upotreba vaza snaga protiv terorizma vojno delo
-
Upload
kosticmladen -
Category
Documents
-
view
220 -
download
0
Transcript of upotreba vaza snaga protiv terorizma vojno delo
-
8/14/2019 upotreba vaza snaga protiv terorizma vojno delo
1/33
Upotreba vazduhoplovnih snaga u borbi protivglobalnog terorizma
major Mladen Kosti spec.
-
8/14/2019 upotreba vaza snaga protiv terorizma vojno delo
2/33
Kljune rei ......................................................................................................................3
Uvod ................................................................................................................................ 4
Globalni terorizam ......................................................................................................... 5
Sukob u politici ........................................................................................................... 5Pojam globalnog terorizma .......................................................................................... 7Organizaciona struktura ...............................................................................................9Funkcionisanje .......................................................................................................... 10
Faktori koji utiu na efikasnu upotrebu vazduhoplovnih snaga .................................... 12
Postavljanje ciljeva ....................................................................................................12Doktrina ....................................................................................................................14Funkcionalna organizacija .........................................................................................15Obavetajno obezbedjenje (vazduhoplovi, senzori, bespilotne letelice i agentura) ...16Komandovanje i kontrola ...........................................................................................18
Vazduhoplovi ............................................................................................................. 19Naoruanje ................................................................................................................. 20Modeli upotrebe vazduhoplovnih snaga .......................................................................20
Indirektna podrka ..................................................................................................... 21Direktna podrka ........................................................................................................ 23Ofanzivna dejstva .......................................................................................................23Defanzivna dejstva .....................................................................................................26
Zakljuak ....................................................................................................................... 29
Literatura ........................................................................................................................31
-
8/14/2019 upotreba vaza snaga protiv terorizma vojno delo
3/33
Osnovno pitanje koje se postavlja u ovom radu je da li se bilo koje postojee
vazduhoplovne snage racionalnim i realnim stratekim odlukama, koje podrazumevaju
odgovarajuu pripremu i vodjenje operacija, legalno i efikasno mogu upotrebiti kaosredstvo sile u protivteroristikoj borbi, odn. u borbi protiv globalnog terorizma.
Odgovor na osnovno pitanje dobie se razmatranjem mogunosti posebnih naina
primene vazduhoplovnih snaga: u direktnoj i indirektnoj podrci drugih snaga i
angaovanjem vazduhoplovnih snaga u ofanzivnim i defanzivnim dejstvima u borbi
protiv globalnog terorizma. Odgovori na posebne naine primene treba da daju posebne
modele primene vazduhoplovnih snaga u funkciji ukupnih mogunosti vazduhoplovnih
snaga.
Kljune rei
Vazduhoplovne snage, globalni terorizam, upotreba vazduhoplovnih snaga, faktori
efikasnosti, modeli upotrebe vazduhoplovnih snaga
-
8/14/2019 upotreba vaza snaga protiv terorizma vojno delo
4/33
Uvod
Oruane snage (OS) veine zemalja, drava u svetu su organizovane i namenjene za
vodjenje konvencionalnog rata, protiv legalno organizovanih armija drugih zemalja.
Pojava globalnog terorizma, ali i terorizma uopte i aktivno ukljuenje OS u borbu protiv
njega, donosi odredjene potekoe pri angaovanju. OS mnogih zemalja, zbog zakonskih
okvira ne mogu biti angaovane na vlastitoj teritoriji, medjunarodna javnost moe se
razliito odnositi prema samim teroristikim organizacijama i njihovim ciljevima borbe
(mi smo iskusili na Kosovu 1999.god. ovaj problem), a i same karakteristike teroristikih
organizacija i metode njihove borbe predstavljaju svojevrstan problem, za koji
konvencionalne OS nisu namenjene. Vazduhoplovne snage, kao jedan odnajsofisticiranijih delova armija svih zemalja esto su smatrane kao jedan od najmanje
podesnih elemenata za vodjenje borbe protiv terorizma. Medjutim, iskustva iz nedavnih
sukoba RV SAD sa al Kaidom i talibanskim reimom u Afganistanu, kao posledica
napada 11.9. govore u prilog tezi da je vazduhoplovstvo postalo jedan od najbitnijih
elemenata borbenog poretka OS za protivteroristiku borbu.
. Prema deklarisanim opasnostima i bezbedonosnim izazovima za Republiku Srbiju,
terorizam je oznaen u doglednoj budunosti kao osnovna pretnja za bezbednost.
Avijacija se smatra nepodesnom za upotrebu u ovim uslovima i kao potvrda za takve
stavove se naglaavaju dejstva u proteklim ratovima, to je po mom miljenju apsurdno,
maliciozno i tendeciozno, a pre svega nenauno. Iako je tano da avijacija jeste skupa,
odnos cena efikasnost govori u prilog tezi da se treba razmatrati kao jedan od nosilaca
borbe protiv terorizma, pogotovu kada se njena snaga moe uveati preko koalicione
pomoi na bazi saveznikih odnosa, obzirom da smo ve postali lanica Partnerstva za
mir.
-
8/14/2019 upotreba vaza snaga protiv terorizma vojno delo
5/33
Globalni terorizam
Da bi mogli da razmatramo upotrebu vazduhoplovnih snaga u borbi protiv globalnog
terorizma moramo definisati pojam terorizma, a zatim globalnog terorizma i strukturno-funkcionalnom analizom utvrditi elemente teroristike organizacije. Na osnovu
utvrdjenih elemenata mogu se diferencirati mogui objekti dejstva (OD) po kojima
vazduhoplovne snage mogu dejstvovati radi izazivanja odredjenih efekata na teroristiku
organizaciju. Ovim efektima se postiu, strategijom borbe protiv globalnog terorizma,
postavljeni ciljevi .
Sukob u politici
Ako razmatramo politiku kao sferu drutvenog ivota, koju karakteriu dve
komponente: subjektivna i objektivna i posebno obratimo panju, zbog znaaja za ovu
temu, na njenu objektivnu komponentu, moemo uoiti sledee: Objektivna komponenta
politike se pokazuje kao saradnja i kao sukobljavanje raznih drutvenih, a pre svega,
politikih inioca. Naravno u osnovi te saradnje ili u osnovi tog sukobljavanja su
predstave, svest, motivi i elje po kojima se odvijaju usaglaene ili suprotstavljenepolitike aktivnosti. Ali, bitno je ipak da razni politiki inioci u procesu realizacije
svojih htenja, elja i zamislima o odredjenim problemima ivota date drutvene
zajednice, dakle u procesu svoje svesne aktivnosti na reavanju tih problema, dolaze u
sukob. To njihovo medjusobno sukobljavanje (ili pak saradnja) predstavlja posebnu sferu
drutvenog ivota koja ima svoje uzronike i svoje zakonitosti. Ovu sferu drutvenog
ivota profesor dr R.Ratkovi je nazvao sfera politike realnosti.1Za razreenje sukoba
postoje razna politka sredstva ali osnovno, a najee i prvo sredstvo koje se
upotrebljava od strane drave je sila. Drutvena pojava u kojoj se sukob, u krajnjem
razreva, a obavezno najvie i masovno pimenjuje sila i vri nasilje, je rat. Medjutim, kao
i politika i rat ima mnogo definicija koje su esto kontroverzne. Moda je to upravo iz
razloga proisticanja iz politike, kako ga je jedan od najuvenijih filozofa rata i ratne
1 Dr.D. Simeunovi, Teorija politike (rider) 1. deo, Udruenje Nauka i drutvo, Beograd 2002.god.
-
8/14/2019 upotreba vaza snaga protiv terorizma vojno delo
6/33
vetine, Klauzevic i definisao Rat nije nita drugo do produenje politike dugim
sredstvima i to je akt sile da protivnika prinudimo na potinjavanje naoj volji.2 Iz
ove definicije se vidi da je rat totalan drutveni sukob u kome sukobljene strane
ispoljavaju razne aktivnosti jedna prema drugoj u svim sferama ljudske delatnosti uz
masovnu primenu nasilja do mere fizikog unitenja protivnika.
Savremene teorije o ratu zastupaju stanovite da je svet postao globalno selo, gde se
konfliktni interesni sukobi reavaju na medjunarodnom nivou. U univerzalnoj zajednici
neprijateljstvo nije prirodno stanje... U jedinstvenoj svetskoj zajednici, svakako ive
samo prijatelji i svako nasilje u takvoj sredini ne moe da se reava medjusobnim
oruanim sukobima. Zbog toga se sve teorije rata, koje se mogu svrstati u
postmodernistike, zasnivaju na teoriji moi sa elementima gradiranog nasilja- oruana
borba je krajnje sredstvo- sredstvo prinude na mir.U raznim definicijama o ratu kao akteri i mogui protivnici se pominju: drave, klase,
savezi, koalicije, drutvene grupe, civilizacije3, pa sa tim u vezi postoji proirenje obima
pojma na npr. gradjanski rat, revolucionarni rat i sl.
Medjutim postoje sukobi sa politikim ciljem u kojima se takodje primenjuje nasilje ali
koji ne predstavljaju rat ve se kvalitativno i kvantitativno razlikuju od rata. Zapravo
postoji itav niz oblika primene sile drugaijih od rata, koji se u razliitim teorijama
razliito nazivaju. Naime radi radi se o sukobu niskog intenziteta, ijim se idejnim
tvorcem smatra profesor Sam Sarkesian sa Lojala univerziteta u SAD. On je sukob
niskog intenziteta svrstao u nekonvencionalne sukobe, koje definie kao: politiko-vojne
borbe koje obuhvataju dve ili vie grupa koje predvodi lokalna elita u cilju preuzimanja
kontrole od postojeeg sistema bez pribegavanja ratu u klasinom smislu. To su estoke
borbe koje imaju za cilj da zadobiju kontrolu nad lokalnim politiko-drutvenim
sistemom i zasnivaju se prevashodno na politiko-psiholokim osnovama koje imaju
duboke korene u lokalnoj kulturi. Mnogo je ei sluaj da se takve borbe vode u
uslovima u kojima nema nikakvih ogranienja, obino rejonima treeg sveta. U smislu
date definicije sukob niskog intenziteta zbog politikih razloga se odnosi na revolucije,
kontrarevolucije i terorizam. 4 Na osnovu prethodne definicije i brojnih iskustava kroz
2 K.Klauzevic, O ratu, Geca Kon AD, Beograd 1940god.3 M.Kova i B.Forca, Istorija ratne vetine, Vojno izdavai zavod, Beograd 2000.god.4 isto, str.358
-
8/14/2019 upotreba vaza snaga protiv terorizma vojno delo
7/33
uee SAD u raznim sukobima i ratovima izveden je spektar sukoba, koji se u odnosu
rizik cena i intenzitet klasifikuju na sledei nain: terorizam, sabotae, gerilski rat,
dugotrajan gerilski rat, gradjanski rat, konvencionalni rat, nuklearni rat i na kraju globalni
NHB rat. Kao to se moe videti na poetku lestvice sukoba nalazi se terorizam, a u svim
ovim sukobima je mogue primeniti OS i u prvom redu vazduhoplovne snage.
Pojam globalnog terorizma
Pojam terorizma izaziva velike kontroverze u dananjem svetu. Umesto usaglaavanja
definicije medju naunicima, politiarima i svima onima, koji se bave drutvenim
naukama, kao da postoji opti trend da se podstie uveenje broja defnicija ovog pojma.Pojam globalnog terorizma samo dodatno uveava ovaj problem u smislu da li je to jedan
od oblika terorizma ili je to sasvim nova pojava. Medjutim, cilj ovog rada nije striktno,
metodoloki ispravno pojmovno odredjenje globalnog terorizma, ve problem shvatanja
pojma globalnog terorizma kao sistema ili organizacije, njenog funkcionisanja i
elemenata koji je ine, kao neprijatelja, protiv koga vazduhoplovne snage primenjuju
oruano nasilje sa odredjenim vojnim, odn. politikim ciljem.
Globalni terorizam, kao termin se pominje od skora, praktino od napada al Kaide 11.9.
2001.god. na Njujork. Medjutim nije al Kaida jedina i prva medjunarodna teroristika
organizacija, pa da samo sa njom treba povezati globalni terorizam. Analizom sadraja
elemenata pojma terorizma u vie razliitih definicija mogu se izvui neki zajedniki
elementi koji se odnose i na globalni terorizam. U veini definicija se istie politiki cilj
koji se eli postii neprihvatljivim metodama borbe, napadima na civile i civilne objekte.
Sredstva koja se koriste su slina sa dejstvima u ratu primenom npr. diverzantska dejstva
kojima se unitavaju odredjeni neprijateljski objekti i iva sila, a sline su i kod ostalihteroristikih organizacija. Izazivanjem masovnih razaranja otetim avionima u Njujorku i
postavljanjem bombi u Madridu, a zatim napad hemijskim bojnim otrovima na stanicama
metroa u Tokiju uoava se prostorno iroko dejstvo, praktino sa mogunou dostizanja
svih taaka na svetu. Cilj koji se eli postii terorizmom je strah i opta nesigurnost koji
-
8/14/2019 upotreba vaza snaga protiv terorizma vojno delo
8/33
direktno i indirektno utiu na postizanje ciljeva, ali sa osnovnom razlikom to globalni
terorizam ima nadnacionalne ciljeve, koji prevazilaze jednu dravu i imaju iri karakter,
ali je naelno nerealan.
Ne moe se rei da postoji odredjena drutvena kriza koja posebno izaziva pojavu
globalnog terorizma, pogotovo kada se zna da vodje najpoznatije globalne teroristike
grupe al Kaide potiu iz imunih porodica i da finsijski iza nje stoje jaki ekonomski
krugovi iz sveta Islama. Medjutim, rastui raskorak izmedju bogatih i siromanih irom
sveta i postojanje ekstremnog siromatva kojim je pogodjeno vie od milijardu ljudi
omoguava stvaranje klime za fundamentalizam i ekstremizam.
Bitna odrednica globalnog terorizma je i medjunarodno lanstvo povezano istim
idejama radi postizanja univerzalnog cilja. Snaga globalnih teroristikih organizacija
varira u zavisnosti od broja pripadnika i sredstava koje poseduju i moe dostii nivogerilskog dejstva pa ak i frontalnog sukoba, koji je vodila al Kaida u Afganistanu
2001.god. Ovo posebno istie problem definisanja, jer je uobiajeno da su teroristike
organizacije relativno male, dok je snaga al Kaide u Afganistanu narasla na oko 18.000
treniranih boraca, koji su se rasuli u oko 60 zemalja. To je zapravo ini 61. armijom na
svetu od 1615pri emu se moe smatrati da je oko 3000 pravih pripadnika al Kaide.
Medjutim, najbitnija karakteristika i zajedniki imenitelj svih teroristikih organizacija je
da su nelegalne i medjunarodno nepriznate organizacije!
Na osnovu navedenog se moe indukovati sledea definicija: globalni terorizam je
sloen oblik politikog nasilja koga primenjuju medjunarodne nelegalne politiko-vojne
organizacije, koji karakterie primena metoda masovnog unitenja po neregularnim
ciljevima bilo gde na svetu sa ciljem izazivanja straha i nesigurnosti radi ostvarenja
nerealnih nadnacionalnih politikih ciljeva.
Kada analiziramo pojmove rata i nekonvencionalnog sukoba kao i pojmove dravni i
globalni terorizam, a zatim analiziramo sukobljene strane, koje uestvuju u sukobu,
neminovno vidimo veliku medjusobnu slinost sadraja, pa se sa pravom mogu postaviti
sledea pitanja:
5 W.Murray, Strategic challenges for cuonterinsurgency and the global war on terrorism,2006.god
-
8/14/2019 upotreba vaza snaga protiv terorizma vojno delo
9/33
Gde se nalazi granica izmedju rata i raznih oblika terorizma? U sredstvima, ciljevima ili
rezultatima?
U sutini data definicija globalnog terorizma je adekvatna, sa bitnim naglaskom na
sledee: Terorizam, a samim tim i globalni terorizam predstavlja oblik borbe rezervisan
za nedravne grupe, ma kakva bila njihova mo i struktura, koja se vodi tamo gde drave
vie nema, gde se pravo ne potuje.6 Dakle to je vid nelegalnog rata, kome je svako
pravilo strano, mada se i sam rat moe smatrati neleganim sredstvom ali za rat vae
odredjene konvencije i medjunarodni zakoni, koji predvidjaju postojanje ratnog zloina,
zloina protiv obiaja rata i univerzalnog zloina protiv ovanosti, kao i odredjene
moralne norme, dok se za nijednu formu terorizma to ne moe rei. Medjutim, jasno je da
su globalne teroristike organizacije, zbog metoda borbe i mogunosti posedovanja
sredstava za masovno unitenje, kao i kvantitativne jaine, ozbiljna pretnja svakojsuverenoj dravi pa je kao protivsredstvo koje drave mogu primeniti rat potpuno
legitiman.
Organizaciona struktura
Uspene teroristike grupe moraju da budu organizovane po istom principu kao i bilo
koja druga organizacija. Mora da postoji podela rada i svaka podgrupa mora da izvrava
zadate poslove, koji se uklapaju u zajedniki rad sa svim drugim jedinicama.
Tipina organizacija uredjena je po principu piramide. Potrebno je mnogo vie ljudi za
podrku teroristikih operacija, nego to ih je potrebno za izvrenje operacija; zbog toga
veina ljudi koji rade u teroristikim organizacijama slui za odravanje terorista na
terenu. Ono ime se teroristike grupe najvie bave je podrka, a ne borba.
Po Frejzeru, hijerarhijska struktura teroristikih grupa deli se na etiri nivoa. Najmanja
grupa je na vrhu i zaduena je za komandovanje grupom. Zbog potreba rada u tajnostiefikasnost izvrnog komandovanja nije velika. Komandovanje ne moe javno da
komuniira sa lanovima, niti da vri kontrolu operacija.
6 B.Kurmon, D.Ribnikar, Asimetrini ratovi, NIC Vojska, Beograd 2003.god, str.123
-
8/14/2019 upotreba vaza snaga protiv terorizma vojno delo
10/33
Drugi nivo se sastoji od aktivnog kadra (ono to svi podrazumevamo pod terminom
terorista). U zavisnosti od veliine organizacije, pojedini lanovi mogu imati jednu ili
vie specijalnosti koju vre, dok ih ostali lanovi organizacije podravaju. Aktivni kadar
je udarna pesnica teroristikih organizacija.
Trei nivo ini aktivna podrka i to je drugi po veliini elemenat teroristike
oragnizacije. Aktivna podrka omoguava trajanje kampanje, obezbedjujui smetaj,
skupljanje informacija (obavetajni rad) i logistiku.
etvrtu kategoriju, ujedno i najbrojniju, ini pasivna podrka organizacije. Ovo se ak
ne moe formalno smatrati delom teroristike organizacije, jer mnogo puta i nesvesno
pomau teroristiku kampanju. Ova kategorija obezbedjuje politiku, a esto i finansijsku
podrku.
Velike teroristike organizacije imaju podgrupe koje su sposobne da izvode samostalno
operacije irih razmera. Takodje imaju taktike jedinice i potporne sekcije koje
upravljaju teroristikom kampanjom. teroristike organizacije mogu imati dva tipa
podgrupa: eliju i stub. elija je osnovni tip, sastava etiri do est ljudi i obino je
specijalizovana za neto; npr. moe biti taktika jedinica, obavetajna sekcija ili druge
dunosti u zavisnosti od zadatka.
Stub ini vie elija sa raznim specijalnostima i jednom komandnom strukturom i
poluautonomni su. Medjutim, suvie su nezgrapni da bi se mogli upotrebiti u glavnim
operacijama, a tajnovitost koju zahteva terorizam, spreava efikasnu saradnju izmedju
stubova, tako da je njihova osnovna funkcija borbena podrka taktikim operacijama
elija.
Veina teroristikih organizacija ima slinu organizacionu strukturu, a jedino teroristi
pojedinci ne slede ovaj obrazac organizovanja.7
Funkcionisanje
7 D.R.Vajt, Terorizam, Alexandri Press, Beograd 2002.god
-
8/14/2019 upotreba vaza snaga protiv terorizma vojno delo
11/33
Da bi jedna teroristika kampanja mogla uspeti potrebna je aktivna podrka. Troenje
vremena na formiranje mree aktivne podrke je imperativ koji vodjstvo teroristike
organizacije mora obezbediti pre poetka kampanje.8
Da bi se planirao i izveo teroristiki napad, potrebna je obavetajna podrka. Tu spada
sve od biranja i opservacije cilja do krivotvorenja dokumenata i putnih isprava. Mora se
uspostaviti direktna logistika mrea da bi se teroristi snabdeli orujem. Najzad je
potrebno organizovati mreu podrke, koja obezbedjuje sklonita, prevoz, dopremu hrane
i medicinske opreme. bodinski zakljuuje da je potrebna podrka od 35 do 50 ljudi da bi
se omoguila akcija jednog teroriste na terenu.
Obuka ljudstva je sledei imperativ, jer sama volja da se bori ne znai nita ako se ne
zna kako. Zbog toga teroristike organizacije organizuju baze i opremaju ih
odgovarajuim sredstima, gde se veba gadjanje, pravljenje eksploziva, odravanje veze idr. operativne metode.
Trei imperativ je finansiranje organizacije, koje svaka teroristika organizacija mora da
rei. Adams istie da je problem shvatanja prirode i funkcionisanja terorizma nastao
upravo iz neshvatanja ove funkcije. Shvatanje da se teroristike organizacije stvaraju i
odravaju pod pokroviteljstvom drugih drava divergira od sutine da su teroristike
organizacije ipak vie-manje samostalne organizacije sa svojim politikim programima,
koji mogu biti podudarni sa drugim teroristikim organizacijama ili dravama ali i ne
moraju. Iako su neke drave i sa zapada i istoka zaista i sponzorisale terorizam i ak
stvarale ili podsticale stvaranje teroristike organizacije, moderni terorizam se razlikuje
od nasilja 60-tih godina, jer se transformisao i sada ima vlastitu dinamiku. Teroristike
organizacije imaju tendenciju da rastu i samostalno funkcioniu, a finansiranje mora biti
utkano u infrastrukturu. Npr. PLO je 1970.god. formirao ekonomsko krilo Samed sa
racionalnom poslovnom strukturom, Privremena IRA vodi mreu organizovanog
kriminala u Severnoj Irskoj itd.9
Insistiranje na odredjenju globalnog terorizma je bitno za zakonsko odredjenje okvira
upotrebe snaga RV, jer npr. RV SAD nema pravo da dejstvuje unutar SAD, osim u
8 Bodanski smatra da pokretanje teroristike kampanje zahteva ogromnu logistiku pripremu.9 D.R.Vajt, Terorizam, Alexandri Press, Beograd 2002.god
-
8/14/2019 upotreba vaza snaga protiv terorizma vojno delo
12/33
sluaju konvencionalnog napada, legitimnih protivnikih snaga, to je uticalo na
nespremnost za odbranu od opasnosti koja je dola iznutra. Ovo je znaajno i za druge
zemlje koje propagiraju demokratska naela i slobode propisane poveljom UN. Ovakvo
odredjenje globalnog terorizma dalje implicira mogunost vodjenja rata zvanino
priznatog medjunarodnog entiteta- drave protiv nelegalnih organizacija, koje mogu
podravati druge drave, uz koritenje i drugih sredstava koja ne spadaju u borbena.
Sa druge strane analiza organizacione strukture i funkcionisanja uopteno teroristikih
grupa omoguava spoznaju slabih taaka organizacije globalnog terorizma i planiranje
adekvatne akcije protiv njih, odn. upotrebe vazduhoplovnih snaga, kao jednog od
elemenata snaga koje vode protivteroristiku borbu.
Faktori koji utiu na efikasnu upotrebu vazduhoplovnih snaga
Na osnovu iznetih primera i njihove pojedinane analize moe se zakljuiti da se
upotreba vazduhoplovnih snaga u borbi protiv globalnog terorizma generalno moe
razmatrati u vie posebnih sluaja i to: u podrci drugim protivteroristikim snagama
indirektno i direktno kao i u dva sluaja, gde su vazduhoplovne snage ofanzivan ili
defanzivan subjekat dejstva. Efikasnost upotrebe varira od sluaja do sluaja, odn. od
uslova zadovoljenja bitnih faktora.
Znaaj postavljanja ciljeva je u direktnoj vezi sa doktrinom-nainom upotrebe i
oblikom dejstava, odn. uslovima vodjenje borbe protiv globalnog terorizma. Ljudi,
obavetajno obezbedjenje, organizacija komandovanja i kontrole u borbi i mogunosti
veze10 i tehnika sedstva(senzori, vazduhoplovi, bespilotne letelice i municija) su u
direktnoj vezi sa ishodom i poredjani po znaaju.
Postavljanje ciljeva
Kao i za bilo koju drugu ljudsku aktivnost ili angaovanje nekog organizacionog
sistema pravilno postavljanje cilja je od sutinske vanosti. Ciljevi su krajnji, eljeni10 Battle management, command, control and communication
-
8/14/2019 upotreba vaza snaga protiv terorizma vojno delo
13/33
efekti u odredjenoj situaciji koji se ele postii obzirom na date uslove. Sve akcije i
dejstva vazduhoplovnih snaga u borbi protiv globalnog terorizma moraju biti usmerene
na postizanje zadatih ciljeva. Ciljevi moraju biti strogo definisani, odluni, mogui i
merljivi i logino povezani po nivoima od taktikog do nacionalnog .
Uspeh u postizanju cilja predstavlja predmet merenja i ocenjivanja koji se vri u tri
etepe: kvantitativnim merenjem razlike izmedju postavljenog cilja i efekta nakon dejstva
(npr. jednom bombom JDAM gadjana je jedna elija al Kaide u nekom mestu i to je
imalo za posledicu toliko mrtvih, ranjenih itd.) ; kvalitativnom ili kvantitativnom ocenom
planiranog efekta (da li je direktan ili indirektan) koji je posledica izvedene akcije (npr.
unitenjem ove elije spreeno je dejstvo Al Kaide po obezbedjenju nekog objekta);
indikatorom uspeha koji predstavlja subjektivnu, kvalitativnu ocenu postizanja cilja (npr.
unitenjem ove elije i jo nekoliko njih spreen je teroristiki napad na neki objekat itime smanjena snaga cele teroristike organizacije za neki vremenski period).11
Angaovanje OS SAD ili vazduhoplovnih snaga, samostalno, moe biti usmereno na
vie razliitih ciljeva u zavisnosti od efekta koji se eli postii, npr. mogu se napasti
drave koje podravaju globalni terorizam ili mu pruaju utoite. Time se na bazi
direktnog sukoba se simetrinim protivnikom, konkretno legalne OS neke suverene
zemlje koje bi se nali u takvoj borbi, moe lako doi do pobede.12 Medjutim, da li je to
prava pobeda protiv globalnog terorizma, u strategijskom smislu?
Ovo je zapravo indirektni efekat na terorizam koji se moe uporediti sa dejstvom sa
distance, vazdunim udarima izvedenim na Tripoli 1986.god. Veina politiara i visokih
vojnih funkcionera ele kratak sukob, sa jasnim kriterijumima ta je postignut cilj, sa
izlaznom strategijom iz ukoba i odlunom pobedom. Primer za to je bezuslovna predaja.
Medjutim, teroristi za razliku od suverenih drava, svoj cilj i kriterijum pobede definiu
kao preivljavanje i nastavljanje borbe. Primer za to je nekoliko palestinskih teroristikih
grupa, medju njima i odskora legalan Hamas,koji nastavljaju borbu protiv Izraela. U
veini sluajeva oni slede strategiju dugotrajnog, iscrpljujueg rata i za razliku od
konvencionalnih armija, kao pobedu mogu smatrati i namerno, dobrovoljno rtvovanje,
to je sluaj sa al Kaidom i Hamas-om.
11 AFDD 2, Operacije i organizacija, 27.6.2006.god.str. 85 do 9712 kao to je bilo u Afganistanu 2001/02.god.
-
8/14/2019 upotreba vaza snaga protiv terorizma vojno delo
14/33
Sledei problem je upotreba sredstava za masovno unitenje, to implicira potrebu za
preventivnim i hitninim reagovanjem. Cilj upotrebe vazduhoplovnih snaga u ovom
sluaju moe biti unitenje mogunosti fabrikacije ovih sredstava ali u tom sluaju je vrlo
verovatno da e se izazvati reagovanje medjunarodne zajednice, to se desilo nakon
dejstva po hemijskoj fabrici u Sudanu. Ovakav in se moe smatrati kao akt rata i agresije
na suverenu dravu.
Sutinski najvei problem je to globalni terorizam ne deluje javno, njegove borbene
formacije su male i nevidljive kao i logistika, tako da je broj OD vrlo mali. Primer je
organizacija al Kaide, bazirana na elijskoj strukturi, gde se lanovi i ne poznaju, a
pogotovo se ne znaju operativne aktivnosti. Zbog toga je postizanje stratekog cilja,
unitenje globalne teroristike organizacije, vremenski dugotrajan proces ali koji u isto
vreme trai prmanentno visoku gotovost vazduhoplovnih snaga da brzo reaguju nataktike ciljeve svuda po svetu.
Doktrina
Znaaj doktrine je objanjen u prvom delu rada, a njen uticaj i znaaj se sagledava kroz
sve ostale varijable. Doktrina povezuje operativnu upotrebu vazduhoplovnih snaga sa
ciljevima preko funkcionalne organizacije, komandovanja i kontrole i naine dejstava.
injenica je da SAD pri upotrebi vazduhoplovnih snaga u navedenim primerima nije
imala adekvatnu doktrinu i da su sve operacije bile improvizovane ili bazirane na
konvencionalnim doktrinama, to je ponekad bilo uspeno, a ponekad ne.
Sutina vojne i vazduhoplovne doktrine SAD je postizanje disimetrije u odnosu na
protivnika. To je strateko naelo kojim se tei da se na osnovu materijalnog bogatstva
stvore tehnoloki superiorne snage ime se postie odluujua prednost nad protivnikom.
I zaista kada se izvri analiza sadraja u svim doktrinarnim dokumentima ietvorogodinjim pregledima odbrane ministarstva odbrane SAD vidi se potvrda ovog
naela. Primena ovog naela se moe videti u svim ratovima koje su vodile SAD posle II
sv. rata.
-
8/14/2019 upotreba vaza snaga protiv terorizma vojno delo
15/33
Pored ovog naela, karakteristika amerike kulture bazirana na tradicionalnom stavu o
gradjaninu- vojniku ima velikog udela u amerikom poimanju rata uopte, kao totalnog
sukoba, pred kojim se politika povlai dok vojnici ne zavre "posao". Cilj totalnog rata je
apsolutna, bezuslovna kapitulacija neprijatelja, bez kompromisa, to je takodje prisutno u
svim ratovima koje su vodile SAD od rata na nezavisnost.
Oba razloga se mogu smatrati znaajnim za objavu rata globalnom terorizmu, to je
jedinstven sluaj i sasvim zasigurno svojstven jedino supersili kakve su SAD. Iako sama
re "rat" moda i ne odraava pravi karakter borbe protiv globalnog terorizma, ovakav
pristup daleko vie mobilie sve snage jednog drutva i priprema javno mnjenje za
dugotrajan sukob i uslove primene sile koji su bliski vazduhoplovstvu kao delu OS.
Asimetrija, medjutim, tei potpuno suprotnoj strategiji, njen cilj nije direktno
konfrotiranje, ve indirektan prilaz protivniku. Ovo je manje-vie zajednikakarakteristika strategija svih teroristikih organizacija. Na osnovu ovakve strategije, kao
to je ve reeno, sukob postaje dugotrajan i nestalan po intenzitetu.
Na osnovu uoenih slabosti i potreba za jednom objedinjenom doktrinom borbe protiv
neprijatelja kakav je globalni terorizam SAD su ustanovile posebnu doktrinu.
Ovo je od znaaja i za druge zemlje, medju njima i nae, koje imaju iste izazove i pretnje
po nacionalnu bezbednost, a nemaju razradjenu doktrinu upotrebe.
Funkcionalna organizacija
Funkcionalna organizacija je sistemsko prilagodjavanje organizacije vazduhoplovnih
snaga SAD za izvravanje razliitih zadataka postavljenih namenom. Ova organizacija u
obliku AEF-a, kako je ve pomenuto, stvorena je nakon zavretka hladnog rata i
pokazala se kao prilino funkcionalna.
Od AEF-a i nacionalnih vazduhoplovnih snaga se za potrebe izvrenja posebnihzadataka prave posebne vazduhoplovne ekspedicione snage (ATEF),13orjentisane na
poseban zadatak, dobro integrisane sa adekvatnim balansom borbenih jedinica, jedinica
podrke, komandovanja i kontrole i zatite.
13 Air Expeditionary Task Force (AETF)
-
8/14/2019 upotreba vaza snaga protiv terorizma vojno delo
16/33
Osnovni koncept na kome bazira ATEF organizacija su: jedinstveno komandovanje pod
komandantom vazduhoplovnih snaga ratita,14koji je ujedno i komandant vazduhoplovne
komponente unutar zdruene komande ratita;15adekvatnim pravilima komandovanja i
kontrole i potpuno opremljenim i podravanim snagama.
Jedinstveno komandovanje zdruenim snagama se rasprostire od operativnog nivoa do
taktikog uz upravljanje logistikom u zavisnosti od veliine AETF, a koja zavisi od jaine
neprijatelja i prostora. Unutar ATEF jedinice mogu formirati ekspedicione vingove,
grupe, skvadrone, odelenja (flajtove), detamane ili elemente koji obezbedjuju racionalnu
upotrebu i kontrolu i koheziju jedinica. Decentralizovano izvrenje i neprekidno
komandovanje obezbedjuje se vazduhoplovnim operativnim centrom16, koji takodje moe
biti razliite jaine. Potpuno razvijen centar broji gotovo 1000 ljudi, kakav se
upotrebljava u regionalnom sukobu sa jakim protivnikom kao to je bio Irak 1991.god.dok se za humanitarne operacije primenjuje mali centar, iji je zadatak pravljenje
rasporeda i izvetavanje.17
Pravljenje funkcionalne organizacije je imperativ za postizanje cilja svake organizacije
kojim se ona prilagodjava uslovima okruenja i specifinom protivniku. U primerima gde
nije bilo odgovarajue doktrine, a organizacija je bila zastarela i neprilagodjena,
angaovanje je bilo osudjeno na neuspeh. Ovaj stav je potvrdjen primerom spaavanja
talaca u Iranu ali i napadom 11.9.2001.god., gde je organizacija bila potpuno
neprilagodjena uslovima.
Obavetajno obezbedjenje (vazduhoplovi, senzori, bespilotne letelice
i agentura)
Znaaj ovog faktora se vidi po tome to je u svim uspenim operacijama obavezno bio
zastupljen i naglaen. Sutina znaaja obavetajnog obezbedjenja se ogleda u pravilnom i
brzom donoenju odluka. Ukoliko to nije zadovoljeno neprijatelj se nalazi unutar tzv.
14 Commander Air Force forces (COMAFFOR)15 Joint Force Air Component Commander (JFACC)16 Air Operational Center (AOC)17 AFDD 2, Operacije i organizacija, 27.6.2006.god., str.43 do 51
-
8/14/2019 upotreba vaza snaga protiv terorizma vojno delo
17/33
ciklusa odluivanja i ima inicijativu, koja u sluaju borbe protiv globalnog terorizma
znai pobedu ili poraz.
Otkrivanje malih grupa boraca moe biti teko, posebno u okruenju kao to su gradovi.
Medjutim, ve danas postoje operativni vazduhoplovi koji se mogu koristiti u ovu svrhu,
kao to su: U-2, E-8, JSTARS, RC-135 Rivet Joint, RC-12 Guardrail i brojne bespilotne
letelice (BL). Ova sredstva su ve prilino mnogo upotrebljavana u konvencionalnim
ratovima i esto se opisuju kao stalno traena, a malobrojna.
Postoji nekoliko programa razvoja BL, koje su pokazale izuzetan znaaj u uslovima
ofanzivne upotrebe vazduholovnih snaga, a radi se na izradi jo manjih BL koje bi bile u
upotrebi jedinica za specijalne operacije na taktikom nivou (Silent eyes, Wasp itd.), koji
bi sluile navigaciji i lokaciji terorista u gradskim i ruralnim sredinama i omoguile
lokaciju teroristikih lidera. Za ovu svrhu u odbrambenim operacijama planira se iupotreba bespilotnih balona-cepelina.
U upotrebi je i veliki broj radara za otkrivanje pokreta malih grupa ljudi, ali izraeno je
odredjeno nezadovoljstvo stepenom efikasnosti ove opreme. Teroristi znaju za ova
sredstva i protiv njih primenjuju stalno kretanje, zatitu terenom ime umanjuju znaaj
primene ovih sredstava. Daleko veu primenu imaju elektrooptika sredstva, koja
omoguavaju detekciju i praenje kretanja malih grupa terorista, jer su jeftinija, laka za
odravanje i primenu. Veliki znaaj imaju sredstva za prislukivanje, detekciju i praenje
komunikacije, ime su postignuti odredjeni uspesi u lokaciji i dejstvu po teroristikim
liderima. Najpoznatiji je sluaj uspeha ruskih snaga koje su ovom metodom locirale i
pratile eenskog lidera, a zatim dejstvovale iz vazduha preciznim orujem i ubile ga.
poznato je da Bin Laden po svaku cenu izbegava upotrebu mobilnih telefona.
Treba na kraju pomenuti i sutinski najefikasniju metodu prikupljanja obavetajnih
podataka, agenturu, koja se gotovo uvek pokazala kao neophodna, a esto zaboravljana u
sferi sve vee primene tehnologije. Ovo je krucijalna metoda i stub oko koje se kree
borba protiv globalnog terorizma!
Ovaj faktor mnogi autori prihvataju kao najznaajniji u borbi protiv terorizma, jer
informacije i obavetajna aktivnost omoguavaju protivteroristikim snagama da nateraju
teroriste na "otvoreno", ime se poveava efikasnost.
-
8/14/2019 upotreba vaza snaga protiv terorizma vojno delo
18/33
Komandovanje i kontrola
Uticaj komandovanja i kontrole se pri upotrebi vazduhoplovnih snaga ogleda dvojako,
kao planiranje i izvrenje planiranih dejstava. Na efikasnost ove varijable viestruk uticaj
ima doktrina (preko ciljeva, naina upotrebe, organizacije itd.), obuenost ljudstva i
savremena tehnoloka dostignua za obavetajno obezbedjenje i vezu. Moe se videti da
je znaaj ove varijable izuzetno visok i da povezuje ostale faktore direktnim
usmeravanjem napora ka izvrenju ciljeva traenjem optimalnih naina upotrebe.
Sutina komandovanja se ogleda u upotrebi vazdune sile po neprijatelju tako da se
ulazi unutar protivnikovog procesa odluivanja18ime se zadobija inicijativa i odluujua
prednost ( u konvencionalnim dejstvima se to postie dejstvom po KM, radarima,
senzorima, naruavanjem sistema veza itd.). Veina politiara i visokih vojnih zvaninika
eli kratko trajanje sukoba i brzu pobedu. Centralizovano planiranje i decentralizovano
izvrenje obezbedjuje vodjenje borbe sa simetrinim konvencionalnim protivnikom
upravo na navedeni nain.
Medjutim, globalne teroristike organizacije, kao to je al Kaida, primenjuju rastresito i
na taj nain decentralizovano komandovanje i kontrolu. Kao i veina gerilskih,
teroristikih i organizovanih kriminalnih organizacija, i al Kaida ne pokuava da
postigne brzu pobedu, ve vodi dugotrajan iscrpljujui rat. Centralizovano izvrenjepostiu samoubilakim napadima, gde je jedan ovek i skuplja informacija, onaj koji
odluuje i izvrava dejstvo.
Da bi se suprostavile ovakvoj organizaciji vazduhoplovne snage SAD ali i druga
vazduhoplovstva, moraju takodje da odluuju i deluju decentralizovano. Kao to su
primeri pokazali, situacija na terenu se vrlo brzo menja i organizacija mora da se
prilagodi stvaranjem malih borbenih delova sposobnih da odluuju i dejstvuju
samostalno. To je primer upotrebe predatora radi eleminacije Atafa i upotreba avijacije u
bliskoj vazduhoplovnoj podrci u ofanzivnim i defanzivnim borbama protiv al Kaide u
Afganistanu. SAD rade na to povezanijoj, zdruenoj upotrebi medju vidovima svojih
OS, odn. na uvebavanju ljudstva na nivou bataljona i specijalnih timova da efikasno
18 Observe, Orient , Decide and Act (OODA) proces prikupljanja informacija, orjentisanja, odluivanja idelovanja
-
8/14/2019 upotreba vaza snaga protiv terorizma vojno delo
19/33
usmeravaju avijaciju na OD. Medjutim ovde se javlja problem obuenosti ljudstva, jer je
ova obuka skupa i trai vreme, a kompromisna reenja, kao to je upotreba artiljerijskih
oficira za navodjenje avijacije moe da ima kobne posledice.
U oktobru 2004.god. RV SAD je oformilo kancelariju JAGO.19Zadatak ove kancelarije
je bio da na bazi izmene doktrine postigne poveanu decentralizaciju i broj ljudi koji
moe donositi odluke o upotrebi vazduhoplovnih snaga na taktikom nivou.
Vazduhoplovi
Posedovanje najmodernijeg vazduhoplovnog parka nije neophodan uslov za uspenu
borbu protiv globalnog terorizma. Iako poseduju najmoderniju vazduhoplovnu opremu ivazduhoplove, vazduhoplovne snage SAD su esto zakazale. Sutinski je vano da
vazduhoplovi poseduju odredjene borbene mogunosti, npr. dolet, trajanje leta, brzinu
regovanja, mogunost otkrivanja i dejstva po malorazmernim ciljevima. Medjutim, sve
ove osobine se mogu postii i na vazduhoplovima starije generacije pravovremnim
usavravanjem, to znai da i druge zemlje imaju podjednake anse da svoje
vazduhoplove uspeno upotrebe u borbi protiv globalnog terorizma. Sutinski je vano da
se ove snage pravilno upotrebe, a na to vie utie pravilno postavljanje ciljeva i
odgovarajua doktrina primene. Vazduhoplovne snage SAD su u procesu
prenaoruavanja i nabavke tehnoloki napradnijih vazduhoplova, kao to su: F-22, F-35
za protivvazduhoplovnu i protivpovrinsku borbu. Takodje modernizuju postojeu flotu
svih verzija AC-130, koji se pokazao kao nezamenljiv u borbi protiv malih grupa terorista
bilo u planinama Afganistana ili iznad gredskih podruja kao to je Bagdad.
Predvidja i se poveanje mobilnosti usavravanjem specijalizovanih helikoptera HH-
60G Pawe Hawk, MH-53J/M Pawe Low, MH-47E Chinook. Iako je njihova primena
pokazala veliki znaaj, ipak navedeni primeri dokazuju osetljivost i ogranienostprimene.
19 Joint Air-Ground Operations (JAGO) zdruene vazduno-kopnene operacije
-
8/14/2019 upotreba vaza snaga protiv terorizma vojno delo
20/33
Naoruanje
Jedan od problema u borbi protiv globalnog terorizma je zakonski okvir primene sile i
mogunost izazivanja kolateralne tete. S tim u vezi vrlo je kontroverzna primena
vazduhoplovnog naoruanja, koje je namenjeno konvencionalnom ratu, jer kao posledica
moe biti nenamerno oteenje ili unitenje objekata civilne infrastrukture, a jo gore
moe izazvati ljudske rtve.20S tim u vezi pokrenut je program izrade bombi malog
dijametra, teine oko 100kg sa preciznim vodjenjem i forsiranje upotrebe sredstava kao
to je AGM-114 Hellfire, ime se omoguava precizno i relativno bezbedno dejstvo u
uslovima blizine civila i vlastitih snaga.
Sada su u upotrebi sredstva, koja su se pokazala kao vrlo efikasna u uslovima
konvencionalne primene, kao to je: GBU-24 LGB laserski vodjena bomba za ruenje
dobro utvrdjenih i ukopanih bunkera i tunela u planinskim masivima Tora Bora; BLU-
118B koja izaziva termobariki efekat i nadpritisak u dobro utvrdjenim sklonitima;
satelitski vodjena sredstva GBU-31 JDAM, koja ima kruno skretanje manje od 3m sa
visine odbacivanja od preko 13.000m itd.
Precizna municija ima izuzetno veliki znaaj u borbi protiv globalnog terorizma jer
omoguava da se angaovanjem malih snaga postignu izuzetni taktiki efekti uz
potovanje zakonskih normi i ogranienja u upotrebi sile.
Modeli upotrebe vazduhoplovnih snaga
Na osnovu primera upotrebe vazduhoplovnih snaga RV SAD u prolosti i analize
znaajnih faktora moe se zakljuiti da se upotreba vazduhoplovnih snaga u borbi protiv
globalnog terorizma moe opisati prema sledeim modelima: indirektna podrka,
20 Primer dejstva po svadbi u Afganistanu 2002.god. nakon zavretka glavnih borbi sa Talibanima iteroristima al Kaide, kada je grekom svadbeno pucanje protumaeno kao protivvazduno dejstvo, a
posledica je bilo vie stotina mtrvih.
-
8/14/2019 upotreba vaza snaga protiv terorizma vojno delo
21/33
direktna podrka, ofanzivna dejstva i defanzivna dejstva u borbi protiv globalnog
terorizma. Svi mogui oblici dejstva i upotrebe vazduhoplovnih snaga se mogu nai
unutar ovih modela.
Indirektna podrka
Vazduni udari predstavljaju dejstva sa ciljem skretanja, naruavanja, odlaganja ili
unitenja neprijateljskog vojnog potencijala pre nego to moe ispoljiti efikasno dejstvo
protiv vlastitih snaga ili kojima se postie zadati cilj komandanta ratita. Ova dejstva se
izvode na takvoj distanci da nije potrebna posebna koordinacija pokreta i vatre vlastitih
snaga.Mada deluje kao iskljuivo ratni nain upotrebe vazduhoplovnih snaga, ovaj nain
upotrebe je primenljiv za udare sa distance po teroristikim kampovima za obuku ili dr.
ciljevima duboko unutar teritorije zemlje domaina terorizma, kao to je bilo u Sudanu,
Afganistanu i Libiji.
Cilj ovih dejstava nije obavezno direktno dejstvo po teroristikim grupama ili njihovom
rukovodstvu, ve indirektno naruavanje njihove moi preko logistike i izvora
finansiranja i podrke, koju pruaju zemlje domaini terorizma.
Ovaj nain upotrebe vazduhoplovnih snaga se najee izvodi uz komandovanje iz
vazduha, koje vri koordinaciju i obavetajno obezbedjenje napada. Posebni
vazduhoplovi se odredjuju za detekciju ciljeva u odredjenoj geografskoj zoni. Tipian
zadatak obuhvata kontrolu aviona udarne grupe koji se smenjuju u napadu, radi
odredjivanja prioritetnih OD u cilju postizanja maksimalnog uinka.
Iako se sami borbeni avioni esto odredjuju za ovaj zadatak, pokazalo se u borbi protiv
globalnog terorizma da ga i drugi vazduhoplovi mogu uspeno izvriti, ak i efikasnije.
Avioni JSTARS i BL MQ-1/MQ-9 Predator, mogu locirati, verifikovati i odobriti napad,a zatim koordinirati udarne grupe. BL Predatori mogu otkriti i pratiti potencijalne mete, a
nakon dejstva izvriti kontrolu nanete tete radi ponavljanja napada. Takodje je vana i
upotreba E-3 AWACS-a radi vazdune kontrole kretanja i bezdenosti razdvajanja
-
8/14/2019 upotreba vaza snaga protiv terorizma vojno delo
22/33
udarnih grupa prilikom napada, kao i upozorenja na opasnost od strane neprijateljskih
lovaca, npr. dejstvo na Libiju.
Vazduni udari se dele u dve grupe: planirane i hitne. Planirani su optimalniji jer
omoguavaju izbor oruja, formiranje elemenata borbenog poretka, minimalne gubitke i
to je bitno u borbi protiv globalnog terorizma manjenje mogunosti kolateralne tete i
dejstva po svojim trupama zbog bliskog dodira sa teroristima. Medjutim, kako je
stvarnost pokazala, ciljevi kao to su visoki teroristiki rukovodioci u kretanju ili bekstvu
zahtevaju trenutno reagovanje, to mora da obezbedi informaciona tehnologija, tzv.
mreno-centrino ratovanje. Naruavanje normalnog procesa odredjivanja ciljeva po
kojima se dejstvuje po planu unutar ciklusa od 72h moe izazvati problem u organizaciji
izvrenja ali je to predvidjeno doktrinom upotrebe u protivkopnenoj borbi pa je to i
uticalo na uspeno izvrenje operacije Anakonda, koja je inae bila vrlo loe isplanirana.
Pored vazdunih udara u indirektnoj podrci borbe protiv globalnog terorizma moe
postojati potreba i za protivvazduhoplovnom borbom, npr. udari sa distance po zemlji
koja poseduje snanu pritivvazdunu odbranu i lovaku avijaciju. Protivvazduhoplovna
borba je zajedniki napor, sinerginost izmedju sistema komandovanja, obavetajnog
rada, elektronskog izvidjanja i radarskog otkrivanja i praenja, izvidjanja svim drugim
sedstvima i snagama, dejstvima LA i LBA, projektila i ARJ PVO, ali i drugih delova OS
Ovi zadaci se vre u okviru ofanzivne borebe za prevast u vazdunom prostoru i ima za
cilj unitenje, neutralisanje i umanjenje pretnje od strane neprijateljskih vazduhoplova i
projektila. Idealno bi bilo unititi ovu pretnju i njenu logistiku jo na zemlji ili na kraju
krajeva to blie njihovim izvorima. Objekti dejstva su neprijateljski: sistem PVO (avioni
i ARJ PVO), aerodromi, infrastruktura logistike, projektile (krstaree i balistike), vozila,
brodove i vazduhoplove koji slue kao lansirna orudja, kao i komandna mesta, sredstva i
vorita veze i centri za prikupljanje obavetajnih informacija.
Indirektna podrka predstavlja kombinaciju protivpovrinske i protivvazduhoplovne
borbe i to je konvencionalna upotreba vazduhoplovnih snaga sa ciljem da sprei i umanji
logistiku, finansijsku, politiku i svaku drugu podrku drugih zemalja globalnom
terorizmu.
-
8/14/2019 upotreba vaza snaga protiv terorizma vojno delo
23/33
Direktna podrka
Namena vazduhoplovnih snaga za izvrenje ove misije je podrka drugim snagama za
borbu protiv globalnog terorizma. Najee se bazira na obezbedjenju stratekog i
taktikog manevra i logistiku podrku angaovanih snaga. Primeri upotrebe u ovim
zadacima su spaavanje talaca u Iranu i ubacivanje specijalnih snaga u Afganistanu u
operaciji Anakonda.
U sluaju potrebe angaovanja protivteroristikih timova bilo gde na svetu,
vazduhoplovne snage SAD imaju adekvatne, prostorne mogunosti. Strateka
pokretljivost, koja podrazumeva prenos ljudi i opreme bilo gde na svetu omoguava
efikasnu upotrebu. Savremena oprema omoguava let u gotovo svim uslovima,
manipulaciju u ekstremnim uslovima, kao to su planine Afganistana, ali sa odredjenim
borbenim ogranienjima, koja se odnose na superiornost u vazdunom prostoru. Naime,
neprijatelj ne sme imati gotovo nikakve mogunosti PVO na terenu da bi se mogao
izvriti taktiki manevar. Ovo potvrdjuje angaovanje u Afganistanu 2002.god.
U sutini ovaj nain angaovanja omoguava da se mali timovi specijalnih snaga ili
minimalne povrinske snage u dodiru sa neprijateljem, kada otkriju teroristiku grupu ili
veeg neprijatelja, mogu za kratko vreme ojaati do bilo kog eljenog nivoa od
protivteroristikog tima za spaavanje talaca do snaga koje mogu voditi konvencionalanrat kakav je bio u Afganistanu.
Ofanzivna dejstva
Bliska vazduhoplovna podrka je misija vazduhoplovstva koja se ini najrelevantnijom
za upotrebu u borbi protiv neprijatelja kakav je globalni terorizam. Ovo su dejstva protiv
neprijateljskih objekata dejstva u neposrednoj blizini vlastitih snaga zbog ega se zahteva
stroga koordinacija vatre i pokreta izmedju vazduno-kopnenih snaga. Iako se ne smatra
kao najefikasnija upotreba vazdune sile, ovakva upotreba vazduhoplovnih snaga u
kritinoj situaciji moe biti najefektnija. Upotreba avijacije na ovaj nain je uvek pod
komandom RV preko ljudstva koje je pridodato kopnenoj jedinici koja se podrava.
-
8/14/2019 upotreba vaza snaga protiv terorizma vojno delo
24/33
Uglavnom se podravaju lake jedinice, kao to su: padobranske, marinske ili
specijalne jedinice, to i jeste od znaaja za borbu protiv globalnog terorizma, jer se
upravo ovakve jedinice, zbog svoje mobilnosti i fleksibilnosti upotrebljavaju, npr.
Afganistan 2002.god.
Komandovanje u ovim dejstvima se obezbedjuje preko zdruenog krajnjeg kontrolora
napada i isturenog vazduhoplovnog kontrolora na zemlji ili u vazduhu,21koji se nalaze u
blizini sopstvenih trupa. To su posebno obueni oficiri koji jedini imaju pravo da odobre
upotrebu vazdunih dejstava. Ovo je od sutinskog znaaja u ovim dejstvima zbog
detekcije, pozitivne identifikacije, usmeravanja i odredjivanja ciljeva i konano
odobrenja za dejstvo, a radi izbegavanja kolateralne tete i dejstva po svojim snagama.
U skladu sa mogunostima vazduhoplova, naoruanja i sistema za otkrivanje i dejstvo
po ciljevima postije tri tipa kontrole pri izvrenju zadataka bliske vazduhoplovnepodrke:
1. tip, kada kontrolor vizuelno prati i cilj i vazduhoplov koji dejstvuje na njega. U
ovom sluaju kontrolor preko dvogleda ili slinog optikog pomagala usmerava
vazduhoplov na cilj. Ovaj sluaj se primenjuje kada je vreme loe, nije pouzdana
oprema na vazduhoplovu, postoji problem jezike barijere u koalicionim snagama
i sl;
2. tip se primenjuje kada kontrolor ne moe da vidi bilo vazduhoplov koji napada ili
cilj u trenutku dejstva ili kada vazduhoplov ne moe da ostvari hvatanje cilja
napadno-navigacijskim sistemom. Ovaj nain se moe primenjivati nou, u
uslovima loeg vremena, velike visine dejstvujueg vazduhoplova ili dejstva sa
velike daljine. Upotreba ovog tipa kontrole zahteva daljinski prenos slike take
nianjenja npr. laserski vodjenog sredstva preko BL Predator ili podvesnog
sistema za detekciju i praenje na avionu. Kontrolor je u poziciji da koordinira
napad i izbegne greke, koje bi se neminovno desile usled sloenosti uslova u
kojima s vodi borba, a sve to zahvaljujui primeni savremene tehnologije. Ovo je
est sluaj komandovanja i kontrole nad bliskom vazduhoplovnom podrkom;
3. tip je sluaj kada se sa jednog vazduhoplova dejstvuje po vie ciljeva uz davanje
ogranienja. Ovde se takodje ne zahteva vizuelni kontakt izmedju kontrolora,
21 Joint Terminal Attack Control (JTAC) i Forward Air Controller (Airborne) (FAC(A)) u naoj vojnojterminologiji su to vazduoplovni oficiri za vezu i navodjenje ali
-
8/14/2019 upotreba vaza snaga protiv terorizma vojno delo
25/33
vazduhoplova i cilja. Medjutim podaci moraju da se kreu kroz komandno mesto,
a kontrolor zadaje ogranienja dejstvujuem vazduhoplovu u vidu: vremena,
koordinata, kursa napada, naoruanja koje se upotrebljava i konano daje dozvolu
za dejstvo uz mogunost i da opozove dejstvo. Podatke o cilju i trenutak
odbacivanja sredstava daje istureni osmatra.
Bliska vazduhoplovna podrka je posebno znaajna u borbi protiv globalnog terorizma
zbog ve pomenutih zakonskih ogranienja pomenutih "Zakonom o oruanom sukobu"
(LOAC), a iz razloga legitimne upotrebe sile u borbi protiv globalnog terorizma. LOAC
se bazira na etiri osnovna principa kojima se odredjuju ciljevi, odn. objekti dejstva, a to
su: vojna potreba, nepotrebna patnja, proporcionalnost i razdvajanje.
Vojna potreba se odnosi na odredjivanje ciljeva koji mogu biti OD prema enevskojkonvenciji, a to su objekti koji prema svojoj prirodi, lokaciji, nameni i upotrebi mogu
efikasno uticati na ratna dejstva.
(Npr. obina kua za stanovanje, koja inae nije vojni OD, moe to postati ako je u njoj
smeten borbeni poloaj, komandno mesto i sl.).
Nepotrebna patnja se odnosi na principe hake konvencije o ogranienju upotrebe
municije i sredstava sa ciljem da izazovu nepotrebnu patnju, kada je cilj ve postignut.
(Npr. upotreba staklenih projektila izaziva komplikacijue kod medicinskog tretmana, a
meta je svakako neutralisana).
Proporcionalnost se ogleda u sagledavanju vojne prednosti pri napadu na OD kojim se
moe uzrokovati kolateralna teta i gubitak ivota civila i oteanje civilne imovine.
(Npr. oklopno vozilo se nalazi pored kole i predstavlja unosan cilj, medjutim blizina
kole e sigurno izazvati ljudske gubitke kod civila i unitenje ili oteenje zgrade koja
ima vei drutveni znaaj).
Razdvajanje (ciljeva) predstavlja princip baziran na medjunarodnom zakonu o zabrani
dejstva po civilima, odn. dejstvo je dozvoljeno iskljuivo po borbenom poretku
neprijatelja.
(Npr. u odnosu na poloaj civila i borbenih delova na prostoru borbenih dejstava, vri se
odabir vodjenog (pametnog) ili nevodjenog oruja. Razlika je u ceni primenjenog
-
8/14/2019 upotreba vaza snaga protiv terorizma vojno delo
26/33
sredstva ali koje moe znaiti kolateralnu tetu. To naravno ne znai zabranu upotrebe
nevodjenog oruja).
U ofanzivnim dejstvima vazduhoplovnih snaga u borbi protiv globalnog terorizma,
pored bliske vazduhoplovne podrke sasvim je izvesna i primena vazduhoplovnih udara,
npr. iznenadno otkrivanje sklonita nekog od teroristikih lidera. U svim sluajevima
kada dejstvo po cilju nije u blizini vlastitih snaga i ne zahteva potpunu integraciju vatre i
pokreta sa zemlje sa dejstvom iz vazduha, treba primenjivati proceduru dubokih udara.
Primer ovako kompleksne upotrebe vazduhoplovnih snaga je operacija Anakonda.
Takodje, kao i u indirektnoj podrci i ovde moe postojati potreba za
protivvazduhoplovnom borbom u sluajevima kada se ova dejstva vre nad teritorijom
zemlje koja podrava globalnu teroristiku organizaciju, a ima snano vazduhoplovstvo iPVO i reena je da prui otpor u cilju podrke globalnom terorizmu.
U sutini, ofanzivna dejstva vazduhoplovnih snaga, predstavljaju kompleksan model
razliitih sadraja borbenih dejstava usmerenih na direktno unitenje otkrivenih elementa
globalne teroristike organizacije od vodja do pojedinanih borbenih elija na terenu.
Defanzivna dejstva
Nacionalna bezbednost, shvaena u kontekstu borbe protiv globalnog terorizma,
predstavlja zajedniki napor na prevenciji i smanjenju osetljivosti SAD od teroristikog
napada, kao i minimiziranje tete koja moe nastati takvim napadom. Defanzivna dejstva
vazduhoplovnih snaga imaju za cilj zatitu sopstvenih snaga i vitalnih interesa od
neprijateljskih napada iz vazdunog prostora (aviona i projektila). Ovim dejstvima se
obezbedjuje sigurna zona kojom se tite prijateljske komunikacione linije i nutralie
inicijativa terorista. Ovo se postie kao to je reeno: policijskom kontrolom vazdunog
prostora, odbranom zone i odbranom objekta.
-
8/14/2019 upotreba vaza snaga protiv terorizma vojno delo
27/33
Borbeno deurstvo lovake avijacije22 (LA) u vazduhu i na zemlji je osnovni nain
upotrebe snaga RV SAD za izvravanje ovih zadataka. Lovaki avioni, se nalaze u
vazduhu, u dodeljenim zonama patroliranja (ZP), odakle se upuuju sa komandnog mesta
na presretanja potencijalnih ciljeva ili poleu na znak uzbune sa zemlje, to zavisi od
vie faktora: vrsta vazdunog napada, broja i veliine objekata zatite, izvesnosti napada
u odnosu na kretanje neprijatelja, odn. pravaca napada, mogunosti sistema C4ISR23, kao
i broja aviona u LA.24U primeru napada na Njujork 11.9. zona odbrane sa vitalnim
objektima prema broju lovaca je bila potpuno neuskladjena.
Prednosti deurstva u vazduhu su verovatnoa presretanja na veoj distanci od objekta
koji se titi, to uveava mogunost preivljavanja samog objekta. Ovo se uvek
primenjuje kada daljina i mogunost reagovanja od otkrivanja neprijatelja do dejstva LA
ne obezbedjuje zatitu objekta zatite (OZ). Ovaj nain je nakon napada 11.9. i koriten
za vreme operacije plemeniti orao.
Ukoliko je ZP velika, a druge karakteristike negativno utiu, moe se uticati na izvrenje
zadatka PVO postavljanjem ARJ PVO za neposrednu odbranu OZ. Uska koordinacija je
imperativ broj jedan za zajednika dejstva i to se postie merama, kao to su razdvajanje
po visini, pravljenjem blokova dozvoljenih granica visine leta LA u njima i prostornim
razdvajanjem. Sinergija se postie tehnikom superiornou aviona i ARJ PVO uzC4ISR, radi razdvajanja ciljeva i odredjivanja pripadnosti, to omoguuje dejstvo u
zajednikoj zoni. Lovci moraju znati pozicije zona dejstava ARJ PVO radi izbegavanja
ove zone ili leteti na odredjenoj visini.
Kada se odredi pozicija i visinske granice ZP ostaje da se odredi oblik manevrisanja u
zoni. Manevar lovaca u ZP mora da obezbedi najbolje uslove za detekciju i osmatranje,
brz prelazak u napad svih aviona i lako odravanje mesta u zoni. Borbeni poredak lovaca
je ealoniran po visini. Brzina se odredjuje kompromisom izmedju maksimalno trajne i
krstaree. U sutini ovi manevri bi trebalo da omogue najlaku i najbru detekciju
22 Combat Air Patrol (CAP)- Borbeno deurstvo lovake avijacije u vazduhu23 Command Control Communications Computers Intelligence Surveillance Reconnissance (C4ISR)-Komandovanje kontrola kompjuteri veza obavetajno obezbedjenje nadzor i izvidjanje24 AFDD 2-1.1,Protivvazduhoplovna borba, 26.4.2002.god.
-
8/14/2019 upotreba vaza snaga protiv terorizma vojno delo
28/33
ciljeva i upotrebu oruja i onemogue iznenadjenje, a u isto vreme da olakaju rad grupe i
komandovanje.
Komandovanje dejstvima LA u vazduhu moe biti vrlo kompleksno. Ova funkcija
obino sadri otkrivanje ciljeva na velikim daljinama, identifikaciju, podelu ciljeva
izmedju grupa LA, navodjenje radi presretanja, davanje dozvole za otvaranje vatre (kada
je to neophodno) i zadravanje nivoa spremnosti za odbranu u sluaju napada. KM kada
dodeljuje zadatak presretanja OD jednoj grupi, obezbedjuje ojaanje drugom ili
podizanje lovaca iz pripravnosti na zemlji radi zatite poretka. Data link izmedju lovaca i
KM i ARJ PVO dalje smanjuje optereenje komandovanja i mnogostruko uveava
borbene mogunosti snaga, uz smanjenje osteljivosti na PED. 25Najbolji nain prenosa
podataka i komandi varira od situacije i najee je kombinacija stalnog prenosa podataka
data linkom i direktnog usmeravanja glasom. Prenos podataka linkom obezbedjujepilotima stvarnu sliku bojita. Ove informacije pomau pilotu u izboru ciljeva,
odravanja defanzivnog ali spremnog poloaja i pomo pri pojavi "rupa" u planiranju. Sa
druge strane KM obino ima bolji pregled situacije i zato je najbolje da pilot ne inicira
samostalno presretanje, jer to moe izazvati probleme ili onemoguiti uspeh presretanja,
moe biti klopka ili ostavlja OZ nezatien i sl. Kada se pojavi cilj KM bi trebalo da
prosledi komandovanje lovcima oficiru za navodjenje (VON). Odgovornost VON-a je da
omogui najbolje uslove za presretanje i postizanje prednosti u poloaju lovca.
Od lovca presretaa se kao krajnji cilj moe zahtevati da prisili presretnuti vazduhoplov
da napusti vazduni prostor ili da sleti radi zemaljska inspekcije, odn. u sluaju direktne
pretnje, otvori vatru i uniti presretnuti vazduhoplov.
Najvei problem u defanzivnim dejstvima je zakonitost akcije i problem upotrebe sile
zbog prisustva civila i mogue kolateralne tete. Ovo je i uslovilo katastrofu 11.9., a
znaaj problema se moe sagledati i kroz posledice po medjunarodne odnose izazvane
obaranjem junokorekskog aviona od strane Ruskog presretaa. Primer za ovo je i
presuda naem pilotu maj. iiu pred italijanskim sudom, koji je 1992. zakonito oborio
helikopter koji je upao u na vazduni prostor i odbio da izvri naredbe od strane kontrole
leta i presretaa.
25 videti rad istog autora na temu: Mrenocentrino ratovanje
-
8/14/2019 upotreba vaza snaga protiv terorizma vojno delo
29/33
Na osnovu primera upotrebe vazduhoplovnih snaga SAD u prolosti i analize faktora
koji utiu na mogunosti upotrebe vazduhoplovnih snaga dolo se do prethodno opisana
etiri modela upotrebe. Moe se zakljuiti da predloeni modeli zadovoljavaju i
omoguavaju optimalno koritenje ovog vida OS, svaki na svoj nain, zdruenim
naporima u kompleksnoj borbi protiv globalnog terorizma. Vazduhoplovne snage zbog
svoje pokretljivosti, prostornih i vremenskih mogunosti i pre svega velike vatrene moi i
fleksibilnosti predstavljaju znaajan inilac i elemenat borbenog poretka
protivteroristikih snaga. Medjutim, ukoliko se primene samostalno, bez dobro
postavljenog cilja, uz lou strategiju, bez adekvatno organizovanih i opremljenih snaga,
uspeh gotovo sigurno izostaje, to su dokazali primeri.
Zakljuak
-
8/14/2019 upotreba vaza snaga protiv terorizma vojno delo
30/33
Vazduhoplovne snage su elemenat vojne moi i aparat sile ija je osnovna namena
upotreba u totalnom sukobu kakav je rat. Ono je postojeim organizacionim reenjima
prilagodjeno i opremljeno za upotrebu u takvom okruenju. Medjutim globalne
teroristike organizacije, ije su osnovne karakteristike date, predstavljaju nestandardnog
asimetrinog protivnika. Globalni terorizam izaziva velike efekte i masovna razaranja uz
realnu pretnju da upotrebi i oruje za masovno unitenje. Prostire se svuda po svetu i
asinhrono napada kada njemu odgovara.
Analizom primera upotrebe RV SAD u vie razliitih operacija po cilju, nivou snaga i
nainu upotrebe, dolazi se do zakljuka da neki faktori imaju izraeniji uticaj na
mogunosti vodjenja borbe protiv globalnog terorizma. Na osnovu studije sluaja i bitnih
faktora mogu se diferencirati etiri posebna oblika ili modela upotrebe vazduhoplovnih
snaga u borbi protiv globalnog terorizma. Ova etiri modela ine kopleksnu primenuosnovnih funkcija ili zadataka RV SAD datih osnovnim i posebnim doktrinarnim
dokumentima, gde se pojedinano razradjuju zadaci i naini njihovog izvrenja u odnosu
na neprijatelja i date uslove. Koji e se nain primeniti zavisi od vrste i stepena pretnje
teroristikim napadom i izabrane strategije borbe. Svaki model na svoj nain doprinosi
ukupnoj efikasnosti borbe jer naruava poseban organizacioni ili funkcionalni deo
globane teroristike organizacije, ime se indirektno ili direktno postie konaan cilj:
slabljenje i unitenje globalne teroristike organizacije.
Ono to je praksa pokazala je to da se odgovarajuim stratekim odlukama, postojee
vazduhoplovne snage, kompleksnom primenom datih modela mogu vrlo efikasno
upotrebiti u borbi protiv globalnog terorizma zdrueno sa drugim snagama ili samostalno.
Medjutim, rigidna primena, bez dobro postavljenog cilja, uz slepo pridravanje
doktrinarnih stavova lako dovodi do neuspeha. Deklarisanjem borbe protiv globalnog
terorizma kao rata, SAD su stvorile konvencionalno okruenje, koje prua prednost
klasinim snagama i iji uslovi omoguuju klasinu upotrebu sile, emu su
vazduhoplovne snage i namenjene. To obino podrazumeva prostorno, vremenski i prema
traenom efektu kvantitativno odredjenje cilja.
Medjutim, dugorona primena rata sigurno e se vratiti kao bumerang politici SAD, jer
prednost u dugotrajnom ratu obino imaju asimetrine snage. Mora se uvek imati na umu
da je rat sukob pre svega volja dvaju protivnika i da se rat prvo gubi u srcu!
-
8/14/2019 upotreba vaza snaga protiv terorizma vojno delo
31/33
Globalni terorizam, kao i svaki drugi oblik terorizma, predstavlja asimetrine snage koje
kao glavno bojno polje koristi ljudsku psihu i samo na tom polju se on i moe pobediti,
to znai da svaka upotreba sile podrazumeva kao cilj bitku za "srca" ljudi.
Kao zakljuak se namee stav da, iako tehnoloki superiorne, vazduhoplovne snage nisu
svemogue i da se pri njihovom angaovanju u borbi protiv globalnog terorizma moraju
zadovoljiti svi bitni faktori upotrebe to u krajnjem izaziva odredjene direktne i
indirektne efekte na ukupnu borbu protiv globalnog terorizma.
Iako je ovo bila analiza mogunosti vazduhoplovnih snaga SAD, nae snage, budui da
se nalazimo u Partnertvu za mir i na korak od NATO saveza, operacionalizacijom
adekvatnih procedura, tehnikim modernizovanjem i obukom mogu biti efikasno
upotreblje u koalicionim operacijama, jer je to doktrinarnim dokumentima RV SAD ipredvidjeno. To ukazuje na pogreno vidjenje nekih "strunjaka" da su vazduhoplovne
snage nepodesne i skupe za ovu namenu, ve naprotiv, mogu biti izuzetno efikasne u
zavisnosti od pravilnih odluka.
Literatura
-
8/14/2019 upotreba vaza snaga protiv terorizma vojno delo
32/33
M.N.Shmitt, Counter Terorism and the Use of International Law, The Marshall
Center Papers, No 5, 2002.god.;
D.R.Vajt, Terorizam, Alexandri Press, Beograd 2002.god.;
B.Kurmon, D.Ribnikar, Asimetrini ratovi, NIC Vojska, Beograd 2003.god.;
EURAC Air power papir- Evropska kontrola VaP-a, Pregled vazdune moi EU,
nastao sporazumom 17 k-danata RV lanica EU, 2000.god.
Dr.D. Simeunovi, Teorija politike (rider) 1. deo, Udruenje Nauka i drutvo,
Beograd 2002.god,
M.Kova i B.Forca, Istorija ratne vetine, Vojno izdavai zavod, Beograd
2000.god.
K.Klauzevic, O ratu, Geca Kon AD, Beograd 1940god.,
J.Lovri, Elektronska oprema i naoruanje savremenih borbenih aviona, VINC
Beograd 1991.god
C.Bolkom i K.Kacman, Military Aviation: Issues and Options for Combating
Terrorism and Counterinsurgency, CRS Report for Congress, 24.1.2005.god.
B.S.Lambet, Air power against terror, RAND Corporation, 2005.god.
W.Murray, Strategic challenges for cuonterinsurgency and the global war on
terrorism,2006.god., www.StrategicStudiesInstitute.army.mil/
AFDD-2-1.3, " Operacije protiv povrinskih ciljeva", 11.9. 2006.god,
www.dtic.mil/doctrine/service_publications_usairforce_pubs.htm,
AFDD -1, "Osnovna doktrina", 17.11.2003.god.
www.dtic.mil/doctrine/service_publications_usairforce_pubs.htm,
AFDD 2-1, "Vazduno ratovanje", 22.1.2000.god
www.dtic.mil/doctrine/service_publications_usairforce_pubs.htm,.
AFDD 2-10, "Operacije u domovini", 21.3.2006.god
www.dtic.mil/doctrine/service_publications_usairforce_pubs.htm,.
AFDD 2-1.9, Odredjivanje objekata dejstva, 8.6.2006.god.
www.dtic.mil/doctrine/service_publications_usairforce_pubs.htm
http://www.strategicstudiesinstitute.army.mil/http://www.dtic.mil/doctrine/service_publications_usairforce_pubs.htmhttp://www.dtic.mil/doctrine/service_publications_usairforce_pubs.htmhttp://www.dtic.mil/doctrine/service_publications_usairforce_pubs.htmhttp://www.dtic.mil/doctrine/service_publications_usairforce_pubs.htmhttp://www.dtic.mil/doctrine/service_publications_usairforce_pubs.htmhttp://www.strategicstudiesinstitute.army.mil/http://www.dtic.mil/doctrine/service_publications_usairforce_pubs.htmhttp://www.dtic.mil/doctrine/service_publications_usairforce_pubs.htmhttp://www.dtic.mil/doctrine/service_publications_usairforce_pubs.htmhttp://www.dtic.mil/doctrine/service_publications_usairforce_pubs.htmhttp://www.dtic.mil/doctrine/service_publications_usairforce_pubs.htm -
8/14/2019 upotreba vaza snaga protiv terorizma vojno delo
33/33
AFDD 2, Operacije i organizacija, 27.6.2006.god.
www.dtic.mil/doctrine/service_publications_usairforce_pubs.htm
AFDD 2-1.1,Protivvazduhoplovna borba, 26.4.2002.god.
www.dtic.mil/doctrine/service_publications_usairforce_pubs.htm,
http://www.dtic.mil/doctrine/service_publications_usairforce_pubs.htmhttp://www.dtic.mil/doctrine/service_publications_usairforce_pubs.htmhttp://www.dtic.mil/doctrine/service_publications_usairforce_pubs.htmhttp://www.dtic.mil/doctrine/service_publications_usairforce_pubs.htm