Uprava Podravke u radnom posjetu Makedoniji održala ... u, kao što je re kao, oba smjera dakle, ka...
Transcript of Uprava Podravke u radnom posjetu Makedoniji održala ... u, kao što je re kao, oba smjera dakle, ka...
www.podravka.com
Godina XLVI • Broj 1830 • Petak, 9. ožujka 2007.ISSN - 1330-5204
Posljednjih pet godina Podravka bilježi stabilnost u poslovanju u Makedoniji, posebno rastu plasmana roba iz vlastitoga proizvodnog programa
Uprava Podravke u radnom posjetu Makedoniji održala sjednicu u Skoplju
Makedonija - tržište koje obećava
Str. 4 - 5
Nova marketinška kampanja za Vegetu
Predsjednik i članovi Uprave Podravke u razgovoru s makedonskim novinarima
Radnicama Podravke prigodni darovi za Međunarodni dan žena Str. 3
Razgovor s novinarima o poslovanju i planovima Podravke u MakedonijiVeć je sjednica Uprave Po
dravke u Skoplju izazvala veliku pozornost makedonskih elektroničkih i tiskanih medija. U gotovo jednosatnom razgovoru s novinarima predsjednik Uprave Podravke Darko Marinac, član Uprave za inozemna tržišta Goran Markulin i direktor Podravke u Makedoniji Rajko Gospodnetić odgovarali su na bezbroj pitanja o poslovnim planovima na
še tvrtke u toj zemlji, o proširenju poslovanja te poslovnoj suradnji s makedonskim kompanijama na zajedničkoj proizvodnji. Neizostavna pitanja bila su i o mogućim Podravkinim akvizicijama nekolicine makedonskih tvrtki. Ističući zainteresiranost za povećanje plasmana naših roba na tom tržištu, te razvoj ukupnog poslovanja u, kao što je rekao, oba smjera dakle, ka
ko na plasmanu Podravkinih roba na police makedonskih trgovina, tako i na izvozu sirovina i gotovih proizvoda iz Makedonije za druga tržišta na kojima Podravka posluje, Darko Marinac je najavio skore susrete i razgovore s predstavnicima nekoliko makedonskih kompanija koje su pokazale zanimanje za proizvodnju roba pod Podravkinom robnom markom.
Središnja tema radne sjednice Uprave Podravke i dijela izvršnog menadžmenta
prodaje na inozemnim tržištima zajedno s vodećim timom Podravkine kompanije u Makedniji, održana početkom tjedna u Skoplju, bila je analiza dosadašnjeg poslovanja na makedonskom tržištu te sagledavanje budućnosti za plasman roba na sve zahtjevnijem tržištu tog dijela europskog jugoistoka. Naime, Podravka je na makedonskom tržištu intenzivno prisutna još iz vremena postojanja nekadašnje zajedničke države, a u
posljednjem je desetljeću prolazila različite faze rezultata poslovanja. Međutim, u posljednjih pet godina bilježi stabilnost u poslovanju, posebno rastu plasmana roba iz vlastitog proizvodnog programa. To je ocijenjeno vrlo bitnom i ohrabrujućom činjenicom u procjenama poslovne budućnosti, posebno stoga što su pred Podravkin tim u Makedoniji postavljeni vrlo zahtjevni zadaci daljnji veći rast prodaje, povećanje tržišnog udjela u sve većoj i žešćoj internacionalnoj konkurenciji i proširenje asortimana roba ko
je se nude makedonskom potrošaču.
U Makedoniji je nešto više od dva milijuna stanovnika, od čega je gotovo jedna trećina koncentrirana u glavnom gradu Skoplju. Društveni bruto proizvod približio se lanjske godine iznosu od tek 1.800 eura po glavi stanovnika, što tu državu svrstava među ne baš bogate. Doda li se tome i prosječna plaća od oko 220 eura, uz činjenicu da je više nezaposlenih nego zaposlenih među radnoaktivnim stanovništvom (manje od 400 tisuća), onda se dobiva potpuni
ja slika o ekonomskim potencijalima i kupovnoj moći. Unatoč tome, Podravka svojom dugogodišnjom prisutnošću na tom tržištu i sustavnim radom ne velike, ali dobro organizirane i obučene ekipe u Makedoniji, osvaja sve više prostora u rastućoj trgovačkoj mreži. Uprava Podravke odala je priznanje djelatnicima makedonske kompanije na čelu s direktorom Rajkom Gospodnetićem te direktorima prodaje Zoranom Stoilkovskim i marketinga Sašom Gregurićem, posebno ističući vrlo ambiciozne planove za ovu i sljedećih nekoliko godina. n
Susret s ministricom ekonomije Verom Rafajlovskom
Za dvodnevnog boravka u Skoplju predsjednik Uprave Podravke Darko Marinac susreo se i s ministricom ekonomije u Vladi Republike Makedonije Verom Rafajlovskom. U razgovoru s ministricom sudjelovali su i član Uprave Goran Markulin i direktor Podravkine tvrtke u Makedoniji Rajko Gospodnetić. Darko Marinac upoznao ju je s poslovanjem Podravke, s posebnim naglaskom na tamošnje tržište. Promet roba ostvaren aktivnostima Podravke u toj zemlji u oba smjera lanjske je godine nadmašio iznos od deset milijuna eura. Ministrica Rafajlovska najviše se zanimala za mogućnosti unapređenja izvoza makedonskih roba na strana tržišta kroz poslovnu suradnju s Podravkom.
� Broj 1830 • Petak, 9. ožujka 2007. �Broj 1830 • Petak, 9. ožujka 2007.
Piše: Željko Krušelj
Predizborno je vrijeme, pa se lansiranjem stranačkih programa skupljaju
simpatije potencijalnih birača. Tu je priliku iskoristio i oporbeni SDP, koji se, nakon optužbi da je u mandatu kad je obnašao vlast predaleko otišao u poticanju gospodarskog neoliberalizma, pokušava vratiti socijaldemokratskom nasljeđu. Račanova stranka, pojednostavljeno rečeno, želi pridobiti naklonost radnika i socijalno ugroženih slojeva, dakle onih koji ne participiraju na tržištu kapitala. Logična je posljedica toga i program koji je napravio dr. Ljubo Jurčić, bivši ministar i neslužbeni kandidat SDPa za budućeg premijera. U njemu je jedna točka izazvala posebnu pozornost, izazvavši oštre polemike u stručnoj javnosti, pa i izravne osude HNSa, koji je SDPov potencijalni koalicijski partner.
Riječ je o ideji da se uvede porez na kapitalnu dobit, dakle na zaradu koja
se ostvaruje burzovnom prodajom dionica ili vlasničkih udjela preko njihove nominalne vrijednosti. Jurčić to objašnjava potrebom izjednačavanja dohotka od rada i dohotka od kapitala. Sadašnji sustav smatra socijalno nepravednim, jer se na i na malu plaću mora plaćati porez, dok su zarade od kupoprodaje dionica, koliko god one iznosile, neoporezive. Tako ispada, barem po interpretaciji te stranke, da porez plaćaju i socijalno ugroženi, a toga su oslobođeni oni koji spadaju u krug najbogatijih.
Problem je, međutim, u tome što je situacija na hrvatskom tržištu vrije
dnosnica daleko od standarda razvijenih zemalja. Tamo je porez na kapitalnu dobit uobičajen, pa se i u svakom poslovnom rječniku on navodi kao “oporeziva kategorija”. Obično iznosi 20ak posto od ostvarenog prihoda. Ipak, ima zemalja, poput Švicarske ili Belgije, gdje privatna lica ne plaćaju porez na takve prihode od vlastite financijske imovine, a u nizu njih, recimo Njemačkoj, uvedeni su postoci na koje se on obračunava.
Najžešći je u komentaru SDPova programa bio Radimir Čačić, ko
ji ga je, vođen svojim menadžerskim instinktom, označio
kao “demagošku poruku”, još slikovitije kao “ubijanje vola zbog juhe od repa”. Željko Kardum, glasnogovornik Zagrebačke burze, tvrdi, pak, da bi takav porez na malom financijskom tržištu kao što je hrvatsko “proizveo potpuno suprotan učinak od najavljenog”. Time je želio kazati da bi financijski efekti takvoga čina bili minimalni, ali da bi zato poruka potencijalnim ulagačima bila negativna.
Identičnu je tezu dodatno pojasnio i ekonomski analičar Velimir Šonje, koji sma
tra da bi preuranjeno i preagresivno uvođenje te vrste poreza moglo “potaknuti bijeg kapitala u inozemstvo ili nagnati bogatiji sloj da se umjesto štednji investicijama okrene potrošnji”. Potonje bi posljedice, naime, imale gotovo pogibeljni učinak na proces investiranja, čijom razinom Vlada i gospodarstvenici ionako nisu zadovoljni. Opasnost je tim realnija ima li se u vidu da je u posljednje vrijeme bilo više upozorenja, pogotovo od poslovnično najaktivnijih austrijskih investitora, da se prilikom ulaganja suočavaju s previše administrativnih barijera. A kapital uvijek ide tamo gdje ima manje zapreka, a i gdje su, dakako, manji porezi.
Zato je i jedan novinski analitičar ustvrdio da bi porez na kapitalni
prihod mogao biti početak lanca smanjivanja gospodarske aktivnosti, a njegova su posljedica i manje ubranih poreza i prireza, samim tim i manje izdvajanja za socijalne programe. Proizlazi, dakle, da bi porezno traganje za socijalno pravednijim sustavom moglo onima ugroženima donijeti još manje sredstava nego što ih sada imaju. Naime, i ciljevi Jurčićeva programa, a to je rast BDPa od najmanje 67 posto godišnje, zasnivaju se na pojačavanju svih ekonomskih aktivnosti, znači i onih investicijskih. Proizlazi da je spomenuta mjera, koja barem u određenoj mjeri “hladi” dioničare, u kontradikciji sa željenim procvatom hrvatskog gospodarstva. Iako iz SDPovih redova stižu tumačenja da paniku zapravo šire burzovni mešetari, kojima je uzlet dioničarstva prilika za prekomjernu dobit, činjenica je da su skeptični i stručnjaci koji svoj profesionalni ugled zasigurno neće ugroziti zbog interesa onih koji bi željeli više zaraditi.
Interesantno je da je SDPovu najavu komentirao i osobno premijer Ivo Sana
der, nazvavši je preuranjenom, jer tržište dionica još nije dovoljno razvijeno. Slično razmišlja i Čačić, koji bi sadašnje stanje u cilju jačanja dioničarstva zadržao još pet godina, a onda bi se moglo razmišljati o tome kako to pitanje i porezno riješiti. n
NAŠA POSLA
Dvojbena ideja o porezu na kapitalnu dobit
∆
Jurčićev bi koncept, smatraju analitičari, mogao biti početak lanca smanjivanja gospodarske aktivnosti, a njegove su posljedica i manje ubranih poreza i prireza, samim tim i manje izdvajanja za socijalne programe
Razgovor: Jasna Mujadžić - direktorica Podravka International Australia
U Australiji nastojimo uz Vegetu plasirati što više proizvoda iz Podravkinog asortimanaPiše: Ines BanjaninSnimio: Nikola Wolf
Podravka u Australiji kao internacional postoji već 13 godina, a još 1995. godi
ne Vegeta je uvrštena u prvi trgovački lanac i tu je počeo Podravkin uzlazni trend i odmak od trenda etničkog proizvoda. Direktorica Podravkinog internacionala u Australiji Jasna Mujadžić na dalekom tržištu poput Australije ima svojevrsnu diplomatsku ulogu predstavljanja Podravkinih proizvoda, ali i naše zemlje.
Naš je biznis u svim internacionalima od osnivanja evoluirao i krenuo u različitim pravcima, ali svima nam je zajednička prodaja Podravkinih proizvoda i bitni moto da smo, ma gdje bili, dio naše korporacije istaknula je u uvodu našeg razgovora Jasna Mujadžić.
• Kako “pokrivate” tržište Australije?
S obzirom na veličinu tog tržišta i zahtjevnost teritorija koji pokrivamo bilo bi dobro da nas je više od postojećeg broja. Samo za putovanje s jedne strane kontinenta na drugu potrebno je pet sati avionom. Jedna od specifičnosti Australije je fluktuacija kadrova. To je zemlja koja nema problem nezaposlenosti, barem ne na onoj razini koja je prisutna u europskim zemljama, pogotovo u Hrvatskoj te je nezaposlenost tek pet posto. Mladi školovani ljudi mogu birati poslove i u principu mijenjaju radna mjesta svake dvije do tri godine, tražeći bolje plaćen ili manje frustrirajući posao. S tim se problemom fluktuacije kadrova susrećem konstantno. Naš tim je sastavljen šaroliko kao i cijelo australsko društvo (Australac, Poljakinja, Slovenka) te mladi stručnjaci porijeklom Hrvati, ali koji su po svojim radnim i životnim navikama Australci.
• Koji se Podravkini proizvodi prodaju u Australiji?
Australija je specifično tržište jer je to teritorij zaštićen od većine bolesti prisutnih u Europi te puno brige polaže na vrstu proizvoda koje uvozi i pritom primjenjuje i velike legislativne restrikcije. Zbog toga je i limitiran asortiman koji se može uvoziti. Strateški smo se koncentrirali na naš lider proizvod Vegetu i ona je prvi proi
zvod koji je otvorio put na glavnom tržištu te danas čini više od 60 posto ukupnog prometa u Australiji. Druga grupa su proizvodi iz mesnog programa koji uključuju paštete, goveđi gulaš, a i ostale kategorije poput Podravka juha i Fantova pokazuju prema dosadašnjim rezultatima trend rasta. Većina ostalog asortimana Podravkinih proizvoda nije prilagođena australskom tržištu pa od centrale očekujemo razvoj novih proizvoda u skladu s preferencijama i ukusom potrošača. Pokušali smo pronaći način povećanja prodaje uvodeći inovacije na područjima i kategorijama na kojima to možemo pa smo 2001. lansirali Vegetu s okusom piletine, a 2006. “tekuću Vegetu“.
• Tekuća Vegeta plasirana je samo na australsko tržište...
Tekuća Vegeta prilagođena je potrebama australskog tržišta gdje je prisutna tek oko šest mjeseci od lansiranja u kategoriji dodataka jelima u kojoj se mi natječemo. Analizirajući postignute rezultate kod prodaje standardne Vegete, gdje smo apsolutni lider u količinskom tržišnom udjelu, uvidjeli smo mogućnost rasta na proizvodu koji Australci traže i u potkategoriji s najvećim rastom, a to je tekuća Vegeta. Smatram našim velikim uspjehom što smo zajedničkim trudom projekt od početne ideje do lansiranja uspjeli provesti u nekih osam mjeseci. Za sada je teško još uvijek govoriti o povratnoj informaciji od potrošača i dati objektivan rezultat, jer je proteklo premalo vremena od lansiranja. Vegeta, a posebno „tekuća“ je sezonski proizvod i prodaje se uglavnom u australskim zimskim mjesecima, tako da ćemo stvarne rezultate imati tek u listopadu ove godine, jer su nam potrebne barem dvije sezone za kategorizaciju stupnja uspjeha i reakciju potrošača. Uvršteni smo u najveći trgovački lanac kao peti u kategoriji, proizvod smo marketinški podržali u okviru našeg budžeta, a za njegov ostanak na polici moramo dalje investirati kao i ostali multinacionalni igrači. Predstoji nam dalj
nja borba i povećanje distribucije na druge lance.
• Koje proizvode traže potrošači s australskog tržišta?
Australija je visoko razvijena kapitalistička zemlja gdje se borimo s globalnim igračima i multinacionalnim kompanijama kao što su Unilever, Nestle, McCormick, a koje zbog smanjenja troškova imaju organizirane svoje proizvodnje u Australiji, Novom Zelandu ili jugoistočnoj Aziji. Proizvodi su im prilagođeni tržištu, a široki asortiman je sličan našem, tako da se na tržištu borimo u istim kategorijama. U skladu s našim mogućnostima pokušavamo plasirati što više proizvoda iz našeg postojećeg asortimana na glavno tržište i u male trgovine. Australija ima strogo segmentirano tržište na kojemu prevladavaju dva trgovačka lanca sa 77% ukupne maloprodaje. Manji dio su male trgovine u kojima je nešto jednostavnije plasirati naše proizvode, nego u lancima. Pošto trgovački lanci ipak nose količinu, tu je i najveći promet. S Vegetom imamo gotovo 100postotni indeks distribucije u tim lancima, što smatramo velikom uspjehom i postigli smo izuzetno dobre rezultate u tržišnom udjelu te kategorije.
• Koji je naš argument prilikom prodaje?
Specifičnost i jedinstvenost
okusa, mnogostrana primjena i ostali atributi koje smo istaknuli na našem pakiranju u Australiji te sam brend Vegeta koji je našla svoje mjesto na tržištu.
U 2001. godini lansirali smo Vegetu s okusom piletine, jer ta vrsta čini najznačajniji udjel u potrošnji mesa australskog potrošača pa su se u tom smjeru razvile i potrošačke navike korištenja tih okusa i u ostalom asortimanu prehrambenih proizvoda.
• Što je s trendom zdrave prehrane?
Budući da je ovo tržište napredno, trend zdrave prehrane počeo je još ranih devedesetih. Mlada populacija ima problema s težinom i prehrambene
su im navike drugačije od naših. Već zbog samog stila života i australske klime Australci jedu u restoranima i “fast food” kioscima. Potrošnja u maloprodaji čini tek jednu trećinu prodaje hrane, a taj trend nosi sa sobom nezdravu prehranu. Svako četvrto dijete je pretilo i stoga se apelira na zdravu prehranu. U trgovinama postoji odjel zdrave prehrane, ali ta kategorija prema provedenim istraživanjima nema očekivani rast, čak ni usprkos apelima medija!
• Kakva su iskustva u procesu pakiranja Vegete u Australiji?
Da bismo naš proizvod približili australskom potrošaču, morali smo prilagođavati pakiranja, osobito način upotrebe proizvoda, tako da smo 1997. godine počeli proces pakiranja u Australiji. Uočili smo zahtjeve trgovina za manjim pakiranjima i tome smo se prilagodili i do sada imamo samo pozitivna iskustva. Unapređujući suradnju s lancima postigli smo i dobar renome koji će nam svakako koristiti i kod uvrštavanja novih proizvoda te time povećati i ukupnu prodaju na tržištu. Iako procesi pakiranja i proizvodnje koji se trenutno odvijaju u Australiji postavljaju velike zahtjeve na naš mali tim, daju nam i određenu fleksibilnost u pogledu razvoja novih trendovskih pakiranja, manjih serija, kao i brzu prilagodbu na zahtjeve tržišta. n
Međunarodni dan žena 8. ožujka obilježen i u Podravki
Radnicama Podravke pokloni za Dan žena
U utorak, 6. ožujka 2007. godine, Hrvatski poslovni savjet za održivi
razvoj (HR PSOR), Hrvatska gospodarska komora (HGK) i Global Reporting Initiative (Globalna inicijativa za izvještavanje GRI) organizirali su predstavljanje i stručnu radionicu o novim G3 Smjernicama za izvještavanje o održivom razvoju, na kojoj je glavni gost bio Damir Dragičević, stručnjak GRIa iz sjedišta u Amsterdamu. Pripremu ovog događaja kao i skorog hrvatskog prijevoda G3 Smjernica podržale su uz Podravku i Atlantic Grupa, CocaCola Beverages Hrvat
ska, Ericsson Nikola Tesla, Holcim, INA i Pliva. Glavni je cilj ove prezentacije i radionice bio približiti sadržaj novih Smjernica hrvatskim gospodarstvenicima te potaknuti veći broj hrvatskih kompanija na izradu strukturiranih i standardiziranih nefinancijskih izvješća o održivom razvoju.
Dvije su osnovne novine u novoj generaciji G3 Smjernica za izvještavanje. Prva je ta što se nove upute više usmjeravaju na izvještavanje o procesu izrade samog izvješća o održivom razvoju, a principi su regrupirani na način tako da tvore dvije skupine: one koji pomažu odre
diti sadržaj izvješća i one koji pomažu osigurati kvalitetu informacije u izvješću o održivom razvoju. Druga je novina u novoj generaciji G3 Smjernica u poglavlju koje sada nosi naziv “Standardni podaci”. U G2 Smjernicama iz 2002. godine prema kojima je i Podravka prvi puta radila svoje Izvješće o održivom razvoju za 2005. godinu, ekonomski, okolišni i društveni pokazatelji bili su predstavljeni kao grupa pitanja o politici, procedurama i rezultatima za svaki pojedini stup održivosti. U G3 Smjernicama svaki stup je obrađen u dva poglavlja: “Pristup upravlja
nju” u kojem organizacija izvještava o svojim politikama, upravljačkim procedurama i ciljevima te “Pokazatelji učinka” koji su prerađeni na način da su više orijentirani na rezultate i način izvođenja.
S novom generacijom vrlo preciznih G3 Smjernica, GRI očekuje još šire i kvalitetnije izvještavanje o održivom razvoju u ovom desetljeću. Što se tiče broja izvješća u Hrvatskoj, poznato je da barem pet vodećih tvrtki koriste GRI Smjernice Podravka, Pliva, ZABA, INA i CocaCola Beverages Hrvatska te djelomično Holcim.
Matija Hlebar
Nove G3 Smjernice za izvještavanje o održivu razvoju Globalne inicijative za izvještavanje
Predsezonske aktivnosti u Razvoju sirovinske osnovice
Podravke
Edukacija proizvođača povrća koji proizvode za potrebe prerade u Podravkinim tvornicama
U sustavnoj brizi oko osiguranja kvalitetnih i zdravstveno ispravnih poljoprivrednih proizvoda namijenjenih preradi u Podravkinim tvornicama u službi Razvoj sirovinske osnovice, uz ostale aktivnosti, intenzivno se radi na edukaciji poljoprivrednih proizvođača. Pred početak svake vegetacijske sezone, a tako je i sada, nastoje se poljoprivrednicima prenijeti novija saznanja vezana uz tehnologiju proizvodnje, sortiment i zaštitu usjeva kako bi njihova proizvodnja bila što sigurnija, ekonomski isplativija te ekološki što prihvatljivija. Obrazovanje se organizira na svim područjima Hrvatske gdje Podravka ima svoje dobavljače sirovina poglavito povrća. Do sada su takvi sastanci održani s proizvođačima rajčice u Umagu, krastavaca u Križevcima, Loboru, Slatini, Požegi i Pakracu, paprike u Pitomači, te graška u Vinkovcima. Takvi edukacijski sastanci bit će održani na još desetak lokacija na kojima se proizvodi povrće za Podravku. Veliki odaziv proizvođača na ove sastanke znak su dobro uspostavljene suradnje i jamstvo da će se potrebne količine povrća za preradu uspjeti osigurati u Hrvatskoj. Za Podravku pak to znači visoku kvalitetu sirovina i manje troškove proizvodnje rekao nam je ukratko o edukacijskom ciklusu dr. Zdravko Matotan, direktor Razvoja sirovinske osnovice. S. P.
Piše. Vjekosla IndirSnimio: Berislav Godek
Dobri proizvodni rezultati u 2006. godini, a posebice nastavak povećanja količina ma
lih pakiranja brašna unatoč sve većoj tržišnoj konkurenciji za ovu grupu mlinskih proizvoda, prilika je koju svakako treba istaknuti. To nam je u kraćem razgovoru potvrdio mr. Stjepanom Vodopivec, direktor Podravkinih Mlinova.
Protekla godina bila je za tvornicu Mlinovi standardno uspješna. Mlinska proizvodnja bila je veća od prethodne godine, a i silosni kapaciteti intenzivno su korišteni i osigurane su sve potrebne količine žitarica. Posebno je značajno naglasiti pozitivnu činjenicu da se proizvedena količina profitabilnijih malih pakiranja, kao i njihov udio u ukupnoj proizvodnji i dalje povećava, usprkos sve većoj konkurenciji trgovačkih lanaca i velikih mlinova u Hrvatskoj. Prošle je godine količina proizvedenih malih pakiranja brašna i mješavina dosegnu skoro 30% ukupne mlinske proizvodnje. Ovu grupu proizvoda čine pakiranja od 0,4 kg do 10 kg, a unutar njih skoro dvije trećine su najprofitabilnija pakiranja od 0,4 kg, 1 i 2 kg, koja su i najviše rasla. Ovakav povoljni trend rasta nastavlja se i dalje, pa su tako u siječnju ove godine standardna mala pakiranja brašna, a posebno namjenska imala vrlo značajni porast u odnosu na početak prošle godine. Da bi se lani zadovoljile potrebe malih pakiranja, te interne potrebe tvornica Podravke za krupicom i brašnima, koje također stalno rastu,
a i potrebe eksternih potrošača, mlin u Koprivnici je kao i niz godina prije radio praktično bez prekida u 4 smjene, osim u vrijeme remonta rekao je Vodopivec.
Osim što su u količinskom porastu mala pakiranja brašna, današnju proizvodnju u Podravkinom mlinu karakterizira bogati asortiman mlinskih proizvoda. To je paleta od preko dvadesetak proizvoda gdje pored onih klasičnih i već uvriježenih različitih vrsta brašna, oštrih i glatkih, tu se proizvode brašna za dizana tijesta, za prhka tijesta, za tanka tijesta, brašna za oblatne pa zatim za koktel pe
civa, graham brašna, ražena brašna kao i kukuruzna brašna. Slijede pšenična i kukuruzna krupica i naravno dobija se i stočno brašno i pšenične posije. Najzanimljiviji asortiman proizvoda je onaj iz grupe različitih mješavina na kojima će se i u buduće temeljiti razvoj ove tvornice, a tu spadaju mješavine za pizzu, za kukuruzni kruh, za krafne, za sitne kolače i za palačinke dakle, zaista bogati asortiman mlinskih proizvoda.
Ovako dobre rezultate u svakom slučaju mogu ostvariti samo stručni ljudski resursi tvornice, te nam se odmah nametnulo pitanje s koliko radnika danas Mlinovi rade i kakve probleme imaju sa radnom snagom?
Nivo zaposlenosti u Mlinovima bio je 2006. godine nešto manji nego godinu dana ranije. U tvornici u vrijeme sezone radi preko 150 radnika, a izvan sezone oko 120 radnika. S obzirom na to da Mlinovi imaju samo 95 stalno zaposlenih radnika, preosta
li potrebni radnici osiguravaju se zapošljavanjem radnika na određeno vrijeme i sezonaca informirao nas je Stjepan Vodopivec.
Očito je da su mala pakiranja ono što je udarno za Mlinove i što je i u strateškim planovima razvoja zacrtano kao prioritet. U tom pravcu su usmjerena i sva nastojanja ove tvornice.
S obziromna to da su u toj grupi njihovi najznačajniji i najprofitabilniji mlinski proizvodi, posebna pažnja posvećuje se tehnološkim unapređenjima i stvaranju preduvjeta za proizvodnju novih mlinskih proizvoda koje tržište traži. Jedan od bitnih preduvjeta bila je lani realizirana izgradnja mješaonice brašna, ali nužni su i drugi uvjeti, kao što su odgovarajući kapaciteti pakiranja i slično. n
Zabilježeno u Podravkinim Mlinovima
Širi se asortiman specijalnih mlinskih proizvoda i raste prodaja malih pakiranja brašna i mješavina
Široki asortiman proizvoda Podravkinih Mlinova u malim pakovanjima među kojima se ističu specijalna
brašna i mješavine
Piše: Vjekoslav IndirSnimio: Berislav Godek
U svim Podravkinim sredinama u povodu Dana žena svakoj zapo
slenici Podravke uručen je poklon kao znak pažnje predsjednika Uprave Darka Marinca. Tako su sve Podravkašice dobile bombonijeru s prigodnom čestitkom. Poklone su u ime predsjednika Marinca uručile za to zadužene osobe u pojedinim sektorima i cjelinama. Tako je baš svaka Podravkašica osjetila da pripada kompaniji sa srcem koja i te kako zna cijeniti vlastite zaposlenice. Podravkašice su ovim poklonom bile ugodno iznenađene i nisu krile svoje oduševljenje.
Ali, to nije bio jedini znak pažnje prema kolegicama na poslu, jer već tradicionalno u ovo vrijeme sva tri sindikata koji djeluju u našoj firmi dari
vaju svoje članice. Također, ženama zaposlenima u Podravki pri dolasku na posao ruže je darivao gradonačelnik Koprivnice Zvonimir Mršić, a Podravkaši su cvijeće odnijeli i prof. Zlati Bartl u dom za starije osobe.
Dan žena tradicionalno se obilježava kao međunarodni praznik u cijelom svijetu. To je svojevrsno prisjećanje na 1910. godinu kada je, na prijedlog Clare Zetkin, donesena odluka da se 8. ožujka proglasi Međunarodnim danom žena. Odluka je donesena kako bi se obilježila uspomena na velike prosvjede američkih žena održane 1909. godine u sklopu borbe za opće pravo glasa. Tim su prosvjedima 15.000 žena, radnica u tekstilnoj industriji, u New Yorku tražile kraće radno vrijeme, bolju plaću, pravo glasa i zabranu rada djece. I mnogo prije toga žene su
se štrajkovima i pobunama borile za svoja prava tražeći bolji i ravnopravniji položaj u društvu. Teškoće žena počele su njihovim sve većim uključivanjem u proizvodnju. Ekonomsko osamostaljenje žena bilo
je i ostalo temeljem na kojem su kasnije građeni svi oblici borbe za ravnopravnost. Ipak, ni u najrazvijenijim zemljama ta prava još uvijek nisu usklađena. Nažalost, još i danas se brojne žene diljem svijeta mo
raju boriti za svoja osnovna prava, poput jednakosti među spolovima i unapređenja svojeg položaja, a mnoge od njih još su uvijek neravnopravne i potlaćene, te nažalost i danas u dvadeset i prvom stolje
ću, nekima tek predstoji borba za pravo glasa. Zbog dvostruke uloge zaposlenice i majke emancipacija žene dugotrajan je proces, stoga obilježavanje Dana žena ne gubi svoj smisao. n
Stjepan Vodopivec
� Broj 1830 • Petak, 9. ožujka 2007. �Broj 1830 • Petak, 9. ožujka 2007.
Podravka na burzi
Domagoj Švabek iz Koktel peciva
Piše: Mario Gatara,burzovni analitičar Poslovnog [email protected]
Premda poprilično oskudan dotok vijesti pesimistima nije priskrbio niti jedan kredibilan razlog za likvidaci-ju, domaće se tržište kapitala tijekom iznimno turbulentnog tjedna pona-šalo sasvim u skladu sa zbivanjima na globalnoj razini, prepuštajući ini-cijativu prodavateljima. A njihove su pak, pomalo brzoplete ili čak panične reakcije, u okolnostima u kojima ama baš ništa nije signaliziralo promjenu fundamentalnih odnosa, tek stvorile povoljnu priliku za akumulaciju dio-nica. Barem se takav dojam nameće površnim pogledom na izvedbu dva-ju domaćih burzovnih indeksa, koji su na tjednoj razini ostvarili rast vri-jednosti i za povijesnim rekordima, postavljenima krajem veljače, trenut-no zaostaju tek oko 2%. A to pak, u usporedbi s burzovnim indeksima tržišta u razvoju, gdje je prošlotjed-na korekcija bila znatno intenzivni-ja, djeluje doista benigno. Primjerice, moskovski i varšavski indeksi u pro-
matranom razdoblju bilježe dvozna-menkasti pad vrijednosti, i na tjednoj su razini još uvijek duboko na nega-tivnom teritoriju. Sukladno opisanom scenariju, povra-tak kupaca je i dionice Podravke lišio negativnog rezultata (cijena se vratila na prijašnjih 510 kuna), ali s jednom bitnom razlikom. Naime, tijekom tog kaotičnog tjedna koji, suprotno oče-kivanjima optimista, nije zaobišao ni-ti domaće burze, cijena dionica Po-dravke se privremeno spustila ispod ključne psihološke razine od 500 ku-na, diskvalificiravši na neki način zna-čaj spomenute brojke, koja je figurira-la kao ključna razina podrške. Pritom također upada u oči i podatak kako je jednodnevni izlet ispod 500 kuna bio praćen iznimno visokim obujmom trgovine (čak 12,7 milijuna kuna pro-meta), dok je bounceback (oporavak) ostvaren u uvjetima prilično mršavog prometa (tek nešto više od milijun kuna u dva dana), evidentno signali-zirajući krhko povjerenje investitora i zamjetnu suzdržanost, uvjetovanu prije svega nešto opreznijim pristu-pom nakon gorkih iskustava na kra-ju veljače i početku ožujka.
Prodavatelji brzi na obaraču
∆ moj hobi
Ekološko povrtlarstvo, pjevanje u zboru i pisanje pjesmicaPiše: Slavko PetrićSnimio: Berislav Godek
Domagoja Švabeka je od ranog djetinstva više od lopte i igara
privlačilo ono čime su se ro-ditelji agronomi bavili. Stoga je i krenuo u Križevce u sre-dnju poljoprivrednu gdje ga je privukla ratarska proizvo-dnja koja će mu kasnije biti i životno određenje na pose-ban način. Naime, Domagoj je svim poznatim zakonito-stima proizvodnje ratarskih kultura u svojoj hobi proizvo-dnji dodao i ekološki pristup. U Križevcima na Visokom go-spodarskom učilištu postaje
inženjer ratarstva, a prvi pri-pravnički posao osjetio je u Podravkinom Razvoju poljo-privrede kod dr. Matotana koji mu je otkrio mnoge taj-ne agrara i zaslužan je za nje-gov pogled u zeleni svijet po-ljo proizvodnje. Bio je tehno-log i zadužen za održavanje pokusnog polja povrtnih kul-tura na Danici što mu je bilo prvo stjecanje iskustva za po-slove koje danas obavlja na principu ”sam svoj majstor”. Nestalnog zaposlenja, Doma-goj seli u laboratorij tvorni-ce Koktel peciva, gdje danas obavlja poslove kontrole pro-izvoda od peciva, pudinga… Nada se i stalnom zaposle-
nju. U slobodno vrijeme, ko-jega gotovo da i nema, jer upi-sao je specijalistički diplom-ski stručni studij iz ”Održive i ekološke poljoprivrede” Do-magojeva preokupacija je po-vrtnjak u Starčevićevoj koji je obitelj dobila na korištenje i u kojem je eko proizvodnja paprike, rajčice, krastavaca, graha, graška, kupusa, salate, matovilca dominantna. Ne-ma ni pesticida ni mineralnih gnojiva ni stajnjaka. Samo Koprivin za suzbijanje štetni-ka. Isplativa proizvodnja, ali traži mnogo ljudskog rada. Zbog toga se manje kupuje, a zdravlje je ”nadohvat ruke”.
Među Domagojevom zani-
macijom je i vinograd na Vi-nici gdje lozu ipak treba i po-špricati kako trud ne bi bio uzaludan.
U izvanagrarnim aktivnosti-ma Domagoju je na prvom mjestu pjesma. Domagoj je krenuo u crkvu i priključio se pjevačima u crkvi Svetog Ni-kole. Prišao je crkvenom zbo-ru na poziv svećenika, a da-nas je jedini muškarac među 30 žena u sastavu ”Ime ljuba-vi”. Probe petkom, nastupi za misa, a svake godine pjevanje na Stepinčevim danima u Ko-privnici. Sadržajno, ispunjava mu dušu, a pjevanje i glazba ga vesele i dodatno smiruju. Sluša za sebe klasičnu glazbu,
a sklon je i zabavnim pjesama te onima s naglaskom podne-blja i starogradskih nota. Le-že mu i operne arije, a pri-vlače moderne izvedbe crkve-nih arija.
Uz pjesmu tu je i pjesništvo. Od osnovne škole piše kratke pjesme i kratka prozna dje-la. Nije ih spremao, ali otkad je član Literarne sekcije Po-dravke to čini, a u mislima sve je prisutnija i mogućnost izdavanje zbirke pjesama. Do-magoj piše ljubavne pjesme, opisuje pejzaže, piše prigo-dno. Prije držalo ga i skuplja-nje markica i starog novca, a danas je to fotografiranje. Sli-ka gradska događanja, arhivi-
ra ih. Od srednje škole član je i Agronomskog društva, ali kao i drugdje za veću ak-tivnost trebalo bi i više slobo-dnog vremena kojega Doma-goj sada nema u dovoljnim količinama. Prihvatio se uče-nja. Održiva i ekološka poljo-privreda nudi široke horizon-te... n
U sklopu internacionalne kampanje ”Okus ko-ji se pamti” Vegeta je
svoje mjesto pronašla i na in-ternetu. Cilj je ove web kampa-nje predstaviti Vegetu mlađem segmentu populacije kojima je internetsko komuniciranje prirodno. Osim web stranica na poljskom (www.vegeta.pl) i hrvatskom (www.vegeta.com.hr) jeziku ubrzo stižu i web stranice Vegete za tržišta Slo-vačke, Češke, Slovenije, Srbi-je, Australije, Njemačke, Rusi-je te internacionalna verzija, čime će Vegeta ozbiljno zako-račiti u internetsku zajednicu diljem svijeta.
Na web stranicama Vegete korisnici su pozvani na sudje-lovanje na način da na kartu svijeta unesu svoje fotografije
Vegete koje su snimili na nji-ma važnim lokacijama ili u za-nimljivim situacijama, ili su pak snimili jela koja priprema-ju s Vegetom. Premda Vegeta
stranice na različitim tržišti-ma komuniciraju na različitim jezicima, vizualni jezik foto-grafija funkcionira internacio-nalno i svi korisnici mogu vi-
djeti sve unesene fotografije sa svih lokalnih web siteova Vege-te. Time Vegeta povezuje svoje potrošače s različitih tržišta.
Postupak unošenja fotogra-fija je jednostavan i u cijelosti se obavlja unutar web aplikaci-je. Korisnik najprije odabere sliku sa svojega računala i da-je joj ime. Nakon toga na intu-itivan način smješta fotografi-ju bilo gdje na kartu svijeta. Osim toga, na Vegetinom web siteu mogu se pronaći i recepti kao i zanimljivi tekstovi te in-formacije o proizvodima pod markom Vegeta.
Planiranje web siteova radi-lo se u suradnji s agencijama Case Sensitive d.o.o. i Burza d.o.o., koja je ujedno radila i kompletnu produkciju web si-teova. n
Vegeta na web stranicama
Pripremila: Ines Banjanin
Vegeta, jedna od najjačih hrvatskih marki proizvo-da i potvrđeno najomilje-
niji dodatak jelima u Europi, još jednom planira potvrditi svoj pla-netarni status. Imidž kampanja Vegete na tržištu Hrvatske i na tr-žištima Srednje i Jugoistočne Eu-rope započela je 1. ožujka, emi-tiranjem TV spotova. Riječ je opsežnom projektu koji obuhva-ća cjelokupnu “through the line” (TTL) komunikaciju prema po-trošačima, ATL kampanju, od-
nosno TV spotove u trajanju od 45, 30 i 15 sekundi, OOH kampa-nju (billboards), oglase u tisku, BTL aktivnosti na prodajnim mjestima te web komunikaciju. Aktivnosti na prodajnim mjesti-ma u obliku nagradnih igara u kojima svi dobivaju provode se s ciljem nagrađivanja vjernosti Po-dravkinih potrošača u obliku pro-daje uz prim, strugalica i sličnih mehanizama u kojima kupci mo-gu osvojiti neku od vrijednih na-grada poput nadstolnjaka, mul-tifunkcijskog seta ribeža, hvatalj-ke, pregače i slično. U Hrvatskoj
će se ove aktivnosti provoditi na 200 prodajnih mjesta.
Naglasak na univerzalnosti- U želji da se naša najsnažnija
marka Vegeta predstavi u najbo-ljem svjetlu te podsjeća na vri-jednosti koje se već dugo vreme-na vežu uz nju - vrhunski okus je-la, toplinu kruga obitelji i prijate-lja okupljenih oko stola s jedne strane te kulinarski autoritet, kva-litetu i tajnu recepturu koju u Podravki njegujemo gotovo 50 godina s druge strane, ove smo godine odlučili pripremiti jedin-
stvenu imidž kampanju - rekao je product manager Marko Ma-rić iz Marketinga Vegete.
Osnovni moto kampanje je Okus koji se pamti (“Taste to re-member”), a odabran je upravo s namjerom da se istakne kvaliteta i brojni atributi vezani uz marku Vegeta, s naglaskom na interna-cionalnost, univerzalnost primje-ne, bogatu tradiciju, originalnost te inovativnost.
- Projekt je proveden u suradnji s agencijom BBDO iz Zagreba, a prije provođenja kampanje dva su prijedloga paralelno testirana
na šest tržišta. Koncept “Taste to remember” potrošači su ocijenili boljim, osobito s aspekta emocio-nalnog okruženja koje stvara TV spot. Na temelju dobivenih rezul-tata, kreativna agencija BBDO uspostavila je kontakte s nekoli-ko producentskih kuća i redatelja te je nakon pomne analize za re-datelja odabran Dalibor Matanić, jedan od najpoznatijih u Hrvat-skoj. Tim za kategoriju Dodaci jelima, kreativna agencija, produ-cent i redatelj zajednički su defini-rali lokalitete snimanja u Labinu i Zagrebu te glumce, koji su auto-htoni govornici svakog od nave-denih jezika koji se pojavljuju u TV spotovima, ovisno o varijan-ti za pojedino tržište: Hrvati, Nije-mac, Španjolka, Engleskinja, Rus, Poljak, Srbin. Snimanje TV spota odrađeno je potkraj siječnja - za ukupno 11 tržišta.
Vrhunski okus, bogata tradicijaPrateće BTL aktivnosti zapo-
činju krajem ožujka i početkom travnja na tržištima Srednje i Ju-goistočne Europe, s time da ni-
su jedinstvene za sva tržišta, već su prilagođene potrebama i inte-resima potrošača te dosadašnjim Podravkinim iskustvima. Istovje-tna kampanja Vegete u pripremi je i za tržišta Mađarske, Češke i Slovačke, ali u drugim termini-ma, dok će se TV spot na tržištu
Rusije emitirati u 2008. godini. - Tržišta Slovačke, Makedonije i Slovenije uključit će nove pro-izvode u ovu kampanju, jer je to idealna prilika za promociju, prvenstveno Vegete pikant ko-ja je lansirana krajem 2006., od-nosno početkom 2007. godine. Svakako podržavamo svaku ini-cijativu bilo kojeg tržišta da no-ve proizvode uključe u što veći broj promotivnih aktivnosti ko-je zajednički pripremamo, iz ra-zloga što se radi o proizvodima koji odgovaraju najnovijim tren-dovima u prehrani. Stoga imaju veliki potencijal - rekao je Mar-ko Marić, nadodavši činjenicu kako je osnovna ideja prilikom kreiranja kampanje, počevši od naputaka agenciji, preko sudje-lovanja u snimanju TV spota, sugestija vezanih uz prijedloge rješenja ostalih ATL, BTL i POS materijala, bila jačanje emocio-nalne veze potrošača s markom Vegeta te isticanje ostalih kvali-teta koje se vežu uz nju, a to su vrhunski okus jela i bogata tra-dicija. n
OKUS KOJI SE PAMTI: Nova marketinška kampanja za Podravkin dodatak jelima
Spotove za tržišta Srednje i Jugoistočne Europe režirao je Dalibor Matanić, a glumci su autohtoni govornici: Hrvati, Nijemac, Španjolka, Engleskinja, Rus, Poljak i Srbin
Imidž kampanja VEgEtE - u 11 država istodobno
Potrošači će se još jednom moći uvjeriti zašto je upravo Vegeta najomiljeniji dodatak jelima u Europi i najjača marka među univerzalnim dodacima jelima te će i dalje Vegetu smatrati vjernom pomoći u pripremi svakog jela... ...Probajte i uvjerite se zašto je Vegeta - Okus koji se pamti!
Detalji iz novog TV spota o Vegeti - snimljeno u Labinu i u Zagrebu
33 spota za 11 tržištaUkupno su snimljene 33 ra-zličite varijante TV spota, a kampanja je jedinstvena za 11 tržišta na kojima je Po-dravka prisutna s markom Vegeta. To su: • Hrvatska• Češka • Poljska • Slovačka • Mađarska • Rusija• Slovenija • BIH• Srbija • Crna Gora• Makedonija
Recepti Blaženke PoldrugačLino torta6 bjelanjaka, 12 žlica šećera, 12 žlica ulja, 4 žlice brašna, 4 žlice kru-šnih mrvica.Protvan premaži uljem i posipaj sa 10 dag prženih i sjeckanih lješnja-ka. Na to stavi smjesu od bjelanjaka. Stavi peći na 180 stupnjeva. Ta-ko 2 puta. Krema: 12 žumanjaka, 10 žlica šećera, 1 puding od vanilije Dolčela, 6 žli-ca gustina Dolcela zakuhaj u 1 litru mlijeka, ohladi i izradi sa 250 g mar-garina. Kremu podijeli u 2 dijela. U prvi stavi 20 dag čokolade, a u drugi 4 vanilin šećera Dolcela. Kremu dobro izradi svaku za sebe. Biskvit stavi tako da su odozgo lješnjaci, preko lješnjaka premaži sa 100 g Linolade - bijele na to stavi čokoladnu kremu, a na nju stavi drugi bis-kvit, također stavi lješnjake odozgo. Premaži sa 100 g Čokolino nama-za, na to stavi žutu kremu i gore 2 šlag kreme Dolcela.
Kremisimo KocKe1 l mlijeka, 2 pudinga od vanilije Dolcela, 2 žlice brašna, 2 žlice gusti-na Dolcela, 10 žlica šećera, 250 g margarina, 200 g krem namaza Lino-lade, 5 krem bananica, 10 dag čokolade, 70 dag petit keksi, 2 vrećice Dolcela šlaga.Priprema:Od 1 litre mlijeka oduzmite 3 dl mlijeka u koji umiješate 2 pudinga od va-nilije, 2 žlice brašna, 2 žlice gustina i 10 žlica šećera, te to zakuhajte u osta-tak mlijeka. Nakon što ste skuhali puding s dodacima ostavite ga da se ohladi. U potpuno hladan puding stavite margarin te pomiješajte elektri-čnom mješalicom. Dobivenu kremu podijelite na 3 jednaka djela. U prvi dio savite Linoladu, u drugi nasjeckajte krem banane, a u treći dio naribaj-te čokoladu. Kekse umočite u sok ili mlijeko i poredajte na poslužavnik, na njih namažite 1. dio kreme, na kremu ponovo poredajte red keksa - na taj red keksa namaži 2. dio kreme, pa na nju stavite opet red keksa - na te ke-kse namažite 3. dio kreme, a na 3. dio kreme stavi se šlag. Savjet: Za pripremu ovog kolača koristite veći poslužavnik.
Super su kolači Blaženke Poldrugač punjeni Linoladom i Čokolino namazom
Piše: Vjekoslav IndirSnimio: Berislav Godek
Da li ste sladokusac koji dobrom kolaču ne mo-že odoljeti, ili ćete ipak
reći ne - to je vaš izbor. No, mi smo imali priliku kušati kola-če jedne Podravkašice koja ih je jednog jutra donijela u našu redakciju i - nismo im uspjeli odoljeti. Bili su zaista - pravi. A kako i ne bi bili kad su pripre-mljeni isključivo od sastojaka iz Podravkinih proizvoda. Naj-važniji sastojak im je bila Lino-lada, ili Čokolino namaz a izvr-sno ih radi Blaženka Poldrugač, radnica u proizvodnji Tvornice dječje hrane i kremnih namaza. Ona u toj tvornici ima već dva-deset i dvije godine radnog sta-ža, ali puno duži staž ima kao kuharica i vrsni slastičar.
- Ljubav prema kuhinji i kuha-nju usadila mi je baka koja me već od rane mladosti učila tajna-ma ovog zanata. A kada sam se zaposlila u Podravki i na Linola-di tada sam u svoje kolače poče-la stavljati našu najpoznatiju čo-koladnu kremu Linoladu, te ta-ko raditi svakojake kolače. Ni-zale su se tako Lino torte, Lino šnite i druge poslastice s Lino-ladom. Namirnice koje ja kori-stim isključivo su Podravkine, osim onih domaćih koje imam na svom gospodarstvu u Here-šinu. Tu imam tri kravice i malo poljoprivrede. Tri hektara obra-đujem zajedno sa suprugom koji također radi u Tvornici dje-čje hrane. Imamo i male gorice i voćnjak, a iz voća volim pravi-ti pekmez koji pojedu djeca ili
Datum Vrijednosnica Cijena Promet28. 2. 2007. PODR-R-A 510 1,362.010,961. 3. 2007. PODR-R-A 510 5,504.482,002. 3. 2007. PODR-R-A 507 2,432.450,785. 3. 2007. PODR-R-A 490 12,692.551,986. 3. 2007 PODR-R-A 505 654.071,107. 3. 2007. PODR-R-A 510 540.980,54
PODR-R-A 28.02-07.03.2007.
480
485
490
495
500
505
510
515
28. 2. 07 2. 3. 07 6. 3. 07
Cijena
0
2,000.000
4,000.000
6,000.000
8,000.000
10,000.000
12,000.000
14,000.000
Promet
PrometCijena
Obavijest članovima Sindikata PPDIV-a
Kupanje na gradskim bazenimajoš povoljnije!Obavještavamo članove Sindikata PPDIV-a grupe Podravka da se od 1. 3. 2007. godine mogu kupati na gradskim bazenima po sljede-ćim cijenama:• 1 sat kupanja u bilo kojem terminu - 8 kuna• 2 sata kupanja u bilo kojem terminu - 13 kuna• obiteljska ulaznica u bilo kojem terminu* - 30 kuna • po-nedjeljkom od 18 do 18.30 obiteljski aqua aerobic** gratis uz cijenu ulaznice * Obiteljska ulaznica uključuje člana sindikata PPDIV-a i njegovu obi-telj (suprug/supruga i djeca) od 4 člana. Za 5. i svakog narednog čla-na obitelji potrebno je na ulazu u bazen podastrijeti dokaz (zdravstve-nu iskaznicu, osobnu kartu i sl...).** Obiteljski aqua aerobic održavat će se svakog ponedjeljka gratis uz navedenu cijenu ulaznice za minimalno 20 zainteresiranih člano-va Sindikata PPDIV-a Podravke i njihovih obitelji u navedenom ter-minu.Članovi Sindikata PPDIV-a Podravke prilikom dolaska na kupanje na gradskim bazenima i dalje se moraju identificirati na recepciji bazena i upisati na popis kod svog imena i prezimena.
Radnici Belupa za CT uređaj Udruga branitelja, invalida i udovica Domovinskog rata Podrav-
ke (UBIUDR) pokrenula je humanitarnu akciju pod nazivom ”Zaje-dno do CT uređaja” i među radnicima Belupa. Naime, u Podravki i u mesnoj industriji Danica već je na inicijativu ove Udruge organi-zirana akcija prikupljanja financijskih sredstava za ovaj neophodan medicinski uređaj za našu bolnicu, a sada su se istoj akciji priključili i Belupovci. Radnici ove tvrtke mogu se upisati na posebne popise, a iznos koji namjeravaju darovati u ovu svrhu bit će im uskraćen pri-godom isplate prve naredne plaće i uplaćen na žiroračun Opće bol-nice ”Dr. T. Bardek” na ime donacije za novi CT uređaj. Vjerujemo da će odaziv biti više nego dobar. Podsjetimo da je ovom akcijom do-sad u Podravki i na Danici prikupljeno 110.000 kuna.
opet završi u - kolačima - pri-ča nam Blaženka koja od svih poslova ipak najviše voli peći kolače i to ne samo za obitelj već da počasti i prijatelje i ko-lege. Zato joj uopće nije bilo te-ško da počasti i nas u redakciji, ali uz uvjet da obavezno ista-knemo da su kolači fini zahva-ljujući - Linoladi i Čokolino na-mazu. n
� Broj 1830 • Petak, 9. ožujka 2007. �Broj 1830 • Petak, 9. ožujka 2007.
Piše: Slavko PetrićSnimio: Nikola Wolf
Prošla je subota u Koprivnici bila u znaku hrvanja. Hrvački športski klub
Podravka uspješno je organizirao Četvrti međunarodni hrvački turnir ”Zlatni pijetao 2007”. Osim kvalitetom, ovogodišnji je turnir, što ga je otvorio koprivnički gradonačelnik Zvonimir Mršić, prednjačio i masovnošću, jer je na strunjačama koprivničke sportske dvorane nastupilo više od 300 mladih hrvača predstavnika 31 kluba iz osam europskih zemalja. Hrvalo se u grčkorimskom i slobodnom načinu, a sveukupno najuspješniji su bili hrvači iz mađarskog kluba TAT (57,5). Drugo mjesto pripalo je hrvačima domaćina Podravke (37,5 ) treća je rumunjska Lokomotiva (29,5), četvrta zagrebačka Lika ( 24,5 ),
peti rumunjski Odorheiu (22) itd. Hrvači Podravke na ovom su turniru nastavili uspješan niz međunarodnih nastupa. U kategoriji mlađih dječaka do 27 kilograma u slobodnom načinu hrvanja prvo mjesto zauzeo je Filip Frankol, koji je ujedno proglašen i najboljim Podravkinim
hrvačem na ovom turniru te nagrađen biciklom. U istoj skupini Luka Grobenski je bio peti. U skupini do 29 kilograma Podravkašu Filipu Vusiću pripalo je drugo mjesto, a Podravkin predstavnik Luka Mihalec osvojio je treće mjesto u skupini do 32 kilograma. Matej Loinjak je osvojio srebrnu medalju u kategoriji hrvača do 34 kilograma, a Velentino Peroković je bio peti u skupini hrvača do 38 kilograma. U skupini mlađih dječaka, u hrvanju grčkorimskim načinom do 34 kilograma, iskazao se Petar Krešimir Jurenec koji je osvojio zlatnu medalju i pokazao neosporne hrvačke kvalitete. Ništa slabiji nisu bili Podravkini hrvači ni u kategoriji starijih dječaka u hrvanju grčkorimskim načinom. U skupini do 42 kilograma Sandro Frankol je odličnim hrvanjem stao na drugu stepenicu pobjedničkog postolja. U izuzetno jakoj konku
renciji hrvača do 46 kilograma Vedran Grobenski osvajanjem petog mjesta potvrdio je neosporne vrijednosti. Zanimljivo je bilo i u skupini težih dječaka do 50 kilograma. Tu se natjecao Tomislav Međimorec i osvojio zapaženo peto mjesto. Najteži hrvači hrvali su u skupini kadeti juniori. Ivan Lončarić je u toj skupini osvojio drugo mjesto, a Alen Belušić peto.
Ovo dobro organizirano natjecanje mladih hrvača, koje su odlično vodili hrvatski suci imalo je i svoju ”atrakciju”. Nastupile su i djevojčice, njih desetak, iz hrvatskih klubova koji njeguju žensko hrvanje na slobodan način, a ono poprima sve više sljedbenika pa s tim računaju i u HŠK Podravka. Ovogodišnji međunarodni hrvački turnir ”Zlatni pijetao” koji se svrstao u vodeća natjecanja takve vrste u Europi pratio je veliki broj ljubitelja sporta. n
Nogometaši Slaven Belupa i članovi vodstva kluba u
srijedu su posjetili Udrugu branitelja, invalida i udovica Domovinskog rata Podravke. Bila je to prigoda da se nogometaši našeg prvoligaša upoznaju s radom ove udruge, te
da zajedno zapale svijeće za sve poginule Podravkine branitelje.
Nogometaši SlavenBelupa tom su prigodom braniteljima darovali i 150 ulaznica za utakmicu Slaven BelupoKamen Igrad koja će se odigrati sutra u Koprivnici. n
Prekomjerna tjelesna težina jedna je od najvećih prijetnji zdravlju i danas postaje sve većim problemom. Neki već govore o epidemiji debljine. Sve donedavno govorilo se kako je bolje, ako se želite lakše boriti protiv srčanih bolesti, moždanog udara, povišenog krvnog tlaka, šećerne bolesti, pa čak i nekih vrsta raka, da nemate previše kilograma. Međutim, novija istraživanja u vezi s prekomjernom tjelesnom težinom i ukupnim zdravljem došla su do nekih novih zaključaka. Opsežno ispitivanje provedeno na više od 20.000 muškaraca potvrdilo je da debeli ljudi imaju veću vjerojatnost da će oboljeti i umrijeti ranije nego oni s normalnom težinom. Međutim, kad se u tu studiju uključio još jedan faktor fizička kondicija, onda
je utvrđeno da su debeli ljudi u dobroj kondiciji živjeli isto toliko dugo kao i oni mršaviji u dobroj kondiciji. Također, mršaviji muškarci koji su bili bez kondicije, imali su gotovo triput veću vjerojatnost da će umrijeti mladi nego debeli muškarci fizički u dobroj kondiciji. To znači da se, sve dok ste u dobroj kondiciji, pa makar imali 10 ili 15 kilograma viška, ne izlažete povećanom riziku smrtnosti. Međutim, ako ne vježbate redovito a takvih je gotovo dvije trećine biti vitak nije preveliko jamstvo za vaše zdravlje.
Većina dosadašnjih studija o vezi debljine i lošeg zdravstvenog stanja nije uzimala u obzir razinu fizičke kondicije ispitanika, što je vodilo do pogrešnih rezultata. Mjerenje sposobnosti na pokretnom sagu (ergometrija), a ne kazaljka na vagi, daje liječniku pravi uvid u zdravstvenu situaciju osobe. Premda je višak tjelesne težine povezan s koronarnom srčanom bolešću, visokim krvnim tlakom, dijabetesom i rakom debelog crijeva, to su upravo problemi kod kojih redoviti treninzi bilo koje aerobne aktivnosti mogu pomoći u njihovom sprečavanju. Razumljivo, fizička aktivnost iznimno je va
žna, međutim, ne može se ići u krajnost i kazati da je ona sve, a da tjelesna težina ne znači ništa. Debljina i neaktivnost često su blisko povezani. Novije studije su pokazale da je smanjenje prekomjerne težine dovelo i do smanjenog rizika smrtnosti.
Ako je glavni cilj vaše tjelovježbe da možete ući u manji konfekcijski broj haljine, hlača ili sakoa, onda se priprema
te za uspjeh. Ali, ako vježbate kako biste poboljšali kvalitetu svojega života i postigli tjelesnu kondiciju, osjetit ćete sasvim sigurno da ste zadovoljni sa sobom. Bolje je biti deblja a fizički aktivna osoba nego mršava koja nije u formi.
Činjenica koju većina stručnjaka ne osporava, glasi: mršav ili debeo svatko tko vježba, postaje zdraviji. n
JELOVNIK 12. 3., ponedjeljak: - Varivo grah s tjesteninom, kuhani hamburger, luk 13. 3., utorak: - Juneći paprikaš, tjestenina, salata 14. 3., srijeda: - Kotlet na samoborski, pire-krumpir, salata 15. 3., četvrtak: - Varivo kelj, kobasica, kolač 16. 3., petak: - Juha, prženi oslić, krumpir-salata
KINOPREDSTAVE
8. - 14. 3. “CHARLOTTEINA MREŽA”, američki obiteljski film, sikroniziran na hrvatski jezik - u 16 i 18 sati, a u nedjelju 11. 3. i u 11 sati (matineja)8. i 9. 3. “DJELATNIK MJESECA”, američka komedija - u 20 sati10. 3. “NEUSTRAŠIVI” kineski akcijski spektakl - u 20 sati - revija azijskog filma (ulaznica 10 kn)11. - 13. 3. “DJELATNIK MJESECA”, američka komedija - u 20 sati14. 3. “DOBRODOŠLI U DONGMAKGOL”, korejska crna komedija - u 20 sati - revija azijskog filma (ulaznica 10 kn)
Kino Velebit u Koprivnici
Važnija je kondicija nego kazaljka na vagi
SPORT U Koprivnici održan Četvrti međunarodni hrvački turnir ”Zlatni pijetao 2007.”
LIJEČNIK ZA VAS∆
Piše: dr. Ivo Belan
∆Tamburaški orkestar HRT-a oduševio na humanitarnom koncertu Odlična organizacija i dobri
rezultati Koprivničanaca
Prva hrvatska liga kuglačica - 15. kolo
Kuglačice Podravke tri kola prije kraja osigurale naslov državnih prvakinja
Sunce -Podravka 0:8 (4,5:19,5) 3175:3419
Podravkaexpres protutnjao je stazama zagrebačke Grmoščice, naše su kuglačice ”pregazile” Sunce s katastrofalnih 8:0. Tri kola prije kraja Podravkašice imaju sedam bodova prednosti, pa su tako i teoretski osigurale naslov državnih prvakinja. Sjajnu formu i maksimalno ozbiljan pristup pokazale su i protiv najslabije ekipe, koja broji svoje posljednje prvoligaške dane. Domaćim kuglačicama, na čelu s još uvijek aktivnom, legendarnom Šteficom Krištof, prepustile su samo 4,5 seta.
Željka Orehovec opet je bila igračica utakmice, jedino je išla preko 600 čunjeva, ali to je već tradicija na vanjskim kuglanama. Njoj uz bok bila je mlada Ana Belec, najugodnije iznenađenje prvenstva, koja je pokazala izuzetnu sigurnost, talent i sportsku drskost, karakterističnu za vrhunske igračice. Nastavi li tako ozbiljno raditi, to će uskoro i postati. Đurđica Lukač je protiv ”legende” Krištof odigrala odlično, uz 2:2 bila je bolja za 35 čunjeva. Picer je ovo prvenstvo odigrala briljantno, iznad svih očekivanja. Zorec i Vuka, dosad slabije na gostovanjima, osvojile su prve poene na strani.
Dogodilo se i nekoliko iznenađenja, prije svega to je poraz Rijeke u Šibeniku, a opet je izgubio i Zagreb u Rijeci od Mlake to je već šesti poraz još aktualnog prvaka države. Podravka sada ima 26 bodova, drugi Graditelj 19, treći Zagreb 18, Istra 18, Rijeka 16 itd.
Rezultati: Devčić Vuka 0:1 (0:4) 506:535, Horvat Zorec 0:1 (1:3) 498:551, Krištof Lukač 0:1 (2:2) 549:584, Iveković Picer 0:1 (0,5:3,5) 528:552, Tomljanović Belec 0:1 (0:4) 545:588, Šutina Orehovec 0:1 (0:4) 513:608.
Četvrtzavršnica Lige prvakinja u kuglanju
S Miroteksom za final fourOve subote, u 13 sati, u Koprivnici će se odigrati uzvratna uta
kmica četvrtzavršnice Lige prvakinja u kojoj će kuglačice Podravke pokušati ostvariti plasman u završnici tog natjecanja, među četiri najbolja sastava na svijetu. U prvoj utakmici slovenske prvakinje Miroteks iz Celja pobijedile su Podravku s 5:3, u setovima 17:7, pa svaka pobjeda viša od 5:3 vodi Podravku u finalni dio natjecanja. Kod istovjetnog rezultata od 5:3 za Podravku prednost će imati ekipa koja ima bolji omjer u setovima. Prije dvije godine Podravka je također u četvrtfinalu eliminirala Miroteks, gotovo reprezentaciju Slovenije, porazom 2:6 u Celju i pobjedom 7:1 u Koprivnici.
Šteta je što će jedna od dvije tako sjajne ekipe morati otpasti prije final foura, ali vjerujemo u odličnu formu Podravkašica i njihov prolaz. Ovo je i prigoda ljubiteljima kuglanja da dođu na kuglan, čestitaju novim prvakinjama države i svojim bodrenjem pomognu im u ostvarenju velikog uspjeha. Utakmica 16. kola Podravka Osijek ’97, umjesto u subotu, odigrat će se u nedjelju u 13,30 sati.
Željko Šemper
Turnir rukometašica u NjemačkojU njemačkom gradu Riesi hrvatska ženska rukometna repre
zentacija sudjelovala je na Turniru nacija, gdje su uz nju igrali još domaćin Njemačka, Rusija i Nizozemska. Naše rukometašice, u čijem sastavu ima najviše igračica Podravke Vegete, najprije su igrale s Ruskinjama i taj susret izgubile 28:26, dok je u drugom susretu Njemačka bila bolja od naših rukometašica sa 28:23. U susretu s Ruskinjama istaknula se Podravkina igračica Svitlana Pasičnik koja je postigla 13 golova. U trećem susretu za treće mjesto Hrvatska je s Nizozemskom odigrala odlično i pobijedila s visokih 36:22. (18:8). U ovom susretu iskazale su se Lidija Horvat, Anita Gaće i Božica Palčić. Ovaj susret bio je za igračice i izbornika Šojata zanimljiv i zbog toga što će Nizozemke biti suparnice hrvatskim rukometašicama u kvalifikacijama za EP u Francuskoj. U susretu s Nizozemskom Hrvatska je igrala u sastavu: Grubišić, Borozan, Jelčić, Tatari 2, Kožnjak, Golubić 3, MilanovićLitre 1, Gaće 6 (2) , Arslanagić 2, Pusić 6 (1), Horvat 5, Pasičnik, Penezić 6, Lovrić 2, Zebić, Palčić 3. S. P.
Parovi polufinala Kupa Hrvatske za rukometašice
Premda se ne zna u kojem će se gradu igrati zvršni turnir Kupa Hrvatske za rukometašice, u Hrvatskom rukometnom savezu izvučeni su parovi polufinalnih utakmica. U polufinalnim susretima prvog dana turnira sastati će se Podravka Vegeta i Zamet iz Rijeke, dok će u drugom susretu igrati zagrebačka Lokomotiva i Kutjevački podrum iz Požege. Finalni turnir igrat će se 31. ožujka i 1. travnja, a mjesto održavanja bit će poznato nakon što u HRSu prime najpovoljniju ponudu za domaćinstvo. S. P.
Slavenaši kod Podravkinih branitelja
Na gostovanju u Osijeku nogometaši Slaven Belupa bili su bolji od domaći
na, osvojili su bod i s time su Koprivničanci došli na šesto mjesto prvenstvene tablice, ali ipak ostaje određeni žal za propuštenim prigodama i realnim osvajanjem tri boda. Dakle, moglo se i do pobjede u Gradskom vrtu, i da kiša nije preplavila teren, vjerojatno bi Slavenaši znali iskoristiti razliku u kvaliteti.
U izvještajima s utakmice uglavnom se ne spominju dvije sporne situacije u kaznenom prostoru Osijeka. Prvo je u 40. minuti vratar Skender rukama za
nogu uhvatio Vručinu, koji je potom pao. U 55. minuti, neposredno prije izjednačujućeg pogotka Osijeka, u kaznenom prostoru domaćih branič Lopes napravio je prekršaj na Zahori, koji je potom tukao pored gola. Sudac Gerek ni ovom se prilikom nije oglasio, pa su tim čudnije primjedbe na suđenje pojedinih dužnosnika domaćega kluba. Imali su Koprivničanci još primjedbi na račun Gerekove arbitraže, poglavito kod nesankcioniranja (pre)oštrih startova domaćih igrača (Vuica, Babić). Međutim, nisu ih željeli preuveličavati, jer su u Osijeku na kraju ostvarili
planirano uzeli su bod i nastavili niz utakmica bez poraza. Pogodak za Slaven Belupo postigao je Vručina u 50. minuti nakon dodavanja Mumleka, a izjednačio je pet minuta kasnije Primorac lijepim udarcem s 25 metara. Nikolski je bio nemoćan.
U subotu će Slaven Belupo dočekati Kamen Ingrad i u tom susretu očekuju se sigurni bodovi kojim bi se Slavenaši učvrstili u gornjem dijelu prvenstvene ljestvice.
U Osijeku smo se prikazali kao momčad koja je imala tečnu igru, dobar protok lopte, a nedostajalo je malo odlučnosti oko završetka akcija u prvom poluvremenu. Drugo poluvrijeme smo dobro otvorili zabivši
gol, ali smo u nekim trenucima možda imali malo problema kada bi Osijek došao do naših 20 metara jer nismo imali nikoga u bloku, zbog čega smo i dobili gol. Odigrali smo dobru, kompletnu utakmicu, u kojoj nismo imali lošeg pojedinca na terenu. Zadovoljan sam prikazanom igrom i ponašanjem igrača, došli smo po bod, ali ne bi možda bilo nezasluženo da smo uzeli sva tri rekao je nakon utakmice trener Slaven Belupa Elvis Scoria.
Protiv Osijeka za Slaven Belupo su igrali: Nikoloski, Poldrugač, Radeljić, Kristić, Bodrušić, Posavec, Sopić, Mumlek, Bošnjak, Zahora (od 89. Poljak), Vručina (od 90. Dodik). B. F.
Prva hrvatska nogometna liga - 21. kolo
Nastavlja se uspješan proljetni nizOSIJEK - SLAVEN BELUPO 1:1
S otvorenja međunarodnog turnira hrvača ”Zlatni pijetao”
Natjecanja mladih hrvača iz osam zemalja bila su vrlo zanimljiva
In memoriam
Smiljanka Jakopanec(1956 - 2007)Početkom tjedna Belupom i Podravkom odjeknula je nevjero
jatno tužna vijest iznenada je u 51. godini života umrla Smiljanka Jakopanec.
Smiljanka se zaposlila u Tvornici Belupo Ludbreg u ožujku 1977. godine kao pripravnica. Zatim je nastavila raditi u Koprivnici na poslovima tehničarke analitičarke u kontrolnoanalitičkoj službi, da bi od kolovoza 1989. godine radila kao tehnologinja u Belupovoj operativnotehnološkoj kontroli. Na tim je poslovima radila do svoje prerane smrti.
Bila je dobra i vrijedna radnica, iznimno predana svom poslu, te dobar prijatelj, cijenjena i od pretpostavljenih i od kolega. Imala je izrazito razumijevanje za sve one koji su od nje zatražili savjet ili pomoć.
Njezina prerana smrt duboko je potresla sve koji su je poznavali i zavilu u tugu njezinu obitelj i rođake.
U srcima svih koji su je poznavali, voljeli i poštovali Smilja će živjeti zauvijek.
Pokopana je 6. ožujka na Gradskom groblju u Koprivnici.
Promocija romana Zdenka Matejaka ”Smole jednog luzera”
Prošle je subote u Domu mladih održana promocija romana ”Smole jednog luzera” Zdenka Matejaka, člana Literarne sekcije Podravke. Tom je prilikom predsjednica Podravkine literarne sekcije Ivka Kovačić naglasila da će Matejak ovim djelom sigurno dobiti krila za buduće literarne radove, a o Matejakovom romanu govorio urednik Mladen Levak, napomenuvši da je ovaj roman vjeran prikaz svakodnevnih zbivanja i prenosi život na papir bez uljepšavanja. Iako mnogima ne odgovara govor ulice kakav je u Zdenkovom romanu, taj je govor prisutan u svim sferama življenja i upravo taj govor čini taj roman specifičnim. Dijelove iz romana ”Smole jednog luzera” na promociji su čitali Katica Ferlindeš, Valentina Oštarijaš Crljenica i Matija Vugrinči, a u glazbenom dijelu programa nastupio je Ivo Kovač Kaj. S. P.
Godišnja skupština Podravkinih dobrovoljnih davatelja krvi
Društvo dobrovoljnih darivatelja krvi Podravka održat će izvje-štajnu skupštinu na kojoj će biti podijeljena priznanja za jubilar-ni broj darovane krvi. Skupština će se održati u hotelu Podravina u subotu 17. 3. 2007. u 18 sati.
Predsjedništvo DDDK Podravka
S promocije romana Zdenka Matejaka u Domu mladih u Koprivnici
Tisuću članaka u rubrici ”Liječnik za vas”Ovaj članak dr. Ive Belana u rubrici ”Liječnik za vas” upravo je - tisući.Prvi članak objavljen mu je u listu Podravka 29. 4. 1986. i od ta-da objavljuje redovito svakog tjedna. Do danas je naš suradnik u ovim novinama nanizao okruglo 1000 članaka. Čestitamo mu na tom jubileju i zahvaljujemo na dugogodišnjoj vrlo dobroj su-radnji.A evo što je dr. Ivo Belan izjavio u povodu tisućitog članka u li-stu Podravka:- Čast mi je i ispunjava me zadovoljstvom što sam u 21 godinu pi-sanja za Podravkine novine i ja dao, vjerujem, mali prilog razvo-ju toga cijenjenog medija, koji još s nostalgijom i od milja zove-mo - biltenom.Iz svojega dugogodišnjeg iskustva znam da čitatelji uvijek rado pročitaju nešto o zdravlju i bolestima. Pristupačnim štivom na-stojim promicati brigu o zdravlju i popularizirati medicinska do-stignuća. Kad je prije nekoliko godina redakcija Podravke organizirala me-đu Podravkašima anketu o čitanosti pojedinih rubrika, rubrika ”Li-ječnik za vas” zauzela je visoko drugo mjesto. Tih sam dana bio jako ponosan.
Mršav ili debeo: svatko tko vježba, postaje zdraviji
Pred prepunim gledalištem koprivničkog
“Domoljuba” u srijedu je održan još jedan iznimno uspješni humanitarni koncert pod nazivom ”Zajedno do CT uređaja”, kojeg su organizirali Udruga branitelja, invalida i udovica Domovinskog rata Podravke (UBIUDR) i Opća bolnica ”Dr. Tomislav Bardek”. Nastupio je Tamburaški orkestar Hrvatske radiotelevizije, pod vodstvom maestra Siniše Leopolda. Kao što su organizatori i najavljivali, bio je to uistinu tamburaški koncert godine! Od prve do posljednje skladbe publika je neprestano pljeskala i na taj način najbolje pokazala što misli o ovim glazbenicima i koncertu.
Dosad smo nastupali u mnogim dvoranama, ali ova humanitarna večer bila je nešto posebno. Zahvaljujemo svima koji su došli i koji su nas pozvali. Bio je to naš prvi, ali nadam se ne i posljednji nastup u Koprivnici rekao je Siniša Leopold.
Tamburaški orkestar pod umjetničkim vodstvom Siniše Leopolda djeluje od 1985. Orkestar ima 18 stalnih glazbenika. Osnovna djelatnost orkestra jest studijska izvedba programa za potrebe emitiranja na Hrvatskom radiju i te
leviziji. Međutim, osim studijskog rada orkestar je velikim djelom aktivan u javnoj koncertnoj djelatnosti. Dosad su osim po Hrvatskoj gostovali i u Nizozemskoj, Mađarskoj, Švicarskoj, Vatikanu, Francuskoj i drugdje.
Publiku u koprivničkoj dvorani osobito su oduševili i gosti, prije svih Đani Stipaničev, Barbara Othman i Ženska vokalna skupina Jane.
Bila je to još jedna prigoda da skrenemo pozornost javnosti na kupnju novog CT uređaja koji nedostaje našoj bolnici kazao je dr. Mijo Bardek, ravnatelj bolnice. Podravkina Udruga branitelja među prvima se svim srcem uključila u našu humanitarnu akciju. I ovaj su put pokazali i dokazali da imaju veliko srce, ali i da su
vrsni organizatori. Sve ulaznice unaprijed su bi
le rasprodane, tako da je za novi CT uređaj s ovog koncerta
prikupljeno 16.800 kuna, što znači da nije bilo besplatnih mjesta, već su svi morali platiti kartu.
I dalje ćemo nastojati pomagati u granicama mogućnosti. Podravka je uostalom već odavno poznata po humanosti, a njezini branitelji samo nastavljaju tim putem rekao je Mladen Pavković, predsjednik Podravkinih branitelja.
Koncert je vodio Krešimir Blažek, a organizatori još zahvaljuju na pomoći Podravki, Radio
Koprivnici i Dravi, cvjećarnici Luna, tvrtki za razglas Bardek, HDSZAMPu, Otvorenom učilištu i drugima. n
Koncert Tamburaškog orkestra HRT-a u Koprivnici nazvan je tamburaškim koncertom godine (snimio Nikola Wolf)
� Broj 1830 • Petak, 9. ožujka 2007.
Kada putujemo na valovima hrane i emocija, baršunasta srca su ne
zaobilazna stanica. A kada se jednom na njima zaustavimo, dalje ne idemo dok ih u potpunosti ne pojedemo i pretočimo nešto medenih emocija i u svoja srca.
Sastojci:75 g maslaca200 g meda100 g šećera1 jaje40 g kakaa400 g pšeničnog glatkog brašna Podravka tip 550pola žličice klinčića u prahu pola žličice cimeta u prahu malo naribanog muškatnog oraščića2 žličice praška za pecivo Dolcela2 žlice pekmeza od šljiva Podravka
Za čokoladnu glazuru:200 g čokolade80 g maslaca
Priprema:Maslac, med i šećer zagrijavajte na niskoj temperaturi da se otope. Pripremljenoj smjesi umiješajte jaje, kakao, brašno pomiješano s klinčićem, cimetom, muškatnim oraščićem i praškom za pecivo. Zamijesite tijesto i ostavite ga stajati oko sat vre
mena u hladnjaku. Tijesto razvaljajte malo deblje, pomoću kalupa izrežite srca i pecite u pećnici zagrijanoj na 175° C oko 10 minuta. Ohlađena srca namočite u glazuru od čokolade i položite na rešetku da se čokolada stvrdne, a zatim ih spojite pekmezom. Kolačiće čuvajte u kutiji nekoliko dana da omekšaju.
Posluživanje:Baršunasta srca poslužite uz topli napitak ili svečano uz čašu šampanjca.
Savjet:Kolačiće možete ostaviti i kao srca a da ih ne spajate. Vrijeme pripreme: 1 sat
∆ RECEPT TjEdna
Baršunasta srca∆ KaRIKaTURa
NOVINE DIONIČKOG DRUŠTVA PODRAVKAPODRAVKA, prehrambena industrija, d.d. Koprivnica
Za izdavača: Vedran Šimunović • Glavni i odgovorni urednik: Branko Peroš • Redakcija lista: Ines Banjanin, Boris Fabijanec, Berislav Godek, Vjekoslav Indir, Mladen Pavković, Branko Peroš, Slavko Petrić, Vedran Šimunović, Nikola Wolf
Grafička priprema i dizajn: Grafička radionica Lider pressa • Naklada: 8.000 primjeraka Adresa: Ulica Ante Starčevića 32, 48000 Koprivnica • Telefoni:048/651-505 (urednik), 048/651-503 (novinari)
Faks: 048/621-061 • e-mail:novine@podravka.hr • Tisak: Koprivnička tiskarnica, Koprivnica Crta
: Iva
n Ha
ram
ija -
Hans
Novi Podravkin logo u zagrebačkoj Ilici Podravka špageti milaneze
u novom pakovanjuTjestenina je postala jedno od glavnih jela suvremene pre
hrane. Priprema je brza i jednostavna, a dodatak različitih umaka čini bogat i hranjiv obrok.
U želji da se udovolji zahtjevima i potrebama potrošača te odgovori na trendove u prehrani i pakiranju, Podravka ima u svojoj ponudi ukusne i praktične špagete milaneze, a odnedavno su Podravka špageti milaneze u novom dizajnu, a pakovanje je u dva zasebna dijela: špageta i ukusnog umaka na bazi rajčice i goveđeg mesa.
Priprema ovih ukusnih i praktičnih špageta je brza i vrlo jednostavna, tako da za 15 minuta imate svježe pripremljen obrok, što je zasigurno dodatna prednost svih Podravkinih polugotovih jela iz palete špageterije.
Ovaj proizvod namijenjen je potrošačima koji žive ubrzanim i dinamičnim načinom života, jer omogućuje brzu pripremu ukusnog obroka.
Stoga probajte i uvjerite se u kvalitetu i prednosti koje vam pružaju Podravkine špagete milaneze.
Fotobilješka
Pomrčina mjeseca na koPrivničkom nebu
Spektakularna pomrčina Mjeseca na koprivničkom nebu bila je vidljiva proteklog tjedna u noći između petka i subote. Nakon kiše nebo se razvedrilo i pojavio se Mjesec, prikazavši se u spektakularnoj poziciji svim zaljubljenicima u nebeski svod. Pomrčina je trajala od petka 2. ožujka u 22.40 sati do subote u 03.20 sati, s punim intenzitetom oko ponoći. Pomrčina Mjeseca događa se svakih godinu do dvije, a njezin intenzitet i vidljivost ovisi o položaju gledanja sa Zemlje. Pomrčine su ljeti nešto intenzivnije, a sljedeća se očekuje u kolovozu, ali neće, poput ove, biti vidljiva iz naših krajeva.
A kako je ova pomrčina izgledala za sve one koji je nisu promatrali pobrinuo se naš fotoreporter Nikola Wolf, učinivši snimivši zaista impresivne fotografije pomrčine Mjeseca. I. B.
Prolaznici najpoznatije i najfrekventnije zagrebačke ulice sigurno su već uočili novi Podravkin logo na jednoj od zgrada. Postojeći je logo na atraktivnoj lokaciji Ilice nakon ni
za godina zamijenjen novim u skladu s Podravkinim korporativnim identitetom. Logo je uočljiv i noću budući da je reklama svijetleća, a projekt je proveden u suradnji s Centrom za industrijsko oblikovanje, koji je osnovan 1963. godine i bavi se grafičkim i industrijskim dizajnom i outdoor oglašavanjem. I. B.
Poziv na suradnju u listu PodravkaPoštovani Podravkaši,u želji da još više unaprijedimo informiranje i komunicira-
nje u Podravki - pozivamo i vas na suradnju u našem listu. Ako ste zainteresirani za povremeno pisanje tekstova za naše novine - javite nam se. Dovoljno je za početak nazva-ti redakciju lista Podravka na telefon 1505 te javiti da želi-te biti naš suradnik. Namjera nam je još poboljšati kvalitetu novina na način da i vi sudjelujete u tome bilo da sami na-pišete nekoliko rečenica o nekom događaju ili o nečem dru-gom za što smatrate da je zanimljivo i da biste rado proči-tali u našim novinama ili da nam samo dojavite određena zbivanja iz vaših sredina kako bismo ih mi popratili i zabi-lježili u listu.
Pozivamo sve zainteresirane da se do kraja ovog mjeseca jave na navedeni telefonski broj. Sa svim zainteresiranima potom ćemo održati sastanak i razgovor, te dogovoriti me-đusobnu daljnju suradnju. Objavljeni članci u novinama ho-noriraju se.
Radujemo se zajedničkoj suradnji u realizaciji lista Po-dravka.
Redakcija lista Podravka