2.2. Upute za oblikovanje seminarskog radaNaputak za oblikovanje seminarskoga rada sadrži pet kategorija i sve je potrebno iskorisiti u oblikovanju rada. a). Student je dužan napisati jedan seminarski rad na odabranu ili zadanu temu te predati ga u pisanome obliku (pisano računalom, veličinom slova 12 (Times New Roman ili Arial), s proredom 1,5) prije prijave pisanoga ispita, budući da je to uvjet za prijavu ispita. Pisani rad obasiže minimalno 8 stranica teksta (14.400 slovnih znakova), bez popisa literature. Potrebno se, takoder, konzultirati s voditeljicom kolegija oko literature i ostalih pitanja vezanih uz oblikovanje rada. b). Gramatička i pravopisna točnost uvjet su za pozitivnu ocjenu rada. c). Svaki rad mora sadržavati: naslovnu stranicu (a ona sadrži: ime sveučilišta, odjela, studija - na vrhu, naslov seminarskoga rada – u sredini, ime i prezime studenta, ime i prezime mentora, kolegij, mjesto i datum kada je napisan rad – na dnu), sadržaj s brojevima stranica, uvod, razradu (koja se slobodno naslovljuje), zaključak, popis literature. d). U oblikovanju teksta studenti su dužni koristiti se europskim sustavom pismenog oblikovanja stavka (odjeljka). To znači da se samo prvi redak uvuče desno 5-10 slovnih mjesta te da se svi podnaslovi, naslovi s decimalnim sustavom kao i sva nabrajanja po vertikali također uvlače1. Oblikovanje rada u tom kontekstu se takoder ocjenjuje. e). U svojim seminarskim radovima studenti su dužni koristiti se europskim sustavom pozivnih bilježaka i citiranja literature, odnosno europskim (pod)sustavom pozivnih bilježaka i citiranja literature ispod teksta (u podnožju stranice) koji detaljno mogu proučiti u metodolološkim udžbenicima ili priručnicima. On se koristi radi veće preglednosti i manjega utroška vremena tijekom čitanja pisanoga rada. Ovdje će se pravila tog sustava navesti ukratko: Pozivne bilješke se pišu na kraju citata arapskim brojevima (redoslijedom od prvoga nadalje; ne kreće se na svakoj stranici iznova) u obliku eksponenta1, a isti taj broj ponovi se u pozivnoj bilješci na dnu teksta. Pozivne bilješke se od teksta odvajaju jednom crtom dužine četiri do pet centimetara. Bitno je poštovati pravilo koje kaže da pozivnih bilježaka mora biti bar onoliko koliko i pozivnih bilježaka u popisu literature. Kad prvi put citiramo naslov, potrebno je o njemu zapisati sve podatke: prezime i ime autora (ili više njih, ako ih je do tri; ako ih je više od tri onda se koristimo hrvatskom kraticom i dr.), naslov djela (u kurzivu, ako je riječ o nazivu knjige, časopisa ili novina; ako je riječ o naslovu članka koji se nalazi u nekoj knjizi, časopisu ili novinama pišemo ga "u navodnim znakovima"), broj knjige ili sveska, izdanje djela (ako nije riječ o prvom izdanju), mjesto izdanja, izdavač, godina izdanja te stranica s koje se citira tuđu tekst (ako se parafrazira tuđi tekst koji je napisan na više stranica onda se naznačuju sve stranice – str. 115-119).2

Svaki sljedeći put kada koristite podatke iz istoga naslova njega donosimo u skraćenom obliku 3. Kratice koristimo u hrvatskom, ne latinskom obliku. Plagijat (prezentiranje tuđega rada – u cjelini ili dijelovima, kao svojega) neće se tolerirati