Upozorenje nemarnim

UPOZORENJE NEMARNIM I nastavi savjetovati, savjet e vjernicima, doista, koristiti.

(Sura Zarij at, 5 5)

Naslov originala:

"Tenbihu-1-gafilin" - Ehu Lejs es-Semerkandi

Preveo s arapskog jezika: Sabahudin Skeji

Recenzent: Mr. Osman Kozli

Izdava:

Behram-begova medresa u Tuzli

Za izdavaa: Vahid Fazlovi

Lektor: Sevret M.ehaji

Korektor: Sabahudin Skeji

Tehnika priprema: Hajrudin Smaji

V

Stampa: "Agfaprint" Teanj

Tira: 1.000 primjeraka

CIP - Katalogizacija u publikaciji Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine, Sarajevo

28-42

Es-SEMERKANDI, Ebu Lejs Upozorenje nemarnim I Ebu Lejs es- Semerkandi ;

preveo s arapskog jezika Sabahudin Skeji. - 1. izd. - Tuzla : Behram-begova medresa, 2006. - 416 str. ; 24 cm

Prijevod djela: Tenbihul-gafilin

ISBN 9958-698-15-3

COBISS.BH-ID 15132166

UPOZORENJE NEMARNIM

S IMENOM ALLAHA, SVEMILOSNOG, MILOSTIVOG

Apsolutna hvala neka je Allahu, Koji nas je uputio Svojoj Knjizi i Koji nas je odlikovao nad ostalim narodima, podarivi nam najasnijeg miljenika. Hvala Mu zahvalom kojom emo zasluiti i pridobiti eljeno Zadovoljstvo, kojom emo priskrbiti skrivene blagodati i zbog koje e nas uiniti zahvalnim na blagodatima i poznavaocima Njegovih evlija. Nekaje salavat na naeg prvakaMuhammeda, odabranika i probranog vjerovjesnika, na njegovu asnu porodicu i potomke i na sve njegove ashabe.

Fekih, zahid i uenjak Nasr b. Muhammed b. Ibrahim Semerkandi, rekao je: Zakljuio sam daje obaveza on ome koga je Ali ah obdario poznavanjem lijepog ponaanja, kome je dao znanja, razumijevanja i koji poznaje ivotopise dobrih ljudi i nastojanja trudbenika da zadobiju Allahovo zadovoljstvo, ono to Kitab govori: Na put Gospodara svoga 1nudro i lijepitn savjeto1n pozivaj i s njitna ne najljepi nain raspravljaj! Gospodar tvoj zna one koji su zalutali s puta Njegova, i On zna one koji su na Pravo1ne putu. (Sura Nahl, 125.) O tome govore i predaje od Poslanika, s.a.v.s., a jedna od njih se prenosi od Abdullaha b. Mes'uda, r.a.: 'Poslanik, s.a.v.s., povremeno nam je kazivao savjete, kako nam ne bi dosadio.' 2

Imajui ovo u vidu, u ovoj knjizi sam naveo mnoge savjete i predavanja, to bi trebalo biti dovoljno svima koji je budu itali. Savjetujem itaoca da je ita tako to e ga njeni sadraji podsjeati i podstrekivati na to da, najprije, razmilja o sebi samome, a onda da podsjea i ukazuje na to i drugima. Allah i Njegov Poslanik, s.a.v.s., nareuju nam ijedno i drugo. Uzvieni Allah kae: Budite Boiji ljudi, jer vi Knjigu znate i nju prouavate! (Sura Ali Imran, 79) Neki tumai Kur'ana kau: 'Znaenje ovih rijei je: provodite u praksu ono emu ljude poduavate, a sami ste nauili iz Knjige.'

U drugom ajetu On kae: A Allaha se boje od robova Njegovih - ueni. (Sura Fatir, 28) Svome Vjerovjesniku, s.a.v.s., On kae: O ti, pokriveni! Ustani i opo1ninji! (Sura Muddessir, I, 2) U drugom ajetu kae: I nastavi savjetovati, savjet e vjernicitna, doista, koristiti.

Prenosi se daje Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: Trenutak razmiljanja je bolji nego ibadet od godinu dana.

Osoba koja ne eli da razmilja o mudrim izrekama, savjetima i ivotopisima dobrih ljudi neminovno e zapasti u jedno od dvaju stanja: ili e se ograniiti na nedovoljno prakticiranje i provoenje propisa i misliti o sebi daje dobra osoba i daje meu onima koji su uspjeli, ili e se truditi u samo odreenom dijelu svoga ivota. To e mu se initi toliko velikim da e u svojim oima biti veliki i bolji od ostalih ljudi. Tako e upropastiti sav svoj trud i propast e n1u njegova djela.

Ako ovjek razmilja o navedenom, onda e njegova elja da sustigne one o kojima ita i koji su izgovorili mudrosti postati vea i on e nastojati da im se priblii svojim ibadetima. Bit e svjestan svoje manjkavosti u odnosu na njih.

Molimo Allaha da nam da podrku u injenju dobrih djela i da nas blagoslovi. On je Neizmjerno blagodaran i Svemoan je."

2 Nije postajao odreeni tennin savjetovanja ljudi, niti su njegova kazivanja imala odreeno vrijeme trajanja, da sluaoci ne bi osjetili dosadu i zlovolju zbog toga. Bilo bi ih stid da napuste kazivanje, a ne bi bili uvijek raspoloeni da mu prisustvuju i da ga sluaju s istom panjom i predanou. Op. Prev.

8

OIHLASU

OIHLASU

Autor, svojim lancem prenosilaca, biljei od Muhammeda b. Lebida da je uo Vjerovjesnika, s.a.v.s., da kae: Najvie se za vas bojim malog irka. Ashabi su pitali: "Allahov Poslanie, a ta je to mali irk?" On ree: Rijaluk {pretvaranje). Uzvieni Allah e na Dan, kada bude nagraivao Svoje robove za njihova djela, rei: Idite onima zbog kojih ste se pretvarali na dunjaluku i vidite da li imate ikakva dobra od njih."

Fekih, da mu seAllah smiluje, rekao je: To e im biti reeno, jer je njihov ibadet i injenje dobra na dunjaluku bilo ismijavanje, pa e se s njima ismijavati i na Ahiretu. To je u sadraju ajeta u kojem stoji: Licemjeri misle da e Allaha prevariti, i On e ih za varanje njihovo kazniti. (Sura Nisa, 142.) Znai, za njihovo varanje vratit e im istom mjerom i ponititi im nagradu za njihova djela. Rei e im: 'Idite onima zbog kojih ste se trudili i pred kojima ste se pokazivali. Vi nemate nikakve nagrade za vaa djela kod Mene.' Njihova djela nisu bila iskljuivo radi postizanja Allahova zadovoljstva."

ovjek moe oekivati nagradu za svoja djela ako su ona samo radi postizanja Njegova zadovoljstva, a ako iko drugi ima udjela u tim djelima, Allah ih ne prima i ne eli.

Svojim lancem prenosilaca, autor biljei od Ebu Hurejre, r.a., da je Vjerovjesnik, s.a.v.s., rekao: Uzvieni Allah kae: Ja sam najneovisniji i nije Mi potreban saradnik. Ne treba Mi djelo u kojem ima dio namijenjen i nekome drugom. Djelo onoga koji neto uini i u tom djelu bude elje i za zadovoljstvom nekog drugog, a ne samo za Mojim zadovoljstvom, nije Mi potrebno. "A, kau, da Mu nije potreban ni onaj koji tako neto uini.

U ovoj predaji je dokaz da Allah ne prima nita od djela koje nije uinjeno samo radi stjecanja Njegova zadovoljstva. Ako nije uinjeno s takvom nakanom, On ga ne eli ni primiti, niti e za njega nagraditi na Ahiretu. Takva osoba e skonati u Dehennemu. To dokazuju rijei Uzvienog: Onome kojieliovaj svijet, Mi brzo dajemo to hoemo i kome hoemo. Drukije kazano, onome koji hoe svojim djelima dunjaluk, a ne eli ahiretsku nagradu, Mi emo mu na dunjaluku dati onoliko koliko hoemo dunjalukih dobara. To dajemo onome koga hoemo da unitimo. Kau da je to i onome kome hoemo da od sebe damo, ne zato to on to eli, ali emo mu poslije Dehennem pripremiti. Na Ahiretu smo mu odredili Dehennem u kome e se osramoen i odbaen pei. Sam e sebe koriti, a prezirat e ga i ostali i bit e daleko od Allahove milosti. A onaj koji eli onaj svijet, njegovu nagradu i trudi se da ga zaslui, ini ahiretska djela koja su potaknuta samo radi Allaha i Njegova zadovoljstva, a vjernik je, potrebno je da takav, pored dobrih djela, bude i vjemik, jer se ne prima nijedno djelo ako nema vjere trud e mu hvale vrijedan biti. Ljudi koji ele ahiretsku nagradu, a ne pokazivanje na dunjaluku, imat e primljena djela. Svima njima, ijednima i drugima, dajemo darove Gospodara

9

UPOZORENJE NEMARNIM

tvoga. I jedna i druga grupa dobivaju i uivaju blagodati tvoga Gospodara, a darovi Gospodara tvoga nisu nikome zabranjeni. (Sura Isra, 18-20.) Blagodat tvoga Gospodara nije uskraena ni vjerniku, ni nevjerniku; ni estitom, ni grijeniku.

Allah u ovom ajetu potvruje da osoba koja ini neto radi postizanja panje ili zadovoljstva nekoga drugog osim Allaha, nema nikakve nagrade na Ahiretu i njeno boravite je Dehennem. Ona, pak, osoba koja bude postupala i trudila se radi Allaha, bit e nagraena za svoja djela. Ako ini neto radi nekoga drugog, od svoga posla i djelovanja ima samo umor i sekiraciju, o emu postoji predaja.

Biljei se od Ebu Hurejre, r.a., da je Vjerovjesnik, s.a. v .s., rekao: Postoje postai koji od svoga posta nemaju nita drugo osim gladi i ei. Ima i onih koji noi provode u ibadetu, a od toga nemaju nita osim umora i nesanice. To znai da njihova djela (post i namaz) nisu bila radi Allaha, pa stoga i nemaju nagrade za to.

Jedan mudrac je rekao: "Primjer ovjeka koji neto ini radi postizanja popularnosti je kao primjer ovjeka koji je otiao na pijacu i napunio svoju torbu kamenjem. Svi oni koji bi ga vidjeli da se vraa sa pijace bi govorili: 'Koliko je samo ovaj ovjek nakupovao namirnica.' On sam od tog svog tereta nema nikakve koristi, osim onoga to ljudi govore. Kada bi to htio prodati, ne bi naao nijednog kupca. Tako je i s onim koji radi neto da bi stekao popularnost: nikakve koristi nema od njegovih djela, osim onog to e ljudi priati, a nikakve nagrade nema na Ahiretu. Uzvieni kae: I Mi emo pristupiti djelima njihovim, koja su uinili, i u prah i pepeo ih pretvoriti. (Sura Furkan, 23.) Ovdje se misli na djela koja su injena u neije drugo, a ne u Allahovo ime. Za takve nee biti nagrade i bit e im djela bezvrijedna, kao to je praina koja se vidi na sunevom odsjaju.

Veki' prenosi od Sufjana, a on od onoga koji je uo Mudahida da kae:

"Neki oyjek jke doaq, Allaho1)1om Poslaniku~ s.a.v .s.~ i rekao:. 'dAllahov Pos.lanie,

dajem sad'aku OJOm zehm Allahovo zadovo1Jstvo, a11 zelim I a se o meni hJepo pria.' Tadaje objavljen ajet: Ko udi da od Gospodara svoga bude lijepo primljen (ko se boji stajanja pred Allahom, a, kau, i onaj to hoe nagradu od Allaha), neka ini dobra djela (misli se na ona koja su ista i samo radi Allaha) i neka, klanjajui se Gospodaru svome, Njemu nikoga ne pridruuje! (Sura Kehf, 11 O.)

Jedan mudrac je rekao: "Onaj koji ini sedam djela, a zapostavlja drugih sedam, nema nikakve koristi od onoga to je radio.

Prvo: da postupa u strahu, ali bez opreza, tj. da kae: 'Bojim se Allahove kazne', ali se ne ustruava od grijeha. Od te njegove izjave nema nikakve koristi.

Drugo: da radi neto, nadajui se, a da ne tei i ne trai to isto. To je kao da kae: 'Nadam se Allahovoj nagradi', ali je ne eli postii svojim djelima. Takva izjava mu nije ni od kakve koristi.

Tree: da neto naumi, ali ne provede: naumi svojim srcem da radi dobra djela, ali ne donese vrstu odluku da ih uini u stvarnosti. Od te njegove nakane i namjere nema nikakve koristi.

etvrto: da upuuje dove, a ne ulae napora: moli Allaha da ga podri u injenju dobra, ali ga ne ini. Od te dove nema koristi. Potrebno je uloiti i odreeni trud, kako bi se dobila Allahova podrka, kao to kae Uzvieni: One koji se budu zbog Nas borili Mi emo, sigurno, putevima koji Nama vode uputiti; a Allah je,

10

OIHLASU

zaista, na strani onih koji dobra djela ine! (Sura Ankebut, 69.) To znai, onima koji se budu zalagali u pokoravanju Nama i ivljenju u Naoj vjeri Mi emo podrku pruiti.

Peto: da ui istigf ar, trai oprosta za grijehe, ali bez kajanja. To je kao da kae: 'Allahu, oprosti', a ne osjeti nikakvo kajanje zbog grijeha koje je poinio. Takav istigfar nee nimalo koristiti.

esto: da neto javno ini, a u potaji ne. Takav prikazuje svoja djela dobrim, javno i pred drugima, ali nije nimalo popravio svoju nutrinu. To to javno ini nimalo mu nee koristiti.

Sedmo: da uporno i naporno radi, a u tome nema ihlasa. Taj nastoji da svaki ibadet provede u krajnosti precizno, ali ne i predano Allahu. Njegova djela, ako nisu radi Allaha, nimalo mu nee koristiti. To je samoobmanjivanje.

Ehu Hurejre, r.a., prenosi da je Vjerovjesnik, s.a.v.s., rekao: Pred Smak svijeta e se pojaviti ljudi koji e nastojati dobiti dunjaluk, kao to se muze stoka. U drugoj predaji stoji: koji e grabiti i mijeat e dunjaluk s vjerom. U drugoj predaji stoji: koji e uditi za dunjalukom i pribavljati njegova dobra, to znai da e dunjaluk uzimati zaodjenuti u janjeu kou i slatkorjeivi, a srca e im biti vuija. Allah kae: Zar llfene hoete da zavarate i protiv Mene ste se drznuli?! Kunem se Sobom, na takve u poslati takve kunje i smutnje da e i najrazumniji meu njima biti unezvijereni i smueni.

Veki' prenosi od Sufjana, a ovaj rijei Habiba b. Ebi Saliha: "Neki ovjekje doao Allahovom Poslaniku, s.a.v.s., i kazao: 'Allahov Poslanie, inim neko dobro djelo i krijem ga od drugih. Kada se ono otkrije i ponu priati o tome, ja osjetim zadovoljstvo. Da li imam nagradu za to djelo?' Poslanik, s.a.v.s., ree mu: Ima dvije nagrade; nagradu tajnosti i nagradu za javno uinjeno."

Fekih, da mu seAllah smiluje, rekao je daje znaenje ovog hadisa u tome to se otkrilo njegovo djelo i to su se drugi ugledali na njega, te je stekao dvije nagrade, jednu zbog svoga djela, a drugu zbog ugledanja drugih na njega, to je u skladu s Vjerovjesnikovim, s.a.v.s., rijeima: Onaj koji uvede lijepu praksu ima nagradu za to i nagradu svih koji to isto budu prakticirali, do Kijametskog dana. Onaj koji uvede hravu praksu, imat e grijeh za to i grijeh svih koji ga budu slijedili u toj praksi do Kijametskog dana. Ako bi, pak, nekome odgovaralo da se njegovo djelo obznani, ali neradi njegova oponaanja i ugledanja na njega, onda se bojati da e mu propasti nagrada. Abdullah b. Mubarek prenosi od Bekra b. Ebi Merjeme, on od Dumejreta, a on od Ehu Habiba da je rekao: "Allahov Poslanik, s.a. v .s., rekao je: Meleki uzdiu dobro djelo nekog ovjeka, hvale ga i iste sve dok s njim ne dou ondje gdje Allah hoe. Tada im Allah objavi: 'Vi uvate djelo Mo ga roba, a Ja gledam i motrim to je u njegovoj dui. Moj rob nije uinio to djelo iskljuivo radi Mene. Upiite ga u Siddin (Knjiga dehennemlija).' Nekada se uzdiu s djelom nekog ovjeka, nipodatavajui to djelo, sve dok ne dou dokle Allah hoe, po im On objavi: 'Vi uvate djelo Moga roba, a Ja gledam i motrim ta je u njegovoj dui. Ovaj Moj rob je inio to djelo samo radi Mene. Upiite ga u lllijjin. (Knjiga dennetlija)."

1 1

UPOZORENJE NEMARNIM

U ovoj predaji je dokaz da je malehno djelo, kada je radi Allaha uinjeno, bolje od velikog djela, koje je uinjeno radi nekog drugog. Malehno djelo, ako je radi Allaha, Allah e uveati Svojom milou, kao to kae: Dobro djelo On e umnogostruiti i jo od Sebe nagradu veliku dati. (Sura Nisa, 40.) Za veliko djelo, ako nije u ime Allaha i Njegova zadovoljstva, nema nikakve nagrade i boravite njegova poini oca je u Dehennemu.

Fekih, da mu se Allah smiluje, prenosi od grupe uenjaka, koji svojim lancem prenosilaca, prenose od Ukbeta b. Muslima, a on od Semira Asbehija, da mu je priao kako je jednom uao u Medinu i naiao na nekog ovjeka koji je bio u centru panje grupe ljudi. Pitao je ko je taj ovjek, pa su mu rekli da je to Ebu Hurejre. Pribliio mu je se. On je priao ljudima. Kada je uutio i spremao se za udaljiti, rekao sam: Tako ti Allaha, kai mi neki hadis koji si uo od Allahovog Poslanika, s.a.v.s., i koji si zapamtio. Kai mi neto to ti je rekao i to si shvatio i primijenio. On ree: Sjedi da ti kaem hadis koji mi je priao Allahov Poslanik, s.a.v.s., kada smo bili zajedno samo on i ja." Onda je Ebu Hurejre zahroptao i onesvijestio se. Tako je ostao nekoliko trenutaka, a kada je doao sebi, potrao se po licu i rekao: Kazat u ti hadis koji mije rekao Allahov Poslanik, s.a.v.s." Onda je opet zahroptao i onesvijestio se. Sada je ostao due u nesvijesti i, kada je doao sebi, potrao se po licu i rekao: Kazat u ti hadis koji mi je rekao Allahov Poslanik, s.a.v .s." Onda je ponovo zahroptao i onesvijestio se. Sada je ostao due u nesvijesti i, kadaje doao sebi, potrao se po licu i rekao: Allahov Poslanik, s.a.v.s., priao mi je: Kada nastupi Kijametski dan, Uzvieni Allah e presuivati meu stvorenjima. Svaki narod e kleati. Prvi koji e biti pozvani da polau raun e biti: ovjek koji je uio Kur 'an, pa ovjek koji je po ginuo na Allahovom putu i ovjek koji je imao mnogo novca i bogatstva. Allah e pitati uaa: 'Zar te nisam poduio onome to sam objavio Svojim poslanicima?' ovjek e rei: 'Jesi, Gospodaru.' 'Pa, ta si primjenjivao od onoga to si nauio?' 'To sam praktikovao i nou i danju'. 'Lae. ' Tada e i meleki rei:' Lae. - Htio si da se kae kako si dobar ua i poznavalac Kur'ana, to su ljudi i govorili.' Onome to je imao novac i bogatstvo e biti reeno: 'to si radio s onim to sam ti dao?' On e odgovoriti: 'Odravao sam rodbinsku vezu i dijelio'. Allah e mu rei: 'lae.' A i meleki epovikati: 'Lae! -To si inio kako bi se reklo da si plemenit i dareljiv, to je i govoreno za tebe. ' Onda e biti doveden onaj koji je po ginuo na Allahovom putu i Allah e ga pitati: 'Zato si po ginuo?' On e rei: 'Borio sam se na Tvome putu, sve dok nisam

po ginuo. ' Allah e mu rei: 'Lae. 'Meleki e, takoer, povikati: 'Lae. - Borio si se, jer si htio i elio da se kae kako si hrabar i odvaan. To je i govoreno. 'Onda je Poslanik, s.a.v.s., rukom udario po mome stegnu i rekao: Ebu Hurejre, ta trojica su prva stvorenja kojima e se raspiriti i potai dehennemska vatra na Kijametskom danu. '" Ebu Hurejre je nastavio: Taj hadis je citiran Muaviji, a on je zaplakao i rekao: 'Istinu su rekli Allah i Njegov Poslanik, s.a.v.s.' Onda je prouio ovaj ajet: Onima koji ele ivot na ovome svijetu i ljepote njegove - Mi emo dati plodove truda njihova i nee im se u njemu nita prikratiti. Njih e na onome svijetu samo vatra pei; tamo nee imati nikakve nagrade za ono to su na Zemlji radili i bie uzaludno sve to su uinili. (Sura Hud, 15,16.)"

12

OIHLASU

Abdullah b. Hunejf Antakije rekao: Uzvieni Allah e ovjeku, kada bude oekivaonagraduza svoja djela na Kijametskom danu, rei: 'Zar ti nismo dali tvoju nagradu na dunjaluku? Zar ti nismo omoguili dati se pravi mjesto na sijelima? Zar nisi bio ugledan na dunjaluku? Zar ti nismo omoguili da lahko trguje?' Bit e postavljana ovakva i slina pitanja."

Jednog mudraca su pitali: Ko je iskren - muhlis?" On je odgovorio: Iskren je onaj koji krije svoja dobra djela na isti nain i s istom panjom kao to krije i svoje grijehe."

Nekog su pitali za definiciju krajnjeg ihlasa-iskrenosti i predanosti Allahu. Rekao je: Da mu ne budu drage pohvale ljudi."

Zunnun Misri je bio upitan: Kada je ovjek svjestan da je Allahov odabranik?" Odgovorio je: To e znati u etverome: kada ga napusti oputenost, kada bude dijelio i od malog to ima, kada bude poelio da izgubi poloaj i kada mu bude svejedno da li ga ljudi hvalili ili kudili."

Prenosi Adijj b. Hatim Tai od Allahova Poslanika, s.a. v .s., daje rekao: Bit e nareena, na Kijametskom danu, da se izdvoji jedna grupa od ostalih ljudi. Odvest e ih prema Dennetu i, kada osjete njegov miris i vide raznovrsne blagodati u njemu, rei e se da ih povrate, jer njihovo mjesto nije u njemu. Vratit e se razoarani i utueni, kako nikada niko nije bio. Oni e pitati: "Gospodaru, zato nas nisi uveo u Dehennem, prije nego to si nam pokazao Dennet i sve ono to si pripremio za svoje odabranike?" On e im rei: To sam i htio s vama. Kada biste ostajali nasamo, onda ste Me izazivali svojim velikim grijesima, a kada biste sretali ljude, onda ste se pretvarali. Ljudima ste prikazivali svoja djela, koja su bila sasvim drukija od onoga to su vam srca krila. Ustezati ste se od ljudi, a niste od Mene, gledali ste na njihovo zadovoljstvo, a ne na Moje, ostavljali ste njima da sude o vama, a ne Meni. Danas u vas kazniti tekom i bolnom patnjom, a i pokazati ta ste izgubili od blagodati.

Prenosi se od Ibn Abbasa, r.a., daje Allahov Poslanik s.a. v .s. rekao: Kada je Allah stvorio Dennet, u njemu je stvorio svakojake blagodati i ljepote koje oko nije vidjelo, uho ulo, niti je naumpalo ijednom ovjeku. Onda je zapovijedio: Govori." Dennetje rekao: Ono to ele-vjernici e postii" (Sura Mu'minun, 1.) tri puta, a potom: Zabranjen sam svakom krtici, licemjeru i onome koji se pretvara pred drugima. "

Alija, r.a., rekao je: Onaj koji se pretvara ima etiri osobine: lijen je, kadaje nasamo, a pohitan i vrijedan meu ljudima, jo se vie trudi kada ga se pohvali, a umanji posao kada ga se kritikuje."

Prenosi se da je ekik b. Ibrahim Zahid rekao: Dobro djelo i posao su uslovljeni trima aspektima: poetak je da smatra daje to njegovo djelo od Allaha, kako bi slomio samodopadnost, drugo je da time eli Allahovo zadovoljstvo, kako bi slomio prohtjeve, i tree je da oekuje nagradu od Allaha, kako bi slomio pohlepu i elju za pokazivanjem. S ova tri sredstva ovjek e iistiti svoja djela."

Znaenje iskaza da treba smatrati svoje djelo darom od Allahaje u tome da ovjek bude svjestan daje Allah Taj Koji gaje uputio i podrao u tom poslu. Ako je svjestan toga, onda e se posvetiti zahvaljivanju i nee se diviti svojem postupku.

13

UPOZORENJE NEMARNIM

Znaenje rijei da treba eljeti Allahovo zadovoljstvo razumijevamo u tome da ovjek treba razmisliti o onome to eli raditi. Ako u tome pronae neto to je u ime Allaha i ime je On zadovoljan, onda e i raditi to djelo i taj posao, a ako vidi da ono nije u ime Allaha i da On nije zadovoljan time, onda e ga napustiti, kako ne bi bilo djelo u kojem bi slijedio prohtjev nefsa.J Uzvieni Allah je rekao: Ta, dua je sklona zlu (Sura Jusuf, 53.), tj. preporuuje zlo i slijeenje prohtjeva i strasti.

Rijei da se oekuje nagrada od Allaha podstiu na to da djelovanje bude samo radi Allaha i da ovjek ne pridaje panju tome to e ljudi rei. O tome se prenose rijei mudraca: Svaki trudbenik bi u svom djelovanju i poslu trebalo da se ugleda na obanina." Na to su ga pitali: A kako to?" On odgovori: obanin, kada klanja kod svoga stada, ne oekuje njihovu pohvalu za svoj namaz. Isto tako, i trudbenik bi trebalo da radi i ne obraa panju na miljenje ljudi. On se predaje Allahu i tei Njegovom zadovoljstvu, svejedno da li je meu ljudima ili nasamo i nije mu stalo do toga da ga oni hvale."

Jedan mudrac je rekao: ,,Djelu su potrebna etiri elementa da bi bilo osigurano i isto.

Prvi je znanje koje prethodi djelovanju, jer djelo nije vano, ako nema svijesti i znanja o njemu. Ako se neto radi iz neznanja, onda je teta od toga mnogo vea nego korist.

Drugi je namjera, jer djelo nije vrijedno bez namjere. Poslanik, s.a.v.s., rekao je: Svako djelo se cijeni i vrednuje prema namjeri i svakom ovjeku e pripasti onoliko koliko je naumio. Post, namaz, hadd, zekat i ostali ibadeti nisu valjani ako nema namjere koja je neophodna na njihovu poetku, kako bi bili valjani.

Trei je strpljivost i ustrajnost u sredini posla. To znai da ovjek treba da ustraje u provoenju odreenog djela, da ga ne ostavlja nedovrenog i da ga smireno privede kraju.

etvrti je proienost i ihlas na kraju djela, jer djela se ne primaju ako nemaju ihlasa. Ako si radio iskreno, Allah e ti primiti djelo i ljudi e osjetiti naklonost prema tebi."

Prenosi se od Herema b. Hajjana daje rekao: Nikada se ovjek ne okrene srcem Allahu, a da Atlah ne uini da srca vjernika osjete naklonost i ljubav prema njemu."

Suhejl b. Salih prenosi od svoga oca, a on od Ebu Hurejre, r.a., da je Vjerovjesnik, s.a.v.s., rekao: Kada Allah zavoli nekog roba, kae Dibrilu: Ja volim toga i toga, voli ga i ti." Onda Dibril kae stanovnicima nebesa: Va Gospodar voli toga i toga, pa ga i vi volite." Tog ovjeka zavole stanovnici nebesa i simpatije prema njemu se proire i zemljom. Kada Allah zamrzi nekoga, deava se isto.

Prenosi se od ekika b. Ibrahima Zahida da mu je neki ovjek rekao: Ljudi me zovu i smatraju dobrim. Kako u znati jesam li takav ili nisam?" ekik mu

3 Nefe je ivotinjski nagon u ovjeku, koji ga nagoni na slijeenje strasti i niskih prohtjeva, a ruh je boanski dul1 u ovjeku, koji ga us1njerava na slijeenje svega to je uzvieno i produhovljeno. Op. Prev.

14

OIHLASU

odgovori: Pred dobrim ljudima kai kakva ti je nutrina, pa, ako oni budu zadovoljni, dobar si, a u protivnom nisi.

Drugo je da dunjaluk ponudi srcu, pa, ako ga odbaci, onda si dobar. Tree je da svom nefsu predoi smrt, pa ako je on bude prieljkivao, onda si

dobar, u protivnom nisi. Ako bude imao ovo troje, moli Allaha da te potedi rijaluka (pretvaranja),

pa da ti pokvari sva tvoja djela i nastojanja." Sabit Bennani prenosi od Enesa b. Malika, r.a., daje Vjerovjesnik, s.a.v.s.,

rekao: Znate li vi koje vjernik (mu 'min)? Oni odgovorie: Allah i Njegov Poslanik najbolje znaju." On ree: Vjernikje onaj koji ne umire dok mu Allah njegove ui ne ispuni onim to voli i to mu je drago. Kada bi ovjek ibadetioAllahu u nekoj odaji, koja je zakljuana i zatvorena sa sedamdeset gvozdenih vrata, Allah bi ga zaocijenuo njegovim cijelom, pa bi ljudi priali o njegovom ibadetu i hvalili ga. Prisutrni upitae: Allahov Poslanie, a kako bi se povealo to njegovo djelovanje?" On ree: Vjernikvoli da mu se poveaju cijela. Potom je pitao: A znate li ko je razvratnik i grijenik? Oni rekoe: Allah i Njegov Poslanik najbolje znaju." On kaza: Onaj koji nee umrijeti dok mu Allah ui ne ispuni onim to mu nije drago uti. Kada bi ovjek grijeio Allahu u nekoj odaji, koja je zatvorena sa sedamdeset gvozdenih vrata, Allah bi dao da njegovo cijelo izae na povrinu i da ljudi o njemu priaju i uveavaju ga. Prisutni upitae: A kako e poveati ono to je uradio, Allahov Poslanie?" On odgovori: Grijenik voli da se njegov grijeh prouje.

Prenosi se od A vfa b. Abdullaha da je rekao: Dobri i estiti ljudi su pisali jedni drugima tri opisa: onoga koji radi za Ahiret Allah e potedjeti brige o dunjaluku; ko nastoji da popravi ono to je izmeu njega i Allaha Allah e popraviti ono to je izmeu njega i ljudi i ko popravi i nastoji da mu njegova nutrina bude to bolja, Allah e mu popraviti ono to javno ini."

Hamid Leffaf je rekao: Kada Allah hoe da upropasti nekog ovjeka, onda mu dadne troje: prvo je damu da znanje, ali mu uskrati njegovo prakticiranje i ivot uena ovjeka; drugo je da mu da drutvo dobrih ljudi, ali mu uskrati znanje o njihovim pravima i tree je da mu otvori vrata ibadeta, ali mu uskrati iskrenost (ihlas) u postupku."

Fekih, da mu se Allah smiluje, rekao je: To je zbog iskvarenosti njegovog nauma i njegove nutrine. Da je njegov naum bio iskren, Allah bi mu dao korisno znanje, iskreno djelo i svijest o asti i estitosti dobrih ljudi."

Fekih, da mu se Allah smiluje, rekao je: Jedan povjerljiv i pouzdan ovjek mi je, svojim lancem prenosilaca, prenio rijei Dibilleta Jahsabija: 'Bili smo u ratnom pohodu s Abdulmelikom b. Mervanom. S namaje bio ijedan ovjek koji je vrlo malo spavao nou. Danima smo bili s njim, a da nismo znali ko je on. Kada smo ga upoznali, uvidjeli smo da je jedan od Poslanikovih, s.a.v.s., ashaba. Izmeu ostalog, priao nam je da je neki musliman rekao: 'Allahov Poslanie, u emu nam je spas, sutra?' On mu je rekao: Da ne vara Allaha. ovjek upita: 'A kako moemo prevariti Allaha?!' Poslanik, s.a. v.s., ree: Tako to e raditi ono to tije Allah naredio, a eljet e neije drugo zadovoljstvo. Bojte se rijaluka,jer je to irk. Onaj ko se pretvara bit e prozvan na Kijametskom danu, pred svim ljudima,

15

UPOZORENJE NEMARNIM

etirima imenima: Nevjernie! Razvratnie! Varalico! Gubitnie! Sva tvoja djela su nitavna i nema nikakve nagrade za njih. Danas nema nikakve sree za tebe. Trai da te nagradi onaj zbog koga si se trudio, varalico! 'Ja sam ga pitao: Tako ti Allaha, osim Kojeg drugog boga nema, da li si to uo od Allahova Poslanika, s.a.v.s.? On ree: 'Tako mi Allaha, osim Kojeg drugog boga nema, to sam uistinu uo od Allahovog Poslanika, s.a.v.s samo to postoji mogunost da sam neto drugaije rekao i da sam pogrijeio, ali nenamjerno.' Potom je prouio ajet: Licemjeri misle da e Allaha prevariti, i On e ih za varanje njihovo kazniti." (Sura Nisa, 142.)

Fekih, da mu se Allah smiluje, rekao je: Onaj ko hoe da ima ahiretsku nagradu za svoja djela, treba da mu ona budu iskljuivo radi Allaha i bez ikakva pretvaranja. Neka zaboravi ta svoja djela, kako ih ne bi pokvario divljenjem. Kau daje sauvati dobro djelo tee nego ga uiniti."

Ehu Bekr Vasiti je rekao: Sauvati dobro djelo je tee nego ga uiniti. Ono je kao staklena boca: lahko se razbije, a ne moe se ponovo sastaviti. Tako je i s djelom: ako ga dotakne pretvaranje (rijaluk), razbit e se. Ako ovjek hoe da uradi neko djelo, a boji se rijaluka od svog nefsa, neka, po mogunosti, izbaci rijaluk iz srca i neka u to uloi trud. Ako ga se ne moe rijeiti, onda se treba i dalje truditi i raditi, ne naputajui to svoje djelovanje zbog rijaluka. Onda neka se kaje i 1noli Allaha da mu oprosti ono to je izmijeano s rijalukom. Nadati mu je se da e ga Allah ubudue podrati u njegovom nastojanju da oisti svoja djela."

U jednoj mudrosti stoji da e dunjaluk propasti onda kada umru oni koji se pretvaraju. Oni svojim prijetvornim dobroinstvima izgrauju dunjaluk, gradei utvrde i svratita. U tome je korist za ljude, makar bilo i pretvaranja, no moda ih stigne

OIHLASU

faraonom i njegovim sljedbenicima. Da je njegovo ispoljavanje jednoboja i tevhida bilo ispravno i iskreno, to ga ne bi spreavalo da ispunjava farzove.

A ako ispunjava farzove ljepe i bolje pred ljudima, a onda, kada ga niko ne gleda, na nepotpun nain, ima krnjavu nagradu, a nema nikakve nagrade za uljepavanje pred ljudima. Za to e biti pitan. Opet, Allah najbolje zna."

17

UPOZORENJE NEMARNIM

O SMRTNIM STRAHOTAMA I MUKAMA

Autor, svojim lancem prenosilaca, biljei od Enesa b. Malika, r.a., da je Allahov Poslanik, s.a.V.s., rekao: Ko voli i eli susret sa Allahom ... (tj. da se preseli na Ahiret). Znaenje ljubavi je da u trenutku kada se rastaje s duom i kada se ne prima vjerovanje, bude obradovan Allahovim zadovoljstvom i da mu to bude drae od ivota. Allah voli susret sa njim, tj. na njega prospe Svoje blagodati.

Ovo smo protumaili na ovakav nain, jer postoje tumaenja u kojima se kae da je to duevna sklonost neemu, to ne prilii Allahu, pa zbog tog razloga smo naveli ono to je krajnji rezultat ljubavi. A onaj ko prezire i mrzi susret s Allahom, Allah mrzi i prezire susret s njim. Nevjernik, kada vidi to mu je pripremljeno i kakva ga kazna oekuje, plae zbog svoje zablude i prezire smrt. Tada i Allah prezire susret s njim. Allahovo preziranje i mrnja znae da e ga On udaljiti od Svoje milosti i da e ga kazniti. Ne prilii Allahu da se kae da je to tjeskoba koja se osjea u dui. Nevevi smatra: Hadisom se ne eli rei daje njihovo prieljkivanje susreta s Allahovm uzrok Allahove ljubavi prema njima, niti je njihovo preziranje smrti uzrok Allahovog preziranja njih, nego se hoe rei da oni zavole susret s Allahom onda kada Allah zavoli njih i susret s njima."

Ovaj navod tumaimo tvrdnjom daje Allahova ljubav prema robu Njegova osobina, a da je ljudska ljubav prema Gospodaru proizvod i odraz te ljubavi, kao to je svjetlucanje vode na zidu. To potvruje i predaja od Poslanika, s.a.v.s., u kojoj stoji: Kada Allah zavoli nekog roba, On ga navede da se Njemu preda. To to se Njegova ljubav stavlja ispred ljubavi ljudi, u Kur'anu, dokazuje nau tvrdnju. Molimo Allaha da nam dadne da osjetimo slast susreta s Njim i da nas poasti Svojom ljubavlju.

Onda su ashabi rekli: Allahov Poslanie, nikome od nas nije draga smrt." On im je na to rekao: Nije to preziranje i mrnja na koju sam mislio. Vjernik, kada mu doe smrtni as, vidi mutulukdiju od Allaha koji mu predstavi njegova djela i ono to ga oekuje za njih. Tada mu nema nita drae od susreta s Allahom i Allah poeli susret s njim. Grijenik (ili je rekao nevjernik), kada bude na samrti, doe mu glasnik koji mu ukae na njegovo konano boravite i posljedice njegovih grijeha. Tada on mrzi da se sretne s Allahom, a i Allah mrzi da se sretne s njim.

Svojim lancem prenosilaca, autor biljei od Abdullaha da je Vjerovjesnik, s.a.V.s., rekao: Nije sporno da priate o Benu lsrailu,jer je to narod u kojem je bilo svakakvih uda. Zatim je poeo kazivanje: Jedna grupa ljudi, iz Benu lsraila, otila je do nekog mezarja. Jedan meu njima je rekao: Hajdemo obaviti molitvu i zamoliti naeg Gospodara da nam oivi jednog umrlog, da nam kae kakva je smrt." Obavili su molitvu i zamolili svoga Gospodara. Dok su se molili, doao imje ovjek koji je izaao iz kabura mjeanca. Rekao im je: fo vi hoete? Allaha mi, umro sam prije devedeset godina, a jo uvijek osjeam gorinu smrti, kao da se tek

18


dogodila. Molite Allaha da me vrati kako sam i bio." Na licu su mu se vidjeli tragovi sedde.

Priao nam je Muhammed b. Fadl, njemu Muhammed b. Dafer; njima je govorio lbrahim b. Jusuf, on prenosi od Nadra b. Harisa, a ovaj od Hasana da je Vjerovjesnik,s.a.v.s., rekao: Teina smrti i smrtne patnje za vjernika je kao tri stotine udaraca sabljom.

Fekih, da mu se Allah smiluje, rekao je: Ko je uvjeren u smrt i svjestan njene neminovnosti, spremat e se za nju, inei dobra djela i izbjegavajui hrava. On ne zna kada e ona nastupiti. Vjerovjesnik, s.a.v.s., pojanjava gorinu smrti i njenu teinu vjernicima, kako bi se pripremili za nju i kako bi lake trpjeli dunjaluke potekoe. Podnositi dunjaluke nedae je mnogo lake nego podnositi smrtne. Smrtne tegobe spadaju u ahiretske kazne i tekoe, a svaka je tea od bilo koje dunjaluke."

Prenosi se od Abdullaha b. Mesura Haimije da je rekao: Neki ovjek je doao Vjerovjesniku, s.a.v.s., i rekao: 'Doao sam ti da mi kae neke naune tajne.' Vjerovjesnik, s.a.v.s., upita ga: A to si uinio s temeljnim znanjem? 'A koje je temeljno znanje?', upita pridolica. Da li si spoznao Gospodara Uzvienog? 'Jesam', odgovori ovjek. to si radio i kako si se ponaao u onome to On trai od tebe? 'Onoliko koliko je Allah htio'. A da li si spoznao smrt? 'Jesam', odgovori ovjek. to si za nju pripremio? 'Onoliko koliko je Allah htio', ree. Idi i dobro se spremi u tome dvome, a onda mi doi da te obavijestim o naunim tajnama. Kadaje ovjek doao, nakon nekoliko godina, Vjerovjesnik, s.a.v.s., mu ree: Stavi ruku na srce i ono to ne bi volio sebi nemoj eljeti ni svome bratu muslimanu. Ono to bi poelio sebi poeli i bratu muslimanu." Ovo spada u naune tajne i Vjerovjesnik, s.a.v.s., ukazao je na njih, a pripremanje za smrt je temeljno znanje i najpree je se time baviti.

Prenosi se da je Abdullah b. Mesur Haimi rekao: Vjerovjesnik, s.a.v.s., uio je ovaj ajet: Onome koga Allah eli uputiti- On srce njegovo prema islamu raspoloi, a onome koga eli u zabludi ostaviti - On srce njegovo stegne i umornim uini. (Sura En'am, 125.) Potom je rekao: Kada svjetlo (nur) islama ue u srce, ono se proiri i oraspoloi. Ashabi su pitali: 'Da li ima neki znak po kome se moe poznati takvo to?' On odgovori: Da, nezainteresiranost za prolaznom kuom i prieljkivanje vjene, te priprema za smrt prije nego to ona nastupi. "

Dafer b. Burkan prenosi od Mejmuna b. Mihrana da je Vjerovjesnik, s.a.v.s., rekao nekom ovjeku, savjetujui ga: Iskoristi pet stanja prije drugih pet: svoju mladost prije starosti, zdravlje prije bolesti, slobodno vrijeme prije zauzetosti, bogatstvo prije siromatva i ivot prije smrti.

Vjerovjesnik, s.a.v.s., objedinio je u ovih pet stanja mnogo toga. ovjek je u mladosti sposobniji za mnogo vie djelovanja nego to je u starosti, a, i ako se navikne na grijeenje u mladosti, teko da e se moi odviknuti od njega u starosti. Mladi se treba naviknuti na injenje dobra u mladosti, kako bi mu dobro i injenje dobra bilo lahko i u starosti.

19

UPOZORENJE NEMARNIM

Iskoritavanje zdravlja prije bolesti je vano, jer je zdrav ovjek svjestan i sebe i svoga imetka i treba da se koristi svojim zdravljem da uini to vie dobra, i imetkom i svojim zalaganjem. Kada se razboli, njegovo tijelo oslabi i ne moe robovati na pravi nain, a ni upravljati svojim imetkom, osim treinom.

Slobodno vrijeme je ono prije zauzetosti, a nono slobodno vrijeme, prije dnevne zauzetosti, posebno je znaajno, pa treba nou klanjati, a danju, kada je ovjek zauzet poslovima, postiti, naroito u zimskim danima, kako je Vjerovjesnik, s.a. v.s., rekao: Zima je prilika za vjernika: noi su joj duge, pa moe bdjeti u njima, a dani su kratki i moe postiti. U drugoj predaji se kae: Noi su duge, pa ih nemoj kratiti snom i spavanjem, a dani su kratki, pa ih nemoj zatamnjivati svojim gryes1ma.

Bogatstvo prije siromatva podrazumijeva stav da si zadovoljan onim to tije Allah dao; iskoristi to i nemoj prieljkivati i uditi za onim to drugi ljudi imaju.

Koritenje ivotom prije smrti podrazumijeva daje ovjek, dokle god je iv, u stanju da neto uini, doim, kada umre, prestaju i njegova djela. Svaki vjemik bi trebalo da se koristi svojim danima i da ih ne provede zabadava, pa da na takav nain zaslui i stekne vjenost.

Jedan perzijski mudrac je rekao: Dok si dijete, igra se sa djecom, kao mladi se prepusti uivanju, a kao starac postane nemoan. Kada e raditi za Allaha?!"

Znai, nee biti u stanju da se preda Allahu poslije smrti. To moe za ivota i treba da se priprema za dolazak Meleka smrti. Neka tije to stalno na umu, jer on tebe nije zanemario i zaboravio niti jednog momenta.

Prenosi se od A lije, r.a., daje Vjerovjesnik, s.a.v.s vidio Meleka sm1ii kako stoji iznad glave jednog ensarije. Vjerovjesnik, s.a.v.s rekao mu je: Budi paljiv i blag sa mojim prijateljem, on je vjernik. Melek mu ree: Raduj se, Muhammede! Ja sam paljiv sa svakim vjernikom. Allaha mi, Muhammede, kada uzimam duu nekom ovjeku, pa neko od ukuanakrikne,ja uzviknem: Kakav je to krik?! Allaha mi, nismo mu nanijeli nikakvu nepravdu, niti smo mu doli prije vremena, niti smo mu oduzeli od propisanog. Mi nemamo nita s njegovim umiranjem. Ako ste zadovoljni Allahovom odredbom, imat ete nagradu za to, a ako niste zadovoljni ili prezirete to, onda ete imati grijeh i to e vam biti teret. Mi vam neemo zamjeriti, ali imamo sastanak i s vama i vratit emo vam se. Stoga, uvajte se i budite na oprezu! Nema nijednog stanita ni na kopnu ni na moru, niti ijednog atora, a daja, svakodnevno pet puta, ne pregledam lica onih koji su u tim stanitima. Poznajem i najmlaeg i najstarijeg meu njima i znam ih bolje nego to znaju oni sami sebe. Allaha mi, Muhammede, kada bih htio usmrtiti komarca, ne bih mogao to uiniti sve dok mi Allah ne naredi."

Ebu Seid Hudri, r.a prenosi daje Vjerovjesnik, s.a.v.s vidio ljude kako se smiju i ale, pa je rekao: Kada biste se vi prisjeali ruiteljice radosti" (sm1ii), ne biste se toliko smijali i alili. Potom je dodao: to ee se prisjeajte ruiteljice radosti!" Onda je rekao: Kabur je ili jedna od dennetskih bai ili jedna od dehennemskim provalija.

20


Omer, r.a., rekao je Ka'bu: Ka'be, priaj nam o smrti." Ovaj odgovori: Smrt je kao grana trnja, gurnuta u ljudsku utrobu. Svaki trn je zakaio jedan nerv. Kada je tu granu povukao neki snaan ovjek, ona i trnje na njoj su pokidali to su pokidali, a ostalo je to je ostalo."

Prenosi se od Sufjana Sevrija daje, kada bi se spomenula smrt u njegovom drutvu, bio danima utuen. Kada bi ga neko neto pitao, odgovarao bi: Ne znam, ne znam!"

Neki mudrac je rekao: Razuman ovjek nee nikada zanemariti tri pojave: prolaznost i prevrtljivost dunjaluka, smrt i nedae koje ne moe izbjei."

Hatim Esamm je rekao: Vrijednost etveroga se moe dokuiti samo kroz drugo etvero; vrijednost mladosti moe znati samo starac, oputenost i uivanje mogu znati samo oni koji su izloeni nedaama i nevoljama, vrijednost zdravlja znaju bolesni i vrijednost ivota znaju umrli."

Fekih, da mu se Allah smiluje, rekao je da se ovo slae s, ve navedenom, predajom o iskoritenosti peterema stvarima prije drugih pet.

Od Abdullaha b. Amra b. Asa, r.a., prenosi se daje rekao: Moj otac je esto govorio: 'Jako se udim ovjeku, na samrti i pri zdravoj svijesti, kako nije u stanju da opie smrt i smrtne patnje.' Kada je njemu dola smrt, ja sam mu rekao: Oe, govorio si da se udi ovjeku na samrti i pri zdravoj svijesti da nije u stanju opisati smrt i sm11ne patnje. On mije rekao: 'Sine, smrt je mnogo tea i vea od svakog opisa, ali u ti rei neto o njoj. Allaha mi, kao da na pleima imam brdo Redva i kao da mi dua izlazi n11 iglene uice; kao da u utrobi imam vuitrn; kao da sam uklijeten izmeu nebesa i zemlje.' Onda je rekao: 'Sine, u ivotu sam imao tri faze. Na poetku sam podsticao ljude da ubiju Muhammeda, s.a.v.s .. Koju bih samo patnju imao da sam umro u to vrijeme! Onda me Allah uputio u islam i Muhammed, s.a.v.s., postao mije najdraim ovjekom. On me postavio zapovjednikom vojnih odreda. Kamo sree da sam umro u to vrijeme! Tada bih imao Poslanikovu, s.a.v.s.,

UPOZORENJE NEMARNIM

Trei je onaj koji se smije punih usta, a ne zna da lije Allah njime zadovoljan ilije srdit na njega.

Rastue me rastanak s prijateljima (misli na rastanak s Muhammedom, s.a.v.s i ashabima koji su preselili na Onaj svijet prije njega), strahota smrti i susreta s njom i stajanje pred Allahom. To je strah od neizvjesnosti i iekivanja gdje e narediti da me odvedu, da li e me Gospodar odrediti u Dennet ili Dehennem."

Prenosi se od Poslanika, s.a.v;s daje rekao: Kada bi ivotinje znale o s1nrti ono to vi znate, nikada ne biste pojeli masnog i debelog 1nesa.

Prenosi se od Ebu Hamida Leffafa da je rekao: Onaj koji se esto prisjea smrti bit e poaen trima poastima: pourit e s pokajanjem (tevbom), bit e zadovoljan svojom opskrbom i onim to ima i aktivno e se pokoravati. Onaj ko je zaboravio na smrt bit e pogoen trima nedaama: odgaanjem pokajanja, nezadovoljstvom onim to ima i to mu je dovoljno i ljenou u injenju ibadeta."

Spominje se da je Isa, a.s., oivljavao umrle, Allahovom voljom. Neki nevjernik mu je rekao: Oivljava one koje su skoro umrli, a moda i nisu bili mrtvi. Oivi nekoga ko je umro prije mnogo vremena." Isa, a.s., rekao im je: Izaberite koga hoete." Oni kazae: Oivi nam Sama, sina Nuha, a.s." Isa, a.s doao je do Samovogkabura, klanjao dva rekata i zamolio Allaha da ga oivi. Allah je oivio Sama. Kosa i brada su mu bile sijede. Ljudi ga upitae: to je to, sijede nisu bile u tvoje vrijeme?!" On im ree: uo sam poziv, pa sam pomislio da je nastupio Dan proivljenja. Zbog straha su mi osijedile i kosa i brada." Potom su ga pitali: Koliko je vremena prolo od tvoje smrti?" On odgovori: Umro sam prije etiri hiljade godina, ali jo uvijek osjeam gorinu smrtnih muka."

Kae se da nema nijednog vjernika koji umre, a da mu se ne ponudi ivot i povratak na dunjaluk. Svaki to odbije, zbog teine smrti i njenih muka, osim ehida. Oni nisu osjetili teinu smrti i prieljkuju povratak na dunjaluk, kako bi se ponovno borili i skonali kao ehidi.

Prenosi se da je lbrahim b. Edhem, kada su ga pozvali da sjedne s ljudima i neto im ispria, rekao: Zauzet sam etverema dilemama. Kada bih se njih mogao osloboditi, sjeo bih s vama." Pitali su ga: A koje su to dileme?" On ree: Prva je razmiljanje o danu obavezivanja, kadaje od (judi uzeta obaveza. Tadaje Allah, da je slavljena Njegova uzvienost i hvaljena Njegova imena, rekao: 'Ovi e u Dennet i ne znai mi to nita, a ovi e u Dehennem i ne znai mi to nita.' Ne znam u kojoj sam grupi.

Druga dilemaje razmiljanje o tome da se djetetu, nakon to ga Allah uoblii u utrobi majke i udahne ivot,melek, koji je zaduen za njega kae: 'Gospodaru, da lije ovo sretnik ili nesretnik?' Ne znam kakav je odgovor bio na ovo pitanje kada se o meni radilo.

Tree, o emu razmiljam, jeste, kada nastupi smrtni as, doi e Melek smrti i pitati: 'Gospodaru, da li njegovu duu uvrstiti s muslimanima ili nevjeffiicima?' Ne znam kakav e odgovor biti na to pitanje.

22


etvrta dilema je moje razmiljanje o Allahovim rijeima: A vi, o grjenic~ danas se odvojite! (Sura Ja sin, 59.) I ne znam u kojoj sam od dvije grupe, koje e tada nastati."

Fekih, da mu se Allah smiluje, rekao je: Blago li se onome koga je Allah obdario razumijevanjem, koga je probudio iz umalosti i nemara i koga je podrao i naveo na razmiljanje o svome kraju. Molimo Allaha da na kraj uini to boljim. Neka ga uini radosnim. Vjernik ima radosnu vijest prilikom smrti. O tome govore Allahove rijei: Onima ko ji govore: 'Gospodar na je Allah' - pa poslije ostanu pri tome. To znai, oni koji su povjerovali i vjerovali u Allaha i Njegova Poslanika, s.a.v.s i koji su ustrajavali u svom vjerovanju. Kau da se rijei pa poslije ostanu pri tome odnose na one koji su provodili farzove (naredbe) i koji su se klonili zabrana. Jahja b. Muaz kae da su svoju iskrenost pokazivali i praksom kao to su je izraavali rijeima. Neki kau da je to njihovo istrajavanje na praksi sljedbenika Sunneta i zajednice (sunne ve-1-dema 'ah) znaenje sintagme dolaze meleki. Onima koji vjeruju meleki dolaze s radosnim vijestima u samrtnom asu. Rijeima: Ne bojte se i ne alostite se, govore im da se ne boje i da ne ale za onim to su imali na dunjaluku. I radujte se Dennetu ko ji vam je obean (Sura Fussilet, 30.) je poziv da se raduju Dennetu koji im je Allah obeao preko Svog Vjerovjesnika, s.a.v.s. Kau daje mutuluk (radosna vijest) na samrti petoznaan. Prvo, svim vjernicima se kae: N e bojte se da ete vjeno ostati kanjeni. Za vas e se zauzimati vjerovjesnici, dobri ljudi i vjernici. I ne alostite se da e vam izmai nagrada. I radujte se Dennetu koji vam je obean Vae boravite je Dennet."

Drugo znaenje je upueno onima koji su iskreni i predani. Njima se kae: Ne bojte se da e vam vaa djela biti odbijena, jer ona su sva obraunana i primljena. I ne alostite se da e vam izmai nagrada. Vi imate mnogostruku nagradu i nemojte tugovati za onim to ste uradili nakon tevbe."

Tree je za pokajnike. Njima se kae: Ne bojte se zbog svojih grijeha, jer su vam oni oproteni. I ne alostite se da e vam nagrada propasti za ono to ste uinili poslije tevbe."

etvrto je za zahide, one koji su zanemarili dunjaluka uivanja. Njima se kae: N e bojte se proivljenja i obrauna. I ne alostite se da ete biti zakinuti od mnogostruke nagrade. I radujte se Dennetu koji ete dobiti bez polaganja rauna i bez kazne."

Peto je za one uenjake koji su ljude poduavali korisnom znanju, a i sami su prakticirali ono to su drugima savjetovali. Njima se kae: Ne bojte se strahota Kijametskog dana. I ne alostite se, jer ete biti nagraeni za svoja djela. I radujte se Dennetu, jer je sazdan vama i svima koji su se na vas ugledali."

Blago li se onome iji je kraj okien radosnom vUeu! Radosna vijest je namijenjena vjerniku, koji je inio dobro u svojim djelima. Njemu e doi meleki, a on e traiti da se predstave. Jesmo li vidjeli nekog ko je ljepi i namirisaniji od vas?" Oni e mu rei: Mi smo vai povjerenici i prijatelji koji su zapisivali vaa djela u dunjalukom ivotu. Prijatelji smo vam i na Ahiretu." Stoga e svaki razuman ovjek da se probudi iz svoje umalosti i nemara.

23

UPOZORENJE NEMARNIM

etiri su pokazatelja ovjekova buenja iz nemara. Prvi je da dunjaluke poslove obavlja i ureuje smireno i s odgodom. Drugi je da uri da zavri ahiretske poslove i pristupa im krajnje ozbiljno. Trei je da postulate vjere provodi, poznavajui ih i trudei se da im dokui sutinu. etvrti je da se prema ljudima odnosi na najljepi nain, savjetujui ih.

Kau da je najbolji ovjek onaj koji ima pet osobina: prva da je posveen i predan ibadetu i robovanju svome Gospodaru, druga je da se jasno vidi njegov koristan rad drugim ljudima, trea je da su ljudi sigurni od njegova zla, etvrta je da ne pridaje panju i ne prieljkuje ono to drugi ljudi imaju i peta je da je uvijek spreman za smrt.

Brate, znaj da smo stvoreni za smrt i da od nje nema izlaza niti sklonita. Uzvieni Allah kae: Ti e, sigurno, umrijeti, a i oni e, takoer, pomrijeti. (Sura Zumer, 30.) Reci: "Ako bjeite od smrti ili pogibije, bjeanje vam nee pomoi, opet ete samo kratko uivati." (SuraAhzab, 16.) Obaveza je svakog muslimana da se pripremi za smrt, prije nego to mu ona doe. Uzvieni Allah kae: Onda vi smrt zaelite, ako istinu govorite. A nee je nikada zaeljeti zbog onoga to ine! (Sura Bekare, 94,95.)

Allah ovdje ukazuje na to da e iskreni rob prieljkivati smrt, a laljivac e bjeati od nje, zbog svojih hravih djela. Iskreni vjemik je spreman za smrt i prieljkuje je, jer ezne za susretom sa svojim Gospodarom, kako kae Ebu Derda, r.a.: Siromatvo mi je drago, jer elim da sam ponizan pred svojim Gospodarom. Bolest mi je draga, jer mi brie grijehe. Sm1t mi je draga, jer udim za susretom sa svojim Gospodarom."

Prenosi se od Abdullaha b. Mes'uda, r.a., daje rekao: Nema nijednog ivog bia, estitog ili grijenog, a da smrt nije najbolje rjeenje za njega. Za estita Uzvieni Allah kae: A ono to ima uAllaha bolje je za one koji hudu dobri. (Sura Alilmran, 198.) Za grijeno Uzvieni kae: Mi imga dajemosamozatodato vie ogreznu u grijehu; njih eka sramna patnja. (Sura Ali lmran, 178.)"

Prenosi se od Enesa b. Malika, r.a daje Vjerovjesnik, s.a.v.s., rekao: Smrt je rastereenje vjerniku.

lbn Mes'ud, r.a., prenosi daje Vjerovjesnik, s.a.v.s., na pitanje koji je vjemik najbolji, kazao: Onaj koji ima najljepi ahlak (udoree). Onda su ga pitali: A koji je najbolje opremljen i pripremljen?" Onaj koji se najvie sjea smrti i koji se nqjbolje za nju pripremio.

Vjerovjesnik, s.a.v.s rekao je: Kejjis (opremljen i pripremljen) je onqj ovjek koji stalno svodi raun sa samim sobom i koji se sprema za ono to dolazi poslije smrti. Grijean i razvratan je onaj ovjek koji slijedi vlastite porive i prohtjeve i koji prieljkuje i nada se dobru od Allaha, mislei na prieljkivanje i nadu za oprost.

24

O KABVRSKIM PATNJAMA I NJIHOVOJ ESTINI

O KABURSKIM PATNJAMA I NJIHOVOJ ESTINI

Autor svojim lancem prenosilaca biljei od Berraa b. Aziba, r.a daje rekao: Otili smo s Allahovim Poslanikom, s.a.v.s na denazu jednog ensarije. Doli smo do kabura u koji mejitjo nije bio sputen. Vjerovjesnik, s.a.v.s sjeo je kod kabura, a mi smo posjedali oko njega. Bili smo toliko mlini kao da smo imali ptice na glavama, koje bi bilo koji pokret mogao otjerati. On je uzeo jedan pruti i njime neto kopao po zemlji. Onda je podigao glavu i rekao: Traite Allahovu zatitu od kaburske patnje. To je rekao dva ili tri puta. Onda je rekao: Vjerniku, kada kree prema Ahiretu i oprata se od dunjaluka, dou meleki svijetlih lica i nose kejlne (posmrtnu odjeu) iz Denneta i dennetske mirise. Posjedaju oko njega koliko pogled dopire. Onda doe Melek smrti, sjedne kod njegove glave i kae: 'Smirena duo, uputi se Allahovom oprostu i zadovoljstvu.' Vjerovjesnik, s.a.v.s., nastavlja: Onda njegova dua izae iz tijela, kao to kapljica klizi niz posudu. Oni je prihvate i ne naputaju je ni koliko traje treptaj oka. Obuku je u te dennetske kejlne i namiriu mirisima. Onda dua pone iriti miris, kao to ga ima najljepi misk na zemlji. S duom se uspinju na nebo i ne prou ni pored jedne grupe meleka, a da oni ne upitaju: 'Kakva je ovo krasna dua?' Njima se odgovori: 'To je dua toga i toga', nazivajui ga najljepim imenima i opiszlfui najljepim svojstvima. Onda s duom dou do zemlji najblieg neba i zatraedase otvore njegove kapije. Bit e im otvoreno, bit e doekani od velike grupe meleka i oni e se pridruiti pratnji do sljedeeg kata nebesa i sve tako dok ne dou do sedmog kata. Uzvieni Allah e rei: 'Zapiite njegova djela u Jllijjun4 a onda ga vratite u zemlju. Od nje sam ih stvorio, u nju u ih vratiti i iz nje proivjeti po drugi put. 'Dua e biti povraena u tijelo i doi e ovjeku dvojica meleka, koji e ga pitati: 'Ko tije Gospodar?' On e rei: 'Moj Gos podarje Allah. ' 'A koja tije vjera?', pitat e njih dvojica. On e rei: 'Vjera mije islam. ' 'A to misli i kae o ovom ovjeku, koji vam je poslan?' On e rei: 'TojeAllahov Poslanik, s.a. v.s '.'A kako i na osnovu ega to zna?' On e rei: 'Uio sam Allahovu Knjigu, povjerovao u njega i potvrdio ga. 'Tada e se uti glas: 'Moj rob je istinu rekao. Napravite mu dennetsku prostirku i obucite mu dennetsku odjeu. Otvorite mu dennetske kapije kako bi vidio njegove ljepote i uivao u njegovim mirisima. 'Kabur e mu se proiriti koliko pogled dopire i doi e mu ovjek lijepe spoljanosti i lijepo namirisan. On e mu rei: 'Raduj se, ovo ti je obeani dan. '(;ovjek e ga pitati: 'A ko si ti?' On e mu rei: 'Ja sam tvoja dobra djela.' On e rei: 'Gospodaru, neka nastupi Smak kako bih se vratio svojoj porodici i slugama. ' Vjerovjesnik, s.a.v.s., nastavio je: A nevjerniku e, zbog njegove okrenutosti ditnjaluku i odbacivanja Ahireta, doi meleki mrkih lica i nosit e dehennemsku plohu. Posjed at e oko njega, koliko pogled dopire. Onda e doi Melek smrti i sjesti kod njegove glave i rei: 'Pogana duo, uputi se Allahovoj srdbi i nezadovoljstvu. ' Onda e upati njegovu duu iz svih tjelesnih organa i

4 To je knjiga, registar, u koji se zapisuju dobra djela i imena onih koji su ih inili.

25

UPOZORENJE NEMARNIM

izlazit e kao to izlazi trnovita grana iz mokre vune, kidajui ile i nerve. Meleki e prihvatiti duu i nee je naputati ni koliko traje treptaj oka. Stavit e je na uarenu plohu. Onda e duapoetiiriti najgori smrad. S njome se meleki uspinju na nebo i ne prou ni pored jedne svoje grupe, a da oni ne upitaju: 'Kakva je ovo pogana dua?' Njima e se odgovoriti: 'To je dua toga i toga', nazivajui ga najgorim imenima i opiszljui najgorim svojstvima. Onda dou do zemlji najblieg neba i zatrae da se otvore njegove kapije. Nee im biti otvoreno. Tada je Poslanik, s.a.v.s prouio: Kapije nebeske nee se otvoriti i prije e debelo ue kroz iglene ui proi nego to e oni u Dennet ui. (Sura A'raf, 40.) Uzvieni Allah e rei: 'Zapiite njegova djela u Siddin. '5 Njegova dua e biti baena. Onda je prouio: A onaj koji bude smatrao daAllahu ima iko ravan-bite kao onaj kojijes neba pao i koga su ptice razgrabile, ili kao onaj kojeg je vjetar u daleki predio odnio. (Sura Hadd, 31.) To znai da e takva dua biti odbijena i vraena u tijelo svog vlasnika. I doi e mudvameleka koji e ga pitati: 'Ko ti je Gospodar?' On e rei: 'Avaj, ne znam. ' 'A ko ja ti je vjera?, 'pita! e njih dvojica. On e rei: 'Avaj, ne znam. ' 'A ta misli ita kae o ovom ovjeku koji vam je poslan?' On e rei: 'Avaj, ne znam.' Tada e se uti glas: 'Moj rob je slagao. Napravite mu dehennemsku prostirku. Otvorite mu dehennemske kapije kako bi vidio njegove strahote i osjetio njegovu vrelinu. 'Kabur e mu se toliko stijesniti da e mu rebra prolaziti jedno kroz drugo i doi e mu ovjek odvratne spoljanosti, odjee i smrada. On e mu rei: 'Radu} se svojoj propasti. Ovo ti je obeani dan. 'ovjek e ga pitati: 'A ko si ti?' On e mu odgovoriti: 'Ja sam tvoja hrava djela. ' On e poviknuti: 'Gospodaru, odgodi Smak. Gospodaru, odgodi Smak.'

Svojim lancem prenosilaca, autor biljei od Ebu Hurejre, r.a da je Allahov Poslanik, s.a.v.s rekao: Vjerniku na samrti dou meleki sa svilom u kojoj je misk i rejhan. Dua mu izae iz tijela, kao to izlazi dlaka iz tijesta i kae se: O duo smirena, vrati se Gospodaru svome zadovoljna, a i On tobom zadovoljan (Sura Fedr, 27,28.) u Allahovu milost i zadovoljstvo. Kada dua izae, namoi se tim mirisom i obmota svilom, a onda se poalje u lllijjin. Nevjerniku na samrti dolaze meleki s pokrovcem od dlake, u kojem je eravica. Dua mu se upa na vrlo bolan nain i kae joj se: 'Pogana duo, izlazi iz tijela kao ona na koju se srdito u Allahovo ponienje i kaznu. 'Kada izae, duu mu stave na tu eravicu i zauje se zvuk, kao to je zvuk neega to se stavi na ucvrkano ulje. Umota se u taj ogrta i odnesu je u Siddin.

Ebu Dafer svojim lancem prenosilaca biljei od Ibn Omera, r.a.: Vjernik se kabur, kada ga stave u njega, proiri za sedamdeset lakata. Prostre mu se rejhan (miriljava biljka miloduh) i pokriju ga svilom. Ako zna neto od Kur 'ana napamet, to mu bude svjetlo koje je kao i sunevo i ono mu osvjetljava kabur. On tada nalikuje nevjesti koju budi najdrai. Budi se iz sna kao da ga se nije zasitio. Nevjerniku se kabur skupi i suzi tako da mu se rebra izukrtaju i poalju mu se zmije, debele kao vratovideva. One mu jedu meso tako da mu na kostima nita ne ostane. Poalju mu se meleki kazne, koji su i gluhi, i nijemi i slijepi. Oni nose

5 Siddinje registar u koji se zapisuju hrava djela i njihovi poinioci. Op. Prev.

26


eljezne maljeve, kojim ga udaraju. Ne uju njegovu viku i zapomaganje, niti ga vide, pa da mu se smiluju. Svako jutro i veer bude izloen tekim patnjama.

Fekih, da mu se Allah smiluje, rekao je: Ko hoe da se spasi kaburske patnje treba da prakticira etiri djela i da se kloni etiri. etiri kojih se treba pridravati su voenje rauna o namazima, sadaki, uenju Kur'ana i velianju i slavljenju Allaha. Ova djela e mu obasjati kabur i proiriti ga.

etiri kojih se treba kloniti su la, prevara, prenoenje tuih rijei i mokraa."

Prenosi se od Poslanika, s.a.v.s., daje rekao: Dobro vodite rauna o mokrai jer je velika patnja u kaburu zbog nje.

Prenosi se da je Poslanik, s.a. v.s rekao: Allah vam je pokuenim i odvratnim uinio etvero: poigravanje u namazu, besposlicu prilikom uenja Kur 'ana, spolno openje tokom posta i smijeh kod mezara.

Prenosi se da je Muhammed b. Semmak pogledao u mezare i rekao: Neka vas ne zavede muk ovih mezara. Koliko je samo onih koji su u tekim brigama u njima! Neka vas ne zavede to to su ti kaburi jednaki. Koliko je samo onih koji imaju razliit status u njima! Razuman e esto misliti o ka buru prije nego to legne u njega."

Sufjan Sevri je rekao: Ko esto misli o kaburu, on e mu biti jedna od dennetskih bai. Ko zanemari kabur, on e mu biti jedna od dehennemskih jama."

Prenosi se od Alije, r.a., daje na hutbi rekao: Allahovi robovi, smrt! Smrt je ta od koje se ne moe pobjei. Ako je ekate, ona e vam doi, a ako od nje bjeite, dostii e vas. Smrt je vezana za vae vratove. Spas, spas! Iza vas je uporan traga, a to je kabur. Znajte da je kabur ili jedna od dennetskih bai ili jedna od dehennemskihjama. Znajte da svaki dan govori tri puta: 'Ja sam kua tame. Ja sam kua amotinje ija sam kua crva.' Znajte da poslije tog dana dolazi dan koji je tei, dan u kojem e i dijete osijediti, a odrasli biti kao omamljen. Svaka dojilja e zanemariti dojene i svaka trudnica e pobaciti plod. Vidjet e ljude kao opijene, a pijani nee biti, nego e takvi izgledati zbog estoke Allahove kazne. Poslije tog Dana e biti vatre, ija je temperatura nepodnoljiva. Njene provalije su duboke, nakit je uareno gvoe, pie je rastopljeno olovo i gnoj i u njoj nema Allahove milosti." Muslimani su se rasplakali, a on je dodao: Pored toga, ima i vrijeme za Dennet, koji je vei i od nebesa i od zemlje i koji je pripremljen za bogobojazne. Neka nas Allah zatiti od teke patnje i neka nas i vas uvede u kuu blagostanja."

Prenosi se od Usejjida b. Abdunahmana daje rekao: uo sam da vjemik, kada umre i kada ga ponesu, govori: 'Pourite sa nlnom.' Kada ga stave u kabur, zemlja mu se obrati: 'Voljela sam te dok si po meni hodao. Sada si mi jo drai.' Kada nevjernik umre i kada ga ponesu, on govori: 'Vratite me.' Kada ga stave u kabur, zemlja mu se obrati: 'Mrzila sam te dok si po meni hodao, a sada si mi jo mri. '''

Prenosi se daje Osman b. Affan, r.a., zastao nad nekim kaburom i zaplakao. Rekli su mu: Kada se sjeti Denneta i Dehennema, ne plae, a plae zbog ovoga!" On kaza: Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao je: Kabur je prva stanica za

27

UPOZORENJE NEMARNIM

Ahiret. Ako se na njoj dobro proe, sve to dolazi poslije je lake. Ko ne uspije tu, sve poslije toga je tee i ee."

Prenosi se daje Abdulhamid b. Mahmud Moguli rekao: Sjedio sam kod Ibn Abbasa, r.a., kada su mu doli neki ljudi. Oni mu rekoe: 'Krenuli smo na hadd i s nama je bio jedan na prijatelj. Kada smo doli nadomak Zatussafaha, on je umro. Opremili smo ga i iskopali mu kabur, ali smo u kaburu nali mnotvo zmija. Ostavili smo ga. Iskopali smo drugi kabur, ali i njega su napunile zmije. I taj smo ostavili. Iskopali smo i trei kabur, ali i njega su napunile zmije. I njega smo ostavili i doli do tebe.' IbnAbbas ree: 'To je zbog njegovih postupaka. Idite i zakopajte ga u jedan od njih. Allaha mi, kada biste iskopali i prekopali itavi zemlju, u svakom mezaru biste nali zmije. Tako kaite i njegovoj rodbini.' Otili smo i zakopali ga u jedan mezar. Kada smo se vratili s puta, stvari koje je imao sa sobom smo odnijeli njegovoj eni i pitali je ta je radio. Ona ree: 'Prodavao je penicu. Svaki dan je uzimao koliko mu je potrebno, a manjak bi pokrivao mekinjama i ljupinom."'

Fekih, da mu se Allah smiluje, rekao je: U ovoj predaji je dokaz da je prevara uzrok kaburske patnje. Ono to su oni vidjeli je pouka za ive, kako bi se kanili varanja. Kau da zemlja svaki dan pet puta uputi poziv. Prvi put kae: 'ovjee, hoda po meni, a zavrit e u meni.'

Drugi put kae: 'ovjee, jede razne vrste hrane na mojoj povrini, a u mojoj utrobi e te izjesti crvi.'

Trei put kae: 'ovjee, smije se na mojoj povrini, a plakat e u mojoj utrobi.'

etv11i put kae: 'ovjee, raduje se na mojoj povrini, ali e tugovati u mojoj utrobi.'

Peti put kae: 'ovjee, grijehe ini na povrini, ali e biti kanjenu mojoj utrobi."'

Prenosi se od Amra b. Dinaradaje rekao: Neki Medinelijaje imao sestru u jednom medinskom kvartu. Ona mu se poalila na bolest i on je doao da je obie. Ona je od te bolesti i umrla. Spremio joj je denazu, odnijeli su je u meza1je i zakopali. Doao je njenim ukuanima i sjetio se daje zaboravio kesu s novcem u mezaru. Zamolio je jednog prijatelja da ode s njim do mezarja. Otkopali su mezar i nali kesu. On je rekao svom prijatelju da se malo odmakne, a da on pogleda u kakvom mu je stanju sestra. Podigao je daske koje su je pokrivale i vidio rasplamsalu vatru. Vratio je daske na mjesto i zagmuomezar. Doao je majci i pitao je to je radila njegova sestra. Majka mu ree: 'Zato se raspituje o umrloj sestri?' On je navaljivao, dok mu ona ne ree: 'Tvoja sestra je odgaala namazi nije ga klanjala potpuno ista. Kada bi se komUe povukle na spavanje, ona je ila od vrata do vrata i prislukivala razgovore. Prislukivala ih je, kako bi mogla prenositi to se govorilo i to je uzrok njene kaburske patnje. Ko hoe da se spasi takve patnje mora se uvati prenoenja tuih rijei i ostalih grijeha, kako bi bio poteen patnje i kako bi mu bilo lahko_ odgovoriti na pitanja Munkira i Nekira. Uzvieni Allah kae: Ali ah e vjernike postojanom rijeju uvrstiti i na ovome i na onome svijetu. (Sura lbrahim, 27.)"

28


Bena b. Azib, r.a prenosi daje Vjerovjesnik, s.a.v.s rekao: Kada musliman bude ispitivan u kaburu, posvjedoit e da nema boga osim Allaha i da je Muhammed Njegov rob i poslanik. To je znaenje Allahovih rijei: Allah e vjernike postojanom rijeju uvrstiti i na ovome i na onome svijetu.

Podrka iskrenom i predanom vjerniku, koji je pokoran Allahu, u tri situacije se dobiva. Jedna je prilikom vieqja Meleka smrti, druga je prilikom ispitivaqja Munkira i Nekira i trea je prilikom polaganja rauna na Kijametskom danu.

Postojanost prilikom vienja Meleka smrti je trojaka. To je zatita od nevjerovanja i podrka da se ustraje u vjerovanju u Jednog Allaha, tako da ovjeku dua izae iz tijela kao muslimanu. Drugo je da ga meleki obraduju ukazanom milou i tree je da vidi svoje mjesto u Dennetu.

U kaburu se ta podrka ogleda u trome: Allah dadne nadahnue vjerniku da tano odgovara i onako kako je Gospodar zadovoljan. Drugo je da nema straha ni panike u kaburu i tree je da vidi svoje mjesto u Dennetu, pa mu kabur bude dennetska baa.

Postojanost na Kijametskom danu, prilikom polaganja rauna, trojaka je: dadne mu se snaga da odgovori na ono o emu je pitan, olaka mu se polaganje rauna i ne obraunav~ju se i prelazi mu se preko maqjih grijeha i grekica.

Kau da je podrka u etirima situacijama: jedna je na samrti, druga je u kaburu (kako bi odgovorio bez straha), trea je prilikom polaganja rauna i etvrta je na Siratu, kada bude prelazio preko njega brzo poput svjetlice.

Ako bi neko pitao kakva je ka burska patnja, odgovorit e mu se: Uenjaci su mnogo govorili o tome i postoje razliite predaje. Neki kau da e se ispitivati dua, a ne i tijelo. U tom sluaju e ruh da bude u prsima. Drugi kau da e dua biti izmeu tijela i kefina. I o jednom i o drugom postoje predaje." Smatram ispravnim ono to kau uenjaci koji smatraju da e ovjek biti ispiti van u ka buru i da ne treba raspravljati o tome na kakav nain e to biti. Treba rei da Allah najbolje zna kako e se to odvijati. U to emo se uvjeriti kada doemo u kabur. Onaj ko nijee Munkirovo i Nekirovo ispitivanje ili e rei daje to neprihvatljivo za zdrav razum, jer se protivi prirodnim zakonima, ili e rei da je to mogue, ali nije i potvreno.

Ako kae da je neprihvatljivo za zdrav razum, onda, tom tvrdnjom, nijee istinitost vjerovjesnitva i mudize (nadnaravne pojave kod poslanika). Svi poslanici su bili ljudi i njihova narav je bila kao i narav svih ostalih ljudi. Oni su vidjeli meleke, dobijali su Objavu, more se rastupilo pred Musaom, as njegov tap se pretvarao u zmiju. Sve ovo je opreno ustaljenim zakonima. Ko nijee ove istine, izlazi iz vjere na osnovu svojih rijei.

Ako kae da je mogue, ali nije potvreno, prenosimo mu predaje koje su dovoljno uvjerljive za sluaoca. U Allahovoj Knjizi je dokaz. Uzvieni Allah kae: A onaj koji okrene glavu od Knjige Moje, taj e tekim ivotom ivjeti i na Sudnjem danu emo ga slijepim oivjeti. (Sura Ta-ha, 124.) Neki tumai Kur'ana kau da je teak ivot ispitivanje u kaburu. Uzvieni kae: Allah e vjernike postojanom rijeju uvrstiti i na ovome i na onome svijetu."

29

UPOZORENJE NEMARNIM

Fekih, da mu se Allah smiluje, rekao je: Priao nam je uenjak, prenosei svojim lancem prenosilaca, od Seida b. Musejjiba, a on od Omera, r.a., da je Allahov Poslanik, s.a.v .s., rekao: Kada vjernik doe u svoj mezar, dou mu dvojica kaburskih ispitivaa, stave ga u sjedei poloaj u kaburu i pitaju ga. Umrli uje i bat koraka onih koji odlaze s mezarja. Pitqjuga: 'Ko ti je Gospodar, koja ti je vjera i ko ti je poslanik?' On odgovori: 'Gospodar mi je Allah, islam mi je vjera, a Muhammed, s.a. v.s., poslanik mi je. ' Oni mu kau: 'Allah te podrao, poiva} radostan.' To je znaenje Allahovih rijei: Allah e vjernike postojanom rijeju uvrstiti i na ovome i na onome svijetu. Allah e ih podrati pa e rei pravi odgovor, a u zabludi e ostaviti nevjernike i nee im ukazati na pravi odgovor. A kada nevjernik ili licemjer ue u kabur, oni ga pitaju: 'Ko ti je gospodar? Koja ti je vjera i ko ti je poslanik?' On odgovori: 'Ne znam. ' Tada oni kau: 'I ne znao. ' Udare ga maljevi ma i njegov vrisak uju sva stvorenja osim dina i ljudi."

Ehu Hazim prenosi od lbn Omera, r.a., da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: 01nere, kako e postupiti kada ti dou kaburski ispitivai, Munkir i Nekir, dva meleka crnoplave boje? Oni riju zemlju svojim onjacima i gaze po svojim kosama. Glasovi su im kao grmljavina, a pogledi strijeljajui! Omer upita: Allahov Poslanie, hou li imati prisebnost koju sada imam?" Poslanik, s.a. v.s., ree: Hoe. Omer kaza: Onda se ne sekiram, s Allahovom pomou." Vjerovjesnik, s.a.v.s., ree: Omer je podran.

Prenio mi je Ehu Kasim b. Abdurrahman b. Muhammed abazi, sa svojim lancem prenosilaca, od Ehu Hurejre, r.a., rijei Vjerovjesnika, s.a.v.s.: Hropot svakog umrslog uje sve to je blizu njega, osim ovjeka. Kada bi ovjek uo taj hropac i mukanje, pao bi onesvijeten. Kada nekoga ponesu kaburu, ako je dobar, on kae: 'Pourite sa mnom. Kada biste znali to i kakvo me dobro eka, pohiti/i biste sa mnom. ' Ako nije dobar, on kae: 'Ne urite sa mnom! Kada biste znali kakvo me zlo eka, ne biste hitili sa mnom. 'Kada ga spuste u kabur i zagrnu, dou mu dvojica meleka, mrkoplave boje. Dou mu iz pravca glave, ali njegov namaz kae: 'Ne moe se proi pored mene. Bilo je noi kada nije spavao, strahujui od ovog poloaja.' Onda mu krenu s nogu, ali doe njegovo dobroinstvo roditeljima i kae: 'Ne moe se proi pored mene. On je nastajao da udovolji roditeljima, strahujui od ovoga poloaja.' Onda e pokuati prii s desne strane, ali e doi njegova sadaka i rei: 'Ne moe se proi pored mene. On je dijelio sadaku, strahujui od dananjeg dana. ' Pokuat e rnu prii s lijeve strane, ali e doi njegov post i rei: 'Ne moe se proi pored mene, on je bio edan i gladovao, strahujui od ovoga. 'Tada e ga probuditi, kao to se budi spavai rei e mu se: ' to misli o ovome ovjeku koji je govorio to je govorio? Kakav je tvoj odnos

prema njemu?' ovjek e pitati: 'Ko je on?' Rei e mu se: 'Muhammed, s.a. v.s. '. ovjek e kazati: 'Svjedoim da je on Allahov poslanik, s.a. v.s. '. Oni e mu tada

rei: 'ivio si kao vjerniki umro kao vjernik. 'Onda e mu se kabur proiriti i dat e mu se mnoge poasti, koje samo Allah zna.

Molimo Allaha za podrku i za zatitu. Molimo Ga da nas zatiti od stranputice, nemara i zavoenja i da nas zatiti od kaburske patnje. Vjerovjesnik, s.a.v.s., traio je zatitu od kaburske patnje.

30


Prenosi se daje Aia, r.a rekla: Nisam imala predstavu o kaburskoj patnji sve dok mi nije dola jedna idovka i traila da joj neto dam. Dala sam joj to je traila, a ona mi ree: 'Allah te zatitio kaburske patnje.' Mislila sam da je njena molba jedna od idovskih tlapnji. Kada je doao Vjerovjesnik, s.a. v .s ispriala sam mu to mi se desilo, a on ree daje kaburska patnja istinita."

Svaki vjemikje duan moliti Allaha da ga sauva i zatiti od kaburske patnje. Obavezan je i da se priprema za kabur, inei dobra djela prije nego to se nastani u njemu. Bit e mu lahko na dunjaluku da radi i stjee dobra, jer, kada stigne u kabur, prieljkivat e da uradi makar jo jedno dobro djelo. No, nee mu biti dozvoljeno. Ostat e u kajanju i gorini. Razuman ovjek e razmiljati o umrlima i njihovim stanjima nakon smrti, jer umrli prieljkuju da im se dopusti da klanjaju makar dva rekata namaza, da makar jednom kau Nema boga osim Allaha, a Muhammedje Allahov poslanik, ili da izgovore makar jedan tesbih. Nita im se nee dozvoliti. Oni e se uditi ivima kako upropatavaju svoje dane i kako ih provode u nemaru i besposlici. Brate, nemoj gubiti svoje dane, jer je to tvoj kapital. Dokle god ga ima, moe ostvariti i zaradu. Ahiretska roba ti je danas jeftina i potrudi se da skupi to veu koliinu te robe, kada se ona daje u bescijenje, jer e doi vrijeme kada e ona biti na cijeni. Potrudi se da je ima to vie sada, za vrijeme kada e biti traena i dragocjena, jer tada je nee moi ni kupiti ni zaraditi.

Molimo Allaha da nas podri u naem spremanju za Dan kada e se biti u potrebi i siromatvu, a da nas ne uini od onih koji e se kajati i traiti da ih se povrati, a nee im biti doputeno. Nekanam olaka sm11ne muke i kaburske patnje, nama i svim muslimanima i muslimankama. Amin, Gospodaru svjetova. On je najmilostiviji, dovoljan nam je i divan li je On povjerilac. Nema promjene niti sile osim s Allahom, Uzvienim i Velianstvenim.

31

UPOZORENJE NEMARNIM

V

O STRAHOTAMA I UZASIMA KIJAMETSKOG DANA

Autor, svojim lancem prenosilaca, biljei izjavu Aie, r.a.: Pitala sam: Allahov Poslanie, da li e se voljeni sjeati i traiti svoga voljenog na Kijametskom danu? On ree: Na tri mjesta nee: kod Mizana, sve dok ne sazna da li su njegova djela lahka ili teka, kod udjeljivanja knjige djela, sve dok ne sazna da li e mu biti data u desnu ruku ili u lijevu, i kada se pojavi dehennemski plamen, koji e nadvisiti ljude i koji e rei: 'Odreen sam za tri vrste ljudi: za onoga koji se, pored Allaha, obraa drugom bogu, za svakog silnika grijenika i za svakog ko ne vjeruje u polaganje rauna. ' On e ih proi i zahvatit e svakog spomenutog i odvui ih u Dehennem. PrekoDehennemaje most koji je tanji od dlake i otriji od sablje. Na njemu postoje bodlje i kuke, pa, kada ljudi budu prelazili preko njega, neki e prelaziti poput svjetlice, a neki kao vjetar. Muslimani e se spasiti, a koga zakae kuke i bodlje bit e strmoglavljen u Dehennem. "

Priao nam je Muhammed b. Fadil, a njima Muhammed b. Dafer, da im je govorio Ibrahim b. J usuf, a njima da je govorio Ebu Mua vij a, prenosei od A' mea, a on od Ebu Saliha, a on od Ebu Hurejre, r.a da je Vjerovjesnik, s.a.v.s rekao: Izmeu dvaju puhanja u Sur6 e proi etrdeset godina. Poslije toga e Allah spustiti kiu s neba, nalik ljudskoj spermi, i ljudi e izrasti iz zemlje kao to nie bilje.

Priao mije povjerljiv ovjek, prenosei svojim lancem prenosilaca, od Ebu Hurejre, r.a daje Allahov Poslanik, s.a.v.s rekao: Kada je Allah stvorio nebesa i zemlju, stvorio je Suri dao ga Israfilu. On gaje postavio na usta i netremice gleda u Ar, iekujui naredbu. Ja sam pitao: Allahov Poslanie, a to je Sur? On ree: Rog od svjetlosti. Upitao sam: Allahov Poslanie, a kakav je on? On ree: Velikog obima. Tako mi Onoga Koji me poslao s Istinom, obim mu je vei od nebesa i zemlje. U njega e biti puhnut o tri puta. U nekim predajama stoji da e biti puhnuto dva puta i to jednom za potpuno unitenje ijednom za proivljenje. U predaji Ka'ba su spomenuta dva puhanja, a u predaji od Ebu Hurejre su navedena tri: jedno koje sije paniku, jedno koje objavljuje Smak svijeta i jedno za proivljenje. Allah e narediti Israfilu da puhne prvi put. On e puhnuti i sve to je na nebesima i na zemlji e se uspaniiti. O tome govore Allahove rijei: A na Dan kad se u rog puhne, pa se smrtno istrave i oni na nebesima i oni na Zemlji, izuzev onih ko je Ali ah potedi. (Sura Neml, 87 .) Zemlja e zadrhtati, svaka dojilja e zanemariti ono to doji, svaka trudnica e pobaciti svoj plod i ljudi e izgledati kao pijani, mada nee biti, nego je Allahova kazna strahovita. Djeca e osijediti, a ejtani e se razletjeti, nastojei pobjei. O tome govore Allahove rijei: O ljudi, Gospodara svoga se bojte! Zaista e potres, kada Smak svijeta nastupi, veliki dogaaj biti! Na Dan, kada ga doivite, svaka dojilja e ono to doji zaboraviti, a svaka trudnica e svoj plod

6 Prvo puhanje u Sur e objaviti smrt svima, a drugo e objaviti proivljenje. Op. Prev.

32

O STRAHOTAMA I UASIMA KIJAMETSKOG DANA

pobaciti, i ti e vidjeti ljude pijane, a oni nee pijani biti, ve e tako izgledati zato to e Allahova kazna strana biti. (Sura Hadd, 1,2.) Tako e ostati koliko Allah htjedne. Potom e On narediti Israfilu da puhne di;gi put i sve na nebesima i na zemlji e umrijeti, osim onih koje Allah potedi. O tome govore Njegove rijei: I u rog e se puhnuti, i umrijet e oni na nebesima i oni na Zemlji. Ostat e samo oni koje bude Allah odabrao. (Sura Zumer, 68.) Neki kau da e biti izuzete due ehida. Drugi govore da su izuzeti Debrail, Mikail, Israfil i Melek smrti, da je Allahov blagoslov na sve njih. Allah e rei Meleku smrti: Ko je. od Mojih stvorenja ostao?", iako najbolje zna Ovaj e odgovoriti: Gospodaru, Ti si Vjenoivi i ne umire; ostali su Dibril, Mikail, Israfil, Nosai Ara ija." Allah e mu narediti da im svima uzme due i on e ih usm1titi." Ovako je navedeno u predaji Kelbija i Mukatila. U predaji koju prenosi Muhammed b. Ka'b, od nekog ovjeka, a ovaj od Ebu Hurejre, r.a., stoji: Uzvieni Allah e rei: 'Neka umru Dibril, Mikail, lsrafil i Nosai Ara.' Onda e Allah rei: 'Meleku smrti, ko je ostao od Mojih stvorenja?' 'Ostao si Ti, Vjenoivi Koji ne umire, i Tvoj slabani rob, Melek smrti.' Allah e rei: 'Meleku smrti, zar nisi uo Moje rijei: Svako ivo bie e smrt okusiti!" (Sura Ali Imran, 185.) Ti si jedno od stvorenja i stvorio sam te zbog ega sam te stvorio. Umri! I melek e umrijeti."

U drugoj predaji stoji da e mu narediti da sam sebi izvadi duu. On e doi izmeu Denneta i Dehennema i izvadit e samom sebi duu. Toliko e kriknuti da, kada bi stvorenja bila iva, umrli bi od strahote krika. On e rei: 'Da sam znao daje ovako teko i muno se rastaviti s duim, bio bih jo blai u njenom uzimanju vjernicima.' Tada e umrijeti i nee ostati nijedno stvorenje. Tada e Allah rei prezrenom dunjaluku: 'Gdje su kraljevi i gdje su prinevi? Gdje su silnici i gdje su njihovi potomci? Gdje su oni koji su se koristili Mojim blagodatima, a robovali nekome drugom?' Onda e Allah pitati: 'ija je vlast danas?' Niko Mu nee odgovoriti, pa e odgovoriti sam Sebi: Allahova, Jedinog i Svemonog! (Sura Mu'min, 16.) Onda e Allah narediti nebesima i ona e pustiti kiu, koja e naliiti ljudskoj spermi. Ona e padati etrdeset dana, sve dok ne potopi sve i ne dostigne dubinu dvanaest lakata. Ta voda e uzrokovati da stvorenja izniknu kao bilje i njihova tijela e se formirati kao to su i bila. Onda e Allah rei: 'Neka oive Israfil i Nosai Ara.' Oni e oivjeti, po ovoj naredbi. 'Allah e narediti Israfilu da uzme Suri on e ga uzeti i staviti na usta, a onda e Allah rei da oive Dibril i Mikail i to e se desiti, po Njegovoj naredbi. Onda e Allah narediti da dou due i one e se smjestiti u Sur, a potom e narediti Israfilu da puhne Puhanje proivljenja i due e izai kao pele. Ispunit e prostor izmeu nebesa i zemlje i ui e u zemlju. Svaka e nai svoje tijelo i ui kroz nozdrve, a onda e se zemlja otvoriti nad tijelima.' Onda je Vjerovjesnik, s.a.v.s., rekao: Ja sam prvi nad kojim e se zemlja rascijepiti. " U drugoj predaji stoji: Nakon to Allah oivi Dibrila, Mikaila i Israfila, oni e doi do Vjerovjesnikovog, s.a.v.s., kabura, vodei buraka i nosei dennetski nakit. Zemlja nad njim e se raspuknuti. Poslanik, s.a.v.s., pogledat e Dibrila i rei: 'Dibrilu, koji je ovo dan?' Ovaj e mu odgovoriti: 'Ovo je KUametski dan, ovo je as neizbjeni, ovo je Smak svijeta.' Poslanik, s.a.v.s., pitat e: 'Dibrilu, to je Allah uinio s mojim ummetom ?' Dibril e rei: 'Raduj se,

33

UPOZORENJE NEMARNIM

prvi si koji je izaao iz zemlje.' Onda e Allah narediti lsrafilu i on e puhnuti u Sur. Svi e ustati i gledati (vratili smo se hadisu Ehu Hurejre): 'Svi e hitro izai iz zemlje, hrlei svome Gospodaru.' To znai da e iz svojih ka bura izai goli i bosi. Stat e pred Gospodara i tako ostati sedamdeset godina, a On ih nee ni pogledati, niti e im suditi. Oni e plakati, sve dok im suze ne presahnu. Onda e poeti plakati krvlju i znojit e se toliko da e im znoj dosezati do pod bradu i do uiju. Onda e biti pozvani na Okupljalite, na to se odnose rijei Uzvienog: I netremice gledajui u glasnika i urei (Sura Kamer, 8.). Kada se sva stvorenja okupe (ljudi dini i ostali), dok budu stajali, zaut e buku s nebesa. To e ih prestraviti. Nebesa e se rascijepiti i doi e meleki sa, zemlji najblieg, neba u broju koliko je stanovnika zemlje i uzet e njihove knjige. Ljudi e pitati: 'Ima li meu vama naeg Gospodara?', u znaenju: 'Da li je s vama naredba naeg Gospodara o polaganju rauna?' Meleki e odgovoriti da nije, nego da e ta naredba stii. 'Potom e doi meleki s drugog kata nebesa i poredati se iza onih s zemlji najblieg neba. Onda e doi oni sa treeg i tako sa svih sedam. Svako nebo ima vie meleka od onog prije njega. Poredat e se i okruiti stanovnike dunjaluka."

Autor, svojim lancem prenosilaca, biljei od Dahhaka izjavu: Uzvieni Allah e narediti nebu koje je najblie zemlji da se rascijepi, a melekima da s njega siu i okrue zemlju i njene stanovnike. Zatim e narediti da se rascijepi drugi kat nebesa i da njegovi meleki okrue prve meleke. Onda e to narediti treim, pa etvrtim, pa petim, pa estim, pa sedmim. Tako e se formirati sedam krugova meleka. Zemljani nee moi krenuti ni na jednu stranu, a da ne naiu na sedam redova meleka. To su Allahove rijei: O druine dina i ljudi, ako moete da preko granica nebesa i Zemlje prodrete, prodrite, moi ete prodrijeti jedino uz veliku mo! (Sura Rahman, 33.) A na Dan, kada se nebo rastvori i samo tanak oblak pojavi i kada se meleki sigurno spuste. (Sura Furkan, 25.)"

Ehu Hurejre, r.a., prenosi daje Vjerovjesnik, s.a.v.s., rekao: Uzvieni Allah e rei: Druina dina i ljudi, dobrohotan sam prema vama. Vaa djela su u vaim knjigama. Onaj koji nae dobro u knjizi, neka se zahvali Allahu, a ko nae hrava neka samog sebe krivi. " Potom e narediti Dehennemu da pusti vatreni stub. Iz njega e izai plamen koji e biti jako dug i koji e isijavati tamu. !mat e sposobnost govora. Allah e rei: O sinovi Ademovi, zar vam nisam naredio: Ne klanjajte se ejtanu, on vam je neprijatelj otvoreni, ve se klanjate Meni; to je Put pravi. On je mnoge od vas u zabludu odveo, kako niste pameti imali?! Ovo je Dehennem kojim vam se prijetilo, prite se sada u njemu zato to niste vjerovali! (Sura Ja sin, 60-64.) Svi narodi e pasti na koljena i puzati. O tome govore rijei Uzvienog: I vidjet e sve narode kako na koljenima klee; svaki narod bit e

. prozvan prema svojoj Knjizi:" Danas ete biti nagraeni ili kanjeni prema tome kako ste postupali/" (Sura Dasije, 28.) Allah e suditi Svojim stvorenjima, presuivat e i divljai i domaim ivotinjama, tako da e i ukata ovca uzeti svoje pravo od rogate ovce. Onda e Allah rei svim ivotinjama: Budite praina!" Tada e nevjernik rei: Da sam, bogdo, zemlja ostao!" (Sura Nebe, 40.)

Nafi' prenosi od lbn Omera, r.a., daje Vjerovjesnik, s.a.v.s., rekao: Ljudi e biti proivljeni onakvi kakvim ihje majka rodila, goli i bosi. Aiaje upitala: "I ljudi i

34


ene zajedno?!" Poslanik, s.a.v.s., odgovori da hoe. Ona uzviknu: Koje li sramote, gledat e jedni druge!" Poslanik, s.a.v.s udari je po stegnu i ree: Keri sina Ebu Kuhafina, ljudi nee gledati jedni druge tog dana, nego e poglede uprijeti prema nebesima. Stajat e tako etrdeset godina i nee nita ni jesti ni piti. Nekome e znoj dopirati do lanaka, nekome do koljena, nekome do trbuha, a nekome do brade i guit e se u njemu. To e biti zbog dugog stajanja i neizvjesnosti. Onda e doi meleki koji e okruiti Ar i Allah e narediti telalu da povie: Gdje je taj i taj?" Ljudi e usmjeriti glave tom glasu i izai e prozvani. Kada stane pred Gospodara svjetova, pitat e se: Gdje su oni kojima je nepravda nanesena?" Proziva! e se jedan po jedan ovjek i uzimat e se od njegovih dobrih djela i davati onima kojima je nepravdu nanio. Taj Dan nee biti novca ni ;data, uzimat e se samo od dobrih djela ili davati od hravih. Svi e uzimati njegova dobra djela tako da mu nee ostati nita od njih. Onda e se uzimati grijesi onih kojima je nepravdu nanio i stavljati na njegove grijehe. Kada nestane njegovih dobrih djela, rei e mu se: Idi u svoje boravite, Dehennem. Danas nema nikakve nepravde i Allah brzo svodi raune. " Toga Dana nee biti nijednog bliskog meleka, niti ijednog poslanika, niti ijednog ehida, a da nee, zbog onog emu je prisustvao, pomisliti da nee biti spaen, osim onih koje Allah zatiti.

Prenosi se od Muaza b. Debela, r.a da je Vjerovjesnik, s.a.v.s rekao: ovjek nee napraviti ni korak na Kijametskom danu, a da ne bude upitan o

etverome: o svome ivotu i kako gaje proveo, o svome tijelu i kako gaje potroio, o svom znanju i to je od njega primjenjivao i o svom imetku, kako gaje stekao i u to potroio.

Od Ikrime, r.a., prenosi se da je rekao: Otac e biti vezan za svoje dijete na Kijametskom danu i rei e mu: 'S inak, bio sam ti otac na dunjaluku, a i sada sam ti otac.' Govorit e dobro o njemu i pohvalit e ga, pa e onda rei: 'Sinak, udijeli mi trun od tvojih dobrih djela, kako bih bio spaen od ovoga to vidi.' Sin e mu odgovoriti: 'I ja se za sebe bojim istog kraja kojeg se i ti boji sebi i ne mogu ti dati ita.' Onda e ovjek otii svojoj supruzi i rei joj: 'Bio sam ti suprug na dunjaluku.' Onda e je pohvaliti i rei: 'Pokloni mi samo jedno svoje dobroinstvo, pa da se spasim ove strahote koju vidi.' Ona e mu odgovoriti: 'Ne mogu ti nita pokloniti. Bojim se za sebe, kao i ti.' Uzvieni Allah e rei: Ako grijesima pretovareni pozove da mu se ponesu, nikomu ih nee ponijeti, pa ni roak." (Sura Fatir, 18.) To znai da niko nee prihvatiti da nosi ni trun tuega tereta grijeha.

Ibn Mes'ud, r.a., prenosi od Vjerovjesnika, s.a.v.s., daje rekao: Nevjern.ike biti toliko u svome znoju, od duine stajanja tog Dana, da e povikati: Gospodaru, smiluj mi se, makar me i u Dehennem spremio. "

Ehu Dafer, svojim lancem prenosilaca, prenosi od lbn Abbasa, r.a da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: Nije bilo nijednog poslanika kojem nije data dova. Svaki je iskoristio svoju na dunjaluku, aja sam svoju ostavio za Kijametski dan, kao zagovornitvo za moje sljedbenike. Znajte da sam ja prvak sviju ljudi i ne hvalim se time. Prvi sam nad kojim e se zemlja rascijepiti i ne hvalim se time. Bajrak zahvalnosti e biti u mojoj ruci na Kijametskom danu i pod njim e biti i Adem, a.s i svi ostali ljudi i ne hvalim se time. Onda je nastavio: Na Kijametskom

35

UPOZORENJE NEMARNIM

danu e se ljudima oduljiti muka i briga, pa e otii Ademu, a. s., i rei mu: Oe ovjeanstva, budi nam zagovornik i zaloi se kod svoga Gospodara da nam presudi." On e rei: Nisam ja za to. Prognan sam iz Denneta zbog svoje pogreke i danas sam zabrinut samo za sebe. Otiite Nuhu, on je prvi koji je dobio objavu. " Ljudi e otii Nuhu i rei: "Budi nam zagovornik i zaloi se kod svoga Gospodara da nam presudi. " On e odgovoriti: Nisam ja za to. Ja sam uputio kletvu zbog koje je Allah potopio sve Zemljane. Danas sam najprei sam sebi. Nego, idite Ibrahimu, kojeg je Allah uzeo za Svog prijatelja. " Oni e otii Ibrahimu, a.s., i rei mu: Budi nam zagovornik i zaloi se kod svoga Gospodara da nam presudi. " On e kazati: Nisam ja za to. Kao musliman sam izgovorio tri lai. " Poslanik, s.a.v.s pojasnio je: Sve trimaje branioAllahovu vjeru. Jedna od njih je u rijeima Uzvienog: I on baci pogled na zvijezde, pa ree: "Ja u se, evo, razboljeti!" (Sura Saffat, 88,89.) Druga je u njegovoj izjavi: To je uinio najvei od njih. (Sura Enbija, 63.) Trea je kadaje za svoju suprugu rekao da mu je sestra. Danas sam najprei sam sebi. Nego, idite Musau, kojem se Allah govorom obratio." Oni e otii Musau, a.s i rei mu: Budi nam zagovornik i zaloi se kod svoga Gospodara da nam presudi. " On e odgovoriti: Nisam ja za to. Ubio sam ovjeka nepravedno i danas sam najprei samom sebi. Idite vi Isau, Allahovoj rijei i duhu. " Oni e otii i ovome poslaniku i rei mu: Budi nam zagovornik i zaloi se kod svoga Gospodara da nam presudi." On e odgovoriti: Nisam ja za to. Mene i moju majku su uzeli za boanstva uz Allaha. Danas sam najprei sam sebi. No, to mislite, kada bi neko od vas imao robu koju je stavio u vreu i zapeatio, da li bi mogao doi do nje prije nego to slomi peat?" Oni e rei: Ne bi. " On e tada kazati: Muhammed, s.a.v.s ovjek je kojim je dovreno i zapeaeno vjerovjesnitvo. Danas je tu. Allah mu je oprostio i prijanje i potonje grijehe. Njemu idite." Poslanik, s.a.v.s nastavlja: Kada mi ljudi dou, rei u: Da, ja sam za to ija u zagovarati za sve one za koje Allah dozvoli i kojima je zadovoljan. Ostat e se onoliko koliko Allah odredi, a kada On htjedne presuivati meu robovima, neki glas e povikati: Gdje su Muhammed, s.a. v.s i njegovi sljedbenici?" Mi smo zadnji, ali prvi. To znai da smo zadnji narod na dunjaluku, a prvi koji e polagati raun na Kijametskom danu. Ustat u i krenuti sa svojim ummetom, a ostali narodi e nam praviti prolaz. Naa lica e svijetliti od abdesta i ienja. Ljudi e nam govoriti: Ovaj ummet, kao da su svi poslanici!" Ja u proi do dennetske kapije i zatraiti da se ona otvori. Bit u pitan: Ko je na vratima?" Ja u rei: Ja sam Muhammed, Allahov Poslanik. Bit e mi otvoreno. Ui u i pasti na seddu svome Gospodaru. Zahvalit u Mu se na nain kako Mu se niko nije zahvaljivao prije mene, niti e Mu se iko zahvaliti tako poslije mene. Rei e mi se: Podigni glavu i reci to ima, tvoj govor e biti sasluan. Zatrai i dat e ti se. Zagovara} i tvoje zagovornitvo e biti valjano. "Podii u glavu i zauzimati se za onoga u ijem srcu ima koliko i zrno jema imana, za onoga koji ima toliko uvjerenja, uz svjedoenje da nema drugog boga osim Allaha i daje Muhammed Allahov Poslanik.

Prenosi se da je Omer, r.a., uao u damiju i zatekao Ka'ba kako govori ljudima. Omer mu ree: Ka'be, ispriaj nam neto to e nas zastraiti." On kaza: Allaha mi, On ima meleka koji stoje od dana kada ihje stvorio i nikada nisu savili

36


svoje kime. Ima i onih koji su Mu na seddi i nikada nisu glave podigli. Tako e ostati sve dok se ne puhne u sur. Svi oni govore: 'Slavljen neka si, Allahu. Tebi svaka hvala. Ne pokoravamo Ti se na nain dostojan Tebe i kako zasluuje da Ti se pokoravamo.' Tako mi Onoga u ijoj je vlasti moj ivot, Dehennem e se toliko pribliiti na Kijametskom danu ljudima da e se osjetiti njegov dah i stenjanje. Kada doe toliko blizu i pusti svoj krik, nee ostati nijedan poslanik niti ehid, a da nee pasti na koljena. Svaki vjerovjesnik, iskreni pokomik i ehid e rei: 'Gospodaru, molim Te samo za sebe.' Ibrahim e zanemariti i lsmaila i Ishaka. Rei e: 'Gospodaru, ja sam Tvoj prijatelj lbrahim.' Sine Hattabov, kada bi taj dan imao dobrih djela kao sedamdeset vjerovjesnika, ti bi mislio da nee biti spaen." Ljudi koji su sluali zaplakali su, tako da se uo hropot. Kadaje Omer to vidio, rekao je: Ka'be, obraduj nas neim." Radujte se, Allah je objavio tri stotine i trinaest vjerozakona. Nee Mu doi nijedan rob, sljedbenik bilo kojeg od njih, na Kijametski dan, sa iskrenim vjerovanjem, a da ga Allah nee uvesti u Dennet. Allaha mi, kada biste znali kolika je Allahova milost, ne biste se toliko trudili."

Brate, pripremi se za ovaj Dan dobrim djelima i izbjegavanjem onoga to je zabranjeno. Ubrzo e doivjeti strahote Kijametskog dana i kajat e se za sve proputene dane u ivotu. Znaj, kada umre za tebe nastupa Kijamet, kao to je rekao Mugire b. u'be: Vi govorite: 'Kijametje kadaje kijamet, a kijamet svakog od vas je njegova smrt."'

Biljei se da je Alkame b. Kajs bio na denazi nekog ovjeka i zastao na njegovom kaburu. Kada je ovjek zakopan, on je rekao: Kijamet ovog ovjeka je nastupio." To je rekao, znajui da se ovjek poslije smrti uvjeri u sve ono to e biti na Kijametu: vidi i Dennet i Dehennem i meleke. Ne moe nita uraditi i isti je kao onaj koji je doao na Kijamet. Njegova djela se zapeate smru.Na Kijametu e biti proivljen s onim s ime je i umro. Blago se onome iji ivot bude zapeaen dobrim.

Ebu Bekr Vasiti je rekao: Tri su perioda u ovjeka: period ivota, period smrti i period Kijametskog dana. Period ivota ovjek provodi pokoravajui se Allahu, a per

Upozorenje nemarnim

Documents

Transcript of Upozorenje nemarnim