URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA RIBARSKA...

I 2

016

I

I

SRPA

NJ I

URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA "RIBARSKA KOLIBA"

Prijedlog plana za javnu raspravu III-1 PRILOZI / OBRAZLOŽENJE

16

I

URBA

NIST

ICA

D.O.

O. Z

A PR

OSTO

RNO

PLAN

IRAN

JE I

KONZ

ALTI

NG

I

U rb a n i s t i č k i p l a n u r e đ e n j a " R i b a r s k a k o l i b a " P r i j e d l o g p l a n a z a j a v n u r a s p ra v u , 2 0 1 6 . g .

2

Županija: ISTARSKA ŽUPANIJA Općina/grad: GRAD PULA

Naziv prostornog plana: URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA "RIBARSKA KOL IBA"

Odluka o izradi plana (službeno glasilo): "Službene novine Grada Pule“ 09/14

Odluka predstavničkog tijela o donošenju plana (službeno glasilo):

Javna rasprava (datum objave):

Javni uvid održan od: 2016.g. do: 2016.g.

Pečat tijela odgovornog za provođenje javne rasprave:

Odgovorna osoba za provođenje javne rasprave: Giordano Škuflić,dipl.ing.građ. _________________________________

Suglasnost na plan prema članku 108. Zakona o prostornom uređenju ("Narodne novine" br . 153/13) broj suglasnosti KLASA: UR.BROJ: datum:

Pravna osoba/tijelo koje je izradilo plan:

URBANISTICA d.o.o. Zagreb, Đorđićeva 5

Pečat pravne osobe/tijela koje je izradilo plan: Odgovorna osoba: _________________________________ Jasminka Pilar - Katavić, dipl.ing.arh.

Odgovorni voditelj izrade nacrta prijedloga Plana: Romana Di Giusto, dipl.ing.arh

Stručni tim u izradi plana:

Jasminka Pilar-Katavić, dipl.ing.arh.

Romana Di Giusto, dipl.ing.arh.

Jasmina Sadek, dipl.ing.arh.

Mladen Kardum, ing.građ.

Renata Filipović, dipl.ing.građ.

Aleksandra Anić Vučinić, doc.dr.sc.

Nevenka Dolenec, prof.soc.

Julika Bjelobaba, dipl.iur.

Pečat predstavničkog tijela: Predsjednik predstavničkog tijela: Robert Cvek _________________________________

Istovjetnost ovog prostornog plana s izvornikom ovjerava:

__________________________________ (ime, prezime i potpis)

Pečat nadležnog tijela

PRIJEDLOG PLANA ZA JAVNU RASPRAVU, 2016.g.


3

SADRŽAJ 1. POLAZIŠTA 1.1. Položaj, značaj i posebnosti lokacije u prostoru Grada Pule 1.1.1. Osnovni podaci o stanju u prostoru 1.1.2. Prostorno - razvojne značajke 1.1.3. Infrastrukturna opremljenost 1.1.4. Zaštićene prirodne, kulturno-povijesne cjeline i ambijentalne vrijednosti i posebnosti 1.1.5. Obveze iz planova šireg područja 1.1.6. Ocjena mogućnosti i ograničenja razvoja u odnosu na demografske i gospodarske podatke te

prostorne pokazatelje

2. CILJEVI PROSTORNOG UREĐENJA 2.1. Ciljevi prostornog uređenja gradskog značaja 2.1.1. Demografski razvoj 2.1.2. Odabir prostorne i gospodarske strukture 2.1.3. Prometna i komunalna infrastruktura 2.1.4. Očuvanje prostornih posebnosti naselja 2.2. Ciljevi prostornog uređenja naselja 2.2.1. Racionalno korištenje i zaštita prostora u odnosu na postojeći i planirani broj korisnika, gustoću

korištenja, obilježja izgrađene strukture, vrijednost i posebnosti krajobraza, prirodnih i kulturno-povijesnih i ambijentalnih cjelina

2.2.2. Unapređenje uređenja naselja i komunalne infrastrukture

3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA 3.1. Program gradnje i uređenja prostora 3.2. Osnovna namjena prostora 3.3. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu i način korištenja i uređenja površina 3.4. Prometna i ulična mreža 3.5. Komunalna infrastrukturna mreža 3.5.1. Elektronička komunikacijska infrastruktura 3.5.2. Vodnogospodarski sustav 3.5.3. Energetski sustav 3.6. Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu površina 3.6.1. Uvjeti i način gradnje 3.6.2. Mjere zaštite prirodnih vrijednosti i posebnosti i kulturno-povijesnih i ambijentalnih cjelina 3.7. Sprječavanje nepovoljna utjecaja na okoliš 3.7.1. Postupanje s otpadom 3.7.2. Zaštita tla 3.7.3. Zaštita i poboljšanje kakvoće zraka 3.7.4. Čuvanje i poboljšanje kvalitete voda 3.7.5. Zaštita od buke 3.7.6. Zaštita od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti 3.7.7. Zaštita od požara 3.7.8. Zaštita od potresa 3.8. Sprječavanje stvaranja arhitektonsko-urbanističkih barijera


4

III -1. Obrazloženje Plana


5

1. POLAZIŠTA Urbanistički plan uređenja "Ribarska koliba" (u daljnjem tekstu UPU "Ribarska koliba") izrađuje se temeljem Odluke o izradi Urbanističkog plana uređenja ''Ribarska koliba'' ( „Službene novine Grada Pule“ br. 09/14). Područje obuhvata UPU-a određeno je Generalnim urbanističkim planom Grada Pule („Službene novine Grada Pule" br. 5a/08, 12/12, 05/14, 08/14-pročišćeni tekst, 10/14, 13/14, 19/14-pročišćeni tekst i 07/15), a obuhvaća kopneno i morsko područje između područja obuhvata UPU-a ''Lučica Delfin" i područja Bunarine. Osnovni razlozi pokretanja postupka izrade ovog Plana su aktiviranje cjelovite površine ove zone i uklapanje u šire područje Verudskog kanala. Površina obuhvata Plana iznosi cca 7,30 ha. Urbanistički plan uređenja "Ribarska koliba" izrađen je na Posebnoj geodetskoj podlozi (PGP) u mjerilu 1:1000.

Pogled na Verudski kanal

1.1. POLOŽAJ, ZNAČAJ I POSEBNOSTI LOKACIJE U PROSTORU GRADA PULE Područje obuhvata Plana se nalazi na zapadnoj obali Verudskog kanala koji čini dio južne Pulske rivijere. Zračna udaljenost lokacije iznosi cca 2,7 km od gradskog centra. Područje za koje se izrađuje Plan predstavlja jednu od funkcionalnih cjelina kako morskog tako i kopnenog područja Verudskog kanala. Promatrana lokacija je u sastavu Mjesnog odbora Nova Veruda.


6

Smještaj grada Pule u širem prostoru Smještaj grada Pule (lokacija Verudski kanal) u širem prostoru prikazan na zračnom snimku

1.1.1. OSNOVNI PODACI O STANJU U PROSTORU KARAKTERISTIKE I POLOŽAJ ZONE

Područje obuhvata Plana smješteno je na zapadnoj obali Verudskog kanala koji čini dio južne Pulske rivijere. Od gradskog centra Pule zračna udaljenost lokacije iznosi cca 2.7 km.

Položaj obuhvata Plana u odnosu na Grad Pulu

Područje obuhvata Plana je na zapadu omeđeno ulicom Verudella, dok na sjevernom i južnom dijelu graniči sa područjima luka Delfin i Bunarina . Područje obuhvata Plana čini prostor ukupne površine od cca 7,30 ha od kojih se cca 5,14 ha odnosi na kopneni a cca 2,16 ha na morski dio.


7

Prikaz odnosa kopnene i morske površine na području obuhvata Plana

Promatrano područje je relativno pravilnog oblika. Najveća udaljenost u smjeru sjever -jug iznosi cca 460 m, a u smjeru istok-zapad cca 150 m. Prosječna širina obuhvata se kreće u rasponu od 130 m do 190 m. Duljina obalne linije iznosi cca 460 m.

Prikaz obalne linije, te veličine obuhvata na Posebnoj geodetskog podlozi


8

PRIRODNE ZNAČAJKE

Područje obuhvata Plana nalazi se unutar nalazi unutar prostora ograničenja (područje Grada Pule je smješteno unutar Zaštićenog obalnog područja mora - ZOP). Zakonskim odredbama koje se odnose na uređenje i zaštitu zaštićenog obalnog područja mora određeni su uvjeti i mjere za uređenje zaštićenog obalnog područja mora u svrhu njegove zaštite i svrhovitog, održivog i gospodarski učinkovitog korištenja.

Topografija terena Teren promatrane lokacije je u laganom padu u smjeru sjeverozapad-jugoistok. Kreće se od 15 m n.m. , te se postupno spušta do obale.

Vegetacija Područje obuhvata Plana pokriveno je šumskom vegetacijom karakterističnom za istarsko područje Alepskim borom. Alepski bor (Pinus halepensis) je izrazito mediteranska vrsta koja u Hrvatskoj prirodno raste na dalmatinskom otočju južnije od Šibenika te uz obalu južnije od Splita. Dakle borovi na području obuhvata su sađeni. Pionirske karakteristike alepskog bora (mali ekološki zahtjevi, bujna biološka svojstva - obilno raste i obilno rađa, dinamička snaga - snažno konkurira drugim vrstama, brzo osvaja staništa, lako se prilagođava prilikama staništa, što je vrlo dobro vidljivo na priobalnom dijelu uz more. Ukupna površina ove kategorije iznosi 4,5 ha. Na području obuhvata, također se izdvaja i površina travnjaka u središnjem dijelu uz more, te površine sa više vrsta stablašica, alepski bor, crnika, makija. Makija je visoka nekoliko metara, u njoj prevladavaju grmoliki oblici.

Prikaz vegetacijskog pokrova po klasama


9

Seizmičnost Područje pripada prostoru intenziteta seizmičnosti 7º MCS ljestvice (VII zona). More i vode Morske površine zauzimaju cca 2,16 ha. More je vrlo plitko u području 15 m od obale, dubine od -0.1 m do - 0.7 m , dok na preostalom dijelu postepeno doseže dubinu do cca 2.5 m. Na prilaznom dijelu, u središnjem dijelu uvale dno je duboko 15 do 20 m, pokriveno pjeskovito detritusnim sedimentima u čijem sastavu se pored siltoznih mineralnih čestica nalaze i zrnca pijeska biogenog porijekla pomiješani muljem i tvarima organskog sastava. Prema kraju uvale povećava se muljevita komponenta koja na krajnjem istočnom dijelu postaje vrlo plitka i sastav dna prelazi u oblik muljevite slanjače gdje su naslage terigenog mulja vrlo konzistentne. Donos terigenog mulja je stalni proces koji se zbiva zbog povremenih bujičnih vodotoka koji ispiru uzvodne obrađene površine crljenice. Geomorfološka, pedološka i hidrogeološka obilježja Promatrano područje je smješteno na prostoru istarske karbonatne zaravni koja se često naziva i Crvena Istra. Zasebno geomorfološko obilježje Istre njezine su obale. Današnje dubine priobalnoga mora duž istočne i zapadne obale Istre znatno su niže od pleistocenskih oscilacija morske razine. Istra je, zajedno s Cresom, Lošinjem i ostalim otocima sjevernog Jadrana, prije 25000 godina činila jedinstveno kopno. Stoga su obalni predjeli Istre vrlo mladi, a formirani su pozitivnim gibanjima morske razine koja su započela i još traju od ledenoga doba. Starost istarske obale je različita; zap. je obala mlađa i do prije 10000 godina bila je sastavni dio naplavne ravnice. Potopljeni krški reljef karakterističan je za južnu i zap. obalu Istre. Na taj su način nastali Brijuni, manje otočne skupine uza zap. obalu, te prirodna prostrana puljska luka. Klimatska obilježja Zbog svog položaja na Sjevernom Jadranu, Pula (mjerodavni podaci i za promatrano područje) ima srednju temperaturu za siječanj 4,9 °C, dok u kolovozu ona iznosi 22,0 °C. Srednja godišnja temperatura zraka iznosi 13,4 °C. Mraza ima u prosjeku 25 dana u godini, kada je srednja temperatura zraka niža od 0 °C, dok u prosjeku ima 33 topla dana s temperaturom zraka iznad 25°C. Mjerenja prosječnih mjesečnih količina oborina u periodu 1990.-1997. godine pokazuju da najviše oborina padne tijekom rujna, listopada i studenog. U navedenim je mjesecima količina oborina iznad 100 mm. Najsuši period godine je zima, posebice veljača i ožujak. U tom periodu prosječna mjesečna količina oborina nije viša od 40mm. U promatranom periodu se suma godišnjih količina oborina kretala od 780mm u 1991.,1993. i 1997. godini do 1100mm u 1996. godini. Kakvoća zraka Istarska županija je jedno od područja RH s najdužom tradicijom u sustavnom praćenju kakvoće zraka (od 1982.). Trenutačno (2009.) se kakvoća zraka prati putem 13 mjernih mreža. Za Grad Pulu - na temelju godišnjih izvješća za 2008. i 2009. godinu zrak je, prema svim praćenim pokazateljima, na svim mjernim postajama bio I. kategorije, što znači čist ili neznatno onečišćen.


10

1.1.2. PROSTORNO – RAZVOJNE ZNAČAJKE

Obalno područje od lučice Bunarina do lučice Delfin je od izuzetnog značaja ne samo za taj prostor već za mnogo šire područje, obzirom da sa njime čini neraskidivu prostornu i funkcionalnu cjelinu. Promatrajući područje poluotoka Punta Verudella, ono po čemu se taj prostor ističe su p laže, te Verudski kanal koji svojom konfiguracijom u unutrašnjem dijelu pruža kvalitetnu prirodnu zaštitu od utjecaja valova za oko 2000 privezanih manjih plovila. Područje obuhvata Plana je pretežito neizgrađeno, te u naravi predstavlja borovu šumu, pješačke i pješačko-kolne površine, neuređenu obalu kao i ostatke pomoćnih građevina u funkciji "bivšeg" kampa. Manji dio područja je izgrađen. Postojeća izgradnja je gusto strukturirana i koncentrirana na južnom dijelu obuhvata sa izuzetkom tri pomoćna objekta koji su smješteni i "raštrkani" u središnjem dijelu.

Postojeća izgradnja na području obuhvata Plana

(ugostiteljska građevina "Ribarska koliba" i smještajne građevine)


(ugostiteljska građevina "Ribarska koliba" i smještajne građevine)


11


(građevine "bivšeg" kampa)

Glavninu neizgrađenog područja čini borova šuma koja zauzima površinu od cca 45 000 m2 što iznosi cca 85% ukupne kopnene površine. Od mora je odijeljena uskim pojasom vegetacije kroz koji se pruža pogled na marinu Veruda.

Fotografije borove šume

Verudski zaljev je bio tradicionalna luka za privez plovila lokalnog stanovništva, osobito zapadna obala. Obzirom da je prirodno zaštićena uvala to je omogućilo izgradnju velikog broja privezišta za manja plovila za sport i razonodu, plovila nautičkog turizma te za ribarske brodove i brodice. U luci Ribarska koliba se danas ribarski brodovi i brodice privezuju u četverovez na postojećem kamenom gatu. Područje luke Ribarska koliba sjevernije od postojećeg gata koristi se za privez plovila domicilnog stanovništva (13 manjih privremenih molova dužine do 15 m). Ukupno je u akvatoriju danas usidreno približno 70 plovila. Područje nije opremljeno objektima komunalne infrastrukture.


12

Obala na području obuhvata Plana

Područje obuhvata ovog Plana je pretežito neizgrađeno i komunalno neopremljeno, međutim, preduvjeti za infrastrukturno opremanje su povoljni obzirom na izvedene dijelove mreže komunalne infrastrukture u manjem izgrađenom dijelu promatranog područja, odnosno u neposrednoj blizini. Također, obala nije infrastrukturno opremljena niti uređena u smislu urbane opreme i sl. sadržaja. Na području obuhvata Plana postoje dva prometna ulaza; južni ulaz - sa ulice Verudella do postojeće izgrađene zone i ribarskog gata te sjeverni ulaz - sa područja obuhvata UPU-a lučica "Delfin".

Postojeća ulazna cestu u južnom dijelu Postojeće parkiralište zone sa ulice Verudella


13

1.1.3. INFRASTRUKTURNA OPREMLJENOST PROMETNI SUSTAV

Zona Ribarske kolibe povezana je u širu prometnu mrežu grada Pule putem ulice Verudella koja prolazi zapadnim dijelom obuhvata Plana. Ulica Verudella u kontaktnom dijelu prema zoni Ribarske kolibe ima izveden pješački nogostup kao i zaštitno zelenilo kojim je nogostup odijeljen od kolnika. U zoni zaštitnog zelenila dominiraju visoki borovi koji čine dobru tampon zonu i zaštitu pješaka od motornog prometa obzirom da je kota nivelete nogostupa većim dijelom malo niža u odnosu na kotu nivelete prometnice. Postojeći prometni ulazi u zonu Ribarska koliba su:

- južni ulaz - sa ulice Verudella do postojeće izgrađene zone i ribarskog gata - sjeverni ulaz - sa područja obuhvata UPU-a lučica "Delfin".

U smjeru sjever jug kroz zonu je položena asfaltirana nerazvrstana prometnica širine cca. 3 m na koju su spojeni makadamski putevi iz smjera mora i sa ceste koja predstavlja južni ulaz u zonu. Nerazvrstana cesta nema adekvatne prometno tehničke elemente niti završnu obradu za sigurno odvijanje dvosmjernog motornog prometa. Parkirališta su izvedena unutar zone postojeće izgradnje (uz postojeće građevine uglavnom). Dio posjetitelja zone se parkira i na neuređenim površinama u borovoj šumi uz nerazvrstanu prometnicu ili na zaravnatim platoima uz more. Postojeće pješačke površine unutar zone su sporadično raspoređene i ne predstavljaju osmišljnu mrežu pješačkih komunikacija, te ih je ovim Planom potrebno detaljno sagledati, te prostorno i funkcionalno razmjesti u skladu sa budućim prometnim rješenjem.

ELEKTRONIČKA KOMUNIKACIJSKA INFRASTRUKTURA

Spoj na elektroničku komunikacijsku infrastrukturu osiguran je u zoni ulice Verudella. Korisnički spojni vodovi položeni su u koridoru postojeće pristupne ulice do izgrađene zone i Ribarskog gata.

VODNOGOSPODARSKI SUSTAV

Vodoopskrba Područje obuhvata Plana gravitira vodoopskrbnom sustavu koji se spaja na vodospremu Vidikovac. Vodosprema Vidikovac se nalazi na koti 82 m.n.m. Priključak na vodoopskrbu zone UPU Delfin i UPU Ribarska osigurava se u koridoru ulice Veruda sjevernije od raskrižja ulice Veruda Aleje Prekomorskih brigada. Priključna točka je osigurana na lijevano željeznom cjevovodu DN 300 mm. Odvodnja Unutar područja obuhvata Ribarska koliba ne postoji javni sustav odvodnje otpadnih i oborinskih voda. Jedino zapadnim dijelom zone prolazi tlačni vod CS Verudela koji je u vlasništvu Arena turista i trenutno je u funkciji.


14

ENERGETSKI SUSTAV Elektroenergetika

Zona UPU Ribarska ima priključak na niskonaponsku mrežu iz smjera postojeće trafostanice koja se

nalazi zapadno od granice Plana (izvan obuhvata). Glavni niskonaponski vod je položen je jednim

dijelom po koridoru nerazvrstane ulice koja prolazi zonom u smjeru sjever-jug. Vanjska rasvjeta

unutar zone kao i uz postojeće prometnice uz i u zoni se također napaja iz postojeće trafostanice.

Opskrba plinom

Opskrba plinom u sklopu zone vrši se preko rezervoara za ukapljeni naftni plin koji se nalazi u sklopu

izgrađenog dijela zone. Postojeća distributivna mreža prirodnog plina završava na raskrižju ulice

Verudella i ulice Veruda. Plinovod je izveden za industrijske potrošače kao dio srednje tlačne plinske

mreže (4 bara radni tlak) od PEHD cijevi DN 160 mm.

1.1.4. ZAŠTIĆENE PRIRODNE, KULTURNO-POVIJESNE CJELINE I AMBIJENTALNE VRIJEDNOSTI I POSEBNOSTI

Prirodna baština

Na području obuhvata Plana nema zaštićenih prirodnih vrijednosti temeljem Zakona o zaštiti prirode (NN br. 80/13). Planom obuhvaćeno područje se većim dijelom nalazi unutar područja Zelene cjeline od lokalnog gradskog značaja (planska zaštita). Ekološka mreža Republike Hrvatske (Natura 2000)

Sukladno Uredbi o ekološkoj mreži (NN br. 124/13 i 105/15) obuhvat Plana se svojim morskim dijelom nalazi unutar područja ekološke mreže, i to kao:

a) Međunarodno važno područje za ptice (HR 1000032 - akvatorij zapadne Istre) Područje spada u kategoriju plitkog priobalnog mora, s razvedenom stjenovitom ili šljunkovitom obalom, uvalama, morskim strmcima, otočkim skupinama, škojima, hridima i grebenima. Područje je značajno radi očuvanja integriteta priobalnih, kopnenih i morskih staništa gdje obitava veći broj ribojedih ptičjih svojti. Ciljevi očuvanja su vrste ptica koje su na neki način svojom ekologijom vezane uz more i morsku obalu. Tako se crnogrli i crvenogrli plijenor gnijezde na slatkim vodama uz obalu, a hrane većinom na moru, morski vranac se gnijezdi na liticama i stijenama uz more, a ponekad na muljevitim ili pješčanim obalama, kao i dugokljuna čigra. Morski vranac (Phalacrocorax aristotelis) se gnijezdi na liticama i stijenama ili špiljama uz more. Stalna je gnjezdarica čija se populacija u Hrvatskoj procjenjuje na 2.000, odnosno na 3.000 parova. U akvatoriju zapadne Istre procijenjeno je da veličina prisutne populacije iznosi 100 parova. Hrani se ribom na moru, često roneći do bentosa i na većim dubinama. Gnijezdo pravi od naplavina morskih cvjetnica i grančica. Prema Pravilniku o proglašavanju divljih svojti zaštićenim i strogo zaštićenim (NN 99/09) vrsta je strogo zaštićena zavičajna divlja svojta.


15

Dugokljuna čigra (Sterna sandvicensis) na predmetnom području javlja se kao zimovalica, a veličina populacije se procjenjuje na 500 - 800 jedinki. Gnijezdi se u gustim kolonijama na muljevitim ili pješčanim obalama u priobalju i na otocima, iznimno uz veće vodene površine prema unutrašnjosti. Hrani se ribom na moru. Prema Pravilniku o proglašavanju divljih svojti zaštićenim i strogo zaštićenim (NN 99/09) vrsta je strogo zaštićena zavičajna divlja svojta. Crnogrli plijenor (Gavia arctica) i crvenogrli plijenor (Gavia stellata) gnijezde na slatkim vodama uz obalu, a hrane se većinom na moru. Obje vrste su zimovalice prisutne u Hrvatskoj s 2400, odnosno 90 jedinki. Prema Pravilniku o proglašavanju divljih svojti zaštićenim i strogo zaštićenim (NN 99/09) obje vrste su strogo zaštićene zavičajne divlje svojte. Po značaju izdvajaju se dvije spomenute vrste: Phalacrocorax aristotelis (var. desmarestii)- morski vranac, stalna gnjezdarica i Sterna sendvicensis - dugokljuna čigra, koja se na tom području javlja kao zimovalica. Osim ovih u priloženoj tablici i opisima su navedene i druge ptičje vrste, koje spadaju tom području. Međutim, niti jedna od navedenih ptičjih vrsta se ne gnijezdi na ovom niti na širem području. Povremeno obilaze taj akvatorij prilikom preleta i u potrazi za hranom. b) Međunarodno važno područje za vrste i stanišne tipove (HR 5000032- Akvatorij zapadne Istre) Dobri dupin (lat. Tursiops truncatus) vrsta je dupina koja živi i u Jadranu. Dobri dupin je vjerojatno najbolje poznata i jedna od najrasprostranjenijih vrsta u skupini dupina. Odrasli dobri dupini dugački su od 2 do 4 metra, a težina se može kretati između 100 i 500 kg. Odrasle jedinke populacije koja naseljava Jadran dosižu najveću dužinu od oko 3 metra. Mladi se kote većinom tijekom ljeta, no čini se da su u ovom području okoti sinkronizirani i događaju se svake druge godine. Ženka, nakon dvanaest mjeseci skotnosti, koti jedno mladunče, koje doji godinu dana i duže, a mladunac ostaje s majkom i po nekoliko godina. Temeljem članka 21. Zakona o zaštiti prirode utvrđeni su slijedeći uvjeti zaštite prirode:

- očuvati biološke vrste značajne za stanišni tip, ne unositi strane (alohtone) vrste i genetski modificirane organizme,

- očuvati područja prekrivena autohtonom vegetacijom, - prilikom planiranja i uređenja građevinskih zona koristiti materijale i boje prilagođene prirodnim

obilježjima okolnog prostora i tradicionalnoj arhitekturi, - očuvati povoljnu građu i strukturu morskog dna, (osobito pješčanih dna), obale i priobalnog

područja u što prirodnijem obliku, - štititi speleološke objekte, ne mijenjati stanišne uvjete u speleološkim objektima, njihovom

nadzemlju i neposrednoj blizini, - očuvati u najvećoj mogućoj mjeri postojeće krajobrazne vrijednosti, - osigurati pročišćavanje otpadnih voda

http://hr.wikipedia.org/wiki/Latinski_jezik

http://hr.wikipedia.org/wiki/Jadransko_more

http://hr.wikipedia.org/wiki/Gestacija


16

Prikaz područja Ekološke mreže RH unutar obuhvata Plana

Kulturno povijesne cjeline i ambijentalne vrijednosti i posebnosti

Unutar područja obuhvata Plana nalazi se građevina/sklop građevina skromne ambijentalne vrijednosti gradskog značaja iz skupine "B" kategorije "4".

Kartografski prikaz 3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora - Prijedlog Plana


17

Fotodokumentacija - Razvoj područja kroz povijest

Prikaz geneza promatranog područja kroz fotografsku dokumentaciju.

Razglednica PPMI-R-932_1912 godina

Izvor: Povijesni i pomorski muzej Istre- Museo storico e navale dell Istria

Ribarska koliba 1954 god. ( RK_2a_1954 )

iz ostavštine Alojza Orela; Vlasništvo:obitelj Orel Izvor: Povijesni i pomorski muzej Istre- Museo storico e navale dell Istria


18

Ribarska koliba oko 1965 god. (RK_7_oko 1965)

iz ostavštine Alojza Orela; Vlasništvo:obitelj Orel Izvor: Povijesni i pomorski muzej Istre- Museo storico e navale dell Istria

Ribarska koliba 1976 god. (RK_4_1976)

iz ostavštine Dušana Ćurića Vlasništvo: Povijesni i pomorski muzej Istre- Museo storico e navale dell Istria Izvor: Povijesni i pomorski muzej Istre- Museo storico e navale dell Istria

Ribarska koliba oko 1970 god. (RK_7_oko 1970) iz ostavštine Alojza Orela ; Vlasništvo:obitelj Orel



19

Ribarska koliba ( RK_kamp_3 )

iz ostavštine Alojza Orela ;Vlasništvo:obitelj Orel Izvor: Povijesni i pomorski muzej Istre- Museo storico e navale dell Istria

Ribarska koliba oko 1950 god. (RK_1_oko 1950) iz ostavštine Alojza Orela ;Vlasništvo:obitelj Orel


Ribarska koliba 1968 god. (RK_Panorama_2)



20






21

1.1.5. OBVEZE IZ PLANOVA ŠIREG PODRUČJA Na područje obuhvata Urbanističkog plana uređenja (UPU) odnose se sljedeći prostorni planovi (planovi šireg područja): - Strategija prostornog uređenja Republike Hrvatske (27.06.1997.g. donio Zastupnički

dom Sabora Republike Hrvatske), - Program prostornog uređenja Republike Hrvatske (Narodne novine, br. 50/99),

- Prostorni plan Istarske županije (Službene novine Istarske županije SN 02/02, 01/05,

04/05, 14/05-pročišćeni tekst, 10/08, 07/10, 13/12, 09/16), - Prostorni plan uređenja Grada Pule ("Službeni novine grada Pule" br. 12/06, 12/12,

05/14, 08/14 pročišćeni tekst, 07/15, 10/15-pročišćeni tekst i 05/16),

- Generalni urbanistički plan grada Pule ("Službeni novine grada Pule" br. 5a/08, 12/12, 05/14, 08/14-pročišćeni tekst, 10/14, 13/14, 19/14-pročišćeni tekst, 07/15 i 09/15-pročišćeni tekst).

Prostorni plan uređenja Grada Pule-

Izvadak iz Prostornog plana uređenja Grada Pule Kartografski prikaz br. 1: "Korištenje i namjena prostora"


22

Izvadak iz Prostornog plana uređenja Grada Pule Kartografski prikaz br. 5.2: "Građevinska područja k.o. Pula"

Generalni urbanistički plan Pule

Izvadak iz Izmjena i dopuna GUP-a grada Pule Kartografski prikaz br. 1: "Korištenje i namjena prostora"


23

Unutar granica obuhvata Generalnim urbanističkim planom grada Pule utvrđene su slijedeće namjene površina: - mješovita stambeno-poslovno-javna i društvena namjena (M), - zaštitne zelene površine (Z), - morska luka otvorena za javni promet (J5).

Izvadak iz Izmjena i dopuna GUP-a grada Pule

kartografski prikaz br. 4.3: "Način gradnje"

Tablica lokacijskih uvjeta i načina gradnje građevina svih namjena (izvadak za obuhvat UPU-a)

oznaka zone

zona

minimalna površina

izgrađenosti

maksimalna površina

izgrađenosti

maksimalni koeficijent izgrađenosti

najviša visina

najveći broj

etaža

obveza natječaja

UDV građevine visokograd

nje

pomoćne građevine

34 E/F 100 400 0,70 10 - ne NE da ne

55 uređene parterne površine

- postojeca - postojeca - ne NE samo

rekonstr. ne

117 E/F 400 2000 0,80 12 - ne NE da ne


24

Izvadak iz Izmjena i dopuna GUP-a grada Pule - kartografski prikaz br.4.1.:"Uvjeti korištenja"


25

Planirani maksimalni turistički smještajni kapaciteti u gradu Puli 2015. godine (osim smještajnih kapaciteta u domaćinstvima odnosno "privatnom smještaju") određeni za obuhvat Plana su prikazani u tablici u nastavku:

Lokacija

(zona)

Kapacitet

(postelja

/kampista)

Površina

(ha) Gustoća

(postelja/ha)

Vrsta ugostiteljskog

smještaja

Hotel

(T1)

Turističko

naselje

(T2)

Kamp

(T3)

III.

GRAĐEVINSKO PODRUČJE NASELJA PULA – Pojedinačne smještajne građevine

gospodarske – ugostiteljsko turističke namjene u mješovitoj stambeno-poslovnoj,

javnoj i društvenoj namjeni (M), izvan područja obuhvaćenog PUP-om Stari grad

Pula

23. Verudella -

Ribarska koliba 120 - - x

24. Valkane - Milan 40 - - x

25. Punta - Riviera postojeći

(163) 0,29

postojeća

(562,07) x

26. Elektromlin 80 - - x

27. Valsaline -

kongresni centar 80 - - x

28. Smrikve - Štinjan 80 - - x

29. Smrikve - Štinjan 80 - - x

30. Tomaseova 80 - - x

31. Šijana - kongresni

centar 250 - - x

1.1.6. OCJENA MOGUĆNOSTI I OGRANIČENJA RAZVOJA U ODNOSU NA DEMOGRAFSKE I GOSPODARSKE PODATKE TE PROSTORNE POKAZATELJE

Obuhvat plana je prostor velikih mogućnosti u smislu obogaćivanja prostora promatranog u šIrem kontekstu. Obzirom na većinsku neizgrađenost prostora moguće je planirati sadržaje koji će obogatiti turističku ponudu područja uz daljnju mogućnost očuvanja prirodnog okoliša. Također, obzirom na izgradnju koja je koncentrirana na južnom dijelu obuhvata Plana moguće je upotpuniti dodatnim sadržajima bez širenja na okolno neizgrađeno područje. Također, potencijal obale i mora je moguće upotpuniti sadržajima u sklopu luke otvorene za javni promet. Prometna povezanost sa okolnim područjem je također zadovoljavajuća. prostor je moguće na kvalitetan način povezati i pješačko biciklističkim s tazama (lungo mare) kao obaveznu poveznicu sa Bunarinom i lučicom Delfin. Područje obuhvata ovog Plana je pretežito neizgrađeno i komunalno neopremljeno, međutim, preduvjeti za infrastrukturno opremanje su povoljni obzirom na izvedene dijelove mreže komunalne infrastrukture u manjem izgrađenom dijelu promatranog područja, odnosno u neposrednoj blizini. Obala nije infrastrukturno opremljena niti uređena u smislu urbane opreme i sl. sadržaja.


26

Projekti na području obuhvata Plana: Za područje obuhvata Plana su već izrađena dva projekta, i to:

1. Luka otvorena za javni promet lokalnog značaja unutar lučkog područja "Ribarska koliba" - Izrađen je Idejni projekt i ishođena je lokacijska dozvola (izrađivač: AD, arhitektura i dizajn d.o.o., Pula). Planirano uređenje obuhvaća radove na kopnu i akvatoriju koji se odnose na rekonstrukciju postojećeg ribarskog mola (produljenje), izgradnju fiksnih drvenih pontona te postavu plutajućih gatova. Planira se ukupno 99 vezova za plovila duljine 8 -15 m .

2. Dječje igralište kod Ribarske kolibe - izrađen je Projekt krajobrazne arhitekture dječjeg igrališta kod Ribarske kolibe - izvedbeni projekt (izrađivač: Studio za krajobraznu arhitekturu, Prostorno planiranje, Okoliš d.o.o., Rovinj, lipanj 2014.g.). Na dijelu katastarske čestice br. 4909/1 k.o. Pula planirano je uređenje dječjeg igrališta i vježbališta sa fitnes spravama za vježbanje u vanjskom prostoru. Pristup je omogućen sa postojećih pješačkih staza.

Prikaz projekata na promatranom području

Za područje luke Ribarska koliba je izrađena "Maritimna studija" - Mjere maritimne sigurnosti u luci Ribarska koliba (izrađivač; Sveučilište u Rijeci, Pomorski fakultet u Rijeci; Rijeka 2014.g.). Navedeni materijal je potrebno ugraditi u Plan. Unutar planskog područja ne nalaze se građevine od važnosti za Republiku Hrvatsku ili Županiju. Ograničenja prostora se odnose na područje ograničenja obzirom da je područje obuhvata Plana u cijelosti smješteno unutar njega. Zakonom su određeni uvjeti i mjere za uređenje zaštićenog obalnog područja mora u svrhu njegove zaštite i svrhovitog, održivog i gospodarski učinkovitog korištenja. Također, ograničavajući elementi su obveze iz Planova višeg reda ali samo u kontekstu poštivanja istih, obzirom da omogućavaju kvalitetan razvoj područja.


27

2. CILJEVI PROSTORNOG UREĐENJA

2.1. CILJEVI PROSTORNOG UREĐENJA GRADSKOG ZNAČAJA Ciljevi izrade UPU-a "Ribarska koliba" su kvalitetno i funkcionalno riješiti prometna čvorišta na ulazu u zonu, stvoriti planske pretpostavke za uređenje zemljišta visokog urbanog standarda, kvalitetno, funkcionalno i cjelovito planirati mrežu kolnih i pješačkih površina (lungo -mare, šetnice unutar zone i dr.). Također, potrebno je razraditi i utvrditi detaljne uvjete gradnje za zonu morske luke otvorene za javni promet, izvršiti detaljno razgraničenje površina javne namjene, odrediti nivo uređenja te ostale uvjete vezane uz korištenje zaštitnih zelenih površina. Sukladno potrebama funkcioniranja postojećeg građevinskog sklopa preispitati, te detaljnije razraditi uvjete gradnje unutar zone. Osnovni cilj prostornog uređenja definiran je kroz dostizanje više razine urbanog standarda promatranog područja kroz: - razvoj ugostiteljsko-turističke ponude visoke kategorije , - razvoj poslovnih i uslužnih djelatnosti, - razvoj/revitalizacija morske luke otvorene za javni promet - poboljšanje funkcioniranja prometne infrastrukture, - podizanje razine komunalne opremljenosti prostora, - očuvanje i zaštite prirodnih resursa .

2.1.1. DEMOGRAFSKI RAZVOJ Obzirom da je samo manji dio obuhvata Plana zauzet izgrađenom strukturom, nema velikog utjeca ja na demografski razvoj Grada Pule. Ukupno je na području obuhvata planiran kapacitet od 120 postelja.

2.1.2. ODABIR PROSTORNE I GOSPODARSKE STRUKTURE

Osnovni ciljevi koji se Planom trebaju omogućiti su slijedeći: - kvalitetno i funkcionalno riješiti prometna čvorišta na ulazu u zonu, - stvoriti planske pretpostavke za uređenje zemljišta visokog urbanog standarda, - kvalitetno, funkcionalno i cjelovito planirati mrežu kolnih i pješačkih površina (lungo-mare, šetnice unutar zone i dr.), - utvrditi detaljne uvjete gradnje za zonu morske luke otvorene za javni promet, - izvršiti detaljno razgraničenje površina javne namjene, - odrediti nivo uređenja te ostale uvjete vezane uz korištenje zaštitnih zelenih površina, - utvrditi detaljne uvjete gradnje unutar zone postojećeg građevinskog sklopa .


28

2.1.3. PROMETNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURA 2.1.3.1. Prometni sustav Cestovni promet Primarni ciljevi su intervencije na postojećoj prometnoj mreži koja nije adekvatnih dimenzija kroz širenje koridora prometnica, uređenju pješačkih površina i koridora za pješake . Također je cilj uređenje javnih parkirališnih površina za sve javne sadržaje unutar zone. Širenjem prometne mreže nameće se potreba uređenja postojećih raskrižja i sigurnije priključenje interne mreže prometnica kroz otvaranje novih raskrižja (postojećih i planiranih unutar građevinskog područja) na glavnu ulicu Verudella. Sekundarni ciljevi su izvedba kolno-pješačkih površina radi osiguranja pristupa svim budućim građevinama na prometnu površinu. U tu svrhu Planom treba definirati minimalne dozvoljene širine prometnih traka i uvjete pod kojima je moguće osigurati spoj građevne čestice na prometnu površinu. 2.1.3.2. Sustav telekomunikacija Svrha izgradnje nove elektroničke komunikacijske infrastrukture je spajanje na postojeći sustav elektroničke komunikacijske mreže kroz izgradnju kabelske kanalizacije. Gradnjom kabelske kanalizacije potrebno je osigurati dovoljan broj telefonskih priključaka polaganjem prijenosnih medija (žični ili svjetlosni komunikacijski kabeli) u cijevi kabelske kanalizacije. Izgradnjom kabelske kanalizacije omogućit će se elastično korištenje izgrađene elektroničke komunikacijske mreže, povećanje kapaciteta komunikacijske mreže, te uvođenje novijih tehnologija povezne opreme (informatičke, video, TV i ostale usluge) bez naknadnih građevinskih radova.

2.1.3.3. Sustav vodoopskrbe i odvodnje Vodoopskrba Za osiguranje dovoljnih količina vode i adekvatnih tlakova u mreži za buduće korisnike, cilj je izvesti novu vodoopskrbnu mrežu. U obuhvatu Plana neophodno je osigurati dovoljne količine vode za potrebe potrošača sukladno predviđenim normama potrošnje i izvesti vanjsku hidrantsku mrežu za protupožarne svrhe . Novu vodoopskrbnu mrežu potrebno je izvesti u sklopu prometnih površina .


29

Odvodnja otpadnih voda Na području obuhvata Plana potrebno je izgraditi razdjelni sustav odvodnje koji se sastoji od odvodnje sanitarnih otpadnih voda i odvodnje oborinskih otpadnih voda. Sanitarne otpadne vode potrebno je usmjeriti prema sustavu javne odvodnje i osigurati priključenje na najbližoj točci postojećeg sustava . Oborinsku vodu je potrebno spojiti na planirani sustav oborinske odvodnje, te ju po potrebi pročistiti na separatoru mineralnih ulja i ugljikovodika, a potom pročišćene vode kontrolirano ispuštati u priobalno more. Unutar planiranih prometnih površina potrebno je osigurati koridore za izvedbu sustava odvodnje. Oborinske vode sa krovova je moguće prikupljati u spremnike i koristiti za uređenje hortikulture odnosno zalijevanje zelenih površina. 2.1.3.4. Energetski sustav Elektroopskrba Za priključenje novih potrošača unutar plana cilj je izgraditi novu trafostanicu s pripadajućim 20 kV priključkom. Planirana trafostanica i 20 kV vodovi, kao i buduća niskonaponska mreža, mora se izvesti na način da budućim kupcima električne energije osiguraju kvalitetnu i sigurnu opskrbu. Planom se predviđa izvedba javne rasvjete u skladu sa propisanim zahtjevima osvijetljeno sti pojedinih prometnih i drugih površina. Plinoopskrba Planom je predviđeno korištenje ukapljenog naftnog plina (UNP) u svim kategorijama potrošnje do izgradnje distributivne plinske mreže. Ukapljeni naftni plin kao dodatni energent se treba koristiti u pripremi tople vode, te grijanju i hlađenju prostorija.

Obnovljivi izvori energije Planom se potiče korištenje obnovljivih izvora energije (solarna energija -solarni fotonaponski paneli) na način da se dopušta ugradnja solarnih fotonaponskih panela, manjih energetskih jedinica za proizvodnju električne i toplinske energije (kogeneracija).

2.1.4. OČUVANJE PROSTORNIH POSEBNOSTI NASELJA Obzirom na specifičnost, prostorne resurse je potrebno izgrađivati primjerenom tipologijom koja će sačuvati kvalitetu prostora i podići mu vrijednost, kao i namijeniti sadržajima i funkcijama koje će obogatiti ponudu Grada te povećati urbani standard. S obzirom na osjetljivost predmetne zone potrebno je novu gradnju kvalitetno uklopiti u okolni prostor, te odrediti uvjete gradn je koji neće narušiti današnji prilično očuvan prostor. Neizgrađene površine komparativna su prednost planskog područja. Prostor se ne smije neracionalno trošiti, već je potrebno omogućiti njegov planski razvitak kvalitetnim sadržajima i funkcijama. Već je GUP svojom namjenom stvorio planske preduvjete za očuvanje prostora uz racionalnu mogućnost povećanja kapaciteta i obogaćivanja novim sadržajima koji će podići kvalitetu prostora, bez da ga narušavaju.


30

2.2. CILJEVI PROSTORNOG UREĐENJA NASELJA

Osnovni cilj prostornog uređenja definiran je kroz dostizanje više razine urbanog standarda naselja kroz: - razvoj kvalitetne ugostiteljsko-turističke ponude i pratećih djelatnosti, - poboljšanje funkcioniranja prometne infrastrukture, - podizanje opće razine komunalne opremljenosti prostora. Osnovni cilj uređenja planskog područja je stvaranje prostornih preduvjeta za izgradnju zone, uz očuvanje prirodnih posebnosti i propisivanje mjera zaštite okoliša. Svi zahvati moraju biti u skladu sa zatečenim mjerilom i ambijentalnim vrijednostima prostora koji predstavlja primarno prirodni ambijent.

2.2.1. RACIONALNO KORIŠTENJE I ZAŠTITA PROSTORA U ODNOSU NA POSTOJEĆI I PLANIRANI BROJ KORISNIKA, GUSTOĆU KORIŠTENJA, OBILJEŽJA IZGRAĐENE STRUKTURE, VRIJEDNOSTI I POSEBNOSTI KRAJOBRAZA, PRIRODNIH I KULTURNO-POVIJESNIH I AMBIJENTALNIH CJELINA

POSTOJEĆI BROJ KORISNIKA PROSTORA I GUSTOĆA KORIŠTENJA UNUTAR NASELJA Obzirom da je samo manji dio obuhvata Plana zauzet izgrađenom strukturom, nema velikog utjecaja na demografski razvoj Grada Pule. Ukupno na području obuhvata Plana postojeći kapacitet iznosi cca 80 postelja. PLANIRANI BROJ KORISNIKA I GUSTOĆA KORIŠTENJA NA NOVOPLANIRANIM POVRŠINAMA MJEŠTOVITE NAMJENE Površina mješovite namjene je već izgrađena (dvije ugostiteljsko-turističke građevine sa smještajnim kapacitetima). Obzirom na zauzetost prostora samo na jednom dije lu te površine ima mjesta za novu gradnju/rekonstrukciju kojom će se povećati postojeći kapacitet u toj zoni. GUP-om grada Pule je moguće postojeći kapacitet povećati na max. 120 postelja, što znači da je moguće planirati cca 40 novih postelja. Obzirom da površina kopnenog dijela iznosi cca 5,14 ha, gustoća korištenja u odnosu na obuhvat Plana iznosi 23,34 postelja/ha. OBILJEŽJA IZGRAĐENE STRUKTURE Karakteristika postojeće strukture na izgrađenom dijelu predmetnog područja je izgradnja bez prepoznatljive urbane matrice ili definirane strukture naselja sa vrlo malo slobodnog prostora za novu gradnju. Preostali dio područja obuhvata Plana zauzimaju neizgrađene površine u kojima nije moguće smjestiti smještajne kapacitete, već služe isključivo kao dopuna postojećim sadržajima .


31

VRIJEDNOSTI I POSEBNOSTI KRAJOBRAZA, PRIRODNIH I KULTURNO-POVIJESNIH I AMBIJENTALNIH CJELINA Obzirom da na području obuhvata Plana nema zaštićenih prirodnih vrijednosti temeljem Zakona o zaštiti prirode (NN br. 80/13), već je Planom obuhvaćeno područje koje se većim dijelom nalazi unutar područja Zelene cjeline od lokalnog gradskog značaja (planska zaštita) potrebno je planirati sadržaje kako bi se maksimalno očuvale zelene cjeline. Unutar područja obuhvata Plana nalazi se građevina/sklop građevina skromne ambijentalne vrijednosti gradskog značaja iz skupine "B" kategorije "4", te je uvjete gradnje potrebno usuglasiti i sa mjerama zaštite kulturne baštine.

2.2.2 UNAPREĐENJE UREĐENJA NASELJA I KOMUNALNE INFRASTRUKTURE

Jedan od osnovnih ciljeva ovog Plana je definirati priključke na javnu prometnu i komunalnu infrastrukturnu mrežu u odnosu na postojeće i planirane sadržaje.

CILJEVI RAZVOJA GRADNJE, KORIŠTENJA I UREĐENJA POVRŠINA I GRAĐEVINA Planom je potrebno odrediti način korištenja i uvjete gradnje unutar promatranog područja, te utvrditi najprimjereniji prostorni razmještaj, uvjete gradnje i arhitektonsko oblikovanje građevina. Novi volumeni trebaju uvažavati karakteristike i mjerilo prostora. Kod strukturiranja i oblikovanja volumena planirane gradnje potrebno je omogućiti uspostavu kvalitetnog prostornog i vizualnog odnosa, primjereno zatečenim vrijednostima i posebnostima krajobraza. KOMUNALNA I INFRASTRUKTURNA MREŽA

Izgradnja prometnica i komunalne infrastrukture temeljni su ciljevi prostornog uređenja zone i njenog kvalitetnog unapređenja na svim drugim razinama. Organizacija prometne mreže treba omogućiti jednostavno pristupanje sadržajima i brzu prometnu distribuciju motornog prometa i ostalih vidova prometa kroz promatrano područje. Racionalno formirana mreža prometnica omogućit će ekonomični i optimalni razvod infrastrukturnih sustava (u prometnim koridorima smještavati će se svi ostali glavni razvodi infrastrukturnih sustava: elektroničke komunikacije, elektroopskrba, plinoopskrba, vodoopskrba i odvodnja).

Potrebno je odrediti organizaciju prostora i opremanje područja infrastrukturom na način da se omogući jednostavna realizacija svih priključaka budućih korisnika u sklopu zone na komunalnu infrastrukturu.


32

3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA

3.1. PROGRAM GRADNJE I UREĐENJA PROSTORA Planom će se utvrditi osnovni način korištenja i uređenja površina, te prometne, ulične i komunalne mreže, sukladno analizi postojećeg stanja i predviđenim ciljevima.

Osnovna namjena prostora u funkciji je osiguranja kvalitete korisnicima prostora te afirmacije novih sadržaja i djelatnosti. Namjena prostora mora zadovoljiti sve potrebe korisnika promatranog područja (lokalnog stanovništva i turista), omogućiti kvalitetno korištenje prostora, te naglasiti ambijentalne vrijednosti.

Osnovna koncepcija uređenja prostora

Analizom šireg područja obuhvata Plana možemo konstatirati da je obalno područje od lučice Bunarina do lučice Delfin od izuzetnog značaja ne samo za taj prostor već za mnogo šire područje, obzirom da sa njime čini neraskidivu prostornu i funkcionalnu cjelinu. Promatrajući područje poluotoka Punta Verudella, ono po čemu se taj prostor ističe su plaže, te Verudski kanal koji svojom konfiguracijom u unutrašnjem dijelu pruža kvalitetnu prirodnu zaštitu od utjecaja valova za oko 2000 privezanih manjih plovila. Promatrano područje obuhvata Plana se odnosi na pretežito neizgrađeno područje, a manjim dijelom na izgrađeno. Postojeća izgradnja je gusto strukturirana i koncentrirana na južnom dijelu obuhvata sa izuzetkom tri pomoćna objekta koji su smješteni i "raštrkani" u središnjem dijelu obuhvata. Već je GUP-om grada Pule određena namjena prostora, što čini usmjeravajući uvjet u osmišljavanju prostorno-funkcionalne koncepcije. Osnovna koncepcija organizacije prostora je određena kroz analizu sljedećih elemenata :

PROMETNI SUSTAV SA PARKIRALIŠTIMA

ZONA IZGRAĐENE STRUKTURE

GLAVNA PJEŠAČKA KOMUNIKACIJA - lungo mare

CENTRALNI TRG SA PRISTUPOM RECEPCIJI NAUTIČKIM VEZOVIMA - info, beach bar

ZONA SPORTA I REKREACIJE- odbojka, tenis, mini golf, skate park

ZONA ZABAVE I ODMORA - tematski trgovi, vrt mediteranskog bilja

ZONA LUKE RIBARSKA KOLIBA Analizom je utvrđena potreba uobličavanja postojećeg izgrađenog kompleksa u smislu dopunjavanja novim sadržajima (kongresna dvorana i cca 20 novih smještajnih jedinica), planiranja novog ulaza/izlaza u zonu, planiranja glavne okosnice zone (šetnice lungo-mare) na koju se nadovezuju različiti planirani sadržaji (tematski parkovi, edukacijska odmorišta, sportsko -rekreacijski punktovi, ribarski trg i ostali sadržaji).


33

Shema osnovne koncepcije organizacije prostora

Idejno rješenje - prijedlog

Nakon definirane osnovne koncepcije pristupilo se detaljnijoj razradi prostorno-funkcionalne sheme. Obzirom na sadržaje koji su određeni prostornom-planskom dokumentacijom, prostor je sagledan kroz analizu planiranih sadržaja (luka otvorena za javni promet, hotel sa kongresnom dvoranom, prateći sadržaji zone i sl.), u smislu utvrđivanja sadržaja koji nedostaju a mogli bi kvalitetno nadopuniti potrebe korisnika prostora.


34

3.2. OSNOVNA NAMJENA PROSTORA Površine javnih i društvenih, ostalih namjena i vodnih površina razgraničene su na kartografskom prikazu br. 1. „Korištenje i namjena površina“ u mjerilu 1:1.000 kako slijedi:

a) javne i društvene namjene - sportsko-rekreacijska namjena - rekreacija (R2), - zaštitne zelene površine (Z), - javne zelene površine - dječje igralište i vježbalište (Z2), - javne prometne površine (ceste) i ostale prometne površine,

a) javne prometne površine (ceste) b) pješačko-kolne površine (PK) c) pješačke površine (PP) d) obalna šetnica - lungo mare (LM) e) javni trgovi (JT1-4) f) javna parkirališta (P1-5), g) Zaštitne zelene površine u koridoru ceste

b) ostale namjene - mješovita namjena - stambeno-poslovno-javna i društvena namjena (M), - gospodarska - poslovna - pretežito uslužna (K1). c) Vodne površine - more

Površine mora namijenjenog za prometne djelatnosti - opća morska luka otvorena za javni promet Ribarska koliba.


35

Kartografski prikaz_1. Korištenje i namjena površina - Prijedlog plana


36

Sportsko rekreacijska namjena - rekreacija (R2) Unutar površine sportsko-rekreacijske namjene - rekreacija (R2), mogu su graditi i uređivati otvorena rekreacijska igrališta bez tribina (tenis, košarka, odbojka u pijesku i ostali sportovi), trim staze, adrenalinski park, biciklističke staze, vježbališta, dječja igrališta i slično, te uređivati pješački putevi i odmorišta. Dopušteno je postavljati naprave i sprave u funkciji sadržaja koje je dopušteno smjestiti u ovoj zoni, urbane opreme, informativne ploče i putokaze, te izvoditi druge slične zahvate u prostoru. Osim smještaja navedenih sadržaja u ovom stavku, dopuštena je rekonstrukcija i prenamjena dviju postojećih građevina "bivšeg" kampa u sportsko rekreacijske građevine - prateći sadržaji u funkciji sadržaja ove zone. Unutar ove površine moguće je postavljanje manjih prenosivih objekata i naprava (kiosci) sukladno odgovarajućem aktu Grada Pule. Unutar ove površine ne može se odvijati gradnja građevina visokogradnje s izuzetkom rekonstrukcije dviju građevina "bivšeg" kampa, niti prostorija stambene namjene. Zaštitne zelene površine (Z) Unutar zaštitnih zelenih površina (Z) mogu se upražnjavati rekreativne aktivnosti, uz uvjetovanje djelatnosti rekreacije isključivo na otvorenom prostoru. Unutar ove površine mogu se postavljati manje montažno demontažne prenosive parkovne građevine i urbana oprema. Javne zelene površine - dječje igralište i vježbalište (Z2) U okviru javne zelene površine - dječje igralište i vježbalište (Z2) dopušteno je postavljanje rekvizita i naprava za igru djece, sprava za vježbanje u vanjskom prostoru i urbane opreme, te uređenje parkovnih površina (zelene ili popločene pješačke staze i sl.). Uređenje se odnosi i na saniranje postojećih i sadnju novih autohtonih vrsta biljnog materijala. Na javnim zelenim površinama mogu se postavljati manje montažno demontažne prenosive parkovne građevine. Unutar ove površine ne može se odvijati gradnja građevina visokogradnje. Javne prometne površine (ceste) i ostale javne prometne površine Javne prometne površine (ceste) i ostale javne površine prikazane su na kartografskim prikazima br.1. "Korištenje i namjena površina" i br.2a. "Prometna, komunikacijska i komunalna infrastrukturna mreža – Prometni sustav", a namijenjene su gradnji/rekonstrukciji prometnih površina. Mješovita namjena - stambeno-poslovno-javna i društvena namjena (M) Unutar površine mješovite namjene - stambeno-poslovno-javne i društvene (M) mogu se graditi/rekonstruirati građevine stambene, gospodarske ugostiteljsko-turističke, gospodarske poslovne, te javne i društvene namjene na samostalnim građevnim česticama. Unutar ove namjene moguća je gradnja/rekonstrukcija građevina čija je namjena kombinirana od navedenih pojedinačnih namjena, kao i građevina koje u potpunosti imaju zastupljenu samo jednu od dozvoljenih namjena. Unutar površina mješovite namjene - stambeno-poslovno-javne i društvene (M) dopuštena je gradnja prostora stambene namjene, te se mogu se obavljati ove djelatnosti i grupe djelatnosti: - za stanovanje, - kulturne djelatnosti: kongresna dvorana, knjižnice, arhivi, galeri je, muzeji, djelatnosti zaštite kulturne baštine, filmske i video djelatnosti, radijske i televizijske djelatnosti, djelatnosti novinskih agencija, i sve ostale kulturne djelatnosti, - hoteli s restoranom

- odgojno - obrazovne djelatnosti; ostalo obrazovanje, te djelatnosti istraživanja i razvoja, - trgovačke djelatnosti sve koje ne utječu negativno na uvjete života i rada na susjednim

građevnim česticama, neovisno o vrsti zagađenja,


37

- uslužne djelatnosti sve koje ne utječu negativno na uvjete života i rada na susjednim građevnim česticama, neovisno o vrsti zagađenja,

- ugostiteljske djelatnosti: restorani, barovi, noćni klubovi i sl. te ostale zabavne djelatnosti.

Gospodarska - poslovna pretežito uslužna namjena (K1) Unutar površine gospodarske - poslovne - pretežito uslužne namjene (K1) dopuštena je gradnja/rekonstrukcija postojeće građevine ugostiteljske namjene (restorana) i/ili prenamjena u smislu mogućnosti kombinacije više djelatnost, koje se odnose na.

- ugostiteljska djelatnost: restorani, barovi, noćni klubovi i sl., - trgovačke djelatnosti sve koje ne utječu negativno na uvjete života i rada na susjednim

građevnim česticama, neovisno o vrsti zagađenja, - uslužne djelatnosti sve koje ne utječu negativno na uvjete života i rada na susjednim

građevnim česticama, neovisno o vrsti zagađenja. Unutar površine ove namjene ne može se odvijati gradnja građevina niti prostorija stambene namjene. Građevine infrastrukture se mogu graditi u okviru površina svih namjena određenih ovim Planom. UVJETI ZA VODNE POVRŠINE - MORE

Površine mora namijenjenog za prometne djelatnosti Opća morska luka otvorena za javni promet Planom je unutar lučkog područja Veruda određena opća morska luka otvorena za javni promet Ribarska koliba (J5) koja je sastavni dio morske luke otvorene za javni promet lokalnog značaja Ribarska koliba (preostale dijelove čine opće luke otvorene za javni promet Verudella (J6) i otok Veruda-Fratarski (J7) koje se nalaze izvan obuhvata Plana). Granica luke je prikazana u grafičkom dijelu Plana na kartografskom prikazu br. 1. "Korištenje i namjena površina".


38

3.3. ISKAZ PROSTORNIH POKAZATELJA ZA NAMJENU I NAČIN KORIŠTENJA I UREĐENJA POVRŠINA

Tablica br.1: Iskaz površina prema namjeni površina na području obuhvata Plana:

Namjena površina Površina (ha)

Postotak u odnosu na obuhvat Plana (%)

Mješovita namjena (M) (stambeno-poslovna-javna i društvena namjena)

0,24 3,29

Gospodarska - poslovna namjena - pretežito uslužna (K1) 0,08 1,09

Sportsko-rekreacijska namjena - rekreacija (R2) 0,73 10,00

Javne zelene površine - Javno dječje igralište i vježbalište (Z2) 0,22 3,01

Zaštitne zelene površine (Z) 2,05 28,09

Javne prometne površine (ceste) i ostale prometne površine

Javna parkirališta (P1-5) i zaštitne zelene površine unutar parkinga

0,25 3,43

Javni trgovi ( JT1-4) 0,46 6,30

Površine ulica (SU, OU, PK, PP, LM) i zaštitne zelene površine u koridoru ceste

0,92 12,60

Javne prometne površine (ceste) i ostale prometne površine 1,63 22,33

Vodne površine - more Opća morska luka otvorena za javni promet Ribarska Koliba - Lokalnog značaja (J5)

Kopneni dio luke 0,19 2,60

Morski dio luke 2,16 29,59

Vodne površine more - Opća morska luka otvorena za javni promet Ribarska Koliba (J5)

2,35 32,19

UKUPNO 7,30 100%

3.4. PROMETNA I ULIČNA MREŽA CESTOVNI PROMET

Rješenje prometnog sustava unutar obuhvata Plana prikazano je na kartografskom prikazu br. 2a. "Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža - Prometni sustav". Planom su definirane površine za gradnju javnih prometnica i način njihovog priključenja na planiranu i postojeću prometnu mrežu. Unutar prometnih površina, ovisno o kategoriji prometnice, određen je raspored i širina prometnih traka, te položaj i širina nogostupa.


39

Sustav cestovnog prometa na području obuhvata Plana sačinjavaju: - sabirna prometnica:

- SU 1 - dvosmjerna prometnica unutar zone od planiranog rotora do spoja sa ulicom Verudela,

- ostale prometnice: - OU 1 jednosmjerna prometnica od SU1 u razini parkirališta P1 do spoja na SU1,

- pješačko-kolne prometnice: - PK 1 - od sabirne ulice SU1 do lungo mare LM - PK 2 - od od PK1 do sjevernog ruba obuhvata Plana

- obalna šetnica i ostale staze: - LM - pješačka površina (lungo mare) namijenjena pješačkom i biciklističkom prometu.

Javne prometne površine (ceste) Sabirna prometnica (SU 1) Za sabirnu prometnicu (oznaka SU 1) Planom je definirana širina poprečnog profila prometnice sa dvije prometne trake i obostranim nogostupom. Minimalna širina prometne trake će se definirati posebnim projektima, ali ne može biti manja od 3,00 m, a širina obostranog nogostupa ne smije biti manja od 1,50 m.

Ostale prometnice (OU 1) Za ostalu ulicu (OU 1), definirana je širina poprečnog profila prometnice sa jednom prometnom trakom i jednostranim nogostupom. Minimalna širina prometne trake za jednosmjerni promet iznosi 3,0 m (u izgrađenom dijelu) i minimalno 4,5 m u planiranom dijelu, a širina nogostupa 1,5 m.

Pješačko-kolne površine (PK1, PK2 ) Za pješačko-kolnu površinu (PK 1) je definirana minimalna širina 4,5 m. Za pješačko-kolnu površinu (PK 2) je definirana minimalna širina 3,0 m.

Pješačke površine (PP) Osim putova i staza određenih ovim Planom i označenih na kartografskim prikazima, unutar planskog područja mogu se planirati i drugi putovi i staze u funkciji korištenja i održavanja (pješački, biciklistički, interventni, protupožarni i sl.), a planiraju se prema projektu u skladu sa posebnim stručnim uvjetima. Obalna šetnica (LM) Za obalnu šetnicu je definirana minimalna širina 4,0 m, a za ostale staze nogostupe i sl. minimalna širina je 1,5 m. U okviru obalne šetnice (LM) dopušta se odvijanje biciklističkog i pješačkog prometa.

Javni trgovi (JT) U zoni namjene predviđene za javne pješačke površine i trgove planirana su četiri trga uz slijedeće uvjete (planske oznake trgova su označene na kartografskom prikazu br. 4. "Način i uvjeti gradnje") - glavni trg (JT1) Glavni trg (planske oznake 7a i 7b) je planiran kao javna površina namijenjena održavanju različitih manifestacija, okupljanja korisnika prostora. Na površini glavnog trga (planske oznake 7c) je dopuštena rekonstrukcija postojeće građevine bivšeg kampa.


40

Na površini glavnog trga dopušteno je postavljanje odmorišta s klupama, koševa za otpatke, ostale urbane opreme, informativne table i rasvjete, te privremenih građevina i manjih montažnih prijenosnih i pokretnih naprava. Površinu trga je dopušteno urediti popločavanjem, te hortikulturnim uređenjem.

- kongresni trg (JT2) Kongresni trg (planska oznaka 8) je planiran kao javna površina namijenjena održavanju različitih manifestacija i okupljanja korisnika prostora. Na površini kongresnog trga dopušteno je postavljanje odmorišta s klupama, koševa za otpatke, ostale urbane opreme, info table i rasvjete, te privremenih građevina i manjih montažnih prijenosnih i pokretnih naprava. Površinu trga je dopušteno urediti popločavanjem, te hortikulturnim uređenjem. - ribarski trg (JT3) Ribarski trg (planska oznaka 9) je planiran kao javna površina namijenjena održavanju različitih manifestacija (izložbe, edukacijske radionice i slični sadržaji vezani na ribarsku djelatnost) i okupljanja korisnika prostora. Na površini glavnog trga dopušteno je postavljanje odmorišta s klupama, koševa za otpatke, ostale urbane opreme, info table i rasvjete, te privremenih građevina i manjih montažnih prijenosnih i pokretnih naprava.

- trg - ljetna pozornica (JT4) Trg - ljetna pozornica (planska oznaka 10) je planiran kao javna površina namijenjena održavanju različitih manifestacija, okupljanja korisnika prostora. Na površini trga je dopušteno postavljanje montažnih tribina ili oformiti prostor amfiteatra na terenu. Na površini glavnog trga dopušteno je postavljanje odmorišta s klupama, koševa za otpatke, ostale urbane opreme, info table i rasvjete, te privremenih građevina i manjih montažnih prijenosnih i pokretnih naprava. Površinu trga je dopušteno urediti popločavanjem, te hortikulturnim uređenjem. Mogućnosti i uvjete za postavljanje privremenih građevina i manjih montažnih prijenosnih i pokretnih naprava na javnim površinama svih trgova na području obuhvata Plana određuju se primjenom posebnog propisa. Promet u mirovanju (parkirne površine)

Javna parkirališta (P1-5) Način i uvjete rješavanja prometa u mirovanju na području obuhvaćenom Planom određivat će se na način da se potreban broj parkirališnih mjesta osigura na građevnoj čestici (uređenjem parkirališta na građevnoj čestici ili unutar građevine) na kojoj će se ostvariti namjeravani zahvat u prostoru, odnosno za koju se izdaje lokacijska dozvola i/ili akt kojim se odobrava građenje. Iznimno potreban broj parkirališnih mjesta, temeljen na normativima propisanim za svaku pojedinu namjenu - djelatnost dopušteno je smjestiti na zajedničkom parkiralištu smještenom neposredno uz zonu mješovite namjene u skladu sa sveukupnim odredbama ovog Plana.


41

Broj parkirališnih mjesta za osobna vozila određuje na slijedeći način:

U netto površinu iz prethodnog stavka ne uračunavaju se površine u kojima se ne odvija rad sa klijentima/strankama/građanima (sanitarni čvorovi i garderobe zaposlenika, spremišta i sl.). Ako se u istoj građevini obavljaju različite djelatnosti ili funkcije broj parkirnih mjesta se određuje prema tim djelatnostima ili funkcijama, a u skladu sa standardima odnosno dimenzioniranjem analitičkom metodom (kumulativno).

Pomorski promet Opća morska luka otvorena za javni promet - Ribarska koliba (J5) Planom je određena opća morska luka otvorena za javni promet lokalnog značaja – luka Ribarska koliba koja je određena na kartografskom prikazu br. 1 "Korištenje i namjena površina". Razgraničenje kopnenog i morskog dijela luke prikazano je na kartografskom prikazu br. 4. "Način i uvjeti gradnje". Površina kopnenog dijela luke iznosi cca 0,20 ha, a morskog cca 2,16 ha. Unutar površine namijenjene za opću luku otvorenu za javni promet Ribarska koliba mogu se odvijati sljedeće djelatnosti: - ribarski vez sa sljedećim djelatnostima i grupama djelatnosti:

- djelatnosti priveza i ribolova, - djelatnosti popravka brodova i čamaca koja je vezana uz popravak i održavanja ribarskih

plovila (manji popravci), - trgovačke djelatnosti: trgovina na veliko ribama, školjkama i rakovima, - uslužne djelatnosti: usluge u pomorskom prometu koje su vezane uz promet ribarskih

plovila i tereta, promidžba (reklama i propaganda), - prometne djelatnosti: prijevoz robe (tereta) cestom, morem i priobaljem koji je vezan za

prijevoz riba i ostalih morskih plodova, - prekrcaj tereta vezano uz prekrcaj ribe i ostalih morskih plodova, - obrazovne djelatnosti: obrazovanje vezano uz ribarstvo, - djelatnost klubova i ostalih vrsta članskih organizacija korisnika luke.

NAMJENA – DJELATNOST BROJ

PARKIRNIH MJESTA

za hotele, na jednu smještajnu jedinicu 1

za stan do 55 m2 netto površine 1

za stan od 55,01 m2 do 120 m2 netto površine 2

za stan veći od 120,01 m2 netto površine 3

za trgovinsku djelatnost, na 30 m2 netto površine 1

za uredsku djelatnost, na 30 m2 netto površine 1

za uslužnu djelatnost, na 15 m2 netto površine 1

za kulturne djelatnosti, na 7 sjedećih mjesta 1

za sportske dvorane, stadione, sport. terene, igrališta, na 10 sjedećih mjesta odnosno korisnika

1

za rekreacijsku djelatnost, na 500 m2 uređene brutto površine za rekreaciju 1

za ugostiteljske objekte iz skupine "restoran" i "barovi", na 15 m2 netto uslužnog prostora

1

za luke na svakih 10 vezova 1


42

- komunalni vez sa sljedećim djelatnostima i grupama djelatnosti: - djelatnosti priveza, i popravka brodova i čamaca korisnika, - uslužne djelatnosti: usluge u pomorskom prometu, djelatnosti putničkih agencija i

turoperatora, iznajmljivanje plovila, - sportske, rekreacijske i kulturne djelatnosti, - obrazovne djelatnosti: one koje su vezane uz plovila, plovidbu, jedrenje i sl. - djelatnost ostalih članskih organizacija koje su vezane uz plovidbu, jedrenje, ronjenje i sl.

- nautički vez sa sljedećim djelatnostima i grupama djelatnosti: - osnovna djelatnost pružanja usluga priveza, - djelatnosti popravka i održavanja plovila, - uslužne djelatnosti: taksi služba, usluge u pomorskom prometu, djelatnosti

putničkih agencija i turoperatora, iznajmljivanje plovila, djelatnosti promidžbe i sve ostale koje su srodne osnovnoj namjeni a koje ne ometaju funkcioniranje osnovne djelatnosti, odnosno ne utječu negativno na uvjete života i rada na susjednim građevnim česticama, neovisno o vrsti zagađenja,

- zdravstvene djelatnosti: sve osim bolničke i veterinarske djelatnosti, - obrazovne djelatnosti: one koje su vezane uz plovila, plovidbu, jedrenje i sl. - sve sportske i rekreacijske djelatnosti.

- Na kopnenom dijelu luke omogućava se smještaj djelatnosti u okviru djelatnosti navedenih u ovom članku uz uvjet da nije dopuštena gradnja građevina visokogradnje. Dopušteno je uređenje površina kao što su manipulativne površine, prostor za odlaganje brodova, biciklističke i pješačke staze i slično, postavljanje naprava i uređaja, te ostalih infrastrukturnih sadržaja, a sve u funkciji luke otvorene za javni promet. - Na morskom dijelu luke: omogućava se smještaj potrebne infrastrukture u funkciji luke otvorene za javni promet tj. smještaj pomorskih objekata u funkciji lučkih djelatnosti (rekonstrukcija/gradnja lukobrana, valobrana, gatova, pontona, radne obale, zaštitne obale i ostalih objekata u funkciji lučkih djelatnosti), odvijanje pomorskog prometa i plovidbe. Akvatorij luke se može opremiti svom potrebnom lučkom opremom i uređajima za sigurnost plovidbe i signalizacijom. Uređenje akvatorija luke podrazumijeva organizaciju koja omogućava odvijanje pomorskog prometa i pristup plovila planiranim sadržajima u luci, te opremanje potrebnom komunalnom infrastrukturom. Uvjeti i kriteriji priključenja na prometnu površinu, komunalnu i drugu infrastrukturu, određeni su sveukupnim Odredbama ovog Plana.

Planiran je kapacitet luke koji iznosi najviše 99 vezova za plovila duljine 8-15 m. Unutar obuhvata luke je planirano nasipavanje mora - Na dijelu luke koji će se realizirati

nasipavanjem nije dozvoljena gradnja građevina visokogradnje, osim specifičnih zahvata u morskim lukama. Obalna linija (površina za nasipavanje) je određena načelno na kartografskom prikazu br. 3:"Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora", te će se precizno odrediti detaljnijom projektnom dokumentacijom.


43

Kartografski prikaz_2.a. "Prometna, komunikacijska i komunalna infrastrukturna mreža – Prometni sustav"- Prijedlog plana


44

3.5 KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA Uz površine prometnih sustava, Planom su osigurane površine i trase sljedećih infrastrukturnih sustava:

- sustav elektroničke komunikacijske infrastrukture , - vodnogospodarski sustav, - energetski sustav.

Na kartografskom prikazu br. 4. „Način i uvjeti gradnje“ grafički su određeni uvjeti priključenja građevnih čestica/jedinstvenih obuhvata zahvata u prostoru na infrastrukturnu mrežu. Prikazan je mogući smjer priključenja svake površine na infrastrukturnu mrežu položenu na javnim površinama, ali ne i obavezan (priključenje može biti ostvareno sa bilo koje strane na javnu površinu). Priključci su prikazani načelno (simbolom) te će se točne pozicije planiranih priključaka odrediti detaljnijom projektnom dokumentacijom.

3.5.1. ELEKTRONIČKA KOMUNIKACIJSKA INFRASTRUKTURA Elektronička (nepokretna) komunikacijska mreža za pružanje javnih komunikacijskih usluga putem elektroničkih komunikacijskih vodova prikazana je na kartografskom prikazu br. 2.b. "Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža, Energetski sustav i komunikacije - Prometni sustav“. Izgradnja nove elektroničke komunikacijske infrastrukture u vidu kabelske kanalizacije svojom strukturom, kvalitetom i kapacitetom treba omogućiti pružanje različitih vrsta usluga, od osnovne govorne usluge do širokopojasnih usluga. Kabelsku kanalizaciju u pravilu treba polagati u koridorima prometnica, u zoni pješačkih staza ili zelenih površina.

Planirana kabelska kanalizacija gradi se u pravilu sa cijevima tipa PEHD promjera 50 i 75 mm,

ili PVC cijevima promjera 110 mm. Na mjestima izrade spojnica na položenim kabelima te kod planiranih distributivnih točaka, predviđa se ugradnja odgovarajućih montažnih kabelskih zdenaca različitih dimenzija ovisno o namjeni zdenaca. Lokaciju i veličinu zdenaca kao i odabir trase potrebno je usuglasiti i temeljiti na izvedbenim projektima ostale infrastrukture, a naročito projektu ceste. Dubina rova za polaganje cijevi između zdenaca treba biti tolika da je minimalna udaljenost od površine terena do tjemena cijevi u gornjem redu min 0.7 m. Na prijelazu prometnica taj razmak mora biti min 1,0 m. Uz trase kabelske kanalizacije moguća je postava potrebnih građevina i uređaja UPS -a (male zgrade, vanjski kabinet - ormarić i slično), sve sukladno posebnim stručnim uvjetima za smještaj ove vrste uređaja. Za smještaj UPS-a potrebno je osigurati cca 20 m2 prostora s mogućnošću neometanog pristupa servisnih vozila, a za smještaj telefonske govornice 2 m2. Tehnička rješenja za povezivanje korisnika na elektroničku komunikacijsku mrežu (za izgradn ju priključne kabelske kanalizacije) davati će operater (davatelj usluga nadležan za građenje, održavanje i eksploatiranje mreže) na zahtjev investitora tj. korisnika. Elektronička komunikacijska infrastrukturna mreža usmjeravajućeg je značenja i detaljno će se razrađivati odgovarajućom stručnom dokumentacijom. Prilikom izrade stručne dokumentacije dozvoljene su odgovarajuće prostorne prilagodbe (trase i lokacije određene ovim Planom mogu se mijenjati radi prilagodbe tehničkim rješenjima, obilježjima prostora, imovinsko-pravnim odnosima i slično), a promjene ne mogu biti takve da narušavaju opću koncepciju Plana.


45

Osnovna mreža određena ovim Planom nadograđivati će se sukladno potrebama korisnika i prilagođeno fazama realizacije (izgradnje). Pri projektiranju i izvođenju elektroničke komunikacijske infrastrukture obvezatno se pridržavati važećeg Zakona o elektroničkim komunikacijama kao i drugih važećih propisa.

Kartografski prikaz.2b: Prometna, ulična i komunalna infrastruktu rna mreža - Energetski sustav i komunikacije -

Prijedlog plana


46

3.5.2. VODNOGOSPODARSKI SUSTAV Vodoopskrba Razmještaj građevina i objekata vodoopskrbe prikazan je na kartografskom prikazu br. 2c. "Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža - Vodoopskrba, odvodnja i zaštita od štetnog djelovanja voda“. Zona UPU-a se nalazi u zoni utjecaja postojeće vodospreme Vidikovac (82 m.n.m). Planirani vodoopskrbni cjevovodi planiraju se izvesti u koridorima prometnica od cijevi Ø150mm i Ø100mm, a daljnji razvod mreže do krajnjih korisnika izvoditi će se prema stvarno utvrđenim potrebama korisnika sukladno uvjetima distributera (prema proračunu za svaki objekt). Vodovodna revizijska okna predviđaju se na svim mjestima grananja vodovodne mreže i na mjestima predviđenima za smještaj hidranata. Razvod hidrantske mreže planiran je sukladno Pravilniku o hidrantskoj mreži za gašenje požara (NN 6/08). Hidrante treba spojiti na vod lokalne mreže uz obaveznu ugradbu zasuna. Hidranti će se izvesti kao nadzemni na međusobnoj udaljenosti prema navedenom Pravilniku. Dubina rova za polaganje vodovodne cijevi mora biti na adekvatnoj dubini radi mehaničke zaštite i zaštite od smrzavanja. Najniže i najviše točke na cjevovodu potrebno je izvesti sa oknom muljnog ispusta i oknom sa zračnim ventilom, ukoliko za to postoji potreba. Križanja i paralelna vođenja s ostalim instalacijama (kanalizacija, energetski i telekomunikacijski kabeli i sl.) treba uskladiti sa uvjetima vlasnika instalacija.

Vodoopskrbna mreža prikazana na kartografskom prikazu usmjeravajućeg je značenja i detaljno će se razrađivati odgovarajućim stručnom dokumentacijom. Prilikom izrade stručne dokumentacije dozvoljene su odgovarajuće prostorne prilagodbe (trase i lokacije određene ovim Planom mogu se mijenjati radi prilagodbe tehničkim rješenjima, obilježjima prostora, imovinsko -pravnim odnosima i slično), a promjene ne mogu biti takve da narušavaju opću koncepciju Plana. Osnovna mreža određena ovim Planom nadograđivati će se sukladno potrebama korisnika i prilagođeno fazama realizacije (izgradnje). Projektiranje i izgradnja građevina za vodoopskrbu mora biti u skladu s posebnim propisima za ove vrste građevina. Odvodnja Razmještaj građevina i objekata odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda prikazan je na kartografskom prikazu br. 2c. "Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža - Vodoopskrba, odvodnja i zaštita od štetnog djelovanja voda“. Sustav odvodnje otpadnih voda planiran je kao razdjelni sustav što znači da se oborinske i sanitarne otpadne vode od vode zasebnim kanalizacijskim mrežama. Sanitarne otpadne vode Sve sanitarne otpadne vode iz objekata i građevina prikupljati će se na području obuhvata te će zajedničkim kolektorom voditi prema planiranoj crpnoj stanici Ribarska koliba. Planirana crpna stanica će se putem tlačnog voda spojiti na već izgrađeni gravitacijski cjevovod i otpadne vode će se potom odvoditi u smjeru centralnog uređaja za pročišćavanje otpadnih voda grada Pule. Alternativno se CS Ribarska koliba može spojiti na planiranu CS Delfin. Planirana crpna stanica mora imati adekvatni retencijski volumen za slučaj havarije i sigurnosni preljevni ispust u more. Obavezno je prilikom izvedbe osigurati dvostruko napajanje crpne stanice (el. energija i dizel agregat). Također je na ulazu u CS potrebno osigurati zaštitnu mrežu, koš, automatsku rešetku i


47

sl. radi zaštite crpki od plutajućih krupnijih predmeta u kanalizaciji. Postupanje s otpadnim vodama mora biti u skladu s Odlukom o odvodnji otpadnih voda grada Pule, a sve pravne i fizičke osobe dužne su otpadne vode ispuštati u građevine javne odvodnje putem kontrolnih okana. Odlukom o određivanju osjetljivog područja (NN 83/10) predmetna zona nalazi se u slivu osjetljivog područja u kojem je potrebno primijeniti kriterije kod pročišćavanja otpadnih voda sukladno Pravilniku o graničnim vrijednostima emisija u otpadnim vodama (NN 80/13 i 43/14). Također se prema Odluci o granicama vodnih područja (NN 79/10) predmetno područje nalazi unutar Jadranskog vodnog područja, a prema Pravilniku o granicama područja podslivova i malih slivova i sektora (NN 97/10) područje zahvata ulazi u Područje malog sliva »Raša – Boljunčica«,koje pripada pod sektor E. Područje se nalazi izvan zona sanitarne zaštite izvorišta vode za piće.

Oborinske otpadne vode Za odvodnju oborinskih voda sa javnih površina nadležan je upravitelj sustavom za odvodnju oborinske vode (komunalno društvo i jedinica lokalne samouprave). Oborinske vode s prometnih površina potrebno je prikupiti u kanalizaciju sustavom slivnika i linijskih rešetki koje imaju ugrađeni taložnik, radi prihvata plivajućih i krutih čestica u oborinskoj vodi, te tako obrađenu vodu ispustiti u okolno more preko separatora mineralnih ulja i ugljikovodika. Ostale oborinske vode (sa krovova građevina) ne moraju se pročišćavati preko separatora mineralnih ulja i ugljikovodika jer se smatraju relativno čistim vodama. Takve oborinske vode se također mogu prikupljati u spremnike i koristiti za zalijevanje zelenih površina unutar svake parcele.

Mreža odvodnje otpadnih voda prikazana na kartografskom prikazu usmjeravajućeg je značenja i detaljno će se razrađivati odgovarajućom stručnom dokumentacijom. Prilikom izrade stručne dokumentacije dozvoljene su odgovarajuće prostorne prilagodbe (trase i lokacije određene ovim Planom mogu se mijenjati radi prilagodbe tehničkim rješenjima, obilježjima prostora, imovinsko -pravnim odnosima i slično), a promjene ne mogu biti takve da narušavaju opću koncepciju Plana. Osnovna mreža određena ovim Planom nadograđivati će se sukladno potrebama korisnika i prilagođeno fazama realizacije (izgradnje) sukladno uvjetima nadležnog poduzeća. Kanalizacijski sustav otpadnih voda potrebno je izvesti od PEHD, poliesterskih, PVC ili jednako vrijednih cijevi (cijevi treba polagati u koridorima prometnica). Kolektori moraju biti strogo vodonepropusni radi zaštite tla, podzemnih voda i okoliša općenito, sa propisnim revizijskim oknima za čišćenje i održavanje kanala. Revizijska okna na trasi cjevovoda potrebno je izvesti kao montažna, monolitna ili tipska s obaveznom ugradnjom penjalica i poklopcima za prometno opterećenje prema poziciji na terenu (prometna, pješačka površina), a slivnike kao tipske s taložnicom. Projektiranje i izgradnja građevina i uređaja u sustavu odvodnje otpadnih voda mora biti u skladu s posebnim propisima za ove vrste građevina, a svi zahvati na sustavu odvodnje moraju biti usklađeni s odredbama Zakona o vodama i vodopravnim uvjetima i važećom Odlukom o odvodnji za predmetno područje.


48

Kartografski prikaz br. 2c. "Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža - Vodoopskrba, odvodnja i zaštita od štetnog djelovanja voda“ - Prijedlog plana


49

3.5.3 ENERGETSKI SUSTAV Elektroopskrba Razmještaj građevina i objekata elektroenergetske mreže prikazan je na kartografskom prikazu br. 2b. "Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža - Energetski sustav i komunikacije“. Planira se izgradnja jedne trafostanice 20/0,4 kV na lokaciji načelno ucrtanoj u grafičkom dijelu Plana. Točna lokacija trafostanice 20/0,4 kV odredit će se kroz dokumentaciju za ishođenje akta kojim se odobrava gradnja. Trafostanica će se graditi kao samostojeća građevina ili eventualno kao ugrađena u građevini. Ako se trafostanica 20/0,4 kV gradi kao samostojeća u vlasništvu distribucije, potrebno je osigurati zasebnu česticu minimalne veličine 5x5 m na način da trafostanica bude minimalno udaljena 1,00 m od granice čestice i 2,00 m od regulacijske linije. Pristup trafostanici mora biti nesmetan zbog potreba servisiranja, tehničkog održavanja i očitanja stanja brojila u pogledu pravno-imovinskog statusa i prometno (da imaju osiguran slobodan kolni pristup i da se može pristupiti teškim teretnim vozilom). Za eventualne nove kupce električne energije koji zahtijevaju vršnu snagu koja se ne može osigurati iz postojećih odnosno planiranih trafostanica 20/0,4 kV definiranih ovim Planom potrebno je osigurati novu lokaciju trafostanice 20/0,4 kV (kao samostojeću građevinu ili kao ugrađenu u građevini) unutar njegove građevne čest ice, odnosno zahvata u prostoru. Vodovi 20 kV naponskog nivoa izvodit će se isključivo podzemnim kabelima po načelnim trasama prikazanim u grafičkom dijelu Plana. Moguća odstupanja trasa bit će obrazložena kroz projektnu dokumentaciju, a točne trase odredit će se tek po određivanju mikro lokacija trafostanica. Trase buduće niskonaponske mreže nisu prikazane u grafičkom dijelu Plana već će se izvoditi prema zasebnim projektima. Niskonaponska mreža će se izvoditi kao podzemna ili kao nadzemna sa samonosivim kabelskim vodičima razvijenim na betonskim ili sl. stupovima. Rasvjeta cesta i pješačkih staza unutar Plana riješit će se zasebnim projektima, kojima će se definirati njen status, napajanje i upravljanje, tip stupova, njihov razmještaj u prostoru, odabir armatura i sijalica te traženi nivo osvijetljenosti. Uvjete (tehnička rješenja) za izgradnju elektroopskrbne mreže kao i uvjete priključka građevina na distributivnu elektroopskrbnu mrežu davati će operator distributivnog sustava (HEP ODS d.o.o. Elektroistra Pula) na zahtjev investitora tj. korisnika. Trase i lokacije uređaja elektroopskrbne mreže u ovom Planu su usmjeravajućeg značaja i razrađivati će se odgovarajućom stručnom projektnom dokumentacijom. Prilikom izrade projektne (izvedbene) dokumentacije, trase i lokacije uređaja koji su određeni ovim Planom mogu se mijenjati radi prilagodbe tehničkim rješenjima, imovinsko -pravnim odnosima i stanju na terenu. Promjene ne mogu biti takve da narušavaju opću koncepciju predviđenu ovim Planom. Osnovna mreža određena ovim Planom nadograđivati će se sukladno potrebama korisnika i prilagođeno fazama realizacije (izgradnje). Plinoopskrba Razmještaj građevina i objekata distributivne plinske mreže prikazan je na kartografskom prikazu br. 2b. "Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža - Energetski sustav i komunikacije“ Planom se predviđa plinofikacija područja kao dio budućeg sustava plinofikacije prirodnim plinom grada Pule i okolice. Do izgradnje plinovoda Planom se dopušta lokalno korištenje ukapljenog naftnog plina za grijanje i hlađenje građevina i pripremu tople vode. Kod polaganja plinovoda potrebno je zbog sigurnosnih razloga voditi računa o izboru trase, te


50

potrebnim sigurnosnim udaljenostima s obzirom na nadzemne građevinske objekte, podzemne objekte i komunalne instalacije, kategoriju zemljišta i tip uređene javne površine i dostupnost plinovodu u fazi korištenja i održavanju. Plinovod je potrebno podijeliti na sekcije koje su međusobno odijeljene zapornim organima koji su smješteni u zemlji ili vodonepropusnim oknima. Plinovode u pravilu treba polagati u koridoru prometnica ulica, pri čemu se cjevovodi moraju izvoditi kao srednje tlačni minimalnog tlaka 1 bar, a maksimalno 4 bara. Plinovod se planira od PEHD PE100 SDR11 S5 cijevi, a planirani promjeri plinovoda su d=160 mm, d=110 mm, d=90 m. Najmanji dozvoljeni razmak između plinske cijevi i ostalih uređaja i instalacija komunalne infrastrukture iznosi 1,0 m, od drvoreda i građevina iznosi 2,50 m, a najmanji dozvoljeni vertikalni razmak kod križanja s ostalim instalacijama iznosi 0,50 m. Plinske cijevi se polažu na pješčanu posteljicu, a debljina nadsloja iznad cijevi iznosi najmanje 0,90 m. Ukoliko se cjevovod mora polagati na manjim dubinama od 0,90 m, plinske se cijevi zaštićuju sa dodatnom če ličnom cijevi u koju se uvlači planirani cjevovod kako bi se izbjeglo pucanje cijevi uslijed prometnog opterećenja. Uvjete (tehnička rješenja) za povezivanje korisnika (građevina) na distributivnu mrežu (za izgradnju priključne distributivne kanalizacije/kućnog priključka) davati će davatelj usluga (distributer). Shodno tome potrebno je izraditi tehničku dokumentaciju priključnog plinovoda i plinske instalacije. Građenju se može pristupiti tek nakon odobrene tehničke dokumentacije od strane distributera plina. Osnovna mreža određena ovim Planom nadograđivati će se sukladno potrebama korisnika i prilagođeno fazama realizacije (izgradnje). Planiranje, izgradnja i korištenje građevina za transport plina mora biti u skladu s posebnim propisima za ove vrste građevina. Obnovljivi izvori energije

Planom se dopušta korištenje obnovljivih izvora energije (solarna energija -solarni fotonaponski paneli). Planom je dopuštena ugradnja solarnih fotonaponskih panela, manjih energetskih jedinica za proizvodnju električne i toplinske energije (kogeneracija) koja se može koristiti za zagrijavanje, odnosno hlađenje pojedinih građevina. Solarni fotonaponski paneli se mogu postavljati na krovove građevina ili kao pokrov iznad parkirališnih površina na način da ne ugroze statičku stabilnost građevine odnosno konstrukcije na koju se postavljaju. Dopušta se ugradnja toplinskih pumpi koje koriste energiju zemlje, podzemnih voda odnosno mora.

3.6. UVJETI ZA KORIŠTENJE, UREĐENJE I ZAŠTITU POVRŠINA Uvjeti smještaja građevina gospodarskih djelatnosti Smještaj građevina gospodarskih djelatnosti Planom je predviđen unutar površina koje su kartografskim prikazom br. 1. „Korištenje i namjena površina“ određene kao površine mješovite namjena - stambeno-poslovno-javna i društvena namjena (M) i gospodarske - poslovne - pretežito uslužne namjene (K1). Smještaj građevine i sadržaja gospodarskih djelatnosti je dopušten i unutar površine namjene javni trg (JT1).


51

Građevine gospodarskih djelatnosti razvrstane su na: - građevine ugostiteljsko – turističke namjene sa smještajnim kapacitetima, - građevine ugostiteljsko-turističke namjene sa smještajnim kapacitetima (hotel) sa kongresnom

dvoranom, - građevinu pretežito uslužne namjene (uslužna, ugostiteljska i trgovačka djelatnost, - građevine kombiniranih djelatnosti ukoliko se u njih smještaju gospodarske djelatnosti. Uvjeti smještaja građevina gospodarske ugostiteljsko – turističke namjene sa smještajnim kapacitetima u zoni mješovite namjene (M)

Zona mješovite namjene - stambeno-poslovno-javne i društvene (M) obuhvaća postojeće građevine ugostiteljsko-turističke namjene sa smještajnim kapacitetima. U ovoj zoni dopuštena je rekonstrukcija postojećih građevina i prenamjena u građevinu ugostiteljsko -turističke namjene sa smještajnim kapacitetima (hotel). Namjena i kapacitet građevina Namjena postojećih građevina u ovoj zoni je ugostiteljsko–turistička sa smještajnim kapacitetima. Građevine koje je dopušteno rekonstruirati mogu biti hoteli, te odgovarati uvjetima iz Pravilniku o razvrstavanju, kategorizaciji i posebnim standardima ugostiteljskih objekata iz skupine "Hoteli". Ukupni maksimalni dopušteni smještajni kapacitet za zonu mješovite namjene - stambeno-poslovno-javne i društvene (M) koja obuhvaća zone planskih oznaka 1 i 2 iznosi 120 kreveta. Veličina, tipologija i smještaj građevina na građevnoj čestici Lokacijski uvjeti vezani uz tipologiju građevina, minimalnu i maksimalnu površinu izgrađenosti, maksimalni koeficijent izgrađenosti, maksimalni koeficijent iskorištenosti, maksimalnu (najviš u) visinu i maksimalni broj nadzemnih etaža prikazani su u tablici u nastavku:

GRAĐEVINE UGOSTITELJSKO TURISTIČKE NAMJENE SA SMJEŠTAJNIM KAPACITETIMA

Brojčana oznaka zone iz grafičkog dijela Plana, kartografski prikaz br.4. "Način i uvjeti gradnje"

Tipologija građevina

Površina izgrađenosti

(m2) Maks. k-ig

Maks. k-is

Maks. (najviša)

visina (m)

Maks. broj

nadzemnih etaža

Min. Maks.

1 E/F 400 1241 0,8 3,2 10 3

- Dopuštena je izgradnja jedne podzemne etaže.

Osim ovih uvjeta potrebno je poštivati i mjere zaštite kulturnih dobara. Uvjeti smještaja građevine gospodarske ugostiteljsko turističke namjene sa smještajnim kapacitetima (hotel) sa kongresnom dvoranom u zoni mješovite namjene (M)

Na površini mješovite namjene - stambeno-poslovno-javne i društvene (M) dopuštena je gradnja nove građevine/rekonstrukcija postojećih građevina i prenamjena u građevinu ugostiteljsko -turističke namjene sa smještajnim kapacitetima (hotel) sa kongresnom dvoranom.


52

Namjena i kapacitet građevine Planirana namjena građevine je gospodarska - ugostiteljsko–turistička namjena sa smještajnim kapacitetima (hotel) sa kongresnom dvoranom.

Veličina, tipologija i smještaj građevine na građevnoj čestici Lokacijski uvjeti vezani uz tipologiju građevina, minimalnu i maksimalnu površinu izgrađenosti, maksimalni koeficijent izgrađenosti, maksimalni koeficijent iskorištenosti, maksimalnu (najvišu) visinu i maksimalni broj nadzemnih etaža prikazani su u tablici u nastavku:

GRAĐEVINA UGOSTITELJSKO TURISTIČKE NAMJENE SA SMJEŠTAJNIM KAPACITETIMA (HOTEL) SA KONGRESNOM DVORANOM

Brojčana oznaka zone iz grafičkog dijela Plana,

kartografski prikaz br.4. "Način i uvjeti gradnje"



(m2) Maks.

k-ig

Maks.

k-is

Maks.

(najviša) visina (m)

Maks.broj

nadzemnih etaža

Min. Maks.

2 E/F 400 692 0,8 3,2 12 3

- Dopuštena je izgradnja jedne podzemne etaže. Uvjeti smještaja građevine gospodarske uslužno-trgovačke namjene u zoni gospodarske poslovne - pretežito uslužne namjene (K1) Na površini gospodarske - poslovne - pretežito uslužne namjene (K1) dopuštena je rekonstrukcija postojeće građevine restorana.

Namjena građevine Namjena građevine je gospodarska - uslužno-trgovačka. Veličina i tipologija građevine na građevnoj čestici Lokacijski uvjeti vezani uz tipologiju građevina, minimalnu i maksimalnu površinu izgrađenosti, maksimalni koeficijent izgrađenosti, maksimalni koeficijent iskorištenosti, maksimalnu (najvišu) visinu i maksimalni broj nadzemnih etaža prikazani su u tablici u nastavku:

GRAĐEVINE GOSPODARSKE NAMJENE – USLUŽNO-TRGOVAČKA




(m2) Maks. k-ig

Maks. k-is

Maks. (najviša)

visina (m)

Maks.broj

nadze-mnih etaža

Min. Maks.

3 poslovna namjena - pretežito uslužna

E/F 400 648 0,8 2,4 8 2

- Dopuštena je izgradnja jedne podzemne etaže.


53

Uvjeti smještaja građevine gospodarsko-uslužno-trgovačke namjene na javnom trgu (JT1)

Na površini javnog trga - glavnog (JT1) je određena površina planske oznake zone 7b koja je prikazana na kartografskom prikazu br. 4."Način i uvjeti gradnje", a na kojoj je dopuštena rekonstrukcija postojeće građevine "bivšeg" kampa i prenamjena u građevinu gospodarsko -uslužno-trgovačke namjene za prateće sadržaje u funkciji ove zone. Namjena građevine Planirana namjena postojeće građevine "bivšeg" kampa (planske oznake zone 7b) je gospodarska uslužno-trgovačka - prateći sadržaji (informacijski-punkt, manji ugostiteljski sadržaji, trgovine dnevnim tiskom, suvenirnice, uslužne djelatnosti kao što su agencije i slični sadržaji) u funkciji ove zone. Veličina, tipologija i smještaj građevine na građevnoj čestici Lokacijski uvjeti vezani uz tipologiju građevine, minimalnu i maksimalnu površinu, izgrađenosti, maksimalni koeficijent izgrađenosti, maksimalni koeficijent iskorištenosti, maksimalnu (najvišu) visinu i maksimalni broj nadzemnih etaža prikazani su u tablici u nastavku:

GRAĐEVINE GOSPODARSKE NAMJENE – USLUŽNO-TRGOVAČKA - prateći sadržaji



Površina izgrađenosti (m2)

Maks. k-ig

Maks. k-is

Maks. (najviša)

visina (m)

Maks.br nadze-mnih etaža

Min. Maks.

7b A postojeća 150 0,8 1,6 7 2

- Nije dopuštena izgradnja podzemne etaže. Uvjeti smještaja građevina kombiniranih djelatnosti u zoni mješovite namjene (M)

Na površini mješovite namjene - stambeno-poslovno-javne i društvene (M) dopuštena je gradnja nove građevine/rekonstrukcija postojećih građevina i prenamjena u građevine kombiniranih djelatnosti. Namjena i kapacitet građevina Namjena postojećih građevina u ovoj zoni je kombinirana. Ukupni maksimalni dopušteni smještajni kapacitet za zonu mješovite namjene - stambeno-poslovno-javne i društvene (M) koja obuhvaća zone planskih oznaka 1 i 2 iznosi 120 kreveta. Veličina, tipologija i smještaj građevina na građevnoj čestici Lokacijski uvjeti vezani uz tipologiju građevina, minimalnu i maksimalnu površinu izgrađenosti, maksimalni koeficijent izgrađenosti, maksimalni koeficijent iskorištenosti, maksimalnu (najvišu) visinu i maksimalni broj nadzemnih etaža prikazani su u tablici u nastavku:


54

GRAĐEVINE KOMBINIRANIH DJELATNOSTI




(m2) Maks. k-ig

Maks. k-is

Maks. (najviša)

visina (m)

Maks. broj

nadzemnih etaža

Min. Maks.

1 E/F 400 1241 0,8 3,2 10 3

- Dopuštena je izgradnja jedne podzemne etaže. Uvjeti smještaja građevina kombiniranih djelatnosti u zoni mješovite namjene (M)

Na površini mješovite namjene - stambeno-poslovno-javne i društvene (M) dopuštena je gradnja nove građevine/rekonstrukcija postojećih građevina i prenamjena u građevine kombiniranih djelatnosti. Namjena i kapacitet građevina Namjena postojećih građevina u ovoj zoni je kombinirana. Ukupni maksimalni dopušteni smještajni kapacitet za zonu mješovite namjene - stambeno-poslovno-javne i društvene (M) koja obuhvaća zone planskih oznaka 1 i 2 iznosi 120 kreveta. Veličina, tipologija i smještaj građevina na građevnoj čestici Lokacijski uvjeti vezani uz tipologiju građevina, minimalnu i maksimalnu površinu izgrađenosti, maksimalni koeficijent izgrađenosti, maksimalni koeficijent iskorištenosti, maksimalnu (najvišu) visinu i maksimalni broj nadzemnih etaža prikazani su u tablici u nastavku:

GRAĐEVINE KOMBINIRANIH DJELATNOSTI




(m2) Maks. k-ig

Maks. k-is

Maks. (najviša)

visina (m)

Maks. broj

nadzemnih etaža

Min. Maks.

1 E/F 400 1241 0,8 3,2 10 3

- Dopuštena je izgradnja jedne podzemne etaže. Uvjeti smještaja građevina društvenih djelatnosti (sportsko -rekreacijskih građevina - prateći sadržaji u zoni sportsko-rekreacijske namjene (R))

Na površini sportsko-rekreacijske namjene - rekreacija (R2) su određene površine planskih oznaka 4b i 4c koje su prikazane na kartografskom prikazu br. 4."Način i uvjeti gradnje", a na kojima je dopuštena rekonstrukcija postojećih građevina "bivšeg" kampa i prenamjena u sportsko-rekreacijske građevine za prateće sadržaje u funkciji ove zone.

Namjena građevine Planirana namjena postojećih građevina "bivšeg" kampa (planske oznake 4b i 4c) je sportsko -rekreacijska namjena - prateći sadržaji (spremišta, iznajmljivanje sportske opreme, sanitarni čvorovi i slični sadržaji) u funkciji sadržaja sportsko -rekreacijske zone R2.


55

Veličina, tipologija i smještaj građevina na građevnoj čestici Lokacijski uvjeti vezani uz tipologiju građevina, minimalnu i maksimalnu površinu izgrađenosti, maksimalni koeficijent izgrađenosti, maksimalni koeficijent iskorištenosti, maksimalnu (najvišu) visinu i maksimalni broj nadzemnih etaža prikazani su u tablici u nastavku:

Građevine SPORTSKO-REKREACIJSKE NAMJENE - prateći sadržaji



Površina izgrađenosti (m2)

Maks. k-ig

Maks. k-is

Maks. (najviša)

visina (m)

Maks.broj nadze-mnih etaža

Min. Maks.

4a sportsko-rekreacijski - prateći sadržaji

A postojeća 80

0,8 0,8 4 1 4b

20

- Nije dopuštena izgradnja podzemne etaže. Uvjeti i način gradnje stambenih građevina

Na površini mješovite namjene - stambeno-poslovno-javne i društvene (M) dopuštena je rekonstrukcija postojećih građevina i prenamjena u građevine stambene namjene. Namjena građevine Planirana namjena građevina je stambena namjena.

Veličina, tipologija i smještaj građevine na građevnoj čestici Lokacijski uvjeti vezani uz tipologiju građevina, minimalnu i maksimalnu površinu izgrađenosti, maksimalni koeficijent izgrađenosti, maksimalni koeficijent iskorištenosti, maksimalnu (najvišu) visinu i maksimalni broj nadzemnih etaža prikazani su u tablici u nastavku:

GRAĐEVINA STAMBENE NAMJENE




(m2) Maks. k-ig

Maks. k-is

Maks. (najviša)

visina (m)

Maks. broj

nadzemnih etaža

Min. Maks.

2 E/F 400 1241 0,8 3,2 10 3

-Dopuštena je izgradnja jedne podzemne etaže. Detaljniji uvjeti gradnje/rekonstrukcije građevina unutar obuhvata Plana su određeni Odredbama za provedbu ovog Plana.

Grafički dio uvjeta i načina gradnje/rekonstrukcije građevina prikazani su na kartografskom prikazu br. 4. „Način i uvjeti gradnje“.


56

Kartografski prikaz br.4: "Način i uvjeti gradnje" - Prijedlog plana


57

UVJETI UREĐENJA JAVNIH I OSTALIH ZELENIH POVRŠINA Javne i ostale zelene površine planirane ovim Planom prikazane su u grafičkom dijelu Plana na kartografskom prikazu br. 1. "Korištenje i namjena površina" i kartografskom prikazu br.4 "Način i uvjeti gradnje", na kojem su označene kao:

- javne zelene površine - dječje igralište i vježbalište (Z2) (planska oznaka zone 5), - zaštitne zelene površine (Z) (planska oznaka zone 6a), - zaštitne zelene površine - mediteranski vrt (Z) (planska oznaka zone 6b).

Na području obuhvata Plana potrebno je prilikom ozelenjivanja koristiti autohtone i udomaćene biljne vrste a postojeće elemente autohtone flore sačuvati u najvećoj mogućoj mjeri te integrirati u krajobrazno uređenje. Potrebno je u najvećoj mjeri očuvati područja prekrivena autohtonom vegetacijom. Mogućnosti i uvjeti za postavljanje privremenih građevina i manjih montažnih prijenosnih i pokretnih naprava na javnim zelenim površinama određuju se primjenom posebnog propisa Grada Pule.

Javne zelene površine - dječje igralište i vježbalište (Z2)

Unutar površine javnih zelenih površina - dječje igralište i vježbalište (Z2) (planska oznaka zone 5) mogu se uređivati dječje igralište, vježbalište sa fitnes spravama za vježbanje u vanjskom prostoru i parkovne površine u koje su integrirani elementi opreme za dječja igrališta, sprave za vježbanje te ostali elementi urbane opreme. Građevine niskogradnje, poput potpornih zidova, puteva, stepenica i slično treba harmonično uskladiti s tokom i karakterom postojećeg terena i njegovim prirodnim značajkama. Planom se omogućuje postavljanje odmorišta s klupama, koševima za otpatke, ostale urbane opreme, info tablama i rasvjete. Zaštitne zelene površine (Z) Unutar zaštitnih zelenih površina (Z) mogu se uređivati parkovne površine (planska oznaka zone 6a) i tematski park - vrt mediteranskog bilja i sl. (planska oznaka 6b). Planom se omogućuje postavljanje odmorišta s klupama, koševima za otpatke, ostale urbane opreme, info tablama i rasvjete. Unutar zaštitnih zelenih površina mogu se uređivati javne pješačke površine, te javna dječja igrališta. Na dječja igrališta se mogu postavljati elementi opreme za dječja igrališta. Zaštitne zelene površine uređuju se pretežito kroz očuvanje postojeće vegetacije te u z dopunu novim visokim autohtonim zelenilom. Sportsko-rekreacijska namjena - rekreacija (R2) U sklopu sportsko - rekreacijske namjene - rekreacija (R2) (planske oznake 4a) mogu se graditi sportski tereni (košarkaški, odbojkaški, tenis igrališta, igralište za mini golf, boćalište i ostala sportska igrališta i površine, uređivati trim staze i slično). U sklopu sportsko-rekreacijske namjene - rekreacija (R2) mogu se uređivati parkovi, pješačke staze, odmorišta, platoi (popločene površine) i sl. sadržaji. Planom se omogućuje postavljanje odmorišta s klupama, koševima za otpatke, ostale urbane opreme, info tablama i rasvjete.


58

Ukoliko će se uređivati trim staze, potrebno ih je trasirati uz što manje intervencije u prirodni ambijent, pri čemu je potrebno skladno integriranje u cjelovito uređenje i oblikovanje prostora. Oprema koja će se postavljati na ove površine mora se odabirom materijala i forme uklopiti u okruženje. Najmanje 30% površine zona planske oznake 4a mora biti hortikulturno uređeno. Mješovita namjena - stambeno-poslovno-javna i društvena namjena (M) i gospodarska - poslovna - pretežito uslužna (K1) Na površinama mješovite namjene - stambeno-poslovno-javna i društvena namjena (M) i gospodarske - poslovno - pretežito uslužne (K1) nisu planirane javne zelene površine.

Kolne i parkirališne površine Na zaštitim zelenim površinama u koridoru ceste upućuje se na suvremeno oblikovanje i formiranje zaštitnih zelenih poteza sadnjom drvoreda autohtonih i udomaćenih stablašica ili grmolikih biljaka. Na površini javnog parkirališta P1 potrebno je integrirati zelene površine u obliku sadnje autohtonih i udomaćenih stabala drveta, grmolikih biljaka kao i travnatih površina. Javne pješačke površine i trgovi Vodove infrastrukture je potrebno ukopati, a mikro trase odabrati prilikom izvođenja tako da se najmanje ugrozi žilje vrijednih stablašica. Iznad podzemne infrastrukture i u njenoj blizini saditi nisko i srednje visoko grmlje, trajnice i travnjake čiji korijenje ne prelazi dubinu 50 cm. Stablašice saditi na udaljenosti većoj od 2,0 m od podzemne infrastrukture, odnosno 1,0 m od ruba tvrde površine. Udio zelenila unutar površina javnih trgova se ne određuje.

3.6.2. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH VRIJEDNOSTI I POSEBNOSTI I KULTURNO -POVIJESNIH I AMBIJENTALNIH CJELINA Mjere zaštite prirodnih vrijednosti i posebnosti Na području obuhvata Plana nema zaštićenih prirodnih vrijednosti temeljem Zakona o zaštiti prirode. Planom obuhvaćeno područje se većim dijelom nalazi unutar područja Zelene cjeline od lokalnog gradskog značaja (planska zaštita) i prostora ograničenja (područje Grada Pule je smješteno unutar Zaštićenog obalnog područja mora - ZOP) područja od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku, te je tomu shodno pridržavati se svih propisa vezanih za reguliranje pravila u prostoru vezanih za ta područja.


59

Područje ekološke mreže RH - natura 2000

Plan obuhvatom ulazi unutar slijedećih područja Nacionalne ekološke mreže: - Područje očuvanja značajnih za vrste i stanišne tipove - POVS: Akvatorij zapadne Istre

(HR 5000032), - Područja očuvanja značajnih za ptice - POP ( Područja posebne zaštite - SPA): Akvatorij

zapadne Istre (HR1000032).

Ciljevi, mjere i način provedbe očuvanja ciljanih vrsta ptica propisani su Pravilnikom o ciljevima očuvanja i osnovnim mjerama za očuvanje ptica u području ekološke mreže (NN br. 15/14), dok ciljevi, mjere i način provedbe očuvanja ciljanih vrsta osim ptica i staništa u području ekološke mreže nisu dodatno propisani zakonom predviđenim Pravilnikom. Mjere zaštite kulturno - povijesnih i ambijentalnih cjelina Unutar područja obuhvata Plana nalazi se građevina/sklop građevina skromne ambijentalne vrijednosti gradskog značaja iz skupine "B" kategorije "4". Za navedenu građevinu je dopuštena izmjena arhitektonske strukture i pojedinih elemenata konstrukcije uz očuvanje izvornih elemenata pročelja. Na tim je građevinama moguće preoblikovati sve one arhitektonske elemente, kako u oblikovanju pročelja tako u volumenu zgrade, koji ne predstavljaju bitne determinante njihovog oblikovanja u odnosu na vrijeme nastanka. Obnovljena građevina mora biti uvjetovana izvornim stanjem, a uklanjaju se samo neadekvatni suvremeni dodaci. Načelno se dozvoljava određena zamjena postojećih elemenata novima, ali poštujući uvijek osnovnu tipološku strukturu i karakteristiku postojećeg arhitektonskog i urbanog tkiva. Na građevinama ove skupine dozvoljava se korištenje potkrovlja ukoliko unutarnje dimenzije i prilazi takvim prostorima omogućuju takav zahvat. U tom smislu omogućuje se mjestimično postavljanje horizontalnih i vertikalnih otvora ugrađenih u krovnu konstrukciju (krovne kućice), poštujući vijence i druge izvorne arhitektonske elemente građevine. Na ovim građevinama dopuštena je rekonstrukcija uz uvjete određene ovim Planom. Ako se pri izvođenju građevinskih ili bilo kojih drugih radova koji se obavljaju na površini ili ispod površine tla, na kopnu, u vodi ili moru naiđe na arheološko nalazište ili nalaze, osoba koja izvodi radove dužna je prekinuti radove i o nalazu bez odgađanja obavijestiti nadležno tijelo koje će u svoje daljnje postupke voditi sukladno odredbama Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN br. 69/99, 151/03, 157/03, 87/09, i 88/10 NN 61/11 , NN 25/12, NN 136/12 , NN 157/13).

Pokrivenost obuhvata Plana navedenim područjima prikazana je na kartografskom prikazu br. 3 "Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina"

http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2011_06_61_1366.html





60

Kartografski prikaz br. 3 "Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina" - Prijedlog plana


61

3.7. SPRJEČAVANJE NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ U obuhvatu Plana ne dopušta se razvoj djelatnosti koje ugrožavaju zdravlje ljudi i štetno djeluju na okoliš. Mjere sprečavanja nepovoljnog utjecaja na okoliš obuhvaćaju skup aktivnosti usmjerenih na očuvanje okoliša, i to čuvanjem i poboljšanjem kvalitete voda, zaštitom i poboljšanjem kakvoće zraka, smanjenjem prekomjerne buke i mjerama posebne zaštite. 3.7.1. Postupanje s otpadom Na području obuhvata Plana postupanje s otpadom će se riješiti u skladu sa Zakonom o održivom

gospodarenju otpadom (NN br. 94/13 Grad Pula). Namjenom prostora, odnosno gradnjom građevina predviđenih namjena na prostoru obuhvata Plana ne planira se gospodarska djelatnost koja u proizvodnom procesu proizvodi opasan otpad.

U okviru cjelovitog sustava gospodarenja otpadom komunalni i ostali kruti otpad zbrinjavat će se organiziranim prikupljanjem komunalnog otpada u Gradu Puli, odvozom koji će se vršiti prema komunalnom redu javnog komunalnog poduzeća. Prikupljanje i odlaganje komunalnog i ostalog krutog otpada obavljat će se prema odgovarajućem općem propisu o uvjetima za izgradnju prostora i uređaja za prikupljanje i odnošenje otpadnih tvari iz građevina, te njihovo odlaganje na određeno mjesto, kao i prema Zakonu o otpadu, te važećim propisima o komunalnom redu na području Grada Pule. Provođenje mjera za postupanje s komunalnim otpadom osigurava Grad, a skuplja ga ovlaštena pravna osoba. Prostor za odlaganje otpada na pojedinoj građevnoj čestici mora biti postavljen na za to odgovarajuće dostupno i zaštićeno mjesto uz pristupnu prometnicu. Uspostavit će se izdvojeno prikupljanje korisnog otpada, i to odgovarajućim standardnim kontejnerima grupiranim za više vrsta korisnog otpada (obavezno: staklo, metal, papir, limenke, a alternativno i za istrošene baterije). Odvojeno skupljanje ovih vrsta otpada svaki proizvođač dužan je osigurati na vlastitoj građevnoj čestici.

3.7.2. Zaštita tla Osnovne mjere zaštite tla postižu se građenjem na terenima povoljnih geotehničkih karakteristika, te dokazivanjem potrebite stabilnosti i nosivosti tla. Racionalnim korištenjem prostora namijenjenog gradnji, uz ograničavanje izgrađenosti građevnih čestica te planiranjem javnih zelenih i pješačkih površina sačuvat će se kvaliteta gradskog prostora.


62

3.7.3. Zaštita i poboljšanje kakvoće zraka Na području obuhvata Plana, kakvoća zraka je I. kategorije – čist, te preventivnim mjerama treba sačuvati postojeću kakvoću zraka. Na području obuhvata Plana ne dopušta se razvoj djelatnosti koje bi ugrožavale zdravlje ljudi i štetno utjecale na okoliš. Osnovna je svrha zaštite i poboljšanja kakvoće zraka očuvati zdravlje ljudi, biljni i životinjski svijet te kulturne i druge materijalne vrijednosti. 3.7.4. Čuvanje i poboljšanje kvalitete voda Područje obuhvata Plana nalazi se izvan zona sanitarne zaštite područja pulskih bunara i izvora

prema "Odluci o zonama sanitarne zaštite izvorišta vode za piće u Istarskoj županiji" (Službene novine Istarske županije br. 12/05 i 2/11). Zaštita podzemnih voda određuje se mjerama za sprečavanje i smanjivanje onečišćenja, prije svega izgradnjom sustava odvodnje i obveznim priključenjem potrošača vode na sustav odvodnje. Prikupljanje sanitarnih potrošnih voda potrebno je obavljati na način da se otpadne vode iz zgrada prije ispuštanja u sustav otpadnih voda pročiste sukladno Pravilniku o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda (NN br. 80/13, 43/14, 27/15 i 3/16). Kod kuhinja, re storana i sl. potrebno je izgraditi separatore ulja i masti u sklopu svake građevine prije priključenja na kolektor sanitarnih voda. Na otvorenim ili slično uređenim površinama, (manipulativne površine, parkirališta) gdje su mogući izljevi ulja, benzina i drugih zagađivača (ugljikovodika) potrebno je izgraditi separatore ulja i ugljikovodika kao i slivnika s taložnicom ( sa svrhom prihvata pijeska i plivajućih tvari) kako bi se adekvatno prikupile i pročistile oborinske vode. Tek tako pročišćenu vodu smije se ispuštati u kolektor oborinskih voda odnosno priobalno more.

Na području obuhvata Plana more je definirano kao II. razred kvalitete. Na području obuhvata Plana je obalno more namijenjeno luci otvorenoj za javni promet lokalnog značaja, te je obavezno održati postojeću kakvoću mora. 3.7.5. Zaštita od buke Mjere zaštite od buke zasnivaju se na Zakonu o zaštiti od buke slijedom principa uvažavanja buke kao onečišćenja i degradacije kvalitete okoliša. Unutar područja obuhvata Plana područje ugroženosti bukom se nalazi uz sadržaje ugostiteljstva i zabave pa je u tim dijelovima i zonama potrebno provoditi mjere za smanjenje buke do razine određene važećim zakonskim propisima.


63

3.7.6. Zaštita od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti

Mjere zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti temelje se na polazištima i ciljevima Plana, pri čemu je organizacija i namjena prostora planirana integralno s planiranjem zaštite, što se posebno ističe određenim načinom gradnje, gustoćom izgrađenosti i gustoćom korištenja zone.

Sklanjanje ljudi Izgradnja skloništa i drugih zahvata za zaštitu korisnika prostora , materijalnih i drugih dobara predviđa se u skladu sa zonama ugroženosti Grada Pule, koje su određene sukladno odredbama Pravilnika o kriterijima za određivanje gradova i naseljenih mjesta u kojima se moraju graditi skloništa i drugi objekti za zaštitu. Zaštita stanovništva od ratnih opasnosti i elementarnih nepogoda provodit će se gradnjom odnosno uređivanjem zahvata za zaštitu, čija će se vrsta, otpornost i kapacitet određivati temeljem posebnog propisa Grada Pule. Sklanjanje korisnika prostora će se provoditi korištenjem najbližih izgrađenih skloništa, te u slučaju potrebe prilagođavanjem prigodnih, podrumskih i drugih građevina za funkciju sklanjanja korisnika prostora. Uzbunjivanje i obavješćivanje stanovništva Područje obuhvata Plana pokriveno je sustavom javnog uzbunjivanja građana (sirena za uzbunjivanje) koji je potrebno uključiti u jedinstveni sustav putem ŽC 112 Pazin. Ovim Planom određena je lokacija sirene za uzbunjivanje na smještajnoj građevini sa kongresnom dvoranom (numerička oznaka br.2), a prikazana je na kartografskom prikazu br.4. „Način i uvjeti korištenja“. Putovi evakuacije stanovništva za slučaj elementarnih nepogoda definirani su kartografskim prikazom br. 4. „Način i uvjeti korištenja“. Privremena površina za prikupljanje evakuiranih osoba van zona urušavanja (površina ribarskog trga JT3) definirana je unutar područja obuhvata Plana, a prikazana je na kartografskom prikazu br. 4 „Način i uvjeti korištenja“. Privremena površina za odlaganje materijala od urušavanja (javno parkiralište P1) definirana je unutar područja obuhvata Plana, a prikazana je na kartografskom prikazu br. 4. „Način i uvjeti korištenja“. U svrhu zaštite stanovništva od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti sve građevine unutar obuhvata Plana u sklopu kojih se očekuje okupljanje većeg broja ljudi, moraju definirati način vlastitog sustava uzbunjivanja sukladno posebnom Propisu. Potrebno je održavati evakuacijske putove kako bi se evakuacija mogla nesmetano i učinkovito provoditi. U planiranju gradnje građevina potrebno je posebno voditi računa o izgrađenosti zemljišta, međusobnoj udaljenosti objekata, udaljenosti neizgrađenih površina za sklanjanje i evakuaciju od susjednih građevina kao i njezinoj veličini te udaljenost građevina od ruba javne površine. Također je potrebno osigurati nesmetan prolaz žurnim službama.


64

3.7.7. Zaštita od požara Zaštita od požara temelji se na zakonima, propisima i normama koje uređuju tu problematiku, a provodi se u skladu s Procjenama ugroženosti od požara, Planovima zaštite od požara i kategorijama ugroženosti od požara građevina, građevinskih dijelova i otvorenih prostora, odgovarajućim ustrojem motriteljsko-dojavne službe te profesionalnim i dobrovoljnim vatrogastvom. Tijekom gradnje građevina potrebno je primjenjivati zakone, pravilnike i ostale propise koji osiguravaju:

- racionalnu vatrootpornost građevine, - brzo napuštanje ugrožene građevine, dijela građevine ili otvorenog prostora, - sigurnost susjednih građevina u odnosu na zapaljenu, srušenu ili na drugi način

ugroženu građevinu, - pristupačnost građevini ili području za potrebe vatrogasne intervencije ili pomoći.

Tehnološki procesi u kojima se koriste ili proizvode zapaljive tekućine i plinovi ili eksplozivne tvari, mogu se obavljati samo u građevinama ili njenim dijelovima koji su izgrađeni sukladno važećim propisima koji uređuju tu problematiku. Građevine koje se grade kao ugrađene ili poluugrađene moraju uz sus jedni zid imati izveden protupožarni zid minimalne otpornosti dva sata. Ukoliko se izvodi goriva krovna konstrukcija, protupožarni zid mora presijecati čitavo krovište. Za potrebe gašenja požara u hidrantskoj mreži treba, ovisno o broju korisnika, osigura ti potrebnu količinu vode i odgovarajućeg tlaka. Radi omogućavanja spašavanja osoba iz građevina i gašenja požara na građevini ili otvorenom prostoru, planirani su vatrogasni pristupi, prilazi i površine za operativni rad vatrogasnih vozila. 3.7.8. Zaštita od potresa Za područje obuhvata Plana osnovni stupanj seizmičnosti iznosi 7°MCS. Protupotresno projektiranje i građenje (tehnika gradnje i izbor materijala) treba provoditi sukladno zakonskim propisima kojima će se kod rekonstrukcije postojećih, te izgradnje novih građevina osigurati otpornost na potres do 7°MCS. Prohodnost puteva za intervenciju i pravaca evakuacije osigurana je međusobnom udaljenošću planiranih građevina, pri čemu je potrebno nastojati udovoljiti načela minimalne udaljenosti H1/2+H2/2+5 m.


65

Opasnosti od prirodnih uzroka

Olujno nevrijeme i jak vjetar Izbor građevnog materijala, a posebno za izgradnju krovišta i nadstrešnica potrebno je prilagoditi jačini vjetra, poštujući proračune ali i iskustva povijesne arhitekture na ovim prostorima. Kod hortikulturnog uređenja treba birati autohtono i udomaćeno bilje dubljeg korijena i otpornog na vjetar.

Zaštita od ionizirajućeg zračenja

Unutar obuhvata Plana nije dozvoljena realizacija novih zahvata u prostoru u kojima se koristi tehnologija i materijali s ionizirajućem zračenjem kao i obavljanje djelatnosti koje proizvode kemijski ili biološki toksični otpad, te otpad koji se može svrstati u skupinu lakozapaljivih ili eksplozivnih tvari. Zaštita od tehničko – tehnoloških katastrofa i većih nesreća u gospodarstvu i prometu Unutar obuhvata Plana nisu evidentirane ili planirane građevine i djelatnosti koje u tehnološkom procesu koriste ili prevoze opasne tvari što bi moglo prouzročiti eventualne tehničko -tehnološke nesreće, pa se planom ne propisuju mjere posebne zaštite. Unutar obuhvata Plana nisu evidentirane i ne planiraju se lokacije odlagališta otpada i divljih deponija. Unutar obuhvata Plana nisu evidentirana područja na kojima bi se mogla pojaviti klizišta ili poplave, pa se planom ne propisuju mjere zaštite od klizanja tla i zaštita od poplave.

3.8. SPRJEČAVANJE STVARANJA ARHITEKTONSKO-URBANISTIČKIH BARIJERA

Na području obuhvata Plana potrebno je primjenjivati urbanističko - tehničke uvjete i normative za sprečavanje stvaranja arhitektonsko - urbanističkih barijera, u skladu s posebnim propisima. Građevine unutar obuhvata Plana moraju biti projektirane na način da je osobama smanjene pokretljivosti osiguran nesmetan pristup, kretanje, boravak i rad. Potrebno je, u skladu s posebnim propisima, osigurati određen broj PGM za osobe sa smanjenom pokretljivošću u odnosnu na ukupni propisani broj PGM, te izvoditi pristupe pješačkim prijelazima na križanjima sa skošenim rubnjacima, kako bi se osiguralo nesmetano kretanje osoba sa smanjenom pokretljivošću.

URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA RIBARSKA...

Documents

Transcript of URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA RIBARSKA...