinskih polja su kompleksni i du-gotrajni kapitalni projekti. Takvi projekti uključuju nekoliko industrijskih grana, niz struka i inženjerskih disciplina. Po-red temeljnih rudarskih i naftnih struka, preko građevinskih i kemijskih, poseb-nost offshore industrije, tj. odobalnih objekata jeste i uključenost pomorske i brodograđevne industrije.

Kako su offshore objekti sastav-ni dio lanca u proizvodnji naftne i plina (proizvodna oprema bušotina, podvod-ne instalacije, nosive strukture, proce-sna postrojenja i transportni cjevovodi) tako njihov razvoj i izgradnja moraju biti usklađeni s cijelim sustavom razvoja projekata i razrade naftnih i plinskih polja. To posljedično defi nira značajke offshore industrije i ima brojne implikacije na ugo-vorne, pravne i komercijalne uvjete; kao i tehnički opis posla i zahtjeve kvalitete.

Sustav upravljanja projektima

Naftne tvrtke razvijaju projekte: proizvodnje (upstream) i prerade (down-stream), na kopnu-obali (onshore) i odo-bale (offshore); po fazama, minimizirajući rizike i troškove te optimizirajući buduća svojstva postrojenja. Svaka faza razvoja projekta ima ključne nositelje u smislu navedenih struka i aktivnosti.

Velike naftne tvrtke imaju izgrađen opći sustav upravljanja razvojem projeka-ta (Project Development Management ili slično). Takav sustav upravljanja razvojem projekata dijeli se na podsustave: Project Managemnet, Technology Managament, Quality management i drugi; s nizom projektnih procedura i tehničkih speci-fi kacija kojima se regulira način vođenja projekta i zahtijevane tehničke značajke.

Takav sustav projektnih procedura i tehničkih specifi kacija propisuju po-stupke, tehničke zahtjeve i zahtjeve kva-litete od prve projektne inicijative, razvoja i izgradnje, preko eksploatacije sve do zatvaranja i razgradnje postrojenja. Na-vedene procedure i specifi kacije također se referiraju na ISO i druge nacionalne i tehničke standarde, ovisno o svom pred-metu i primjenjivosti.

Brodograđevna industrija uključuje se u fazi izvršenja projekta kao sudionik u izgradnji, ispitivanjima i primopredaji offshore objekata. Prema podjeli iz naft-ne industrije, offshore objekti općenito se dijele na procesne module i nosive struk-ture. S istog gledišta i brod (na primjer FPSO – Floating Production Storage Of-fl oading) koliko god može biti komplek-

san zbog pomorskih i brodograđevnih zahtjeva, „samo“ je nosiva struktura procesnih modula i pomoćnih sustava za proizvodnju nafte ili plina.

Ugovorni odnosi

U fazi izvršenja projekta što uključuje izgradnju nosive strukture i procesnih po-strojenja, tipičan ugovorni odnos izme đu tvrtke i izvođača je ugovor za inženjering, nabavu i izgradnju (EPC – Engineerin-tg Procurement and Construction) po načelu „ključ u ruke“ što uključuje i pri-mopredajne radove (Commissioning and Start-up).

Brodogradilišta se angažiraju kao dio konzorcija glavnog izvođača (EPC con-tractor) ili kao njihov podizvođač (Sub-contractor).

Sukladno opisanom sustav razvoja projekta, i EPC ugovori, pored pravnih i komercijalnih uvjeta, detaljno defi niraju tehnički opis posla (Scope of Work) kao i zahtjeve kvalitete uključivo i ishođenje određenih isprava (certifi kata).

Tehnički zahtjevi u jednom EPC ugo-voru su defi nirani ugovornim specifi ka-cijama koje se referiraju na sustav projek-tnih procedura i tehničkih specifi kacija tvrtke (Project Management, General and Technical specifi cations). Upotreba ugovornih specifi kacija, kao što sama riječ kaže, je ugovorna obveza izvođača i prenosi se kroz cijeli dobavni lanac podizvođača i dobavljača (vendors).

Kao završetak jedne faze razvoja projek-ta i prelazak u drugu (gate: development-execution) donose se konačne odluke o in-vesticiji (FID – Final Invest ment Decision) i načinu fi nanciranja projekta, uobičajeno prije zaključenja EPC ugovora.

Projektna i inženjerska dokumentacija

Razvoj projektne i inženjerske doku-mentacije također slijedi navedeni sustav upravljanja projektima tako da svaka faza razvoja projekta podrazumijeva i dovršenje inženjerske dokumentacije do određene razine.

Do faze izvođenja projekta (project execution) to jest ugovaranja izvođenja dosegnuta je razina osnovnog projekta (Basic Design i/ili FEED – Front End En-geenering Design) što uključuje i tehnički dio natječajne dokumentacije.

Natječaji za EPC ugovore uobičajeno uključuju predložak ugovora, tehnički

opis posla i obvezne projektne procedure i tehničke specifi kacije.

Zakonska regulativa i ishođenje potrebnih dozvola i isprava

Ovisno o državi lokacije projekta i smještaju objekata, te nadležnim zakoni-ma (o rudarstvu, prostornom planiranju, okolišu i građevinarstvu, moru i prometu, sigurnosti, telekomunikacijama, itd.) niz aktivnosti na ishođenju potrebnih dozvola i isprava je neophodan.

Od ishođenja rudarskih dozvola i kon-cesija, studija utjecaja na okoliš, preko loka-cijskih i građevinskih dozvola, isprava pro-tueksplozijske zaštite i sigurnosti na moru, sve do tehničkog pregleda postrojenja i upo-rabne dozvole za rad postrojenja.

Navedeni projektni sustav inženjerske dokumentacije (Basic desig, FEED) često ne korespondira zahtijevanoj tehničkoj do-kumentaciji od strane državnih tijela. Sto-ga je neophodna dorada inženjerske doku-mentacije i tzv. nostrifi kacija. Nostrifi ka-cija je postupak utvrđivanja usklađenosti projektne dokumentacije s hrvatskim pro-pisima iz područja graditeljstva.

Iako su tehnička načela projektiranja univerzalna, projektni (ovdje i ugovorni) sustav inženjerske dokumentacije također odstupa od uobičajene prakse po pojedi-nim državama i industrijama, a odnosi se također na brodograđevnu industriju.

Dok se prema državnim tijelima, radi ishođenja potrebnih dozvola, po potrebi doradom prilagođava postojeća projek-tna dokumentacija u smislu strukture i sadržaja, od izvođača i podizvođača se očekuje da u potpunosti usvoje projektni sustav inženjerske dokumentacije.

Sustav kvalitete

Kao što je već rečeno projektni sustav kvalitete je jedan od podsustava sustava upravljanja razvojem projekta. Temelji se na sustavu kvalitete tvrtke i ISO stan-dardima a na razini projekta je defi niran projektnim procedurama i planom kvali-tete (Quality plan).

Ugovornim odredbama je zahtijevana sukladnost od izvođača, podizvođača i dobavljača s projektnim sustavom kvali-tete. Da bi zadovoljili ugovorne tehničke zahtjeve i zahtjeve kvalitete izvođači trebaju imati dokumentiran sustav upra-vljanja kvalitetom na razini svoje tvrtke i za potrebe projekta ovisno o ugovornim zahtjevima.

31960(2009)3

AKTUALNOSTI

Projektni plan kvalitete izvođača de fi nira način izvođenja projekta i po-pis tehničkih postupaka (kontrole doku-mentacije, slijedivosti materijala, izrade, montaže, zavarivanja, NDT kontrola, pri-mopredajnih aktivnosti, …) kao i planove ispitivanja i testiranja (Inspection Test Plan) navedenih radova. Svi projektni dokumenti kvalitete su predmet prethodnog odobrenja od strane naručitelja (tvrtke) a po potrebi se odobravaju i od certifi kacijske kuće i/ili neke treće strane (third body).

Prema ugovornim odredbama određe-ne situacije su uvjetovane potvrdama o izvršenim radovima i njihovoj kvaliteti od strane kompanije, što je opet uvjet za naplatu izvršenih radova.

Zbog svega navedenog, a da bi izvođač mogao kvalitetno pratiti uvjete ugovora i rokove izgradnje, te pravovremeno isposta-viti situacije, potreban je efi kasan sustav za

praćenje tijeka materijala i dokumentacije, praćenje izgradnje, tj. radova zavarivanja i NDT kontrola, montaže opreme, kao i pri-mopredajnih ispitivanja i završnih radova.

Softver za osiguranje i kontrolu kvalitete

Radeći na poslovima osiguranja kva-litete i projektnog inženjera na izgradnji i puštanju u pogon više naftnih platfor-mi, autor ovog članka je razvio softver PROFF, programski sustav za osiguranje kvalitete i kontrolu kvalitete tijekom iz-gradnje postrojenja.

Osnovni moduli PROFF softvera su sljedeći:- Praćenje (slijedivost) materijala (Ma-

terials control)- Kontrola projektne dokumentacije

(Document control)

- Zavarivanje i NDT kontrole (Welding register)

- Primopredajna ispitivanja i završni ra-dovi (Commissioning).Shematski prikaz funkcionalnog toka

PROFF programa je dani na slici: PROFF software programs fl ow diagram.

PROFF softver se kao samostalni softverski paket uspješno koristi tijekom izgradnje procesnih postrojenja i offshore objekata. Isti integrira proizvodne faze i organizaciju rada a omogućuje efi kasno praćenje napretka radova i upravljanje projektom. U konačnici omogućuje sma-njenje utroška radnih sati i poštivanje ro-kova izgradnje.

Zaključak

Offshore industrija ima svoje speci-fi čnosti koje bitno odstupaju od uobičajene brodograđevne prakse. Brodogradnja i po morstvo čine jedno zaokruženo tržište s defi niranim i efi kasnim odnosima na međunarodnoj razini.

Brod je tradicionalno cjeloviti proiz vod brodogradilišta koje ima svoju nepromjenji-vu “stogodišnju” lokaciju dok proizvod-brod cijeli svoj vijek plovidbom mijenja mjesta položaja. U offshoru je uglavnom obratno, offshore (proizvodni) objekti imaju nepromjenjivu lokaciju za vrijeme 20-30 godina svoga rada a grade se na prikladnim gradilištima prema građevinskoj praksi i standardima procesne industrije.

Ova pojednostavljena slika inverzije odnosa proizvoda može naznačiti mo guće razlike i prepreke kada se jedno brodo-gradilište usmjeri na offshore tržište. Ipak, s obzirom na potencijal i značajke offshore tržišta kao i lokacije hrvatskih brodogradilišta to tržište ne bi trebalo zanemariti.

PROFF software programs fl ow diagram

INA-AGIP-ova platforma Ivana – klasičan ostvareni offshore projekt

Snimio: M. Dobrović