Uredba o ekoloskoj mrezi

download Uredba o ekoloskoj mrezi

of 15

description

ecological network law (in serbian)

Transcript of Uredba o ekoloskoj mrezi

  • UREDBA

    O EKOLOKOJ MREI ("Sl. glasnik RS", br. 102/2010)

    I UVODNA ODREDBA lan 1

    Ovom uredbom se utvruje ekoloka mrea (u daljem tekstu: ekoloka mrea), kao i blii nain upravljanja i finansiranja ekoloke mree, radi ouvanja bioloke i predeone raznovrsnosti, odnosno tipova stanita od posebnog znaaja za ouvanje, obnavljanja i/ili unapreivanja naruenih stanita i ouvanje odreenih vrsta.

    II SASTAV EKOLOKE MREE lan 2

    Ekoloku mreu ine:

    1) ekoloki znaajna podruja;

    2) ekoloki koridori koji povezuju ekoloki znaajna podruja na prostoru Republike Srbije, kao koridori od nacionalnog znaaja i ekoloki koridori koji omoguuju povezivanje sa ekolokim mreama susednih zemalja, u skladu sa meunarodnim propisima kao ekoloki koridori od meunarodnog znaaja;

    3) zatitna zona tamo gde je potrebna da titi ekoloki znaajna podruja i ekoloke koridore od moguih tetnih spoljnih uticaja.

    lan 3

    Ekoloki znaajna podruja iz lana 2. ove uredbe obuhvataju prostorne celine na kojima se nalaze:

    1) odreena zatiena podruja proglaena na osnovu zakona kojim se ureuje zatita prirode sa prioritetnim ciljem ouvanja biodiverziteta, ukljuujui podruja u postupku proglaenja zatite i podruja koja su odgovarajuim stratekim dokumentima planirana za zatitu;

    2) podruja od posebnog interesa za ouvanje, odnosno Emerlad mrea, koja su identifikovana na osnovu Konvencije o ouvanju evropske divlje flore i faune i prirodnih stanita (Bernske konvencije);

  • 3) odreena podruja definisana na osnovu meunarodnih programa za identifikaciju znaajnih podruja za ptice (IBA), biljke (IPA) i dnevne leptire (PBA);

    4) podruja koja se nalaze na listi Konvencije o vlanim stanitima od meunarodnog znaaja (Ramsarska podruja) ili su planirana za upis u tu listu;

    5) odreeni speleoloki objekti;

    6) pogranina ekoloki znaajna podruja koja omoguuju povezivanje sa ekolokim mreama susednih zemalja u skladu sa meunarodnim propisima;

    7) odreena podruja tipova stanita od posebnog znaaja za ouvanje identifikovana u skladu sa Pravilnikom o kriterijumima za izdvajanje tipova stanita, o tipovima stanita, osetljivim, ugroenim, retkim i za zatitu prioritetnim tipovima stanita i o merama zatite za njihovo ouvanje ("Slubeni glasnik RS", broj 35/10);

    8) odreena stanita divljih vrsta utvrenih u skladu sa Pravilnikom o proglaenju i zatiti strogo zatienih i zatienih divljih vrsta biljaka, ivotinja i gljiva ("Slubeni glasnik RS ", broj 5/10);

    9) ostala ekoloki znaajna podruja koja nisu obuhvaena ovim podrujima koja su kao ekoloki znaajna utvrena prostornim planovima.

    lan 4

    Ekoloka mrea se grafiki dokumentuje preglednom kartom ekoloke mree i referalnom kartom u razmeri 1:300.000 koja se dopunjuje i uva u ministarstvu nadlenom za poslove ivotne sredine i Zavodu za zatitu prirode Srbije (u daljem tekstu: Zavod).

    Spisak ekoloki znaajnih podruja dat je u Prilogu - Ekoloki znaajna podruja Republike Srbije, koji je odtampan uz ovu uredbu i ini njen sastavni deo.

    Ekoloki koridori od meunarodnog znaaja navedeni su u Prilogu 2 - Ekoloki koridori od meunarodnog znaaja u Republici Srbiji, koji je odtampan uz ovu uredbu i ini njen sastavni deo.

    Osim ekolokih koridora iz stava 3. ovog lana, ekoloki koridori mogu biti vodotoci u prirodnom i poluprirodnom stanju i kanali sa poluprirodnom vegetacijom, kao i drugi predeoni elementi (mee, ivice, poljozatitni pojasevi, panjaci, livade i drugi vetaki koridori) koji stvaraju vezu izmeu ekoloki znaajnih podruja i koji su identifikovani u bazi podataka Zavoda i Pokrajinskog zavoda za zatitu prirode (u daljem tekstu: Pokrajinski zavod).

    Zavod i Pokrajinski zavod u saradnji sa drugim strunim i naunim institucijama pripremaju dokumentaciju i vre poslove identifikacije i kartiranja tipova stanita iz lana 3. ta. 7) i 8) ove uredbe.

  • Baze podataka o stanitima iz stava 5. ovog lana dopunjuju se saglasno izvrenju poslova na identifikaciji i kartiranju i vode se u Zavodu i Pokrajinskom zavodu, ne objavljuju se u "Slubenom glasniku Republike Srbije" i dostupne su javnosti u skladu sa zakonom.

    III UPRAVLJANJE EKOLOKOM MREOM lan 5

    Ekolokom mreom upravlja se na nain koji obezbeuje ouvanje povoljnog stanja osetljivih, retkih, ugroenih i tipova stanita od posebnog znaaja za ouvanje i populacija strogo zatienih i zatienih divljih vrsta, od nacionalnog i meunarodnog znaaja, kao i odranje i unapreenje funkcionalne i prostorne povezanosti njenih delova.

    Pod upravljanjem ekolokom mreom podrazumeva se upravljanje pojedinanim ekoloki znaajnim podrujima i ekolokim koridorima, radi odravanja i unapreivanja funkcionalne celovitosti ekoloke mree.

    lan 6

    Zatita ekoloke mree obezbeuje se sprovoenjem propisanih mera zatite radi ouvanja bioloke i predeone raznovrsnosti, odrivog korienja i obnavljanja prirodnih resursa i dobara i unapreenja zatienih podruja, tipova stanita i stanita divljih vrsta u skladu sa zakonom kojim se ureuje zatita prirode, i drugim propisima, kao i aktima o proglaenju zatienih podruja i meunarodnim ugovorima.

    Mere zatite ekoloke mree odnose se na pravna i fizika lica koja koriste prirodne vrednosti i obavljaju aktivnosti i radove, u skladu sa zakonom kojim se ureuje zatita prirode.

    Na podruju ekoloke mree primenjuju se mere, metode i tehniko-tehnoloka reenja sa ciljem ouvanja povoljnog stanja ekoloki znaajnih podruja i unapreivanja naruenog stanja delova ekoloke mree.

    Pored mera zatite iz stava 1. ovog lana, mere zatite date su i u Prilogu 3. - Mere zatite ekoloke mree, koji je odtampan uz ovu uredbu i ini njen sastavni deo.

    lan 7

    Podrujem ekoloke mree koje je istovremeno i zatieno podruje, u skladu sa zakonom upravlja upravlja tog zatienog podruja.

    Ekoloki znaajnim podrujem koje nije stavljeno pod zatitu kao zatieno podruje upravlja pravno lice koje osniva ili odredi Vlada na predlog ministarstva nadlenog za poslove zatite ivotne sredine, odnosno organ nadlean za poslove zatite ivotne sredine autonomne pokrajine, odnosno organ nadlean za poslove zatite ivotne sredine jedinice lokalne samouprave, na ijoj se teritoriji nalazi podruje ekoloke mree.

  • Ekolokim koridorima koji se nalaze izvan zatienog podruja upravlja pravno lice koje osniva ili odredi organ nadlean za poslove zatite ivotne sredine jedinice lokalne samouprave, na ijem se podruju nalazi podruje ekoloke mree.

    Ekoloki znaajnim podrujem i/ili ekolokim koridorom koje nije stavljeno pod zatitu kao zatieno podruje, a nalazi se na teritoriji dve ili vie jedinica lokalne samouprave, sporazumno upravljaju jedinice tih lokalnih samouprava.

    lan 8

    Upravljanje delovima ekoloke mree sprovodi se na osnovu planova upravljanja.

    Plan upravljanja iz stava 1. ovog lana donosi pravno lice kome je povereno upravljanje delom ekoloke mree.

    Za deo ekoloke mree koji je istovremeno i zatieno podruje donosi se plan upravljanja tog podruja koji sadri sve elemente upravljanja ovog dela ekoloke mree.

    lan 9

    Prostorni i urbanistiki planovi, programi i osnove korienja prirodnih resursa moraju biti usaglaeni sa planovima upravljanja delova ekoloke mree i ovom uredbom.

    IV FINANSIRANJE lan 10

    Finansiranje ekoloke mree obezbeuje se iz:

    1) sredstava budeta Republike Srbije, autonomne pokrajine, odnosno jedinice lokalne samouprave;

    2) sredstva Fonda za zatitu ivotne sredine;

    3) naknada za korienje zatienog podruja;

    4) sredstva za ouvanje prioritetnih tipova stanita i ugroenih vrsta obezbeuju se na osnovu projekata iz domaih i meunarodnih fondova i kreditiranjem;

    5) donacija, poklona i pomoi;

    6) drugih izvora u skladu sa zakonom.

    Vlada e obezbediti sredstva u budetu Republike Srbije za realizaciju projekata identifikacije i kartiranja stanita na teritoriji Republike Srbije i izradu karte stanita iz lana 4. stav 5. ove uredbe.

    V PRAENJE STANJA EKOLOKE MREE

  • lan 11

    Na podruju ekoloke mree obezbeuje se praenje stanja:

    1) stanita populacija divljih vrsta;

    2) tipova stanita od posebnog znaaja ouvanje;

    3) efektivnosti sprovedenih mera zatite i unapreenja, kao i stepena ostvarenja utvrenih ciljeva ouvanja i unapreivanja funkcionalnosti i integriteta ekoloke mree.

    Praenje stanja ekoloke mree vre Zavod i Pokrajinski zavod u saradnji sa drugim strunim i naunim institucijama i upravljaima, u skladu sa zakonom.

    VI NADZOR lan 12

    Nadzor nad sprovoenjem ove uredbe vri ministarstvo nadleno za poslove ivotne sredine.

    VIII PRELAZNE I ZAVRNE ODREDBE lan 13

    Zavod i Pokrajinski zavod u saradnji sa Republikim geodetskim zavodom identifikuju granice delova ekoloke mree, iz referalne karte iz lana 4. stav 1. i Priloga 1. i 2. ove uredbe, na dravnoj karti u razmeri 1: 5000 u roku od dve godine od dana stupanja na snagu ove uredbe tako to na ortofoto podlozi dravne karte preko koje su preklopljene granice katastarskih parcela nanose granice delova ekoloke mree.

    Do zavretka poslova iz stava 1. ovog lana, pri izradi planova upravljanja delova ekoloke mree, prostornih i urbanistikih planova, razvojnih programa i projekata koriste se kartografski prikaz iz lana 4. stav 1. ove uredbe i podaci Zavoda koje te institucije predoavaju nosiocima izrade navedenih dokumenata u postupku izdavanja uslova zatite prirode.

    Plan upravljanja iz lana 8. st. 2. i 3. ove uredbe bie doneti u roku od dve godine od dana stupanja na snagu ove uredbe.

    lan 14

    Ekoloki znaajna podruja Evropske Unije NATURA 2000 bie identifikovana i postaju deo evropske ekoloke mree NATURA 2000 danom pristupanja Republike Srbije Evropskoj uniji.

    lan 15

  • Vlada, odnosno organ autonomne pokrajine ili organ jedinice lokalne samouprave, osnovae odnosno odrediti pravno lice za upravljanje delom ekoloke mree, u skladu sa lanom 7. ove uredbe u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ove uredbe.

    Postojei prostorni i urbanistiki planovi, projektna dokumentacija, osnove (umske, lovne, poljoprivredne, vodoprivredne, ribolovne i dr.) programi i strategije u svim delatnostima koje utiu na delove ekoloke mree usaglasie se sa planom upravljanja i ovom uredbom.

    lan 16

    Ova uredba stupa na snagu osmog dana od objavljivanja u "Slubenom glasniku Republike Srbije".

    Prilog 1

    EKOLOKI ZNAAJNA PODRUJA REPUBLIKE SRBIJE

    br. Podruje 1 2 3 4 5 6 1. Subotika jezera

    i pustare 1. SRP Ludako jezero, 2. SRP Selevenjske pustare, 3. PIO Subotika peara, 4. PP Pali

    Kapetanski rit (deo)

    1. Subotika peara RS0000016 2. Pali RS0000029 3. Ludako jezero RS0000013 4. Selevenjske pustare RS0000023

    1. Subotika peara, 2. Pali 3. Luda 4. Selevenjske pustare 5. Severna Baka II

    Subotika jezera i pustare (deo) (RS002IBA)

    2. Panjaci velike droplje

    SRP Panjaci velike droplje

    Panjaci velike droplje RS0000022

    1. Severni Banat 2. Slatinsko podruje oka-Ostojievo 3. Panjaci velike droplje

    Panjaci velike droplje RS008IBA

    3. Gornje Podunavlje

    SRP Gornje Podunavlje

    Gornje Podunavlje RS0000001

    Gornje Podunavlje

    Gornje Podunavlje RS001IBA

    4. Slatine Severne Bake

    Slatine Bake (deo)

    Severna Baka I

    5. Slatinska podruja oko Doroslova

    Slatinska podruja oko Doroslova

    6. Lesne doline Krivaje

    1. RP "Kompleks

    PIO Lesne doline

    1. Teleka I; 2. Teleka II;

  • PTK Panonija" (deo); 2. RP "Zobnatica" 3. SP "Park u Bakoj Topoli" 4. SP "Park na PD Krivaja"

    Krivaje 3. Teleka III

    7. Beejski ribnjak Beejski ribnjak (deo) RS003IBA

    8. Slano kopovo SRP Slano kopovo

    Slano kopovo RS0000010

    Slano kopovo, Srednji Banat I (deo: Ostrovo)

    Slano kopovo RS009IBA

    9. Okanj i Rusanda SRP Okanj bara

    PP Rusanda Srednji Banat I (deo: Okanj, Rusanda)

    Okanj i Rusanda RS010IBA

    10. Jegrika PP Jegrika 1. Rimski anac 2. abaljska humka sa slatinom

    Jegrika RS004IBA

    11. Titelski breg SRP Titelski breg

    Titelski breg Titelski breg RS006IBA

    12. Carska bara SRP Stari Begej-Carska bara

    Stari Begej-Carska bara RS0000024

    1. Carska bara 2. Slatinsko podruje Mulja-Aradac

    Carska bara RS011IBA

    13. Karaorevo 1. SRP Karaorevo 2. PP Tikvara

    arengradska ada i Hagla

    Karaorevo RS0000038

    KaraorRS005IBA

    14. Fruka Gora i Koviljski rit

    1. NP Fruka Gora 2. SRP Koviljsko-petrovaradinski rit

    1. Fruka Gora RS0000007 2. Koviljsko-petrovaradinski rit RS0000021

    Fruka Gora i Koviljsko-petrovaradinski rit

    1. Fruka Gora RS019IBA2. Koviljski rit RS007IBA3. Dunavski lesni odsek (RS018IBA),

    15. Potamije Potamije Srednji Banat II 1. Gornje Potamije RS012IBA2. Srednje Potamije RS013IBA

    16. Vrake planine i PIO Vrake PP Mali Slatine Vrake Vrake planine, Vrake

  • livade planine vraki rit Srednjeg Banata (deo: uz reku Moravicu od Vatina do Margite)

    planine RS0000017

    deo: (Vrake planine; Mali rit; Margita, Plandite, Jasenovo)

    planine RS014IBA

    17. Bosutske ume 1. StRP "Raenovci" 2. StRP "Rakovica" 3. StRP "Varo" 4. StRP "Majzecova bata" 5. StRP "Vinina", 6. StRP "Stara Vratina", 7. SP "Sastojina starih slavonskih hrastova Smogva"

    Bosutske ume

    Bosutske ume RS021IBA

    18. Zasavica SRP Zasavica Zasavica RS0000014

    Zasavica Zasavica RS022IBA

    19. Obedska bara SRP Obedska bara

    Obedska bara RS0000003

    Obedska bara Obedska bara RS020IBA

    20. Deliblatska peara

    1. SRP Deliblatska peara, 2. SRP Kraljevac, 3. SP Straa

    Podruja oko reka Nere i Karaa

    Deliblatska peara RS0000005

    Deliblatska peara

    1. Deliblatska peara RS015IBA2. Labudovo okno RS016IBA

    21. Donje Podrinje Donje Podrinje RS023IBA

    22. Ue Save u Dunav

    PIO Veliko ratno ostrvo

    ZS Zimovalite malog vranca

    Panevake ade

    Ue Save u Dunav RS017IBA

    23. Koutnjak 1. StPR uma srebrne lipe 2. StPR uma hrasta lunjaka i graba kod

    SP Koutnjak

  • Hajduke esme

    24. Avala PIO Avala Avala RS0000058

    25. Kosmaj PIO Kosmaj Kosmaj RS0000059

    26. alinaki lug SP alinaki lug

    alinaki lug RS0000045

    27. Prugovo PnPL Prugovo 28. erdap NP erdap 1. erdap

    RS0000012 erdap erdap

    RS041IBA 29. Mala Vrbica Mala vrbica

    RS042IBA 30. Kladovo -

    Radujevac Kladovo

    Radujevac

    31. Cer Cer RS024IBA

    32. Danilova kosa ORP Danilova kosa

    33. Valjevske planine

    1. SRP Klisura reke Trenjice 2. PIO Klisura reke Gradac 3. StPR alaki potok 4. StPR Crna reka 5. StPR Velika ple - Vraji vir 6. StPr Zabalac 7. PnPL Rajac

    Valjevske planine

    1. Suvobor RS0000036 2. Klisura reke 3. Trenjice RS0000039 4. Klisura reke Gradac RS0000054

    Valjevske planine RS025IBA

    34. Veliki turac StPR Veliki turac

    RP Veliki turac

    35. Branska klisura Branska klisura 36. Akumulacija

    Grua Akumulacija

    Grua 37 Ovarsko-

    Kablarska klisura PIO Ovarsko-Kablarska klisura

    Ovarsko-Kablarska klisura RS0000033

    OvarskoKablarska klisura RS031IBA

    38. Brzansko Moravite

    SRP Brzanasko Moravite

    39. Klisura Osanike reke

    SP Klisura Osanike reke

    Klisura Osanike reke RS0000050

  • 40. Mustafa StPR Mustafa RP Feljeana

    Mustafa RS0000042

    41. Feljeana StPR Feljeana

    RP Feljeana

    Feljeana RS0000041

    42. Mali Kr 43. Stol - Veliki Kr Veliki Kr i Stol

    44. Deli Jovan

    45. Bukovo ORP Bukovo 46. Kuajske planine 1. StPR Klisura

    reke Resave, 2. StPR Busovata, 3. StPR Klisura reke Suvaje, 4. PnPL Deo podruja u slivu reka Resave, Suvaje, emernice, Jalovog potoka i Beljanike reke

    Kuajske planine

    1. Lazarev kanjon RS0000043 2. Vinatovaa RS0000047 3. Kuajske planine RS0000055 4. Busovata RS0000043

    Klisura Lazareve reke

    1. Resavska klisura 2. Zlotska klisura

    47. Rtanj StPR Rtanj SRP Rtanj Rtanj RS0000027

    Rtanj Rtanj

    48. Mala Jasenova glava

    StPR Jasenova glava

    SRP Mala Jasenova glava

    Mala Jasenova glava RS0000051

    49. Gornje Pomoravlje

    Gornje Pomoravlje RS030IBA

    50. Ozren i Devica 1. PnPL Ozrenske livade, 2. PIO Lepterija Sokograd

    PIO Ozrenske livade

    Ozrenske livade RS0000052

    51. Mojsinjske planine i Stalaka klisura

    PIO Mojsinjske planine i Stalaka klisura June Morave

    52. Osredak SRP Osredak

  • 53. Kaleni StPr Kaleni 54. Vrh eljina -

    Ploka uka StPR Vrh eljina - Ploka uka

    55. Go StPR Brezna SRP Go-Gvozdac

    56. Klisura Ibra Klisura Ibra 57. Iznad Tatalije StPR Iznad

    Tatalije SRP Iznad Tatalije

    58. Tesne Jaruge StPR Tesne Jaruge

    SRP Tesne Jaruge

    Tesne Jaruge RS0000046

    59. Zelenika StPR Zelenika SRP Zelenika

    Zelenika RS0000049

    60. Klisura etinje PIO Klisura etinje

    61. Tara 1. NP Tara 2. PP argan - Mokra Gora

    PIO Zaovine

    1. Tara RS0000009 2. argan-Mokra Gora RS0000018 3. Zaovine RS0000057

    1. Tara 2. Mokra gora i argan

    Tara RS026IBA

    62. Zlatibor PP Zlatibor Zlatibor RS0000034

    Zlatibor

    63. Park uma kod Ribnice

    StPR Park uma

    64. Dolina Malog Rzava

    PIO Dolina Malog Rzava

    65. Muanj Muanj 66. Uvac i Mileevka 1. SRP Uvac,

    2. RPP Klisura reke Mileevke, 3. PnPL Park uma Ivlje 4. StPR Ravnita

    SRP Klisura reke Mileevke

    1. Uvac RS0000025 2. Klisura reke Mileevke RS0000026

    Kanjon Mileevke

    Uvac i Mileevka RS027IBA

    67. Paljevine StPR Paljevine SRP Paljevine

    68. Kamena Gora PIO Kamena gora

    69. Ozren - Jadovnik PIO Ozren-Jadovnik

    Ozren

  • 70. Peter Peter Peter RS0000037

    1. Peter 2. tavalj

    Peter RS028IBA

    71. Gutavica StPR Gutavica SRP Gutavica

    72. Golija PP Golija Golija RS0000030

    Golija Golija RS029IBA

    73. Ras - Sopoani PIO Ras - Sopoani

    74. Rogozna Rogozna 75. Kopaonik NP Kopaonik Kopaonik

    RS0000002 Kopaonik Kopaonik

    RS032IBA

    76. elije PIO elije 77. Prokop RP Prokop Prokop

    RS0000044

    78. Lalinaka slatina Lalinaka slatina 79. Kameniki vis P Kameniki

    vis

    80. Stara planina PP Stara planina

    Stara planina RS0000011

    Stara planina Stara planina RS040IBA

    81. Sievaka klisura

    1. PP Sievaka klisura 2. SRP Jelanika klisura

    Sievaka klisura RS0000031

    Sievaka klisura

    Sievaklisura RS039IBA

    82. Suva planina SRP Suva planina

    Suva planina RS0000019

    Suva planina Suva planina RS038IBA

    83. ljivoviki vis ljivoviki vis 84. Krupako blato SRP

    Krupako blato

    85. Jerma SRP Venerina padina

    SRP Jerma Jerma RS0000035

    Klisura Jerme Jerma

    86. Zelenije StPR Zelenije SRP Zelenije

    Zelenije RS0000048

    87. Kukavica StPR Kukavica ORP Kukavica

    88. Vlasina PIO Vlasina Vlasina RS0000006

    Vlasinska visoravan

    Vlasina RS037IBA

    89. Radan PIO Radan Radan RS0000060

  • 90. Aleksandrovaka slatina

    Aleksandrovaka slatina

    91. Rujan Rujan 92. Pinja PIO Dolina

    Pinje Dolina Pinje

    RS0000015 Dolina Pinje Pinja

    RS036IBA93. Jarenik StPR Jarenik SRP

    Jarenik

    94. Rudina Rudina

    95. Golemi vrh

    96. Grmija PP Grmija Grmija RS0000028

    Grmija

    97. Gazimestan StPR Gazimestan

    SRP Gazimestan

    98. Sitnica Sitnica RS033IBA

    99. Mirua PIO Mirua Mirua RS0000032

    Klisura Mirue sa Koznikom

    100. Prokletije 1. StPR Kaljavica, 2. StPR Maja Rops, 3. StPR Konjar, 4. StPR Pogled, 5. StPR Beleg

    NP Prokletije

    Prokletije RS0000004

    Prokletije ProkletijeRS034IBA

    101. ar planina NP ar planina ar planina RS0000008

    1. Koritnik 2. ar planina

    ar planina RS035IBA

    Legenda:

    1. zatieno podruje:

    1) SRP - specijalni rezervat prirode;

    2) PIO - predeo izuzetnih odlika;

    3) PP - park prirode;

    4) SP - spomenik prirode;

    5) NP - nacionalni park;

    6) RP - regionalni park;

  • 7) StPR - strogi prirodni rezervat;

    8) PnPL - predeo naroitih prirodnih lepota;

    9) ORP - opti rezervat prirode;

    10) P - park uma;

    2. podruje u postupku zatite;

    3. podruja koja su planirana za zatitu i na kojima se vre preliminarna istraivanja;

    4. Emerald podruje sa klasifikacionim kodom;

    5. meunarodno znaajno podruje za biljke (IPA / Important Plant Area);

    6. meunarodno i nacionalno znaajno podruje za ptice (IBA / Important Bird Area) sa klasifikacionim kodom;

    7. odabrano podruje za dnevne leptire (PBA / Prime Butterfly Area);

    8. Ramsarsko podruje sa klasifikacionim kodom.

    Prilog 2

    EKOLOKI KORIDORI OD MEUNARODNOG ZNAAJA U REPUBLICI SRBIJI

    Ekoloki koridori od meunarodnog znaaja su sledei vodotoci i njihov obalski pojas:

    1) Dunav, ukljuujui zatiena podruja SRP "Bagremara", PP "Begeka jama", SP "Kameniki park", SP "Ivanovaka ada", SP "Ritske ume na Makovom sprudu", SP "Ribarsko ostrvo" u Novom Sadu (u postupku zatite), kao i podruja predviena za zatitu: Bogojevaki rit, Rit izmeu Plavne i Bakog Novog Sela, Ritovi Podunavlja.

    2) Tisa, ukljuujui zatiena podruja PP "Kamara, PP "Stara Tisa kod Bisernog ostrva", kao i podruja predviena/rezervisana za zatitu: Gornja Tisa i Donja Tisa.

    3) Sava, Drina, Juna i Velika Morava, Tami, Kere, Zlatica, Kara, Nera, Brzava, Moravica, Bosut i Studva.

    Prilog 3

    MERE ZATITE EKOLOKE MREE

  • 1) zabranjeno je unitavanje i naruavanje stanita kao i unitavanje i uznemiravanje divljih vrsta;

    2) zabranjena je promena namena povrina pod prirodnom i poluprirodnom vegetacijom (livade, panjaci, traci itd.)

    3) zabranjena je promena morfolokih i hidrolokih osobina podruja od kojih zavisi funkcionalnost koridora;

    4) planiranjem namene povrina, kao i aktivnim merama zatite ouvati i unaprediti prirodne i poluprirodne elemente koridora u skladu sa predeonim i vegetacijskim karakteristikama podruja;

    5) stimulisati tradicionalne vidove korienja prostora koji doprinose ouvanju i unapreivanju biodiverziteta;

    6) preduzeti mere kojima se obezbeuju spreavanje, odnosno smanjenje, kontrola i sanacija svih oblika zagaivanja;

    7) unaprediti ekoloke koridore unutar graevinskih podruja uspostavljanjem kontinuiteta zelenih povrina ija struktura i namena podrava funkcije koridora;

    8) na mestima ukrtanja ekolokih koridora sa elementima infrastrukturnih sistema koji formiraju barijere za migraciju vrsta, obezbediti tehniko-tehnoloka reenja za neometano kretanje divljih vrsta;

    9) izvan zone stanovanja naselja zabranjena je izgradnja objekata ija namena nije direktno vezana za vodu na rastojanju manjem od 50 m od obale stajaih voda, odnosno linije srednjeg vodostaja vodotoka.

    MERE ZATITE ZA ZATITNU ZONU 1) zonalnim rasporedom urbano-ruralnih sadraja, primenom odgovarajuih tehniko-tenholokih i drugih reenja eliminisati ili ublaiti negativne uticaje na ivi svet;

    2) zabranjeno je obavljanje aktivnosti koje mogu dovesti do prodiranja i irenja invazivnih vrsta iz okruenja;

    3) prilikom korienja prirodnih resursa potrebno je obezbediti ouvanje hidrolokog reima neophodnog za funkcionalnost ekoloki znaajnog podruja i/ili ekolokog koridora;

    4) stimulisati podizanje zatitnog zelenila du granica ekolokog koridora u skladu sa potrebama vrsta i staninih tipova podruja.