Upute za pisanje diplomskog rada€¦ · Web viewSVEUČILIŠTE U ZADRU Upute za pisanje diplomskog...
Transcript of Upute za pisanje diplomskog rada€¦ · Web viewSVEUČILIŠTE U ZADRU Upute za pisanje diplomskog...
ODJEL ZA SOCIOLOGIJUSVEUČILIŠTE U ZADRU
Upute za pisanje diplomskog rada
Zadar, lipanj 2006.
1
1. Opće odredbe i struktura rada
Diplomskim kao završnim radom na studiju sociologije student/ica pokazuje
da je sposoban/na samostalno napisati znanstveni rad iz područja sociologije.
Diplomski rad treba zadovoljavati formu, strukturu i izvedbu znanstvenog teksta.
Posebnu pažnju student/ica mora posvetiti točnom, pravilnom i preciznom korištenju
teorija, teorijskih koncepata, rezultata istraživanja i analiza autora/ica iz područja
sociologije.
Student/ica predlaže temu diplomskog rada, koja se konačno definira u
dogovoru s mentorom/icom. Nakon određivanja početne literature, student/ica treba
pokazati samostalnost, inicijativnost i sposobnost sociološkog zaključivanja u daljnjoj
izvedbi i razradi teme, konzultiranju literature te definiranju cijelog rada.
Posebnu pažnju treba posvetiti znanstvenoj istinitosti i utemeljenosti te
akademskom poštenju i povjerenju. Stoga je prilikom korištenja argumenata drugih
autora/ica nužno navesti cjelovitu bibliografsku jedinicu, odnosno slijediti preciznost i
korektnost u citiranju, parafraziranju i sažimanju raznih autora/ica i izvora. Diplomski
radovi koji to ne slijede ili u kojima su dijelovi teksta plagirani, ne mogu se prihvatiti
kao diplomski rad na Odjelu za sociologiju.
Prema vrsti i metodama koje koristi, diplomski rad može načelno biti:
teorijski rad,
teorijsko-empirijski rad,
istraživanje: kvalitativno,
kvantitativno.
Po svojoj strukturi, izvedbi i konačnom proizvodu teorijski i teorijsko-
empirijski radovi mogu biti pregledni ili, pak, izvorni znanstveni rad. Kvalitativna i
kvantitativna istraživanja su izvorni znanstveni radovi. No, svaki diplomski rad treba
sadržavati osobni doprinos studenta/ice u vidu komentara i interpretacije.
Vrsta diplomskog rada određivat će i elemente od kojih se on sastoji.
Teorijski i teorijsko-empirijski radovi su strukturirani na sljedeći način:
2
1. Sažetak (na hrvatskom i engleskom jeziku, kako je navedeno niže u
dokumentu),
2. Uvod,
3. Razrada teme po poglavljima,
4. Zaključak,
5. Literatura.
Diplomski rad koji je izvještaj kvantitativnog ili kvalitativnog istraživanja
treba se sastojati od sljedećih elemenata:
1. Sažetak (na hrvatskom i engleskom jeziku, kako je navedeno niže u
dokumentu),
2. Uvod,
3. Ciljevi i hipoteze,
4. Metode i postupci (istraživanja),
5. Rezultati (istraživanja),
6. Rasprava,
7. Zaključak,
8. Prilozi (upitnici, protokoli interviewa, dokumenti i sl.),
9. Literatura.
Dužina rada ograničena je na 25 do 35 kartica, ne računajući naslovnicu,
sadržaj i stranicu sa sažecima. Jedna kartica iznosi 1800 znakova (s razmacima) ili
prosječno 30 redova sa 60 znakova u retku. Odnosno, jedna kartica teksta obuhvaća
oko 300 riječi. Tablice i prikazi ne ulaze u zbroj kartica teksta.
Prilikom pisanja diplomskog rada, u poopćenim se raspravama i primjerima
preporuča ravnopravno korištenje ženskog i muškog roda, odnosno zamjenica "ona" i
"on".
Tekst treba formatirati na sljedeći način:
pismo ('font'): Times New Roman, veličina 12
margine: lijevo i desno 3,17, gore i dolje 2,54 (to su podrazumijevane
vrijednosti u MS Word aplikaciji kod veličine papira A4)
prored: 1,5
3
stranice numerirane rednim brojem u donjem desnom kutu
naslovnicu, stranice sa sadržajem i sažetkom nije potrebno numerirati
tekst pisati s obostranim poravnanjem („justify“)
početak svakog novog paragrafa treba uvući (1,27 cm, što je
podrazumijevana vrijednost kod definicije paragrafa u Word aplikaciji)
glavni naslovi napisani podebljanim slovima (bold) s brojčanom oznakom,
a podnaslovi kurziv ('italic') također s brojčanom oznakom.
npr. 1. Uvod
2. Sociološki pristupi analizi novih medija
2.1. Analiza internetskih stranica
za sve dijelove teksta koji se žele istaknuti koristiti kurziv ('italic') a ne
bold ili podcrtano
za dodatna objašnjenja koristiti podbilješke ('footnote'), a ne krajnje
bilješke (end note). Veličina pisma za podbilješke neka bude 10.
način navođenja literature ('harvardski' ili abecedni stil): sažeto navedeno
niže u dokumentu
PROPISANA STRUKTURA RADA NALAZI SE NA SLJEDEĆE TRI STRANICE.
4
Naslovnica (tvrdi uvez)
SVEUČILIŠTE U ZADRUODJEL ZA SOCIOLOGIJU
(veličina 14)
Ime i prezime studenta/ice (centrirano, veličina 14)
NASLOV RADNJE(centrirano, velikim tiskanim slovima, bold, (veličina 16)
DIPLOMSKI RAD(veličina 14)
Mentor/ica: titula, ime i prezime (lijevo poravnanje, veličina 14)primjeri znanstvenih i nastavnih titula: Mr. sc.; Dr. sc.; Doc. dr.; Prof. dr.
Zadar, mjesec i godina obrane diplomskog rada (centrirano, veličina 14)
Prvi list
5
PRAZAN
6
Drugi list
Sadržaj(centrirano)
Navesti naslove poglavlja i podpoglavlja s brojčanom oznakom te s brojem stranice na kojoj započinju. Sadržaj ne smije biti duži od jedne stranice. Ne numerirati.
7
Treći list
Naslov rada na hrvatskom i engleskom jezikuIme i prezime studenta/ice
(centrirano)
Sažetak:na hrvatskom jeziku do 250 riječi (prored 1)
Sažetak (Abstract):na engleskom jeziku (prored 1)
Ključne riječi: 3-5 na hrvatskom jeziku
Ključne riječi (Key words): 3-5 na engleskom jeziku
Sažetak (po izboru):na nekom drugom jeziku, do 250 riječi (prored 1)
Sve unutar jedne stranice. Ne numerirati.
8
Nadalje
Po strukturi navedenoj na stranici 2 i 3. Ovdje ukratko navedeno.
Teorijski i teorijsko-empirijski radovi:
1. Uvod,
2. Razrada,
3. Zaključak,
4. Literatura.
Izvještaj kvantitativnog ili kvalitativnog
istraživanja:
1. Uvod,
2. Ciljevi i hipoteze,
3. Metode i postupci,
4. Rezultati,
5. Rasprava,
6. Zaključak,
7. Prilozi,
8. Literatura.
9
2. Naputci o navođenju literature i citiranju
Ovdje su sažeti naputci o navođenju literature i citiranju, a za dodatne naputke
o izradi znanstvenih članaka, konzultirati sljedeću literaturu:
Silobrčić, V. (2003) Kako sastaviti, objaviti i ocijeniti znanstveno djelo, 5. izd.
Zagreb: Medicinska naklada.
Vujević, M. (2000) Uvod u znanstveni rad. Zagreb: Školska knjiga.
Zelenika, R. (2000) Metodologija i tehnologija izrade znanstvenog i stručnog
djela, 4. izd. Rijeka: Ekonomski fakultet / Ljubljana: Ekonomska
fakulteta Univerze.
Milas, G. (2004) Istraživačke metode u psihologiji i drugim društvenim
znanostima. Jastrebarsko: Naklada Slap.
Razni web izvori.
Kako navoditi literaturu?
Imena autora/ica s godinom objavljivanja citiranog djela koja se koriste u
tekstu obavezno se navode u samome tekstu. Svi spomenuti/e autori/ce moraju biti
navedeni/e u popisu literature. Prema potrebi, ime se navodi na početku, u sredini ili
na kraju rečenice. U druga dva slučaja, ime se navodi u zagradama zajedno s godinom
objavljivanja.
Primjer:
Silobrčić (2003) objašnjava kako se izrađuje znanstveni članak.
Na početku znanstvenog članka potrebno je napisati sažetak (Silobrčić, 2003).
Prilikom citiranja, originalni tekst se stavlja u navodnike, a uz godinu se
navodi i stranica s koje je tekst preuzet.
Primjer:
„U zasebnom disciplinarnom bavljenju klasičnim sociološkim teorijama
uglavnom se koriste dva pristupa: povijesno-kronološki i problematski“ (Kalanj, 2005:
22).
Ukoliko se navode teze autora/ice posredno prema nekoj drugoj publikaciji,
potrebno je navesti imena oba autora/ice, a u popisu literature navesti publikaciju iz
koje se argument preuzima.
Primjer:
10
Horton problematizira klasičnu raspravu o znanstvenoj naspram magijsko-
religijskoj misli (Horton, 1973; prema Kalanj, 2005).
Popis literature (referenci) nalazi se na kraju diplomskog rada. Piše se
abecednim redom bez rednih brojeva. Ako se spominje više djela istog autora/ice,
prvo se navode ona novijeg datuma. Dodatno, ako se koristi više djela istog autora/ice
objavljena iste godine, uz godinu se pridodaje slovo abecede, kako bi se djela
razlikovala prilikom navođenja u tekstu.
Prored za jedan navod u popisu je 1, a između dva navedena djela u popisu
literature potrebno je ostaviti razmak (prazan red). U slučaju da je navedena referenca
duža od jednog reda, tekst u donjim redovima se uvlači.
Knjige se u popisu literature navode na sljedeći način:
Prezime autora/ica, inicijal imena. (godina izdavanja) Naslov knjige. Grad
izdavanja: ime izdavača.
Primjer:
Simmel, G. (2001) Kontrapunkti kulture. Zagreb: Naklada Jesenski i Turk.
Radovi iz zbornika navode na sljedeći način:
Prezime autora/ice, inicijal imena. (godina izdavanja) Naslov rada iz zbornika.
U: Prezime urednika/ce, inicijal imena. (po potrebi: ur. ili ed.) Naslov
zbornika. Grad izdavanja: ime izdavača.
Primjer:
Raboteg-Šarić, Z. (2003) Obitelj u suvremenom društvu: promjene u strukturi obitelji i kvaliteta obiteljskih odnosa. U Dulčić, A. (ur.) Jednoroditeljske obitelji: osobni doživljaj i stavovi okoline. Zagreb: Državni zavod za zaštitu obitelji, materinstva i mladeži.
Članci iz časopisa se navode na sljedeći način:
Prezime autora/ice, inicijal imena. (godina izdavanja) Naslov rada. Naslov
časopisa, volumen časopisa (broj časopisa): stranice.
Primjer:
Topolčić, Davor (2001) Muškarci to ne rade: rodno segregirana podjela rada u obitelji. Društvena istraživanja 10 (54-55): 767 – 789.
Radovi koji se citiraju s internetskih stranica, navode se na sljedeći način:
11
Prezime autora/ice, inicijal imena (godina ako je ima) Naslov teksta.
Internetska adresa (obnovljeno: datum; posjećeno: datum)
Primjer:
Habermas, J. (1996) Georg Simmel on Philosophy and Culture: Postscript to a Collection of Essays. http://www.chicago.edu/research/jnl-crit.inq/v22/v22n3.habermas.html (posjećeno: 25. kolovoza. 2003.)
Kako parafrazirati, citirati i sažimati?
Uz precizno navođenje izvora, argumenti drugih autora/ica uglavnom se
prenose na tri načina:
citiranjem,
sažimanjem,
parafraziranjem.
Citiranje jest doslovno preuzimanje manjeg dijela originalnog teksta.
Sažimanjem se vlastitim riječima ukratko prenose glavne ideje ili rezultati drugog/e
autora/ice. Parafraziranje podrazumijeva indirektno citiranje, odnosno uključivanje
većeg dijela teksta drugog/e autora/ice u vlastiti tekst. U parafrazi se isključivo svojim
riječima prenosi originalni dio teksta slijedeći njegove temeljne postavke. Nije nužno
potrebno doslovno pratiti strukturu originalnog dijela, budući da je cilj parafraze
pojašnjavanje preuzetih argumenata i njihovo korištenje u vlastitom tekstu. Zato je
parafrazirani dio jednake dužine ili čak duži od originala.
12
3. Naputci za izradu tabličnog i grafičkog prikaza
Suvišno je prikazivati iste podatke ili rezultate istraživanja i tablično i grafički.
3.1. Tablice
a)Svaka tablica mora imati redni broj i naslov. Naslov mora biti kratak i jasan.
Vrlo su česti naslovi iz kojih se ne može shvatiti koji se podatci u tablici nalaze. Ne
može se očekivati da će čitatelj/ica to saznati iz teksta.
b)Naslov tablice nalazi se iznad tablice. Iza broja tablice ne dolazi točka (vidi
primjer ispod). Naslov tablice piše se u stilu normal. Prored teksta u naslovu tablice je
1 (ne 1,5 kao u ostalom tekstu). Veličina slova je 11 (ne 12 kao u ostalom tekstu).
c)Treba izbjegavati okomite crte u tablicama, a vodoravnim treba odvajati tek
zaglavlje tablice od ostalog dijela, ili pak neke cjeline tablice međusobno.
d)Vrijednosti u redovima ili pak stupcima treba logički poredati (npr. logično
je da se najprije prikaže aritmetička sredina, pa onda standardna devijacija, a ne
obrnuto).
e)Ukoliko se neki podatak iz tablice želi dodatno objasniti, to se može učiniti
ispod tablice s manjim pismom veličine 8 do 10 sa slijedećim oznakama i to redom
prva oznaka s '*', druga s '†', treća s '‡', četvrta s '&'...
f) Navođenje tablice u tekstu radi se preko rednog broja (npr. vidi tablicu 3; ili
u tablici 3 nalaze se rezultati...).
g)Tablica treba biti centrirana na stranici.
h)Aritmetička sredina se piše s jednom decimalom, standardna devijacija i
parametri statističkih testova (pr. t ili F vrijednost) s dvije, te p vrijednost s tri
decimale.
Primjer tablice organizirane prema gornjim naputcima
13
Tablica 3 Stavovi studenata prve i završne godine prema znanosti i
alternativnoj medicini na tri različita fakulteta.
Znanost* Alternativna medicina†
Godina N M±SD F p M±SD F pEkonomija Prva 50 70.2±8.04 0.124 0.731c 43.6±5.43 0.233 0.655
Završna 45 69.6±7.73 44.0±5.16Ukupno 95 69.9±7.82 43.8±5.28
Elektrotehnika i Prva 47 70.2±8.77 0.013 0.946c 43.2±5.67 0.023 0.901računarstvo Završna 50 70.3±12.48 43.1±6.56
Ukupno 97 70.3±10.79 43.1±6.16
Medicina Prva 43 70.1±6.94 15.458 <0.001c 41.2±4.75 30.492 <0.001Završna 40 77.4±9.75 35.1±5.54Ukupno 83 73.6±9.13 38.3±5.95
Ukupno Prva 140 70.2±7.98 0.001 0.99d 42.7±5.33 2.61 0.08Završna 135 72.2±10.77 7.335 0.001d 41.0±6.92 30.77 <0.001Ukupno 275 71.2±9.48 4.182 0.016e 41.9±6.23 24.15 <0.001
* Najmanja vrijednost=20, Najveća vrijednost=100. Manji ukupni rezultat na skali upućuje na manje pozitivan stav prema znanosti i znanstvenom istraživanju. †b Najmanja vrijednost=13, Najveća vrijednost=65. Manji ukupni rezultat na skali upućuje na manje pozitivan stav prema alternativnoj medicini.
14
3.2. Grafički prikazi
a) Svaki grafički prikaz (svaka ilustracija koja nije tablica) mora imati redni
broj i naslov te po potrebi i legendu. Svaki grafički prikaz mora biti sam za sebe jasan.
Naziv grafičkog prikaza je slika.
b) Redni broj i naslov grafičkog prikaza (slike) nalazi se ispod grafičkog
prikaza.
c) Navođenje grafičkog prikaza u tekstu čini se preko rednog broja slike (npr.
vidi sliku 1)
d) Veličina slova i prored naslova grafičkog prikaza isti je kao i kod tablica.
Vidi primjer dolje.
e) Grafički prikaz treba biti centriran na stranici
Primjer grafičkog prikaza
Slika 1. Udio korištenja računala prema mrežnim uslugama i servisima između studenata prve i završne godine studija sociologije pri Sveučilištu u Zadru.
15
4. Statistički simboli i statističke vrijednosti u tekstu
a) svi statistički simboli, kako u tablicama tako i u tekstu pišu se kosim
slovima (italik), osim grčkih slova
b) ukoliko se statistički simboli koriste u tekstu, moraju sadržavati toliko
informacija da čitatelji u potpunosti mogu razumjeti tekst.
1. kod analize varijance: F = 9.45; p < 0.01; (2 i 40 su stupnjevi slobode)
2. ili za t-test: t = 1.54; p > 0.05
3. ili za Pearsonov koeficijent korelacije: r = -0.65; p < 0.01
4. kod hi-kvadrat testa treba navesti χ2 = 9.76; p < 0.01
Simboli nekih najčešće korištenih statističkih vrijednosti:
Simbol značenje Simbol značenje
M aritmetička sredina N ukupni broj ispitanika u uzorku
SD standardna devijacija n broj ispitanika u poduzorku
df stupnjevi slobode z z - vrijednost
r Pearsonov koeficijent korelacije R Koeficijent multiple korelacije
F F-omjer kod analize varijance χ2 hi – kvadrat test
t t - test Σ zbroj
p Vjerojatnost ('stat. značajnost testova) rs Spearmanov (rang) k. korelacije
β Standardizirani koeficijent u multiploj regresiji
Cronbachov indeks int. konzistencije
16