Godina druga

Ožujak, 2005. 4. broj __KN

Fanzin

Uredila i pripremila:Iris Kapetanović

Naslovna stranica: Albert Einstein Zadnja stranica: Polarisovci na terenu

Sadržaj: Riječ urednice ---------------------------------------------------- 3 Fantastični Titan ------------------------------------------------- 5Godina Einsteina ---------------------------------------------------6Ljestvama na nebo – Zemlja --------------------------------------8Vijesti -------------------------------------------------------------10Polarisov tim uočio neobičnu svijetlost --------------------------12Gostovanje Tina Dolića na kabelskoj TV postaji ¨Kanal pet¨----13

2

Riječ urednice

Ušli smo po mnogo čemu u zanimljivu godinu. Sigurno smo svi usiječnju sa strepnjom i nestrpljenjem očekivali rezultate sondeHuygens koji su na svu sreću bili veoma uspješni. Obilježavanje100 godina Einsteinovog djela nije zaobišlo ni Hrvatsku. A našfanzin je doživio evo i drugu godinu. Sve u svemu zadovoljavajućipočetak. Evo upravo dok pišem ovaj uvodnik na računalu, zvao me Goran irekao da je sajam na kojem će Polaris biti učesnik tek u travnju.Odlična vijest koja me obradovala. Sada ne moram žuriti sauređivanjem ovog broja. Jako mi je bitno da su članci zanimljivi,a vijesti koliko toliko svježe (koliko to mogu biti s obzirom dafanzin izlazi svaka tri mjeseca). Tako kod žurbe tijekom mojeobeshrabljujuće potrage za dobrim novostima rijetko kadnaletim na koju. S obzirom da sam zadnji mjesec dana bila zauzeta sasređivanjem svog malog bijelog Twinga nisam imala vremena uzsve druge poslove posvetiti se fanzinu na vrijeme. A što još davam kažem. Vozači, vozači, vozači... Pa to je katastrofa nacestama, zastarjele ceste predviđene za puno manji brojautomobila, grbe po cestama, radovi na cesti ( pa je prava lutrijapogoditi kojim putem stići do odredišta), bezobrazluk i ogromniproblemi parkiranja. Naravno ima toga još, ali neću sad svenabrajati. Žalosno je što se vozači na sve to naviknu i te stvarionda postaju normalne pa više nitko ništa ne poduzima. Čula samda će se u centru grada raditi parkiralište na kat koje ćevjerovatno biti skupo pa će se svi opet parkirati po obližnjimcesticama na pješačke prolaze, a pješaci će izlaziti na kolnik ne

3

bi li prošli taj dio puta i tako dodatno otežalivožnju ostalim vopzačima. Koja nesrećica tu itamo, malo se piše po novinama i to je sve.Žalosno. Sve u svemu snalazim se nekako.Za ovaj put samo toliko od mene i kažem uz sav

moj optimizam, da će vam se ovaj broj svidjeti:¨Što čekate?Prionite na čitanje!¨.Fanzin možete naći na: www.duap-polaris.hr/html/fanzin.htm , updf-formatu.

4

Fantastični Titan

¨Svijet je moja zemlja, a znanost moja vjera¨Christiaan Huygen

24. prosinca 2004. god. sonda Huygens se odvojila od Cassinijada bi 14. siječnja 2005. god. ušla u atmosferu najvećegSaturnovog mjeseca Titana ( Cassini i Huygens su lansirani izCape Canaverala na Floridi 15. listopada 1997. god. SondaHuygens ja dobila ime po nizozemskom astronomu – jednom odnajvečih umova XVII stoljeća). Signal sa Huygensa na Zemlju jeprenosio Cassini. Svi su odahnuli kada se pokazalo da je Huygensotvorio padobran, jer je to značilo da je prva kritična fazaprošla uspješno. Tijekom dva i pol sata, koliko je trajalospuštanje na Titan, sonda je prikupila uzorke za utvrđivanjesastava atmosfere, izmjerila jačinu vjetra, tlak, padaline isnimila neobične zvukove i fotografije. Titanova atmosfera jebogata dušikom i uz oko 6% metana. Dio ekipe koji proučavaatmosferu izjavio je da su na visini od oko 20 km instrumentiopazili gusti oblak iz čega se zaključuje da na površini postojenakupine metana. Najveće zanimanje izazvale su ipak fotografijekoje su pokazale da Titan ima narančastu površinu pokrivenu

metanskom izmaglicom i ispostavilose da je Titan zaista prekrivenoceanima metana koji imaju ipripadajuće otoke i razvedenuobalu. Podatci su pokazali da je napodručje na koje se sonda spustila

nedavno pala kiša metana. Metan i etan na Titanu su u tekućem

5

stanju (a ne u plinovitom kao na Zemlji) zbog visokogatmosferskog pritiska i ekstremno niske temperature koja iznosioko minus 1780C.Daljne slike koje je snimila sonda pokazujusloženu mrežu kanala koji se spaja u riječne sustave i utječe ukorita jezera. Na fotografijama na kojima se vidi kamenjeustanovljeno je da ono nije šire od 15 cm., a najasnije su sevidjeli oblutci koji su bili udaljeni od sonde oko 85 cm.Iznenađujuće otkriće bio je dokaz da je na Titanu bilo vulkanskihaktivnosti u kojima je izbacivan led i amonijak, a ne lava kao naZemlji.Titan je jedan od 33 mjeseca koji kruže okoSaturna. Drugi je po veličini mjesec uSunčevom sustavu nakon JupiterovogGanimeda. Jedini je mjesec koji ima vlastituatmosferu koja je jedan i pol puta tanja odZemljine.

Godina EinsteinaAlbert Einstein (1879 – 1955) rodio se ujugozapadnoj Njemačkoj u Bavarskoj u graduUlmu 14. o3. 1879. u židovskoj obitelji srednje klase. Diplomiraoje matematiku i fiziku, a od 1902. kao švicarski državljanin radi uŠvicarskom patentnom uredu u Bernu. 1905. godine Einsteinobjavljuje specijalnu teoriju relativnosti i iste godine dovršavasvoja još tri kapitalna rada: rad o Brownovom gibanju i o teorijisvjetlosnih kvanta , te doktorsku disertaciju o dimenzijama

6

molekula. Fotoelektrični efekt rad je za koji mu je 1921.dodjeljena Nobelova nagrada. Specijalna teorija relativnostisvakako je promijenila do tada mnoga uvriježena mišljenja.Naime, Einstein je pokazao kako protok vremena ovisi o gibanjumaterije kroz prostor te o brzini kojom se tijelo giba pa u tomslučaju istodobnost gubi na važnosti. Tako vrijeme prolazi bržeonima koji su na Zemlji nego onima koji putuju zrakoplovom iliastronautu u svemirskoj letjelici. Je li moguće putovati krozvrijeme? Odgovor na ovo pitanje je potvrdan zahvaljujućiEinsteinovoj teoriji relativnosti ali samo u teoriji. Danjašnjatehnologija nas ograničava u realizaciji takvih putovanja. Ove2oo5. god. obilježavamo Svjetsku međunarodnu godinu fizike.Kako bi svekolikoj javnosti približili važnost fizike na početku 21.stoljeća iz Hrvatskog društva za fiziku najavljuju natječaje odkojih će neki od njih trajati cijelu godinu. (Polarisovci evoprilike). U povijesti znanosti Einstein zauzima po mnogo čemu istaknutomjesto. Nitko nije bio toliko slavljen, toliko popularan međumilijunima ljudi kao ovaj tvorac avangardne teorije.¨Drago mi je da su naše kolege zaokupljene mojom teorijom –čak i ako je to samo zato što se nadaju da će je pokopati.¨

7

Albert Einstein U pismu ErwinuFindlayu Freundlichu,7. kolovoza 1914.Ljestvama na nebo Zemlja

Zemlja. Što reći onašem planetu Zemlji?Prije svega da je tosvakako najljepši

planet našeg sunčevog sustava. Planet koji uzimamo tako zdravoza gotovo. Planet prema kojem se ne ponašamo baš najbolje.Dakle godina na zemlji traje 365,2422 dana. Zbog nagnutostizemljine osi Sunce se polako uspinje na nebu iz dana u dan, zatimse spušta, zatim opet diže itd. O tome prividnom uzdizanju ispuštanju Sunca ovise godišnja doba. U različitim područjimaZemlje postoji smjena vlažnih i sušnih doba, ili hladnih i toplihgodišnjih doba. Zemlja ima samo jedan prirodni satelit Mjesec.On doživljava periodičnu promjenu, u obliku svojih promjenjivihfaza. Te faze nastaju kao rezultat Mjesečeva okretanja okoZemlje. Cijeli taj ciklus završava za 29,53 dana. Zemlja je staraoko 4,5 milijardi godina. Polumjer Zemlje iznosi 40 003 km.Zemlja se kreće oko Sunca po stazi koja se zove ekliptika saSuncem u jednom žarištu. Zemlja se sastoji od tri glavna dijela.To su kruti dio ili litosfera, tekući ili hidrosfera i plinoviti iliatmosfera. Na zemljinu koru otpada samo 40-50 km. Sve ostalopripada jezgri. Zemljina kora sastoji se od dva kuglasta sloja.

8

Gornji tanji sloj je građen pretežno od silicija i aluminija i zovese sial, a donji deblji je građen pretežno od silicija i magnezija izove se sima. Od 510 mil. km2 površine Zemlje, more obuhvaćaviše od 361 mil. km2 ili 7o,8%. Zemljina atmosfera sastoji se odsmjese različitih plinova. Neki plinovi u atmosferi su međusobnou stalnom, a neki u promjenjivom omjeru. U stalne se ubrajajudušik, kisik, argon i plemeniti plinovi ksenon, kripton, neon, helij,radon i dr. U promjenjive spadaju ugljični dioksid i vodena para.Ozona ima najviše na visini od 50 km. On apsorbira gotovo sveultraljubičaste zrake (ali izgleda od toga više ništa). Postojisedam kontinenata i tri oceana. Zemlja je na polovima spljoštenai zato nije kugla nego sferoid. Evo ukratko smo rekli nekepodatke iako bi se još mnogo toga moglo napisati.

Zemlja je domovinski planet tehničke civilizacije u nastanku kojase trudi da izbjegne samouništenje. Zemlja prevali dnevno oko

9

dva i pol milijuna kilometara oko Sunca, još osam puta brže odtoga putuje zajedno sa Suncem oko središta Mliječnog Puta; amožda, dva puta brže još hita cijeli Mliječni Put prema jatugalaktika Virgo. Mi smo oduvjek bili svemirski putnici. Carl Sagan -¨Kozmos¨

Vijesti

Metan na MarsuNa Marsu ima metana slažu se znanstvenici nakon podrobneanalize i zaključuju: ¨Moglo bi ga biti i puno više nego štoočekujemo¨. Iako na Zemlji gotovo sav metan dolazi od živih bićana Marsu postoje i drugi mogući izvori metana – upozoravajuznanstvenici iz Odsjeka za planetarne znanosti američkogastronomskog društva.Marsov meteorit

NASA-ini roveri na Marsuneumorno rade. Oportuniti jeslučajno otkrio prvi meteorit napovršini Marsa. To je metalnotijelo veličine košarkaške loptekoji je sastavljen od željeza i nikla.Šef tima NASA-inih Marsovihrovera Steve Squyres vjeruje dameteorit može dovesti dozaključka kako vjetrovi na Marsumijenjaju površinu tog planeta.10

Nova knjiga za ljubitelj Zvjezdanih staza

Za sve poklonike serijala Zvjezdane staze iljubitelje popularne fizike izašla je knjiga podnaslovom ¨Fizika Zvjezdanih staza¨ od autoraLawrenca M. Kraussa. L. M. Krauss je američkiprofesor fizike i astronomije, nagrađivan mnogim nagradama natom području kao i na području popularizatora znanosti. Knjigaje prava poslastica za sve trekere. Predgovor knjizi dao jeStephan Hawking koji se i sam pojavio u jednoj epizodi istoimeneserije. Odgovori na pitanja poput što je to crna rupa, što jecrvotočina, kvantni singularitet, kozmička struna itd. kao imogućnosti i nemogućnosti tehničkih čuda u toj seriji poputholodeka. warp pogona ili teleportacijskog uređaja razveselit ćesve fanove Zvjezdanih staza kao i sve one koji se vole prepustitičarima između znanosti i znanstvene fantastike. U predgovoruStephen Hawking kaže ¨Fizika na kojoj počivaju Zvjezdane stazesvakako je vrijedna istraživanja¨. Sve u svemu preporučam ovuknjigu svima kojima Zvjezdane staze daju nadu da ono što jedanas naučna fantastika sutra možda bude realnost.

Vijesti iz Polarisa

U Polarisu počinju pripreme za nadolazeći sajam koji će bitiodržan na Žnjanu. Pripremaju se razni promotivni materijali zaprezentiranje rada Polarisa posjetiteljima sajma. Svi članovi su

11

puni poleta, pomažu jedni drugima, daju prijedloge, skupljajuinformacije.

Očekuje se ponovno gostovanje Gorana Artića na Hrt–u u emisijiNa rubu znanosti, a tema bi trebala biti NLO-i u Hrvatskoj.Uskoro će biti sazvan sastanak društva na kojem će se iznjetiaktivnosti proteklog tromjesječja i planovi za narednotromjesječje. Svakako možemo očekivati popriličan broj izlazakana teren ako vremenske prilike budu pogodne.Nekolicina članova zadnjih je dana svojski prionula na posao iprimakla kraju dovršavanje i opremanje prostorija ( wc i sobu zaarhiv i tajništvo) u Dicmu.

Polarisov tim uočio neobičnu svijetlost

14.o3. u večernjim satima, tim Polarisa (Željko Stolica i TinoDolić) izašli su na teren i uočili neobičnu svjetlost koja sekretala na nebu. Leteći objekt je dolazio iz smjerasjeverozapada i kretao se prema istoku. Bio je obasjan jakomplavičastom svjetlošću. Članovi izvještavaju da po njihovomiskustvu to nije naličilo ni na jednu ovozemaljsku letjelicu. Zbogprevelike naoblake i smoga nisu bili u mogućnosti do kraja ispitatineobičnu pojavu i pokušati objasniti to nekim prirodnimfenomenom. Radi neobične pojave sljedeću večer sastavio se timod pet Polarisovaca koji su ponovo otišli do mjesta promatranja(brdo Križice iznad Dicma) ne bi li se pojava ponovila i ne bi liustanovili o čemu se radi. Promatrajući nebo zabilježili su padove

12

par meteora ,(od toga je jedan bio izrazito jakog zelenkastogsjaja) ali od prošlonoćne pojave nije bilo ništa. Na posljednjoj stranici je fotografija Polarisovaca snimljena naterenu upravo te večeri.

Gostovanje Tina Dolića na kabelskoj tv postaji¨Kanal pet¨

24. 02. na programu KANAL PET u studiju jegostovao naš član Tino Dolić. Iznimno zanimljivintervju odmah je počeo vječitim pitanjem¨Jesmo li sami u svemiru ?¨.Uzevši u obzir ogroman broj zvijezda samo u

našoj galaktici i nedavno otkrivene planete oko drugih zvijezda,iako su otkriveni samo plinoviti divovi poput Jupitera ili Neptuna(pitanje je vremena kada će oko nekih drugih zvijezda bitiotkriveni planeti poput naše zemlje tj. manji stjenoviti planeti)govori u prilog tome da bi svakako bilo egocentrično pomisliti dasmo mi jedina živa vrsta. Svemir vjerovatno vrvi životom. Udaljnjem izlaganju Tino je objasnio što znači kratica DUAP kao išta predstavlja logotip Polarisa.

13

Na pitanje što je to u stvari NLO, Tino objašnjava: kratica NLOnam sama govori. Dakle neindetificirani leteći objekt je: letećiobjekt kojemu podrijetlo nije poznato. Može se kazati da je toobjekt za koji današnja nauka nije u stanju pružiti potpunoobjašnjenje. Dakle jednostavno ih ne možemo svrstati niti ujednu poznatu ovozemaljsku letjelicu ili bilo koju poznatuprirodnu pojavu. Zato ih zovemo NLO.U nastavku kaže da postoji strogi način pomoću kojegodređujemo koji objekti spadaju u NLO-e. Do toga možemo doćijedino znanstvenim pristupom koji obrađuje poznate parametare,te ih kvalificira. Usljed dobivenih podataka dalje izračunavamo:udaljenosti, brzinu, putanju i dr. Drugi podatci kao njegovokretanje, svjetlosni odraz, veličina, ,njegov izgled uz sva ostalaispitivanja pokušavaju dokazati da li je to bio ovozemaljskiobjekt ili pojava.Dotaknuo se i prvih viđenja NLO-a možda od samih početakaljudske civilizacije. Spomenuo je crtarije po pećinama u Europikao i neizbježnu Australiju zatim nedavno otkrivene rozete uEgiptu pa i srednjovjekovne svete slike.

Kazao je da na svim crtežima nailazimo na slikarije koje mnogopodsjećaju na neka današnja leteća sredstva, pa ako to uzmemo u

14

obzir mogli bi kazati da nas NLO-i posjećuju gotovo od samogpočetka.Upoznao nas je s terminom BLISKI SUSRET. Dakle imamo bliskesusrete prve vrste koji nam govore samo o viđenju NLO-a. Bliskisusret druge vrste govori o tragovima na tlu gdje se NLOspustio, a bliski susret treće vrste je sam kontakt saizvanzemaljcima, odnosno bićima iz NLO-a, a to su u ovom slućajunajćešće tzv. popularne ¨otmice¨.U razgovoru se došlo i do poznatog pojavljivanja NLO-a nadotokom Pagom 1997. god. Tino je gledaoce uputio nadokumentarni film ¨Nebo NLO - i¨ i upoznao nas u kratkimcrtama o neobičnoj svjetlećoj pojavi koja se tada nalazila iznadotoka Paga. U štampi je tih dana to bio vrlo popraćen događaj.Spomenuto je postojanje dokaznog materijala u vidu zapisa radiokomunikacije između djelatnika MUP-a koji su bili smješteni natri lokacije. Razgovor o čudnoj svjetlećoj pojavi vodio se sve donestanka tog objekta u sumrak. Dakle pojava je svijetlila u višeboja tj. mijenjala je boju. Njezino kretanje je bilo neobično svedok nije utonula u more negdje između otoka Paga i Vira.To nije bilo jedino viđenje NLO-a na tom području .Tijekomnarednih godina tačnije 1999. zatim 2002. zabilježeno jepojavljivanje takvih čudnih objekata. Tino je naglasio da su takvepojave do dan danas ostale nerazjašnjene.Govorio je i o Paškom trokutu gdje je bio jedan istaživaćki timsastavljen od članova DUAP Polarisa (a među njima i on sam) dabi istražili taj fenomen. Na kamenjaru kakav je karakterističanza cijeli otok nalazi se oblik trokuta koji kao da je utisnut u tajkamenjar. Vidljivo je da je kamenje unutar trokuta promijenjeno

15

u odnosu na kamenje izvan njega. Dimenzije stranica trokutaiznose između 9,5 i 12 m. U nastavku Tino se osvrnuo na još niz aktualnih pitanja poput: štose dogodilo sa nekim tajnim podatcima nakon raspada bivšegSSSR. Spomenuo je i objekt nad Kozjakom što ga je snimio naščlan Polarisa, a koji je viđen još i iz Sv.Filipa i Jakova otprilike uisto vrijeme i napomenuo da nikada ne treba brzati sazaključcima nego da takve pojave treba dokazati.Dao je adresu naše internet stranice i brojeve telefona na kojese zainteresirani mogu javiti. Za kraj je naglasio da ne smijemokao veliku grešku napraviti da na temelju nepotpunih i naučnonedovoljnih činjenica, donesemo preuranjene zaključke oizvjesnim zbivanjima.

16

www.duap-polaris.hrinfo@duap-polaris.hr

17