ŽUPANIJA KARLOVAČKA OPĆINA CETINGRAD€¦ · ŽUPANIJA KARLOVAČKA OPĆINA CETINGRAD Strateški...
Transcript of ŽUPANIJA KARLOVAČKA OPĆINA CETINGRAD€¦ · ŽUPANIJA KARLOVAČKA OPĆINA CETINGRAD Strateški...
ŽUPANIJA KARLOVAČKA
OPĆINA CETINGRAD
Strateški razvojni program
2018.- 2022.
Cetingrad, 2018.
Strateški razvojni program Općine Cetingrad
2
Naziv projekta: Strateški razvojni program Općine Cetingrad
Datum: 2018. godine
Naručitelj: Općina Cetingrad
Nositelj projekta: Adria Bonus d.o.o. Poreč
Suradnja: Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
Institut za poljoprivredu i turizam - Poreč
Voditelj projekta: Prof.dr.sc. Zdenko Tomčić
DATUM: Studeni, 2018.
NARUČITELJ: Općina Cetingrad
IZVOĐAČI: Adria Bonus d.o.o. Poreč
SURADNJA: Sveučilište Josip Juraj Strossmayer iz Osijeka
SURADNICI NA PROJEKTU: doc. dr. sc. Berislav Bolfek
dr. sc. Anita Ilak Peršurić
doc. dr. sc. Linda Juraković
Stevo Žufić, dipl.oec
dr. sc. Zoran Jeremić
Krešo Alihodžić, oec
PARTNERSKI ODBOR
1. Marina Kalić
2. Tomislav Medved
3. Osman Mušić
4. Nikola Paulić
5. Milan Capan
6. Josip Radočaj
7. Mario Mesić
8. Ružica Kajić
9. Joso Obrovac
Lektura: mag. educ. philol. croat. et mag. educ. hist. Nina Brečević
Strateški razvojni program Općine Cetingrad
3
Sadržaj
1.UVOD ..................................................................................................................................... 6
1.1. Strateški razvojni program (SRP) ................................................................................................. 6
1.2. Sadržaj programa (SRP) ............................................................................................................... 8
1.3. Financiranje razvoja ..................................................................................................................... 8
1.4. Implementacija aktivnosti ............................................................................................................ 9
2. SAŽETAK ............................................................................................................................ 10
3. OPĆI PODACI ..................................................................................................................... 13
3.1. Geografski položaj Karlovačke županije .................................................................................... 14
3.2. Opći podaci i položaj Općine Cetingrad .................................................................................... 14
Naselja u Općini Cetingrad ............................................................................................................... 15
Izvor: Državna geodetska uprava ...................................................................................................... 15
3.3. Prirodna svojstva krajolika ......................................................................................................... 15
3.4. Demografska kretanja ................................................................................................................. 16
4. PRIRODNI RESURSI .......................................................................................................... 37
4.1. Reljef i zemljište ......................................................................................................................... 37
4.2. Klimatska obilježja ..................................................................................................................... 37
4.3. Vegetacija ................................................................................................................................... 38
4.4. Poljoprivredne površine ............................................................................................................. 38
4.5. Vodno bogatstvo ......................................................................................................................... 38
4.6. Zaštita prostora ........................................................................................................................... 39
4.7. SWOT analiza- prirodni, prostorni i ljudski resursi ................................................................... 39
5. KULTURNA I PRIRODNA BAŠTINA .............................................................................. 41
5.1. Prirodna baština .......................................................................................................................... 41
5.2. Zaštićena kulturna i spomenička baština .................................................................................... 41
5.3. Program javnih potreba u kulturi ................................................................................................ 48
6. INFRASTRUKTURA .......................................................................................................... 49
6.1. Promet ........................................................................................................................................ 49
6.2 Nerazvrstane ceste ....................................................................................................................... 50
6.3. Vodoopskrba .............................................................................................................................. 51
6.4. Elektroopskrba ............................................................................................................................ 51
6.5. Pošta i komunikacije .................................................................................................................. 51
6.6. SWOT analiza infrastruktura ...................................................................................................... 52
7. KOMUNALNA DJELATNOST .......................................................................................... 53
7.1. Odvodnja i pročišćavanje otpadnih voda ................................................................................... 53
7.2. Program gospodarenja čvrstim otpadom .................................................................................... 53
Strateški razvojni program Općine Cetingrad
4
7.3. Zrak i buka.................................................................................................................................. 54
7.4. Javne površine , groblja .............................................................................................................. 54
7.5 Minirana i minsku sumnjiva područja ......................................................................................... 54
7.6. SWOT analiza komunalne djelatnosti ........................................................................................ 55
8. DRUŠTVENE DJELATNOSTI ........................................................................................... 56
8.1. Obrazovanje................................................................................................................................ 56
8.2. Zdravstvo .................................................................................................................................... 57
8.3. Socijalna skrb ............................................................................................................................. 57
8.4. Sport ........................................................................................................................................... 58
8.5. Udruge građana .......................................................................................................................... 58
8.6. SWOT analiza društvene djelatnosti .......................................................................................... 59
9. GOSPODARSTVO .............................................................................................................. 60
9.1. Ključni gospodarski sektori ( poljoprivreda, šumarstvo, turizam ) ............................................ 60
9.1.1. Poljoprivreda....................................................................................................................... 60
9.1.2.Voćarstvo .............................................................................................................................. 61
9.1.3. Šumarstvo ............................................................................................................................ 62
9.1.4. Turizam ................................................................................................................................ 62
9.2 Obrtništvo .................................................................................................................................... 64
9.3 Trgovačka društva ....................................................................................................................... 64
9.4. Zadruge ....................................................................................................................................... 64
9.5. Poticaji za razvoj poduzetništva ................................................................................................. 64
9.6. Poduzetničke zone ...................................................................................................................... 65
9.7. SWOT analiza – gospodarstva ................................................................................................... 67
10. FINANCIRANJE JAVNIH POTREBA ............................................................................. 68
10.1. Proračun Općine ....................................................................................................................... 68
10.2. Financiranje razvoja kroz financiranje iz EU fondova (programa) .......................................... 73
10.2.1. Programi predpristupnih fondova – prethodno razdoblje ................................................ 73
10.2.2. Programsko razdoblje 2014. – 2020. g. ............................................................................ 73
10.2.3. Europski strukturni i investicijski fondovi (ESI FONDOVI) ............................................. 74
10.2.4. Operativni programi i programi razvoja za razdoblje 2014. – 2020. ............................... 76
10.2.5. Teritorijalna suradnja za razdoblje 2014.-2020. .............................................................. 77
10.3. Partnerstvo privatnog i javnog sektora ..................................................................................... 78
11. RAZVOJNE POLITIKE I DOKUMENTI SVIH STRUKTURA ..................................... 80
11.1. Europsko okruženje .................................................................................................................. 80
11.1.1. Europsko okruženje i regionalna politika ......................................................................... 80
Strateški razvojni program Općine Cetingrad
5
11.1.2. Strategija razvoja EU ........................................................................................................ 81
11.2. Hrvatski strateški dokumenti .................................................................................................... 81
11.2.1. Hrvatske regije u svjetskom okruženju ........................................................................... 82
11.2.2. Regionalna politika RH ..................................................................................................... 82
11.2.3. Strategija razvoja industrije .............................................................................................. 83
11.2.4. Strategija razvoja turizma ................................................................................................. 84
11.2.5. Strateški plan razvoja ministarstva poljoprivrede 2019. – 2021. ..................................... 84
11.2.6. Prostorni planovi ............................................................................................................... 86
11.3. Županijski strateški dokumenti................................................................................................. 86
11.3.1. Županijska razvojna strategija Karlovačke županije ........................................................ 87
11.3.2. Master program turizma Županije .................................................................................... 88
11.3.3. Strategija za ruralni razvoj Županije ................................................................................ 91
11.3.4. Strategija održivog razvoja korištenja energije županije .................................................. 91
11.3.5. Strategija razvoja ljudskih potencijala Županije............................................................... 92
11.3.6. Prostorni planovi ............................................................................................................... 93
11.4. Strateški dokumenti Općine ..................................................................................................... 96
11.4.1. Projekt ukupnog razvoja-strategija razvoja ...................................................................... 96
11.4.2. Plan razvoja turizma ........................................................................................................ 98
11.4.3. Prostorni program Općine ................................................................................................ 98
11.4.4. Lag „ Frankopan“ ........................................................................................................... 101
12. MOGUĆI SCENARIJ ...................................................................................................... 103
13. STRATEGIJA RAZVOJA ............................................................................................... 105
13.1. Ekonomski potencijal i kočnice razvoja Strateški razvojni program Općine Cetingrad ........ 105
13.2. Vizija razvoja Općine Cetingrad i najvažniji ciljevi .............................................................. 106
13.3. Strateški ciljevi, prioriteti i mjere ........................................................................................... 108
14. PLAN PROVEDBE SRP-a .............................................................................................. 112
14.1. Uvod ....................................................................................................................................... 112
14.2. Institucije i mehanizmi provedbe ........................................................................................... 113
14.3. Pribavljanje sredstava i financiranje ....................................................................................... 116
14.4.Praćenje (monitoring) i evaluacija ........................................................................................... 117
14.5. Logička matrica ...................................................................................................................... 118
15. IDENTIFIKACIJA MOGUĆIH IZVORA EU FONDOVA I DRUGIH IZVORA ZA
FINANCIRANJE PROJEKATA OPĆINE CETINGRAD .................................................... 124
16. IZVORI ............................................................................................................................ 138
Strateški razvojni program Općine Cetingrad
6
1.UVOD
Europska unija usvojila je strategiju Europa 2020 koja se odnosi na programsko razdoblje
2014.–2020. godine. Tom strategijom namjerava se pokrenuti nove uzlazne trendove u
Europskoj uniji nakon gospodarske krize i u vremenu pojačanih izazova globalizacije i
tehnološkog razvoja. U strategiji su sadržana tri ključna prioriteta: pametan, održiv i uključiv
rast. Naglašavaju se također i sektori u kojima se očekuje da sve članice vrše pojačana, po
mogućnosti i zajednička djelovanja, a to su: konkurentnost, modernizacija sektora transporta,
energetika, inovacije, digitalno društvo, socijalna uključenost i borba protiv siromaštva. To su
tek neke od tema kojima se, s ciljem dokidanja posljedica krize i daljnjega sedmogodišnjeg
razvoja, bavi europska strategija.
Republici Hrvatskoj kao punopravnoj članici Europske unije otvoreno je veliko europsko
tržište, međutim postavljeno je i niz izazova kojima moraju odgovoriti gospodarski i
javni sektor. Jedan od najvećih izazova je maksimalno korištenje financijskih mogućnosti
koje nude europski fondovi. U svrhu dobivanja čim više sredstava i boljeg strateškog
programiranja projekata za prijavu ključno je da Hrvatska kao država te sve njene lokalne
jedinice samouprave imaju razrađene konkretne, kvalitetne i izvedive strategije razvoja za
zadano programsko razdoblje.
Razvoju teži svaka država, regija, županija, općina ili grad. Želja za razvojem i boljim
životom potječe od svakog pojedinca, svake obitelji. Kao takva, prožeta je kroz sve sfere
ljudskog djelovanja.
Sposobnost za učinkovito i djelotvorno upravljanje razvojem na razini lokalne uprave od bitne
je važnosti. Budući da je Hrvatska kao članica Europske unije (EU), do ulaska koristila
predpristupne fondove, samim ulaskom RH u Europsku uniju osigurana su sredstva
strukturnih i kohezijskih fondova EU-e. Ta se sredstva koriste za financijsko podupiranje
projekata strateške naravi u područjima države članice radi povećanja konkurentnosti u tim
područjima, te radi društveno-ekonomskog blagostanja građana. Strukturni fondovi EU daju
se na regionalnoj razini. Stoga je od bitne važnosti da lokalna uprava, koja djeluje na
regionalnoj razini, bude sposobna za djelotvorno i učinkovito korištenje tih sredstava.
1.1. Strateški razvojni program (SRP)
Programiranjem se postavlja jasna vizija i cilj koji će predstavljati smjernice u načinu
djelovanja. U sustavnom pristupu programiranju razvoja nužno je poštivati piramidu
strategija, odnosno programa na području RH koja se sastoji od tri razine djelovanja: državne,
regionalne i lokalne razine. U Hrvatskoj sustav programiranja ima sljedeće elemente:
strategije RH koje donosi Vlada i Sabor Republike Hrvatske, Strategiju razvoja Županije koju
donosi Županija, a koja mora biti sukladna s prije spomenutim strategijama, te Strateški
program razvoja (SRP), dokument kojeg donose Općine i gradovi u RH.
Na razini države postoji više strateških materijala koji definiraju strateške pravce u
pojedinim sektorima. Prema Zakonu o regionalnom razvoju, obvezna je izrada strateških
programa na razini županija. Posebno treba istaknuti da strateško programiranje na lokalnoj
razini nije zakonska obveza, ali je bitna u smislu programiranja projekata za povlačenje
sredstava iz EU fondova.
Strateški razvojni program Općine Cetingrad
7
Važnost lokalnog razvoja uključuje institucionalnu sposobnost za promicanje društveno-
ekonomskog razvoja. Upravljanje takvim razvojem na razini lokalne uprave u Republici
Hrvatskoj od sve je veće važnosti. Vlada Republike Hrvatske obvezala se da će promicati
regionalni razvoj. Temeljem potonjeg, a sukladno načelu supsidijarnosti, jedan je broj
nadležnosti i administrativnih funkcija središnje države decentraliziran na županije.
Strateškim programom razvoja donosi se vizija razvoja jedinica lokalne samouprave koja
odražava najbolju moguću budućnost koja se može predvidjeti, što želi postići i kako će
Općina ili Grad izgledati kada postigne svoj cilj. Nakon provedbe svakog programa, on mora
biti ponovno procijenjen tako da se proces može ponovno započeti. Dakle, strateško
programiranje je proces koji se ponavlja periodički kako bi se strateški razvoj mogao
programski i usmjereno voditi ka zacrtanim ciljevima.
Strateški program razvoja omogućit će da Općina Cetingrad odgovori na pitanja: u kojem
smjeru razvoj treba ići te na koji način ostvariti isti, ali i dati realnu sliku o potrebama svih
subjekata i skupina u društvu. SRP je dokument prema kojem će Općinsko vijeće moći
programirati aktivnosti, najznačajnije i najučinkovitije projekte za Općinu Cetingrad. Ujedno,
takav program je i podloga za izradu proračuna i raspodjele novca unutar Općine.
Specifična namjena SRP-a je odrediti gdje Općina želi i može biti u ekonomskom,
gospodarskom i kulturnom pogledu u odnosu na regiju i državu u cjelini, te odrediti optimalan
put za postizanje tog cilja. Strateški program razvoja utvrđuje strateške prioritete razvoja i
pomaže usmjeriti resurse kako bi se isti što efikasnije upotrijebili. SRP može pomoći pri
rješavanju problema s kojima se jedinica lokalne samouprave susreće, a koji se mogu odnositi
na: zapošljavanje, prihode, privlačenje investicija, pristup kapitalu, komunalne usluge,
prometnu infrastrukturu, te na sve ostale segmente koji su izravno povezani s održivim
gospodarskim rastom i napretkom.
Strateško programiranje ima sljedeće osnovne karakteristike:
− Uzima u obzir analizu okruženja u JLS-u – strateško programiranje se u velikoj mjeri slanja
na rezultate analize okruženja u kojem organizacija radi, a na koje ima vrlo malo utjecaja.
Različiti faktori iz okruženja, kao, na primjer, demografski trendovi, makroekonomska
situacija, politički trendovi, socijalna kretanja itd., mogu imati presudan utjecaj na rezultate
organizacije.
− Pruža srednjoročni okvir rada JLS-a – strateški program se, između ostalog, pravi radi
postizanja kontinuiteta i konzistentnosti aktivnosti JLS-a. S druge strane, stalne promjene u
okruženju zahtijevaju fleksibilnost i dug period programiranja smanjuje preciznost programa.
Radi toga, dobar izbor vremenskog okvira za koji se donosi strateški program je 3-5 godina.
− Dinamičan proces – zbog činjenice da se okruženje stalno mijenja i da je vrlo teško sa
sigurnošću predvidjeti buduće događaje, programiranje je kontinuiran proces. Prilagođavanje
programa novim uvjetima u okruženju obavlja se svake godine.
− Temelj za alokaciju resursa – da bi program bio ostvariv, proces strateškog programiranja
mora biti integriran sa procesom budžetiranja tako da konačna alokacija resursa odražava
izbor prioriteta ministarstva, koji će pridonijeti razvoju sektora za koje je ministarstvo
odgovorno.
Strateški razvojni program Općine Cetingrad
8
1.2. Sadržaj programa (SRP)
Ključno načelo izrade strategije je u okvirima održivosti postići integraciju najznačajnijih
gospodarskih, društvenih i okolišnih zahtjeva. Istovremeno, strategija treba biti usklađena s
nacionalnim i europskim okvirom programiranja te obuhvatiti višegodišnje programsko
razdoblje unutar kojeg se na lokalnoj razini realno mogu provesti određene strukturne
promjene u društvu i gospodarstvu. Osim kontinuiteta u strateškom programiranju na lokalnoj
razini, od izuzetnog je značaja usklađenost vizije, ciljeva i prioriteta sa strateškim ciljevima i
prioritetima šireg područja odnosno više razine – regionalne, nacionalne i EU razine.
Proces izrade strategije podrazumijeva socio-ekonomsku analizu svih za lokalnu zajednicu
značajnih segmenata života. Oslanjajući se podjednako na iskustvo lokalnih dionika i pisane
izvore te baze podataka, u postupku izrade strategije kristaliziraju se osnovna razvojna
pitanja, na koja strategija daje odgovore.
Strateški program razvoja koncipiran je tako da najbolje odgovori na pitanje strategije i
razvoja Općine. U tom kontekstu tretirani su:
- Opći podaci s ciljem sagledavanja položaja Općine te dio demografskih podataka.
- Prirodni resursi, klima, vegetacija, zemljišna površina, vodno bogatstvo, zaštita prostora.
- Infrastruktura koja može biti kočnica razvoja, a može biti i poticaj.
- Komunalna djelatnost koja ima značajno mjesto u funkcioniranju lokalne zajednice.
- Društvene djelatnosti kao pretpostavke da bi se uopće moglo govoriti o razvoju.
- Stanje razvijenosti gospodarstva kao najznačajnijeg djela za stvaranje novostvorene
vrijednosti kao podloge razvoja.
- Financiranje javnih potreba kao najčešće kočnice razvoja ovog dijela i ukupnog razvoja.
- Razvojne politike države, županije i Općine odlučujuće djeluju na razvoj.
- Društvena kretanja (uže i šire) te tržišni trendovi značajno određuju razvoj lokalne
zajednice.
- Strategija razvoja, mora sublimirati sve sagledano i sva znanja s ciljem određivanja
strateških ciljeva pa sve do pojedinih projekata kroz koje se realiziraju strateške postavke.
- Praćenje provedbe zacrtane strategije po dinamici, zaduženjima i odgovornostima, važan
je dio Strateškog programa razvoja.
1.3. Financiranje razvoja
Provedivost Strategije Općine Cetingrad ovisit će primarno o osiguranju i privlačenju sredstva
potrebnih za provedbu mjera. Pribavljanje i održavanje dugoročnih izvora financiranja za
lokalnu strategiju je značajan izazov jer lokalna razvojna strategija nije zakonska odgovornost
lokalne samouprave. Kod određivanja i dogovora oko lokalnog proračuna, lokalni ekonomski
razvoj se natječe za ograničene resurse sa sektorima kao što su stanovanje, zdravstvo i
obrazovanje. Zato je važno imati političku potporu u lokalnoj zajednici kako bi potaknuli
alokaciju resursa. Isto tako je važno da lokalna samouprava u potpunosti razumije da lokalni
ekonomski razvoj potencijalno doprinosi budućem rastu prihoda i prepoznaje povezanost
između uspješnog lokalnog ekonomskog razvoja, povećane lokalne ekonomske aktivnosti i
rasta lokalnog proračuna.
Strateški razvojni program Općine Cetingrad
9
Nadležnost i odgovornost za razvoj infrastrukture na području lokalne uprave i samouprave
snose gradovi i Općine. Tako projekti poput lokalnih prometnica, objekata za rekreaciju,
vodovodne i kanalizacijske infrastrukture i dr., njihova izgradnja i održavanje, predstavljaju
izniman financijski trošak. Zbog ovakve pozicije JLS i potrebe, lokalne samouprave prisiljene
su potražiti alternativne mehanizme financiranja, budući da proračunska sredstva u pravilu
nisu dostatna.
Postoji mogućnost financiranja takvih projekta i putem kreditiranja lokalnih samouprava u
RH. Stanjem tržišta koje je rezultat globalne recesije smanjeni su plasmani komercijalnih
kredita, a kapitalno financiranje sve je manje dostupno iz državnih i međunarodnih
financijskih institucija u velikim iznosima. Danas vodstvo lokalne samouprave ima
mogućnosti za financiranje u obliku:
- Kredita poslovnih banaka,
- Izdavanja obveznica (moguće samo za određene jedinice lokalne samouprave koji
zadovolje postavljene uvjete),
- Kredita i potpora državnih financijskih institucija (HBOR, Fond za regionalni razvoj,
Fond za razvoj i zapošljavanje, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost,
Hrvatske vode i Ministarstva Vlade RH),
- Kredita i potpora međunarodnih financijskih institucija (Svjetska banka, Europska
banka za obnovu i razvoj, Europska investicijska banka, Programi financiranja EU-
fondovi, Veleposlanstva stranih zemalja i strane udruge).
1.4. Implementacija aktivnosti
Kako bi se postigla adekvatna efikasnost SRP-a, potrebno je što prije započeti s njegovom
provedbom, odnosno provođenjem aktivnosti koje su predložene Programom. U trenutku
kada se Strateški program razvoja izradi, treba ga usvojiti Općinsko vijeće. Njegova provedba
treba započeti što je prije moguće kako ne bi došlo do „razilaženja“ Strateškog programa
razvoja od trenutka kada je izrađen do trenutka kada ga se počne primjenjivati tj.
implementirati u praksi.
Realizacija Programa zahtjeva strogo vezivanje programiranja projekta s godišnjim ili
višegodišnjim proračunskim programiranjem u lokalnoj zajednici.
Proračun lokalnih zajednica mora biti zasnovan na operativnom programu koji proizlazi iz
Strateškog programa razvoja. Kako bi se srednjoročni operativni program koji pokriva
razdoblje od nekoliko godina proveo, aktivnosti treba podijeliti na godišnje programe
aktivnosti koji sadrže projekte ili specifične korake projekta u slijedećoj godini. Proračun za
slijedeću fiskalnu godinu trebao bi biti povezan s izradom godišnjih programa aktivnosti.
Povezanost između Strateškog programa razvoja i proračuna ključan je preduvjet kako bi se
počelo upravljati razvojem neke Općine ili grada na kvalitetan način.
Strateški razvojni program Općine Cetingrad
10
2. SAŽETAK
Strateški razvojni program Općine Cetingrad temeljni je programski dokument za održivi
društveno-gospodarski razvoj i sadržajno je u svojim najvažnijim dijelovima u potpunosti
usklađena sa Županijskom razvojnom strategijom Karlovačke županije.
Iako izrada i donošenje Strategije razvoja nisu zakonom propisani kao obveze jedinica lokalne
samouprave, mnoge Općine i gradovi u Republici Hrvatskoj provode tu praksu i posljednjih
godina su izradili i uspješno provode svoje programe/projekte ukupnog razvoja. U tom smislu
i Općina je, u cilju strateškog programiranja svojeg razvoja, prepoznala važnost donošenja
ovakvog dokumenta s jasno definiranom vizijom i ciljevima te njegovom provedbom.
Strategija razvoja koncipirana je da najbolje odgovori na pitanje Strategije i razvoja Općine.
U tom kontekstu tretirani su:
Opći podaci s ciljem sagledavanja položaja Općine te demografski podatci i nezaposlenost;
geografski položaj Županije i Općine, razvojne značajke i resursi te stanovništvo. Nadalje,
sagledava se stanovništvo s aspekta zaposlenosti i nezaposlenosti. Na samom kraju dao se
kratki pregled kroz analizu glavnih snaga i slabosti te prilika i prijetnji koje se nalaze u
neposrednom okruženju.
Daljnjom razradom sagledani su prirodni resursi. Naime, u poglavlju se detaljnije analiziralo
prirodna svojstva krajolika koja krase i obogaćuju područje. Prvenstveno se opisao reljef i
zemljište koje čini prostor Općine. Potom se opisuju klimatska obilježja karakteristična za
ovo područje. Nadalje, pristupilo se opisivanju vegetacije i poljoprivrednih površina kojima
Općina obiluje. Vodno bogatstvo i zaštita prostora temelj su analize jer bez istih ne bi moglo
postojati osnovnih uvjeta života u Općini. Zaštiti prostora kao važnoj karakteristici pridodao
se značaj kroz analizu u ovom poglavlju. Na kraju poglavlja daje se kratki pregled analize
glavnih snaga i slabosti te prilika i prijetnji koje se nalaze u neposrednom okruženju Općine.
U poglavlju infrastruktura analizirale su se prometne značajke. Ukratko se analiziralo glavne
značajke cestovnog prometa, od duljina cesta do samog održavanja. Osim toga, opisao se
postojeći sustav pošta i telekomunikacija i sustav opskrbe električne energije. Na kraju
poglavlja slijedi analiza glavnih snaga i slabosti te prilika i prijetnji koje se nalaze u
neposrednom okruženju Općine.
Komunalna djelatnost, svakako ima značajno mjesto u funkcioniranju lokalne zajednice.
Glavne značajke komunalne djelatnosti su vodoopskrba, odvodnja i pročišćavanje otpadnih
voda te odlaganje čvrstog otpada. U ovom podpoglavlju opisalo se postojeće stanje
vodoopskrbe i potencijalni programi širenja. Isto tako opisao se i postojeći sustav odvodnje i
pročišćavanje otpadnih voda. Odlaganje čvrstog otpada rezervirano je za podpoglavlje analize
zbrinjavanja postojećeg komunalnog otpada. Na kraju poglavlja daje se kratki pregled analize
glavnih snaga i slabosti te prilika i prijetnja koje se nalaze u neposrednom okruženju Općine.
Društvene djelatnosti kao pretpostavke razvoja razmatrane su u sljedećem poglavlju.
Obrazovanje je ključ razvoja svake zemlje pa tako i jedinice lokalne samouprave. Na samom
početku analizirao se obrazovni sustav Općine. Prikazali su se statistički podaci te su se
ukratko opisale odgojno-obrazovne institucije koje djeluju na području Općine zadužene za
provođenje formalnog obrazovanja. U samom poglavlju društvene djelatnosti analizirala se
kulturna i prirodna baština koja ima izuzetan turistički potencijal, posebno u smislu njihove
Strateški razvojni program Općine Cetingrad
11
konverzijske funkcije. Zdravstvo i socijalna skrb su jedna od kategorija društvene djelatnosti
koje se također, uzimaju kao važne prilikom analize socijalnih faktora unutar same Općine.
Na samom kraju analizirale su se udruge koje djeluju na području Općine, a od izuzetnog su
značaja za povezivanje samih stanovnika. Na kraju poglavlja dao se kratki pregled analize
glavnih snaga i slabosti te prilika i prijetnji koje se nalaze u neposrednom okruženju Općine.
Gospodarstvo je temelj svake lokalne samouprave jer osim što pruža zaposlenje lokalnom
stanovništvu, predstavlja i značajne prihode za razvoj lokalne samouprave. U samom
poglavlju analizirao se društveno-ekonomski razvoj Općine. Potom se detaljno opisala svaka
gospodarska grana pojedinačno. Naime, analiziralo se trenutno stanje s industrijom i
obrtništvom, poljoprivredom, turizmom i ugostiteljstvom. U ovoj Strategiji turizam se
sagledava kao gospodarska djelatnost iz razloga što je skup odnosa i pojava teško sagledati
kroz strateški program razvoja. Na samom kraju poglavlja daje se kratki pregled analize
glavnih snaga i slabosti te prilika i prijetnji koje se nalaze u neposrednom okruženju Općine.
U poglavlju SWOT analiza analiziralo se svaku razvojnu karakteristiku, njezine snage,
slabosti, prilike ali i prijetnje. Na taj način omogućio se zorniji prikaz snaga i prilika koje
Općina mora kroz svoje razvojne projekte programirati kako bi postigla optimalne uvijete za
razvoj. Također, razvojni projekti moraju voditi računa da na što bolji način pridonose
smanjenju slabosti iskazanih u analizama ali i smanje negativne utjecaje anticipiranih
prijetnji.
Financiranje javnih potreba, kao najčešće kočnice razvoja, ne samo ovog dijela već i ukupnog
razvoja analizirane su u slijedećem poglavlju. Proračun je osnova programiranja svih
primitaka i izdataka oko koje jedinica lokalne samouprave mora voditi računa. Razvojni
projekti moraju se programirati unaprijed kako bi se proračun mogao što realnije definirati.
Upravo zato se u daljnjoj razradi teme opisuju mogućnosti koje se Općini pružaju za
financiranje kroz EU fondove. Program razvojnih programa koji se programira za 3 godine
jedan je od važnijih dokumenata koji se moraju uzeti u analizu kako bi se Strategija razvoja
uskladila s razvojnim potrebama lokalne zajednice. Najprije se opisuju programi
predpristupnih fondova kako bi se budućim provodiocima razvojnih politika dao jasniji uvid u
način funkcioniranja samih fondova. Potom se daje uvid u programsko razdoblje od 2014. g.
– 2020. g. kojim se definiraju razvojni projekti na razini Unije, a kojima Općina mora
usmjeriti svoja razmišljanja. Nakon toga se analiziraju Europski strukturni i investicijski
fondovi koji financiraju svaki u svom obimu određene operativne programe i programe
razvoja za isto razdoblje. Naime, istim tim programima definirani su određeni strateški ciljevi
i fokus područja koji svaki pojedini fond nastoji postići. Svako fokusno područje nije
podobno za financiranje razvojnih projekata same Općine. Međutim, unutar pojedinih
područja postoje razvojne mogućnosti za stanovnike, gospodarstvenike i poljoprivrednike.
Javno i privatno partnerstvo predstavlja budućnost svakog većeg razvojnog projekta kojim
može profitirati cijela lokalna zajednica. Dakle, govorimo o projektima koji nemaju samo
veliku ekonomsku korist, odnosno ekonomsku internu stopu rentabilnosti veću od zadanih 5
%, dok se zadana financijska od 4 % ne premašuje.
Razvojne politike države, županije, Općine i grada odlučujuće djeluju na razvoj iz razloga što
iste definiraju strateške smjernice kojih se treba i želi pridržavati. Ovo poglavlje sadrži opis
razvojnih strategija na višim instancama odlučivanja. Naglasak se stavlja na ekonomsko
okruženje i regionalnu politiku. Hrvatski strateški dokumenti uzeti su kao temelj razrade s
obzirom da isti predstavljaju osnovu svih ostalih strateških dokumenata, pri čemu se misli na
regionalne i općinske dokumente. Važan dio analize čini i sam Prostorni program Općine.
Strateški razvojni program Općine Cetingrad
12
Osim toga, daje se kratki osvrt na europsko okruženje i regionalnu politiku te prostorne
programe i razvojne strategije Županije .
Društvena kretanja (uže i šire) te tržišni trendovi značajno određuju razvoj lokalne zajednice.
U uvjetima globalne povezanosti Hrvatsko gospodarstvo je izrazito povezano s ostatkom
svijeta. U takvim uvjetima navedena su predviđanja koja daju osnovu za kreiranje kvalitetne
strategije.
Strategija razvoja mora sublimirati sve sagledano i sva znanja s ciljem određivanja strateških
ciljeva, pa sve do pojedinih projekata kroz koje se realiziraju strateške postavke. Kod istog se
sagledao ekonomski potencijal kao i kočnice razvoja Općine. Posebna pažnja pridaje se
formiranju i definiranju vizije razvoja Općine kao i njenih najvažnijih ciljeva. Vizija je
inspirativna izjava koja definira smjer u kojem se općina želi razvijati, čemu teži, čemu sanja.
Nastoji se gledati u budućnost od 10 godina, a ista se neće mijenjati zbog promijenjenih
uvjeta na tržištu, novih trendova, drugačije konkurencije, itd. Strateški ciljevi, prioriteti i
mjere konačni je proizvod svega što se u dokumentu analiziralo. Dakle, smisao cijelog
dokumenta sažet je upravo u ovim smjernicama. Temeljem tih smjernica određuje se konačna
strategija koju bi Općina trebala slijediti ukoliko želi postići viziju razvoja koju je zacrtala.
Predposljednje poglavlje rezervirano je za definiranje programa provedbe Strateškog
programa razvoja. Nakon početnog uvoda gdje se definirao SRP, prešlo se na definiranju
institucija i mehanizama provedbe. Nakon toga, detaljno se opisuje način pribavljanja
financijskih sredstava za financiranje projekata. Praćenje provedbe zacrtane Strategije po
dinamici, zaduženjima i odgovornosti, važan je dio realizacije. Evaluacija označava i procjenu
programiranih aktivnosti pojedinaca, skupina ili institucija i njihovih rezultata. Evaluacija nije
samo završna procjena nekog projekta ili programa, već je i procjena u svim fazama
programiranja i socijalnih aktivnosti. Nadalje, u poglavlju se opisala i sama provedba SRP-a
kao novog razvojnog dokumenta u kojem su zapisani svi koraci koje Općina treba poduzeti
kako bi u konačnici ostvarila svoje strateške ciljeve. Logičkom matricom daje se zorniji
prikaz strateških ciljeva, svakog pojedinog operativnog cilja koji se treba postići unutar
strateškog cilja. Potom je potrebno definirati očekivane rezultate te aktivnosti kojima se
programiraju postići zadani rezultati. Potrebno je i za svaku stavku definirati indikatore koji
se mogu objektivno potvrditi. Svaka logička matrica ima izvore verifikacije pomoću kojih se
provjeravaju indikatori uspješnosti. Kako bi se ti indikatori, a u konačnici aktivnosti, rezultati
i ciljevi mogli mjeriti, potrebni je sagledati sve rizike i pretpostavke.
Financijski okvir provedbe predstavlja jednu zaokruženu cjelinu kojom se u detalje definiraju
osnovne stavke za pojedine strateške ciljeve. Temeljem logičke matrice kojom se definiraju
aktivnosti za svaki pojedini strateški cilj, prikazale su se konkretne stavke za svako pojedino
ulaganje koje u konačnici doprinosi ukupnom razvoju Općine.
Strateški razvojni program Općine Cetingrad
13
3. OPĆI PODACI
Karlovačka županija nalazi se u središnjoj Hrvatskoj i pokriva površinu od 3.622 km² te se
ubraja u red većih županija od 20 koliko ih ima u Republici Hrvatskoj. Zahvaljujući svom
tranzitnom, prometnom i geostrateškom položaju jedna je od najvažnijih županija: Tu je
sjecište i čvorište najvažnijih prometnica koje povezuju Europu s Jadranskom obalom .
Administrativno, političko, gospodarsko, kulturno i športsko središte županije je Grad
Karlovac. Područje Karlovačke županije je slabije naseljeno od prosjeka Republike Hrvatska
a prirodni prirast stanovništvo je negativan. Na prostoru Karlovačke županije dotiču se
različitosti prirodnih osobitosti alpskog, panonskog i kraškog ozemlja. Ljepote karlovačkih
rijeka Kupe, Korane, Mrežnice i Dobre, šumovitost gorja Velike i Male Kapele, zelenilo
kordunskog krša, tranzitni položaj i bogata povijesna baština trajne su vrijednosti na kojima
počiva gospodarsko privređivanje i kvaliteta življenja njena stanovništva. Područje
karlovačke županije od starih je povijesnih vremena najvažnije tranzitno područje Hrvatske.
Slika 1. Položaj Karlovačke županije
Strateški razvojni program Općine Cetingrad
14
3.1. Geografski položaj Karlovačke županije
U središnjoj Hrvatskoj na prekrasnom kraškom terenu prateći tokove najljepših rijeka,
smjestila se Karlovačka županija. Zahvaljujući tranzitnom, prometnom i geostrateškom
položaju, Karlovačka županije jedna je od najvažnijih županija. Tu se nalazi sjecište i čvorište
najvažnijih prometnica koje povezuju Europu s jadranskom obalom. Karlovačka županija
graniči s dvije susjedne države: Republikom Slovenijom i Republikom Bosnom i
Hercegovinom, a u doticaju je i sa četiri županije: Zagrebačkom, Sisačko-moslavačkom,
Primorsko-goranskom i Ličko senjskom županijom.
U Karlovačkoj županiji živi 128.899 stanovnika (prema popisu iz 2011. godine).
Obuhvaća 5 gradova:
Duga Resa (11.180 stan.),Karlovac (55.705 stan.),Ogulin (13.915 stan.),Ozalj (6.817 stan.) i
Slunj (5.076 stan.) te 17 općina:
Barilović (2.990 stan.), Bosiljevo (1.284 stan.), Cetingrad (2.027 stan.), Draganić (2.741
stan.), Generalski Stol (2.642 stan.), Josipdol (3.773 stan.), Kamanje (891 stan.), Krnjak
(1.985 stan.), Lasinja (1.624 stan.), Neretić (2.862 stan.), Plaški (2.090 stan.), Rakovica
(2.387 stan.), Ribnik (475 stan.), Saborsko (632 stan.), Tounj (1 150 stan.), Vojnić (4.764
stan.) i Žakanje (1.889 stan.
3.2. Opći podaci i položaj Općine Cetingrad
Cetingrad je općina u središnjoj Hrvatskoj na području mikroregije Kordun u Karlovačkoj
županiji. Graniči s gradom Slunjem te općinama Rakovica, Vojnić , Velika Kladuša i Cazin u
B i H. Površina Općine je 139.357.251m².Prema popisu stanovništva iz 2011. godine Općina
je imala 2.027 stanovnika , od čega u samom Cetingradu 319 ( najveće naselje ), a obuhvaća
36 naselja podijeljenih u 10 mjesnih odbora, od kojih su najveća Pašin Potok, Bogovolja,
Komesarac, Tatar Varoš, Grabarska, Batnoga, Ponor i Maljevac.
U Maljevcu se nalazi međunarodni granični prijelaz s Bosnom i Hercegovinom na cesti
Karlovac – Vojnić – Velika Kladuša, te u Bogovolji – Hadžin potok i Pašin potok – Zagrad.
Središte Općine je istoimeno mjesto Cetingrad koje je nastalo nedaleko od ostataka znamenite
srednjovjekovne utvrde Cetin.
Naselja u Općini Cetingrad:
Batnoga, Begovo Brdo, Bilo, Bogovolja, Buhača, Cetingrad, Cetinski Varoš, Delić Poljana,
Donja Žrvnica, Donje Gnojnice, Đurin Potok, Glinice, Gnojnice, Gojkovac, Gornja Žrvnica,
Gornje Gnojnice, Grabarska, Kapljuv, Kestenje, Komesarac, Kuk Kruškovača, Luke,
Maljevac, Maljevačko Selište, Pašin Potok, Podcetin, Ponor, Polojski Varoš, Ruševica,
Sadikovac, Srednje Selo, Strmačka, Šiljkovača, Tatar Varoš, Trnovi .
Prosječna gustoća naseljenosti iznosi 20,05 st/km², što je znatno manje nego u Karlovačkoj
županiji (50,56 st/km²) i u Republici Hrvatskoj (78,48 st/km²).
Općinsko središte Cetingrad udaljeno od Slunja 20 km, Vojnića 25 km, Krnjaka 28 km,
Rakovice30 km, Topuskog 30 km, Gline 45 km, Karlovca 50 km.
Strateški razvojni program Općine Cetingrad
15
Naselja u Općini Cetingrad
Izvor: Državna geodetska uprava
3.3. Prirodna svojstva krajolika
Sagledavajući prirodne značajke Karlovačke županije, uočava se bogata raznolikost i
isprepletenost različitih prirodnih vrijednosti i reljefnih karakteristika. Prostor se može
podijeliti na više cjelina u kojima se izmjenjuju prirodne vrijednosti karakterizirane
raznolikošću krajobraznih i bioloških komponenti.
Područja Karlovačke županije područja su značajnih krajobraznih vrijednosti kao i područja
rijetkih i ugroženih tipova staništa s brojnim zaštićenim i ugroženim vrstama flore i faune,
raznolikim krškim formama, područjima ekološke mreže Republike Hrvatske i područja
kulturno-povijesnih vrijednosti.
Navedene vrijednosti zahtijevaju zaštitu i usmjereno upravljanje u cilju očuvanja povoljnih
stanišnih uvjeta, biološke, geološke i krajobrazne raznolikosti, a na dobrobit lokalnog
stanovništva. Karlovačka županija ima svoje prirodne posebnosti i ljepote krajolika od
Strateški razvojni program Općine Cetingrad
16
ravničarskih preko močvarnih pa do brdsko-planinskih područja. Vrlo velika raznolikost
obogaćena je brojnim rijekama, rječicama i šumskim pokrovom.
3.4. Demografska kretanja
Kretanje stanovništva ili ukupno (opće) kretanje stanovništva predstavlja promjene u
ukupnom broju stanovnika na određenom području u određenom vremenu. Uglavnom se radi
o promjenama nastalim između dvaju popisa stanovništva. Taj period zovemo među popisno
razdoblje.
Na opće ili ukupno kretanje stanovništva utječu dvije komponente:
1) prirodno i
2) mehaničko/migracijsko kretanje stanovništva. Utjecaji i djelovanja ekonomskih,
društvenih, političkih i socio-psiholoških čimbenika na prirodno i mehaničko kretanje
indirektno se reflektiraju na opće (ukupno) kretanje stanovništva. Ukupno kretanje
stanovništva na nekom području može rezultirati:
1) porastom broja stanovnika,
2) stagnacijom broja stanovnika,
3) smanjenjem (depopulacijom)
U prvome promatranome među popisu (1991. – 2001.) svi gradovi i Općine Karlovačke
županije bilježe značajno smanjenje broja stanovnika na što je utjecalo više čimbenika.
Najvažniji su od njih Domovinski rat, loša ekonomska situacija i promjene popisnih
metodologija. Zbog nepotpune vitalne statistike za razdoblje od 1991. – 1995., vrijednost
migracijske bilance za prostore koji su bili okupirani treba uzeti s rezervom. Ipak,
najnepovoljnije stope migracijske bilance općenito bilježe gradovi/Općine koji su tijekom
Domovinskog rata bili okupirani (Plaški, Cetingrad, Slunj i Saborsko).
Buduće demografske promjene u općini Cetingrad u znatnoj mjeri zavisit će o budućem
društvenom i gospodarskom razvitku i nastavku procesa preobrazbe na prostoru Općine.
Posljednjim Popisom stanovništva iz 2011. godine, na području Karlovačke županije
zabilježeno je 128 899 stanovnika.
Od posljednjeg popisa stanovništva iz 2001. godine broj stanovnika Županije smanjio se za 12
888 osoba ili 9,1 %, a pad broja stanovnika zabilježen je u svim gradovima i općinama u
Županije.
Strateški razvojni program Općine Cetingrad
17
Tablica 1. Kretanje broja stanovnika Općine Cetingrad
Broj stanovnika po popisima
1857 1869 1880 1890 1900 1910 1921 1931 1948 1953 1961 1971 1981 1991 2001 2011
8.747 8.443 8.416 9.288 9.483 9.344 8.702 10.040 8.137 8.005 7.494 6.628 5.151 4.758 2.746 2.027
Napomena: Podaci iz stare Općine Slunj.
Iz gornje tablice u posljednjih 100 godina (1910. – 2011.) vidljivo je da se stanovništvo
smanjilo za cca. 4 puta, a u posljednja 2 popisa 2001. i 2011. god. stanovništvo se smanjilo
za cca. 2 puta. U posljednje vrijeme broj stanovnika Općine Cetingrad se smanjuje zbog
iseljavanja stanovništva (ekonomski razlozi) u zemlje EU-a.
Strateški razvojni program Općine Cetingrad
18
Tablica 2. broj stanovnika prema starosti i spolu po naseljima Općine Cetingrad
Spol Ukupno
Starost
0-
4
5-
9
10-
14
15-
19
20-
24
25-
29
30-
34
35-
39
40-
44
45-
49
50-
54
55-
59
60-
64
65-
69
70-
74
75-
79
80-
84
85-
89
90-
94
95 i
više
Općina
Cetingrad sv. 2.027 87 100 116 109 123 145 95 108 130 174 153 128 89 110 144 129 63 22 2 -
m 1.060 44 54 58 58 61 92 51 52 78 92 90 88 45 46 71 49 27 4 - -
ž 967 43 46 58 51 62 53 44 56 52 82 63 40 44 64 73 80 36 18 2 -
Naselja
Batnoga sv. 95 3 5 6 5 5 7 3 6 5 10 8 4 2 5 7 6 5 2 1 -
m 47 2 2 2 3 5 4 1 5 2 5 3 4 1 2 4 2 - - - -
ž 48 1 3 4 2 - 3 2 1 3 5 5 - 1 3 3 4 5 2 1 -
Begovo Brdo sv. 4 - - - - - - - - - - - - - 1 - 2 1 - - -
Strateški razvojni program Općine Cetingrad
19
Spol Ukupno
Starost
0-
4
5-
9
10-
14
15-
19
20-
24
25-
29
30-
34
35-
39
40-
44
45-
49
50-
54
55-
59
60-
64
65-
69
70-
74
75-
79
80-
84
85-
89
90-
94
95 i
više
m 2 - - - - - - - - - - - - - 1 - - 1 - - -
ž 2 - - - - - - - - - - - - - - - 2 - - - -
Bilo sv. 16 1 1 1 - - - - 2 3 - 1 1 1 2 1 2 - - - -
m 9 - - 1 - - - - 2 2 - 1 1 - 1 1 - - - - -
ž 7 1 1 - - - - - - 1 - - - 1 1 - 2 - - - -
Bogovolja sv. 170 13 14 13 7 11 18 12 16 10 11 5 8 6 11 7 5 1 2 - -
m 88 8 4 6 5 5 9 6 9 8 5 4 3 3 6 5 1 1 - - -
ž 82 5 10 7 2 6 9 6 7 2 6 1 5 3 5 2 4 - 2 - -
Buhača sv. 36 1 - 3 2 1 2 3 1 2 3 4 5 3 2 2 1 1 - - -
m 19 1 - 1 1 1 1 2 - 1 2 2 3 1 1 2 - - - - -
Strateški razvojni program Općine Cetingrad
20
Spol Ukupno
Starost
0-
4
5-
9
10-
14
15-
19
20-
24
25-
29
30-
34
35-
39
40-
44
45-
49
50-
54
55-
59
60-
64
65-
69
70-
74
75-
79
80-
84
85-
89
90-
94
95 i
više
ž 17 - - 2 1 - 1 1 1 1 1 2 2 2 1 - 1 1 - - -
Cetingrad sv. 319 8 22 23 23 16 29 18 24 26 28 24 17 18 6 18 13 5 1 - -
m 173 2 12 14 17 9 20 9 8 17 15 9 11 9 3 9 7 2 - - -
ž 146 6 10 9 6 7 9 9 16 9 13 15 6 9 3 9 6 3 1 - -
Cetinski
Varoš sv. 29 - - - - 5 - 1 2 1 4 2 2 1 3 2 4 1 1 - -
m 18 - - - - 3 - 1 2 - 3 2 2 - 2 - 2 1 - - -
ž 11 - - - - 2 - - - 1 1 - - 1 1 2 2 - 1 - -
Delić Poljana sv. 14 - 1 2 1 - - - 1 1 - - 2 1 - 1 1 2 1 - -
m 9 - 1 2 - - - - - 1 - - 1 1 - 1 - 1 1 - -
Strateški razvojni program Općine Cetingrad
21
Spol Ukupno
Starost
0-
4
5-
9
10-
14
15-
19
20-
24
25-
29
30-
34
35-
39
40-
44
45-
49
50-
54
55-
59
60-
64
65-
69
70-
74
75-
79
80-
84
85-
89
90-
94
95 i
više
ž 5 - - - 1 - - - 1 - - - 1 - - - 1 1 - - -
Donja
Žrvnica sv. 4 - - - - - - - - - 1 1 - - - 2 - - - - -
m 2 - - - - - - - - - - 1 - - - 1 - - - - -
ž 2 - - - - - - - - - 1 - - - - 1 - - - - -
Donje
Gnojnice sv. 20 - 1 - 1 1 1 1 1 2 1 - 2 - 1 2 3 2 - 1 -
m 8 - - - 1 1 - 1 1 1 - - 2 - 1 - - - - - -
ž 12 - 1 - - - 1 - - 1 1 - - - - 2 3 2 - 1 -
Đurin Potok sv. 39 1 - 5 2 5 3 - 2 3 8 1 - 3 2 2 - 2 - - -
m 23 - - 4 1 2 3 - - 2 5 1 - 2 2 1 - - - - -
Strateški razvojni program Općine Cetingrad
22
Spol Ukupno
Starost
0-
4
5-
9
10-
14
15-
19
20-
24
25-
29
30-
34
35-
39
40-
44
45-
49
50-
54
55-
59
60-
64
65-
69
70-
74
75-
79
80-
84
85-
89
90-
94
95 i
više
ž 16 1 - 1 1 3 - - 2 1 3 - - 1 - 1 - 2 - - -
Glinice sv. 31 - - - - - - - 1 2 - 5 2 - 5 7 7 1 1 - -
m 15 - - - - - - - 1 2 - 4 1 - - 5 2 - - - -
ž 16 - - - - - - - - - - 1 1 - 5 2 5 1 1 - -
Gnojnice sv. 24 2 - - 1 - 1 3 - 1 3 1 1 1 3 3 4 - - - -
m 13 - - - - - 1 2 - 1 1 1 1 1 1 3 1 - - - -
ž 11 2 - - 1 - - 1 - - 2 - - - 2 - 3 - - - -
Gojkovac sv. 11 - - - - - - - - - - - 1 2 2 2 1 1 2 - -
m 6 - - - - - - - - - - - 1 1 - 1 1 1 1 - -
ž 5 - - - - - - - - - - - - 1 2 1 - - 1 - -
Strateški razvojni program Općine Cetingrad
23
Spol Ukupno
Starost
0-
4
5-
9
10-
14
15-
19
20-
24
25-
29
30-
34
35-
39
40-
44
45-
49
50-
54
55-
59
60-
64
65-
69
70-
74
75-
79
80-
84
85-
89
90-
94
95 i
više
Gornja
Žrvnica sv. 2 - - - - - - 1 - - - - 1 - - - - - - - -
ž 2 - - - - - - 1 - - - - 1 - - - - - - - -
Gornje
Gnojnice sv. 28 1 2 1 2 - 1 1 2 2 5 4 - 1 - 1 4 - 1 - -
m 16 1 1 - 2 - 1 - 2 - 4 2 - 1 - - 2 - - - -
ž 12 - 1 1 - - - 1 - 2 1 2 - - - 1 2 - 1 - -
Grabarska sv. 146 6 3 9 3 15 14 4 6 9 15 12 3 4 9 8 16 9 1 - -
m 70 4 2 6 1 5 7 2 4 5 8 7 3 1 4 2 5 3 1 - -
ž 76 2 1 3 2 10 7 2 2 4 7 5 - 3 5 6 11 6 - - -
Kapljuv sv. 31 2 1 3 1 4 3 2 - 3 3 1 4 - - 1 1 2 - - -
Strateški razvojni program Općine Cetingrad
24
Spol Ukupno
Starost
0-
4
5-
9
10-
14
15-
19
20-
24
25-
29
30-
34
35-
39
40-
44
45-
49
50-
54
55-
59
60-
64
65-
69
70-
74
75-
79
80-
84
85-
89
90-
94
95 i
više
m 20 1 1 2 1 3 3 1 - 1 3 - 2 - - 1 - 1 - - -
ž 11 1 - 1 - 1 - 1 - 2 - 1 2 - - - 1 1 - - -
Kestenje sv. 28 1 1 1 - - 1 2 - 2 4 4 1 - 4 3 2 1 1 - -
m 18 - 1 1 - - 1 1 - 2 3 3 1 - 1 1 1 1 1 - -
ž 10 1 - - - - - 1 - - 1 1 - - 3 2 1 - - - -
Komesarac sv. 155 12 11 8 13 11 16 14 8 4 8 13 14 8 2 10 - 1 2 - -
m 82 8 5 1 6 6 10 10 2 4 3 8 9 6 - 4 - - - - -
ž 73 4 6 7 7 5 6 4 6 - 5 5 5 2 2 6 - 1 2 - -
Kruškovača sv. 46 - - 1 1 1 1 - 2 4 3 7 3 2 5 7 8 1 - - -
m 24 - - - - - 1 - 1 4 1 5 2 1 2 3 3 1 - - -
Strateški razvojni program Općine Cetingrad
25
Spol Ukupno
Starost
0-
4
5-
9
10-
14
15-
19
20-
24
25-
29
30-
34
35-
39
40-
44
45-
49
50-
54
55-
59
60-
64
65-
69
70-
74
75-
79
80-
84
85-
89
90-
94
95 i
više
ž 22 - - 1 1 1 - - 1 - 2 2 1 1 3 4 5 - - - -
Kuk sv. 2 - - - - - - - - - - - - - - - 1 1 - - -
m 1 - - - - - - - - - - - - - - - - 1 - - -
ž 1 - - - - - - - - - - - - - - - 1 - - - -
Luke sv. 8 - - - - - 1 - - - - - - - 2 3 - 1 1 - -
m 3 - - - - - 1 - - - - - - - 1 1 - - - - -
ž 5 - - - - - - - - - - - - - 1 2 - 1 1 - -
Maljevac sv. 115 3 4 5 8 7 9 4 4 5 7 13 8 12 8 9 6 2 1 - -
m 55 2 2 2 2 3 5 3 2 1 2 8 4 7 1 6 3 2 - - -
ž 60 1 2 3 6 4 4 1 2 4 5 5 4 5 7 3 3 - 1 - -
Strateški razvojni program Općine Cetingrad
26
Spol Ukupno
Starost
0-
4
5-
9
10-
14
15-
19
20-
24
25-
29
30-
34
35-
39
40-
44
45-
49
50-
54
55-
59
60-
64
65-
69
70-
74
75-
79
80-
84
85-
89
90-
94
95 i
više
Maljevačko
Selište sv. 30 1 4 2 3 - 1 3 2 2 2 1 2 2 3 - - 2 - - -
m 18 1 3 1 1 - 1 1 1 1 1 1 2 - 2 - - 2 - - -
ž 12 - 1 1 2 - - 2 1 1 1 - - 2 1 - - - - - -
Pašin Potok sv. 200 14 10 12 13 16 12 9 11 15 22 14 15 7 9 10 4 6 1 - -
m 93 5 6 5 6 6 6 4 3 10 10 7 12 3 3 4 1 2 - - -
ž 107 9 4 7 7 10 6 5 8 5 12 7 3 4 6 6 3 4 1 - -
Podcetin sv. 41 - 1 1 2 3 1 1 - 5 4 1 2 1 3 6 7 2 1 - -
m 22 - - 1 2 1 1 - - 2 3 1 1 1 1 4 4 - - - -
ž 19 - 1 - - 2 - 1 - 3 1 - 1 - 2 2 3 2 1 - -
Strateški razvojni program Općine Cetingrad
27
Spol Ukupno
Starost
0-
4
5-
9
10-
14
15-
19
20-
24
25-
29
30-
34
35-
39
40-
44
45-
49
50-
54
55-
59
60-
64
65-
69
70-
74
75-
79
80-
84
85-
89
90-
94
95 i
više
Polojski
Varoš sv. 42 1 - 3 - 6 1 1 1 1 4 7 5 3 2 2 3 1 1 - -
m 19 - - 1 - 3 - - 1 1 1 4 3 2 1 - 2 - - - -
ž 23 1 - 2 - 3 1 1 - - 3 3 2 1 1 2 1 1 1 - -
Ponor sv. 78 5 4 5 5 3 3 4 6 4 9 6 6 1 3 2 8 4 - - -
m 48 3 4 3 3 - 2 3 4 1 6 4 5 - 2 2 5 1 - - -
ž 30 2 - 2 2 3 1 1 2 3 3 2 1 1 1 - 3 3 - - -
Ruševica sv. 57 3 1 3 1 2 1 - 2 1 1 4 8 3 4 7 10 5 1 - -
m 27 2 - 1 - 2 - - 1 - 1 3 5 1 1 4 3 3 - - -
ž 30 1 1 2 1 - 1 - 1 1 - 1 3 2 3 3 7 2 1 - -
Strateški razvojni program Općine Cetingrad
28
Spol Ukupno
Starost
0-
4
5-
9
10-
14
15-
19
20-
24
25-
29
30-
34
35-
39
40-
44
45-
49
50-
54
55-
59
60-
64
65-
69
70-
74
75-
79
80-
84
85-
89
90-
94
95 i
više
Sadikovac sv. 23 1 2 2 1 - 3 - 2 3 1 - 2 - 2 - 2 1 1 - -
m 12 - 1 - - - 2 - 1 2 1 - 1 - 2 - 1 1 - - -
ž 11 1 1 2 1 - 1 - 1 1 - - 1 - - - 1 - 1 - -
Srednje Selo sv. 15 - - - 1 2 3 - - - - 1 2 - 1 2 2 1 - - -
m 7 - - - - 1 3 - - - - - 1 - 1 - - 1 - - -
ž 8 - - - 1 1 - - - - - 1 1 - - 2 2 - - - -
Strmačka sv. 23 - 2 - 1 2 2 - 1 2 1 3 - 2 2 4 1 - - - -
m 15 - 2 - 1 2 2 - - 1 - 3 - - 2 2 - - - - -
ž 8 - - - - - - - 1 1 1 - - 2 - 2 1 - - - -
Šiljkovača sv. 64 6 7 2 2 2 8 6 2 3 5 6 4 2 3 4 2 - - - -
Strateški razvojni program Općine Cetingrad
29
Spol Ukupno
Starost
0-
4
5-
9
10-
14
15-
19
20-
24
25-
29
30-
34
35-
39
40-
44
45-
49
50-
54
55-
59
60-
64
65-
69
70-
74
75-
79
80-
84
85-
89
90-
94
95 i
više
m 35 3 4 1 - 2 6 3 1 2 2 3 4 1 1 1 1 - - - -
ž 29 3 3 1 2 - 2 3 1 1 3 3 - 1 2 3 1 - - - -
Tatar Varoš sv. 81 2 3 5 10 5 3 2 3 9 11 4 3 3 5 9 3 1 - - -
m 43 1 3 3 5 1 2 1 1 4 7 3 3 2 1 3 2 1 - - -
ž 38 1 - 2 5 4 1 1 2 5 4 1 - 1 4 6 1 - - - -
Trnovi sv. - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -
Izvor. DZS popis stanovništva 2011.
Iz Tablice 2, Broj stanovnika prema starosti i spolu po naseljima u Općini Cetingrad, najzastupljenija je populacija 45-49 god. njih 174 (92
muškarca i 82 žene). Slijedi populacija 50-54 god njih 153 (90 muškaraca i 63 žene) te populacija 70-74 god. njih 144 (71 muškaraca i 73), te
populacija 40-44 god. njih 130 (78 muškaraca i 52 žene) itd.
Strateški razvojni program Općine Cetingrad
30
Tablica 3. Stanovništvo staro 15 i više godina prema najvišoj završenoj školi, starosti i spolu
Starost Spol Ukupno Bez
škole
1 - 3 razreda
osnovne
škole
4 - 7 razreda
osnovne
škole
Osnovna
škola
Srednja
škola1)
Visoko obrazovanje
Nepoznato
Svega Stručni
studij2)
Sveučilišni
studij3)
Doktorat
znanosti
Općina
Cetingrad Ukupno sv. 1.724 193 46 159 683 575 68 30 38 - -
m 904 37 26 74 363 371 33 14 19 - -
ž 820 156 20 85 320 204 35 16 19 - -
15-19 sv. 109 - - 3 83 23 - - - - -
m 58 - - 2 44 12 - - - - -
ž 51 - - 1 39 11 - - - - -
20-24 sv. 123 1 - 2 19 91 10 2 8 - -
Strateški razvojni program Općine Cetingrad
31
Starost Spol Ukupno Bez
škole
1 - 3 razreda
osnovne
škole
4 - 7 razreda
osnovne
škole
Osnovna
škola
Srednja
škola1)
Visoko obrazovanje
Nepoznato
Svega Stručni
studij2)
Sveučilišni
studij3)
Doktorat
znanosti
m 61 1 - 1 6 48 5 1 4 - -
ž 62 - - 1 13 43 5 1 4 - -
25-29 sv. 145 1 - 2 28 93 21 3 18 - -
m 92 - - 1 18 64 9 2 7 - -
ž 53 1 - 1 10 29 12 1 11 - -
30-34 sv. 95 - - 3 42 47 3 3 - - -
m 51 - - 2 22 26 1 1 - - -
ž 44 - - 1 20 21 2 2 - - -
35-39 sv. 108 1 - 2 60 42 3 - 3 - -
Strateški razvojni program Općine Cetingrad
32
Starost Spol Ukupno Bez
škole
1 - 3 razreda
osnovne
škole
4 - 7 razreda
osnovne
škole
Osnovna
škola
Srednja
škola1)
Visoko obrazovanje
Nepoznato
Svega Stručni
studij2)
Sveučilišni
studij3)
Doktorat
znanosti
m 52 1 - 1 31 17 2 - 2 - -
ž 56 - - 1 29 25 1 - 1 - -
40-44 sv. 130 1 - 3 56 65 5 4 1 - -
m 78 1 - 1 27 47 2 2 - - -
ž 52 - - 2 29 18 3 2 1 - -
45-49 sv. 174 3 - 7 77 80 7 5 2 - -
m 92 1 - 3 39 48 1 1 - - -
ž 82 2 - 4 38 32 6 4 2 - -
50-54 sv. 153 2 2 14 70 61 4 3 1 - -
Strateški razvojni program Općine Cetingrad
33
Starost Spol Ukupno Bez
škole
1 - 3 razreda
osnovne
škole
4 - 7 razreda
osnovne
škole
Osnovna
škola
Srednja
škola1)
Visoko obrazovanje
Nepoznato
Svega Stručni
studij2)
Sveučilišni
studij3)
Doktorat
znanosti
m 90 - 2 5 33 48 2 1 1 - -
ž 63 2 - 9 37 13 2 2 - - -
55-59 sv. 128 11 1 15 59 41 1 1 - - -
m 88 6 1 6 39 35 1 1 - - -
ž 40 5 - 9 20 6 - - - - -
60-64 sv. 89 2 3 22 42 16 4 4 - - -
m 45 - 2 10 20 12 1 1 - - -
ž 44 2 1 12 22 4 3 3 - - -
65-69 sv. 110 16 3 35 45 5 6 3 3 - -
Strateški razvojni program Općine Cetingrad
34
Starost Spol Ukupno Bez
škole
1 - 3 razreda
osnovne
škole
4 - 7 razreda
osnovne
škole
Osnovna
škola
Srednja
škola1)
Visoko obrazovanje
Nepoznato
Svega Stručni
studij2)
Sveučilišni
studij3)
Doktorat
znanosti
m 46 2 - 12 23 4 5 2 3 - -
ž 64 14 3 23 22 1 1 1 - - -
70-74 sv. 144 43 13 29 51 5 3 2 1 - -
m 71 5 10 15 33 5 3 2 1 - -
ž 73 38 3 14 18 - - - - - -
75 i više sv. 216 112 24 22 51 6 1 - 1 - -
m 80 20 11 15 28 5 1 - 1 - -
ž 136 92 13 7 23 1 - - - - -
Izvor: DZS Popis stanovništva 2011.
Iz Tablice 3. najveći broj stanovništva, njih 683 ima završenu osnovnu školu, dok 575 osoba ima završenu srednju školu. Bez škole ima 193
osoba, dok 46 osoba ima završena 3 razreda Osnovne škole, a njih 159 je imalo završenih 4-7 razreda Osnovne škole. Osoba s visokim
obrazovanjem ima 68 (stručni studij 30, te sveučilišni studij 38).
Strateški razvojni program Općine Cetingrad
35
Tablica 4. Zaposlenost u Općini Cetingrad
Djelatnost zaposlenja.NKD2007 Prostorna
pokretljivost
Zaposleni - RO
· 2014 · 2015 · 2016 · 2017 · 2018
· (A) POLJOPRIVREDA, ŠUMARSTVO I RIBARSTVO
· · Izvan Maticne PS
1 2 2
· · Izvan RH 22 20 6 4 5
· · Maticna PS 7 4 7 4 4
· (B) RUDARSTVO I VAĐENJE · · Izvan RH 1 1
· (C) PRERAĐIVAČKA INDUSTRIJA
· · Izvan Maticne
PS 5 4 6 3 4
· · Izvan RH 1 1
· · Maticna PS 10 4 7 6 5
· (D) OPSKRBA ELEKTRIČNOM ENERGIJOM, PLINOM, PAROM
I KLIMATIZACIJA
· · Izvan Maticne PS
1
· · Maticna PS 2
· (E) OPSKRBA VODOM; UKLANJANJE OTPADNIH VODA, GOSPODARENJE OTPADOM TE DJELATNOSTI SANACIJE OKOLIŠA
· · Izvan Maticne
PS 1 1
· · Maticna PS 1
· (F) GRAĐEVINARSTVO
· · Izvan Maticne
PS 24 22 18 17 3
· · Izvan RH 8 7 1 2 1
· · Maticna PS 6 9 12 2 3
· (G) TRGOVINA NA VELIKO I NA MALO; POPRAVAK
MOTORNIH VOZILA I MOTOCIKALA
· · Izvan Maticne PS
6 8 4 4 4
· · Izvan RH 1 1
· · Maticna PS 8 11 1 5 4
· (H) PRIJEVOZ I SKLADIŠTENJE
· · Izvan Maticne
PS 1 1 1
· · Izvan RH 1 1
· · Maticna PS 1 1 4 2
· (I) DJELATNOSTI PRUŽANJA SMJEŠTAJA TE PRIPREME I
USLUŽIVANJA HRANE
· · Izvan Maticne PS
23 18 16 18 10
· · Izvan RH 6 10 5 2
· · Maticna PS 11 11 17 16 20
· (J) INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE
· · Izvan Maticne
PS 1
· · Maticna PS 1
· (L) POSLOVANJE NEKRETNINAMA · · Izvan Maticne PS
1
· (M) STRUČNE, ZNANSTVENE I TEHNIČKE DJELATNOSTI · · Izvan Maticne PS
1 1
· (N) ADMINISTRATIVNE I POMOĆNE USLUŽNE DJELATNOSTI
· · Izvan Maticne PS
5 4 5 4 5
· · Izvan RH 1
· · Maticna PS 3 1 4 11 6
· (O) JAVNA UPRAVA I OBRANA; OBVEZNO SOCIJALNO OSIGURANJE
· · Izvan Maticne
PS 2
· · Maticna PS 6 6 12 17 9
· (P) OBRAZOVANJE
· · Izvan Maticne
PS 1
· · Maticna PS 1 3 6 2
· (Q) DJELATNOSTI ZDRAVSTVENE ZAŠTITE I SOCIJALNE SKRBI · · Maticna PS
1 2 1 6
· (R) UMJETNOST, ZABAVA I REKREACIJA
· · Izvan Maticne PS
2 3 2
· · Maticna PS 1
· (S) OSTALE USLUŽNE DJELATNOSTI · · Izvan RH 1 1
· · Maticna PS 1 1
· (T) DJELATNOSTI KUĆANSTAVA KAO POSLODAVACA; DJELATNOSTI KUĆANSTAVA KOJA PROIZVODE RAZLIČITU
ROBU I OBAVLJAJU RAZLIČITE USLUGE ZA VLASTITE POTREBE
· · Izvan Maticne PS
1 1
· · Maticna PS 1
UKUPNO 158 152 138 135 101
Izvor. HZZO Karlovac 2018.
Strateški razvojni program Općine Cetingrad
36
Tablica 5. Nezaposlenost u Općini Cetingrad
Izvor: HZZO Karlovac 2018.
Iz gornje tabele najveća nezaposlenost je bila u prvih 4 mjeseca o. g. (276,272,258,239) dok se početkom svibnja pa do kolovoza ista
smanjivala jer je broj nezaposlenih pronalazio posao u turističkim središtima na Jadranu.
Razina obrazovanja
· 2018
siječanj veljača ožujak travanj svibanj lipanj srpanj kolovoz
Bez škole i nezavršena
osnovna škola
13 13 12 10 10 9 5 4
Završena osnovna škola 173 170 162 153 140 139 117 104
S.Š. do 3 godine te za KV i
VKV radnike
35 33 29 29 26 25 25 22
Srednja škola u trajanju 4
godine i više + Gimnazija
46 46 45 39 37 33 33 29
Prvi stupanj fakulteta, stručni
studij i viša škola
6 6 6 4 3 3 3 4
Fakultet, akademija,
magisterij, doktorat
3 4 4 4 3 3 4 5
Ukupno 276 272 258 239 219 212 187 168
Strateški razvojni program Općine Cetingrad
37
4. PRIRODNI RESURSI
U ovom poglavlju opisat će se prirodna svojstva krajolika kao temelj razvoja civilizacije na
svakom pojedinom području. Kako bi se pobliže analizirala prirodna svojstva krajolika
ukratko će se opisati reljef i zemljište koje je karakteristično za Općinu Cetingrad. Osim toga
u sklopu opisa prirodnih svojstva krajolika opisuje se vegetacija, poljoprivredne površine te
vodno bogatstvo same Županije ali i Općine. Poseban naglasak daje se na zaštiti prostora, kao
jednoj od temeljnih odrednica za daljnji razvoj jedinice lokalne samouprave. Na samom kraju
definirana je SWOT analiza.
4.1. Reljef i zemljište
Karlovačka županija smještena je na prijelazu između panonske i programske poljoprivredne
regije, a obzirom na vrlo raznolik reljef, nadmorske visine, umjereno kontinentalnu klimu i
bogatstvo vodom, možemo izdvojiti tri prirodna agroekološka rajona:
• nizinsko područje uz rijeke,
• brežuljkasto
• brdsko područje
Prema obilježjima tala, Karlovačka županija podijeljena je na karakteristična područja.
Geološku podlogu sjeverozapadnog dijela Županije čine meki tercijarni sedimenti,
paleozojski i mezozojski klastiti metamorfnih i magmatskih stijena pokriveni nerazvijenim,
podzolasto smeđim i eutričnim tlima te rendzinom. To su dobra poljoprivredna tla, dovoljne
dubine, homogenih svojstava, s dobrim vodozračnim uvjetima, dobrom opskrbljenošću
hranivima i u kombinaciji s povoljnim klimatskim uvjetima pružaju dobre uvjete za uzgoj
voćaka i vinove loze. Na klastičnim naslagama iz tercijara, koje se pružaju u nizinskom
području oko rijeke Kupe i njenih pritoka, u uvjetima prekomjernog vlaženja vodom razvila
su se hidromorfna tla – pseudogleji, glejna i semiglejna tla i fluvijalna tla. Usko područje
doline Kupe i ušća njenih pritoka karakteriziraju krupnozrne kvartarne taložine na kojima su
se razvili eugleji. Područje južnije od Duge Rese, do Ogulina i Slunja nalazi se na
karbonatnim naslagama manje debljine, na kojima se u tercijaru formirao pokrivač crvenice,
na koji je u kasnijim razdobljima nanesen lesolik materijal te su se formirala lesivirano
akrična tla, distrično smeđa tla i smeđa tla na vapnencu brdsko programsko područje
Područje Općine Cetingrad, smješteno između rijeka Korane na jugu i Gline na sjeveru,
sastavni je dio Korduna. Vododjelnicu, između ova dva porječja, čini niz gorskih bila, koji se
protežu od sjeverozapada prema jugoistoku i čiji se vrhovi uzdižu od 250 do 450 m
nadmorske visine. Područje je pokriveni šumskim vegetacijskim pokrovom, pretežno
bjelogoricom (bukva i nešto smreka). Južni dio Općine je nešto viši i nalazi se iznad 230 m
nadmorske visine, dok je sjeverni dio nešto niži, uglavnom iznad 200 m nadmorske visine.
4.2. Klimatska obilježja
Klima ima obilježja umjerene kontinentalne i planinske klime s prosječnim rasponom
temperatura od 16°C u planinskim dijelovima do 20-22°C u nizinama u lipnju te od -1°C do -
5°C u siječnju. Na području Općine Cetingrad vlada umjereno kontinentalna klima s
relativno povoljnom količinom padalina i umjerenim temperaturama, ali je više pod
Strateški razvojni program Općine Cetingrad
38
kontinentalnim nego jadranskim utjecajem. Ima blaga ljeta, umjereno hladne zime i povoljan
raspored padalina.
4.3. Vegetacija
Veći dio ovog područja pripada klimazonalnoj zajednici šuma hrasta kitnjaka i običnoga
graba. Vrste drveća u Slunju jesu: jablanovi, bijela topola, trepetiljka ili jasika, vrbe: bijela
vrba, rakita, siva vrba, vrba iva, lipe: velelisna, rana ili ženska, malolisna, kasna ili muška
joha. Osnovne programske smjernice vezane za šumu i šumsko zemljište podrazumijevaju
očuvanje šuma kao vrijednog prirodnog resursa, ne samo zbog komercijalne vrijednosti
drvnih i ne-drvnih šumskih proizvoda već i radi očuvanja i unapređenja općekorisnih
funkcija.
Djelatnost: šumarija Cetingrad pokriva područje Općine Cetingrad i djelomično Općine
Vojnić sa oko 5800 ha šume u državnom vlasništvu. U šumi prevladavaju bukva (70 %) i
hrast (20 %). Godišnja je sječa oko 25000 m3 za preradu u pilanama u Italiji i u cijeloj
Hrvatskoj. U pošumljavanju je ove godine posađeno oko 25000 stabala hrasta i 15000
smreka.
4.4. Poljoprivredne površine
Poljodjelstvo u smislu osnovne gospodarske djelatnosti nije jako razvijeno iako oranice
zauzimaju veći dio površine Općine. Već nekoliko desetljeća razvoj poljodjelstva u Općini,
kao i u Karlovačkoj županiji, obilježava napuštanje obradivih površina. Napuštaju se dijelom
površine na kojima nema uvjeta za razvoj intenzivne proizvodnje, ali i proizvodno uporabive
površine zbog odlaska poljoprivrednika ili zbog toga što se smanjilo zanimanje za
poljodjelsku proizvodnju. Osim smanjenja obradivih površina sve je veća pojava neobrađenih
oranica. One se još uvijek vode kao obradivo tlo (oranice), tako se u stvarnosti ne obrađuju i
na njima se ne proizvodi. Broj aktivnog poljodjelskoga stanovništva se iz više razloga dugi
niz godina smanjuje. Većina zaposlenog stanovništva u industriji i drugim djelatnostima bavi
se i poljodjelstvom kao dopunskom djelatnošću. Osnovno obilježje poljodjelskih
gospodarstava je usitnjenost posjeda.
4.5. Vodno bogatstvo
Korištenje voda i vodnih resursa, kao i njihova zaštita mora biti racionalno i ekonomično, na
način i u opsegu kojima se voda čuva od rasipavanja i štetnih promjena njezine kakvoće. U
odnosu na korištenje voda za druge namjene vodoopskrba ima prvenstvo.
Vodoopskrbnu djelatnost, koju čine poslovi zahvaćanja i crpljenja podzemnih i površinskih
voda za piće i druge potrebe, njihovo pročišćavanje do stupnja zdravstvene ispravnosti,
dovođenje do mjesta potrošnje i raspodjelu korisnicima, obavljaju pravne osobe organizirane
u skladu sa Zakonom o komunalnom gospodarstvu. Skup objekata i uređaja za obavljanje ove
djelatnosti čini vodoopskrbni sustavi.
Područjem Općine Cetingrad prolaze dvije rijeke – Korana i Glina. Vodeni tokovi su se
usjekli u karbonatnu podlogu i formirali uske riječne doline kanjonskog oblika, pa poplave ne
izazivaju veće štete, jer je korištenje poljoprivrednih površina prilagođeno je režimu poplava.
Potreba izgradnje objekata obrane od poplave pojavit će se u momentu promjene načina
korištenja poplavnih površina. Područje Općine Cetingrad je relativno dobro pokriveno
Strateški razvojni program Općine Cetingrad
39
vodoopskrbnom mrežom. Od ukupnog broja naselja u Općini Cetingrad, 60 % je pokriveno
priključcima na vodovodnu mrežu, dok 2 naselja imaju pokrivenost 50 %. Južni dio Općine u
dužini od cca. 29 km nije pokriveno priključenjem na vodovodnu mrežu.
Lokalni sustav vodovoda bazira se na izvorištima Živo Vrelo (5.l/sek) Krmarevac (1.5 l/sek) i
od kojih se voda preko crpne stanice Grabarska odvodi do vodospreme Glavica.
4.6. Zaštita prostora
Korištenje prostora, gospodarenje prostorom, razvoj u prostoru, zaštita i očuvanje prostora,
sastavnice su procesa koji se artikulira dokumentom prostornog uređenja.
Sprječavanje nepovoljnog utjecaja na okoliš sadržano je u svim dijelovima Programa, pa je
dokument prostornog uređenja u cjelini prožet brigom o okolišu i smanjivanjem
(otklanjanjem) postojećih, odnosno Sprječavanjem budućih nepovoljnih utjecaja na okoliš.
Sve značajnije ljudske aktivnosti uglavnom se događaju na onim prostorima koji sadrže
najpovoljnije pretpostavke za određene djelatnosti, a to su često i najranjiviji dijelovi prostora
ili su već na takovom stupnju ugroženosti da ih je potrebno sanirati.
Zaštita prostora se očituje se kroz zaštitu njegovih vrijednosti, vrijednih prirodnih i stvorenih
resursa te kroz očuvanje biološke raznolikosti, tako da se u Općini Cetingrad posebna pažnja
posvećuje: zaštiti voda, zaštiti tla, zaštiti zraka, zaštiti od prekomjerne buke, te posebnim
mjerama zaštite.
4.7. SWOT analiza- prirodni, prostorni i ljudski resursi
SNAGE SLABOSTI
➢ Povoljno reljefno i klimatsko obilježje
prostora
➢ Očuvan i nezagađen prirodni okoliš
(turizam, poljoprivreda)
➢ Doneseni prostorni planovi (ili u izradi)
➢ Poljoprivredne površine
➢ Šumske površine
➢ Nepovoljan geoprometni položaj
➢ Nedovoljna valorizacija prirodnih resursa
i prostora
➢ Nedostatno cjeloživotno obrazovanje
➢ Nedovoljna osviještenost stanovništva o
potrebi zaštite okoliša
➢ Slaba naseljenost
➢ Loša demografska slika (pad broja
stanovništva)
➢ Neobrađeno – zapušteno zemljište
➢ Neriješeni vlasnički odnosi (državna
zemlja)
➢ Zemljišne knjige
➢ Veliki broj naselja
➢ Minirani prostor
➢ Nedovoljno radne snage
MOGUĆNOSTI PRIJETNJE
Strateški razvojni program Općine Cetingrad
40
➢ Uravnotežen i održiv razvoj, planski
vođen i dinamičnije, moguće je ostvariti
viši standard stanovništva
➢ Više korištenje sredstva EU fondova u
razvoju
➢ Sustavna edukacija stanovništva
➢ Program cjeloživotnog obrazovanja
➢ Sustav zaštite okoliša
➢ Razminiravanje prostora Općine
➢ Eksploatacija mineralnih sirovina
(kamen)
➢ Nelegalna odlagališta
➢ Odljev obrazovane radne snage
➢ Neprikladna zakonska regulativa
Izvor: obrada autora, 2018.
Strateški razvojni program Općine Cetingrad
41
5. KULTURNA I PRIRODNA BAŠTINA
Znatan dio programskog područja kulture odnosi se na očuvanje baštine. Uz očuvanje
materijalne (kulturne i prirodne) baštine te ukazivanje na značaj koji baština ima za identitet
pojedinog naroda i kulture. U ovom poglavlju, dajemo pregled prirodne baštine, zaštićena
kulturna i spomeničku baštinu, kulturne manifestacije, program javnih potreba u kulturi
Općine Cetingrad.
5.1. Prirodna baština
Na području Karlovačke županije nalaze se zaštićeni dijelovi prirodne baštine:
• Sjeverni dio NP Plitvička jezera
• Čorkova uvala – jedinstvena prašuma u ovom dijelu Europe
• Bijele i Samarske stijene
U cilju očuvanja prirodne i biološke raznolikosti u Općini Cetingrad treba očuvati postojeće
šumske površine, šumske rubove, živice koje se nalaze između obradivih površina, osobito
štititi područja prirodnih vodotoka kao ekološki vrijedna područja, potrebno je revitalizirati
ekstenzivno stočarstvo, te poticati obnovu zapuštenih vinograda na tradicionalan način. Na
području Općine Cetingrad utvrđena su ugrožena i rijetka staništa (subatlanski mezofilni
travnjaci i brdske livade na karbonatnim tlima, mezofilne livade Srednje Europe, europske
suhe vrištine i travnjaci trave tvrdače, mješovite hrastovo-grabove i čiste grabove šume,
srednjoeuropske acidofilne šume hrasta kitnjaka, te obične breze, mezofilne i neutrofilne čiste
bukove šume. Prema Uredbi o ekološkoj mreži (NN 124/13 i 105/15) na zapadnoj granici
Općine Cetingrad prema Općini Slunj, nalaze se područje Ekološke mreže značajno za vrste i
stanišne tipove.
• hr2001177 ponor pod kremenom
• hr2001336 područje oko Matešića pećine
• hr2001504 gornji tok Korane (Ovo područje je područje od značaja za vrste dugonogog
šišmiša, vidru, potočnu mrenu, gavčicu, ploticu, velikog vijuna i običnu lisanku . Također,
ovaj lokalitet vrlo je važan za očuvanje stanišnog tipa 32A0 Sedrene barijere krških rijeka
Dinarida. Ugrozu ovome području predstavljaju modifikacije struktura unutarnjih vodenih
tokova kao i strane invazivne vrste).
5.2. Zaštićena kulturna i spomenička baština
Cetin – saborni grad Hrvata, današnje mjesto Cetingrad i cijeli cetingradski kraj izuzetna su
vrijednost hrvatske i srednjoeuropske povijesti.
Povijest cetingradskog kraja usko je vezana uz srednjovjekovnu hrvatsku državu, no povijesni
izvori upućuju na kontinuitet naseljenosti još iz ilirskog i rimskog vremena.
Strateški razvojni program Općine Cetingrad
42
Cetingradski je kraj bogat kulturno-povijesnim znamenitostima značajnim za hrvatsku
povijest, posebice iz razdoblja srednjovjekovne Kraljevine Hrvatske, nematerijalnom
narodnom baštinom svoga stanovništva te zadivljujućim prirodnim ljepotama. Cetingrad je
nastao na temeljima srednjovjekovnog naselja Vrčkovići koje je već 1082. godine dobilo
crkvu „Marijina uznesenja”. Za turskih vremena naselje se je zvalo Kekić selo, da bi nakon
oslobođenja od Turaka dobilo naziv Vališ selo po austrijskom generalu Wallischu. Tek u
posljednjih stotinjak godina ustalilo se ime Cetingrad po obližnjim ostatcima staroga grada
Cetina. Vrhunac svog političkog i kulturno-povijesnog značaja stari grad Cetin dosiže za
vrijeme srednjovjekovne Kraljevine Hrvatske (lat. Regnum Croatiae) kada je u vlasništvu
hrvatskih plemenitih kuća Nelipića, Frankopana i Zrinskih te je često služio kao saborni grad
hrvatskih velmoža i cijelog naroda.
Najveća znamenitost Općine su ruševine staroga grada Cetina, značajne srednjovjekovne
utvrde koja se nalazi nekoliko kilometara južno od Cetingrada i po kojoj je mjesto dobilo ime.
U srednjem vijeku bila je u posjedu nekoliko znamenitih hrvatskih plemićkih kuća, a 1.
siječnja 1527. godine na Cetinu je održan Cetinski sabor na kojem je hrvatsko plemstvo
izabralo austrijskog nadvojvodu Ferdinanda I. Habsburga za hrvatskog kralja. U hrvatsko-
turskim ratovima utvrda je više puta razarana i popravljana, a s prestankom turske opasnosti
Cetin je napušten. U blizini ruševina nalazi se još nekoliko arheoloških lokaliteta koji
svjedoče o važnosti srednjovjekovnog cetinskog kompleksa, poput ostataka starog
franjevačkog samostana. Također, brojne su srednjovjekovne prometnice vodile kroz
cetingradski kraj, od kojih neke vuku podrijetlo još iz rimskih vremena.
Za vrijeme Domovinskog obrambeno-oslobodilačkog rata Cetingrad je bio potpuno razoren i
okupiran, a cetingradski Hrvati istjerani sa svojih ognjišta. Mjesto je dugo iščekivanu slobodu
konačno dočekalo 7. kolovoza 1995. godine, kada je Cetingrad oslobođen u sklopu vojno-
redarstvene operacije Oluja, nakon čega je započeo povratak raseljenog stanovništva te
poslijeratna obnova i izgradnja. Taj dan kada je oslobođen Cetingrad, 7. kolovoza, slavi se
danas kao Dan Općine. U samom središtu mjesta nalazi se Trg hrvatskih branitelja, spomenik
poginulim hrvatskim braniteljima te župna crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije sa
župnim uredom.
Cetinska povelja jedan je od najznačajnijih dokumenata hrvatske državnosti, kojom
plemstvo Kraljevine Hrvatske potvrđuje izbor nadvojvode Ferdinanda I. Habsburškog za
hrvatskog kralja dana 1. siječnja 1527. godine na velikom saboru u Cetinu. Neposredno ispod
teksta nalazi se sedam pečata kojima je ova izborna isprava ovjerena, i to hrvatski državni
pečat (s otiskom četvrtastih polja što predstavlja prvu upotrebu hrvatskog državnog grba u
diplomatske svrhe) u sredini, a do njega s lijeve i desne strane po tri pečata najuvaženijih
hrvatskih velikaša toga vremena. Povelja se danas nalazi u Austrijskom državnom arhivu u
Beču. Izuzetna važnost Cetinske povelje leži u tome što je ona dokaz samostalnog i suverenog
odlučivanja hrvatskog plemstva o izboru vladara, a samim time i dokaz suverenosti
Kraljevine Hrvatske.
Cetinski sabor jedan je od najznačajnijih događaja hrvatske povijesti koji je hrvatski politički
život usmjerio na vojno i političko savezništvo s austrijskim i njemačkim zemljama za
nekoliko sljedećih stoljeća. Iako habsburški vladari često puta nisu imali razumijevanja za
hrvatske političke interese, samostalno odlučivanje Hrvata o izboru kralja na saboru te
njegovo obećanje poštivanja hrvatskih pravica i povlastica dokazi su suverenosti Kraljevine
Hrvatske te opstojnosti njenih državnopravnih tradicija. Hrvatsko je plemstvo, vodeći se
drevnom i neprekinutom hrvatskom državnopravnom tradicijom, Kraljevinu Hrvatsku
smatralo samostalnom i suverenom državom koju s ostalim zemljama Habsburške Monarhije
Strateški razvojni program Općine Cetingrad
43
veže samo zajednička osoba vladara. Time su Hrvati potvrdili svoje tisućljetno političko i
kulturno mjesto u obitelji starih državotvornih naroda i ravnopravnih kraljevina srednje
Europe. Povodom 500. obljetnice zasjedanja Sabora hrvatskog plemstva u starom gradu
Cetin, pokrenuta je inicijativa udruge Cetin 1527 , da se tom prigodom održi svečana
sjednica Hrvatskog sabora u starom Gradu Cetin u Cetingradu.
Utvrda Cetin smještena je na izdvojenom brijegu kraj omanjeg sela pod imenom Podcetin te
tlocrtnim oblikom predstavlja nepravilni trokut, s citadelom Ičizar (Ichiszar) i kulom
Drenđulom u sredini. Citadelu Ičizar okružuju turski bedemi i tabije (bastioni), a s južne
strane i dvostruki bedemi sa Zwingerom. Ostatci turske arhitekture svjedoče o Cetinu kao o
jednom od najvažnijih i građevinski najvrjednijih djela turskog utvrdnog graditeljstva u
hrvatskim zemljama uopće. To je stara hrvatsko-austrijsko-turska utvrda koja postoji još od
14. stoljeća, a ishodište ima u utvrdi knezova Frankopana da bi kasnije bila osvojena od strane
Turaka te više puta rušena, paljena, popravljana i dorađivana.
Drevni Cetin okružen je s još nekoliko značajnih povijesnih lokaliteta koji su ili prethodili ili
nastajali paralelno s frankopanskim Cetinom, a to su:
Mala Crkvina kraj izvora Kraljevac
Nalazi se sjeveroistočno od utvrde Cetin te predstavlja vjerojatno mjesto kastruma iz 12. – 13.
stoljeća gdje se nalaze prvi početci Cetina. Arheološka su iskapanja otkrila temelje nevelikog
burga čiji se tlocrt može vrlo dobro rekonstruirati. Nađeno je nekoliko klesanih ulomaka za
koje je sigurno da pripadaju ranoj gotici druge polovice trinaestog stoljeća, a pretpostavlja se
da potječu s crkve svetog Emerika po kojoj je Mala Crkvina vjerojatno i dobila ime.
Velika Crkvina na Baračevu Brdu
Lokacija se nalazi sjeveroistočno od utvrde Cetin, na prostranom Baračevu Brdu (poznato i
pod nazivom Madžarevo). Arheološka su istraživanja pokazala da je ondje nekada stajala
crkva s grobljem, vjerojatno posvećena svetom Nikoli.
Franjevački samostan – Kloštar
Lokacija starog franjevačkog samostana iz 15. stoljeća nalazi se jugoistočno od utvrde.
Cetinski je franjevački samostan jedan od najznačajnijih franjevačkih samostana u Hrvatskoj
u razdoblju 15. – 15. stoljeća, sjedište Cetinske kustodije te očito značajna građevina.
Najznačajniji ostatak franjevačkog samostana je nadgrobna ploča Jurja Grgurića Karinskog iz
1502. godine, s grbom starohrvatskog plemena Lapčana i natpisom.
U samostanskoj je crkvi prema povijesnim izvorima održana svečanost proglašenja
nadvojvode Ferdinanda Habsburga hrvatskim kraljem 1. siječnja 1527. godine.
Kloštarsko vrelo
Nalazi se ispod ceste i pozicije Kloštar te je predstavljalo izvor vodoopskrbe staroga Cetina.
Cetinvaroš
Selo zapadno od Podcetina i utvrde, više manjih skupina kuća, vjerojatno položaj jednoga od
starijih naselja.
Strateški razvojni program Općine Cetingrad
44
Kultura cetingradskog kraja bogata je povijesnom, folklornom i etnološkom baštinom, no
možda je njen najprepoznatljiviji zaštitni znak upravo cetingradska tamburica. Za okolicu
Cetingrada karakteristični su pjevani dvostihovi, višeglasni napjevi i glazba za kola (Sremica,
Milica, Povezano i Kukunješće) uz pratnju tamburica samica (Kozarica) kakve se izrađuju u
selu Batnogi.
Inventarizacija i klasifikacija kulturne baštine na području Općine Cetingrad obavljena je
sukladno"Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara" (NN 69/99, 151/03, 157/03).
Trenutno stanje zaštite (SZ) određeno je slijedećim kategorijama:
- R registrirano kulturno dobro upisano u Registar
- P preventivno zaštićeno kulturno dobro
- E evidentirano
- N nije evidentirano
U sklopu valorizacije (VZ) kulturnih dobara, pojedinačne građevine i sklopovi u koje
pripadaju i civilne, gospodarske i sakralne građevine, te arheološka baština, vrednovane su
kategorijama
- Nacionalnog
- Regionalnog
- Lokalnog
Prijedlog mjera zaštite ( PMZ ) određen te sljedećim kategorijama:
-R registrirano kulturno dobro upisano u Registar
-P preventivno zaštićeno kulturno dobro
- PPO zaštita Prostornim programom uređenja Općine
LOKCIJA NAZIV ADRESA VRSTA SZ VZ PMZ
BATNOGA SPILJA ''PEĆINA'' OBRAMBENA
GRAĐEVINA N 2 R
BATNOGA ARHEOLOŠKI LOKALITET
PEĆINA KUĆA
ARHEOLOŠKI
LOKALITET N 2 R
BOGOVOLJA ARHEOLOŠKO PODRUČJE
CRKVINA – BLANUŠE
ARHEOLOŠKI
PODRUČJE N 2 P
BOGOVOLJA ARHEOLOŠKO PODRUČJE
STARO GROBLJE – ŽGELA
ARHEOLOŠKI
PODRUČJE N 3 PPO
BOGOVOLJA BOGOVOLJA 16 TRADICIJSKA
OKUĆNICA N 2 P
BOGOVOLJA BOGOVOLJA 21 TRADICIJSKA
OKUĆNICA N 2 P
BOGOVOLJA BOGOVOLJA 32 TRADICIJSKA
KUĆA N 3 PPO
BOGOVOLJA BOGOVOLJA 33 TRADICIJSKA
KUĆA N 3 PPO
Strateški razvojni program Općine Cetingrad
45
BUHAČA PRAVOSLAVNA CRKVA SV.
APOSTOLA PETRA I PAVLA
SAKRALNA
GRAĐEVINA E 2 P
CETINGRAD ARHEOLOŠKO PODRUČJE
BUDIM - KRMARI
ARHEOLOŠKO
PODRUČJE N 3 PPO
CETINGRAD ARHEOLOŠKO PODRUČJE
POGLEDALO - CETINGRAD
ARHEOLOŠKO
PODRUČJE N 3 PPO
CETINGRAD ČESMA GOSPODARSKA
GRAĐEVINA N 3 PPO
CETINGRAD ČESMA GOSPODARSKA
GRAĐEVINA N 3 PPO
DONJE GNOJNICE
ARHEOLOŠKO PODRUČJE
CRKVINA – GNOJNICE/STARO
GROBLJE
ARHEOLOŠKO
PODRUČJE N 2 P
DONJE GNOJNICE ARHEOLOŠKI LOKALITET
VUKOVIĆEVA SPILJA
ARHEOLOŠKI
LOKALITET N 2 P
DONJE GNOJNICE SALOPEK MLIN NA RIJECI
KORANI
GOSPODARSKA
GRAĐEVINA N 2 P
GLINICE ARHEOLOŠKO PODRUČJE
KAPELA - GLINICE
ARHEOLOŠKO
PODRUČJE N 3 PPO
GLINICE GLINICE 1 TRADICIJSKA
OKUĆNICA N 3 PPO
GLINICE GLINICE 14 TRADICIJSKA N 3 PPO
GLINICE (LOVRIĆI) GLINICE 18 TRADICIJSKA
OKUĆNICA N 3 PPO
GLINICE (KATIĆI) GLINICE 43 TRADICIJSKA
KUĆA N 3 PPO
GLINICE (KATIĆI) GLINICE 44 TRADICIJSKA
OKUĆNICA N 3 PPO
GLINICE (KATIĆI) GLINICE 45 TRADICIJSKA
OKUĆNICA N 3 PPO
GLINICE GLINICE 48 TRADICIJSKA
OKUĆNICA N 3 PPO
GLINICE GLINICE 52 TRADICIJSKA
OKUĆNICA N 3 PPO
GLINICE GLINICE 55 TRADICIJSKA
OKUĆNICA N 2 P
GLINICE GLINICE 58 TRADICIJSKA
OKUĆNICA N 3 PPO
GLINICE GLINICE 58 A TRADICIJSKA
KUĆA N 3 PPO
GLINICE GLINICE 60 TRADICIJSKA N 3 PPO
Strateški razvojni program Općine Cetingrad
46
OKUĆNICA
GNOJNICE ARHEOLOŠKI LOKALITET
GORNJA BARIĆEVA SPILJA
ARHEOLOŠKI
LOKALITET N 2 P
GOJKOVAC ARHEOLOŠKO PODRUČJE
CRKVINA – GOJKOVAC
ARHEOLOŠKO
PODRUČJE N 1 R
GOJKOVAC SPOMENIK NOB MEMORIJALNO
OBILJEŽJE E 3 PPO
GOJKOVAC GOJKOVAC 5 TRADICIJSKA
OKUĆNICA N 3 PPO
GOJKOVAC GOJKOVAC 7 TRADICIJSKA
OKUĆNICA N 3 PPO
GOJKOVAC GOJKOVAC 8 TRADICIJSKA
OKUĆNICA N 3 PPO
GOJKOVAC GOJKOVAC 11 TRADICIJSKA
KUĆA N 2 P
GOJKOVAC GOJKOVAC 22 A TRADICIJSKA
OKUĆNICA N 3 PPO
GOJKOVAC GOJKOVAC BB TRADICIJSKA
OKUĆNICA N 3 PPO
GOJKOVAC GOJKOVAC BB TRADICIJSKA
OKUĆNICA N 3 PPO
GORNJA ŽRVNICA
(MATIJEVIĆI) MLIN NA POTOKU ŽRVNICA
GOSPODARSKA
GRAĐEVINA E PPO
GORNJE
GNOJNICE G. GNOJNICE 69
TRADICIJSKA
OKUĆNICA N 3 PPO
GRABARSKA MLIN GOSPODARSKA
GRAĐEVINA N 3 PPO
KAPLJUV KAPLJUV BB TRADICIJSKA
OKUĆNICA N 3 PPO
KOMESARAC ARHEOLOŠKO PODRUČJE
BRDO – JUKIĆI
ARHEOLOŠKO
PODRUČJE N 3 PPO
KOMESARAC ARHEOLOŠKO PODRUČJE KIK ARHEOLOŠKO
PODRUČJE N 3 PPO
KRUŠKOVAČA ZGRADA ŠKOLE CIVILNA
GRAĐEVINA N 3 PPO
MALJEVAC MALJEVAC 10 GOSPODARSKA
GRAĐEVINA N 3 PPO
MALJEVAC MALJEVAC 16 TRADICIJSKA
OKUĆNICA N 3 PPO
PAŠIN POTOK PAŠIN POTOK 177 TRADICIJSKA
OKUĆNICA N 3 PPO
Strateški razvojni program Općine Cetingrad
47
PAŠIN POTOK PAŠIN POTOK 169, MLIN NA
POTOKU GRABARSKA
GOSPODARSKA
GRAĐEVINA N 3 PPO
PAŠIN POTOK PAŠIN POTOK 171, MLIN NA
POTOKU GRABARSKA
GOSPODARSKA
GRAĐEVINA N 3 PPO
PAŠIN POTOK PAŠIN POTOK 173, MLIN NA
POTOKU GRABARSKA
GOSPODARSKA
GRAĐEVINA N 3 PPO
PAŠIN POTOK
(SAMARDŽIJE) MLIN NA POTOKU GRABARSKA
GOSPODARSKA
GRAĐEVINA N 3 PPO
PODCETIN ARHEOLOŠKO PODRUČJE
CRKVINA – CETIN
ARHEOLOŠKO
PODRUČJE N 2 P
PODCETIN ARHEOLOŠKO PODRUČJE
STARI GRAD CETIN
ARHEOLOŠKO
PODRUČJE R 1 R
PODCETIN ARHEOLOŠKI LOKALITET STARI
GRAD MALI CETIN (KRALJEVAC)
ARHEOLOŠKO
PODRUČJE E 1 R
PODCETIN STARI GRAD CETIN OBRAMBENA
GRAĐEVINA R 1 R
PODCETIN PODCETIN 113 CIVILNA
GRAĐEVINA N 3 PPO
PODCETIN CISTERNA GOSPODARSKA
GRAĐEVINA N 3 PPO
PODCETIN IZVOR ''KRALJEVAC'' GOSPODARSKA
GRAĐEVINA N 3 PPO
POLOJSKI VAROŠ ARHEOLOŠKI LOKALITET
CRKVIŠTE – POLOJSKI VAROŠ
ARHEOLOŠKO
PODRUČJE N 2 PPO
POLOJSKI VAROŠ
PRAVOSLAVNA CRKVA
POKROVA PRESVETE
BOGORODICE
SAKRALNA
GRAĐEVINA N 3 PPO
RUŠEVICA RUŠEVICA 78 TRADICIJSKA
OKUĆNICA N 3 PPO
RUŠEVICA RUŠEVICA 94 TRADICIJSKA
OKUĆNICA N 3 PPO
RUŠEVICA RUŠEVICA 46, MLIN NA POTOKU
RUŠEVICA
GOSPODARSKA
GRAĐEVINA N 3 PPO
RUŠEVICA SPOMENIK NOB MEMORIJALNO
OBILJEŽJE N 3 PPO
SADIKOVAC
ARHEOLOŠKI LOKALITET
ČARDAK – (STARA ŠKOLA) -
SADIKOVAC
ARHEOLOŠKO
PODRUČJE N 3 PPO
ŠILJKOVAČA ARHEOLOŠKO PODRUČJE
ČARDAČIŠTE - BUTORCI
ARHEOLOŠKO
PODRUČJE N 3 PPO
ŠILJKOVAČA ARHEOLOŠKO PODRUČJE
ZIDINA
ARHEOLOŠKO
PODRUČJE N 3 PPO
Strateški razvojni program Općine Cetingrad
48
ŠILJKOVAČA (G.
ŠILJKOVAČA) ŠILJKOVAČA 135, MLIN
GOSPODARSKA
GRAĐEVINA N 3 PPO
TATAR VAROŠ TATAR VAROŠ 134 TRADICIJSKA
OKUĆNICA N 3 PPO
TATAR VAROŠ TATAR VAROŠ 135 TRADICIJSKA
OKUĆNICA N 3 PPO
TRNOVI ARHEOLOŠKI LOKALITET
ČAPOR
ARHEOLOŠKO
PODRUČJE N 2 PPO
TRNOVI
(SKUKANI) MLIN NA RIJECI KORANI
GOSPODARSKA
GRAĐEVINA N 2 P
5.3. Program javnih potreba u kulturi
Javne potrebe u kulturi za koje se sredstva osiguravaju u proračunu Općine Cetingrad su:
kulturne djelatnosti, programi i manifestacije od interesa za Općinu Cetingrad i Karlovačku
Županiju.
Općina Cetingrad podržava i potiče programe udruga ,ustanova i drugih organizacija iz
kulturne djelatnosti koje se sustavno bave zaštitom i očuvanjem kulturnih dobara na području
Općine, kulturno umjetnički amaterizam, adaptaciju i opremanje objekata kulture, glazbeno
stvaralaštvo, arhivska djelatnost, izdavanje časopisa i listova o kulturi, arheološka i
konzervatorska djelatnost, obilježavanje važnih datuma iz starije i novije povijesti Općine
Cetingrad.
Strateški razvojni program Općine Cetingrad
49
6. INFRASTRUKTURA Adekvatno riješena fizička infrastruktura (prometna, komunalna, itd.) temeljna je
pretpostavka za kvalitetan razvoj bilo kojeg područja, a pogotovo županije i JLS. Na nivou
cjelokupne Karlovačke županije, stanje u tom segmentu još uvijek nije u potpunosti riješeno;
od sanacije svih komunalnih zadataka do efikasnije organizacije infrastrukturnih elemenata.
Razvojni potencijal Karlovačke županije, a samim time i kvaliteta regije, postala bi još
konkurentnija kada bi se više ulagalo u modernizaciju prometnica, sanaciju odlagališta otpada
te izgradnjom sustava gospodarenja otpadom, u skladu sa standardima EU-a.
U ovom poglavlju analizira se osnovna infrastruktura kao što su promet, nerazvrstane ceste,
vodoopskrba, elektroopskrba, javne površine i groblja, pošta i telekomunikacija Općine
Cetingrad. Na samom kraju provedena je SWOT analiza te su definirane razvojne potrebe i
potencijale same Općine.
6.1. Promet
Promet kao dio ljudskih aktivnosti bitno utječe na njegovu kakvoću; oplemenjuje i obogaćuje
čovjekov život, ali istodobno uzrokuje i mnoge loše ekološke posljedice (emisija CO2, buka).
Uz ocjenu da je broj i kapacitet prometnica zadovoljavajući, daljnji razvoj prometa trebao bi
teći ka održavanju i podizanju nivoa sigurnosti sudionika te osuvremenjavanju postojećih
prometnih pravaca.
U Općini Cetingrad postoji sustav državnih, županijskih, lokalnih i ostalih cesta.
Državne ceste su:
- D 216 -- Široka Rijeka – Maljevac – granični prijelaz
Županijske ceste su:
- Ž 3224 -- (Vojnić – Johovo) – Gojkovac – Batnoga,
- Ž 3229 -- gr. Sisak – Gejkovac – Maljevac (D 216)
- Ž 3258 -- Slunj (D1) – Cetingrad – BiH
- Ž 3266 -- Slunj (D1) – D. Furjan – Bogovolja – Cetingrad (Ž 3258)
- Ž 3270 -- Ž 3224 – Gojkovac – Batnog (Ž 3258)
- Ž 3271 -- Maljevac (D216) – Pašin Potok (Ž 3258)
Lokalne ceste su:
- L 34141 -- Cvitovići (Ž 3257) – Ponor – Žalčeva Kosa (Ž 3224)
- L 34143 -- Glinica – Gojkovac (Ž 3270)
- L 34146 -- Ž 3224 Dejanović Križ – Ruševica – Cetingrad (Ž 3258)
- L 34147 -- Ž 3258 – Gnojnice – Cetinski Varoš (Ž 3266)
- L 34154 -- Donji Lađevac (Ž 3266) – Kruškovača (Ž 3266)
Na području Općine nalazi se stalni cestovni međudržavni granični prijelaz Maljevac – Velika
Kladuša i međudržavni malogranični prijelazi Pašin Potok – Zagrad i Bogovolja – Hadžin
Potok.
Strateški razvojni program Općine Cetingrad
50
6.2 Nerazvrstane ceste
Ukupna duljina nerazvrstanih cesti u Općini Cetingrad iznosi 64 km, od toga cca. 40 km je
asfaltirano, a cca. 24 neasfaltirano.
Nerazvrstane ceste u Općini Cetingrad
Oznaka ceste Naziv ceste Dužina (m)
NC 1 Ruševica - Gornja Žrvnica 3300
NC 2 Ponor - Mlinci 400
NC 3 Ruševica - Krivaja 1400
NC 4 Ruševica - Grdići 1000
NC 5 Gojkovac - Glinice 3000
NC 6 Begovo brdo 1400
NC 7 Batnoga 1500
NC 8 Radovica 1400
NC 9 Delić Poljana 700
NC 10 Tatar Varoš - Snos 1200
NC 11 Tatar Varoš - Višnjići 1600
NC 12 Gnojnice (križ) - Donje Gnojnice
(Korana) 2300
NC 13 Komesarac (mljekara) - Srednje selo 800
NC 14 Kruškovača - Valentići 600
NC 15 Komesarac - Johovica 500
NC 16 Bogovolja - Komesarac 7300
NC 17 Podcetin - Živčići 700
NC 18 Podcetin - Barać 500
NC 19 Kestenje 1900
NC 20 Bilo - Kapljuv (Barići) 1000
NC 21 Bilo - Kapljuv (Mrgani) 2400
NC 22 Cetinski Varoš - Sadikovac - Komesarac 1100
NC 23 Cetinski Varoš – Sadikovac (Capani) 1200
NC 24 Brinjska ulica -Glavica 500
NC 25 Cetingrad - Plitvička ul. + put Strmačka 1150
NC 26 Cetingrad - ul Matije Polića (groblje) 800
NC 27 Cetingrad - Brinjska ul. (Pavlinovići) 1300
NC 28 Šiljkovača - granica BIH (Mušići) 1600
NC 29 Šiljkovača - Đurin Potok 7300
NC 30 Grabarska - Lesari 400
NC 31 Grabarska - precrpna stanica - Cvitkovići 1300
NC 32 Pašin Potok - Lesari - Grdići 1000
NC 33 Pašin Potok (mljekara) - Samardžija brdo 700
NC 34 Pašin Potok - Gornji Pašin Potok 1000
NC 35 Pašin Potok - Mulci 400
NC 36 Pašin Potok (Magdići) - vodosprema 300
NC 37 Maljevac - Buhača (Rekići) 900
NC 38 Maljevac - pravoslavno groblje 2000
NC 39 Maljevac - Maljevačko Selište 2700
NC 40 Polojski Varoš 1400
NC 41 Strmačka 2300
UKUPNO METARA: 64.250
Strateški razvojni program Općine Cetingrad
51
Problem nerazvrstanih cesta su: održavanje, nasipavanje, zimsko čišćenje, odron i proširenja.
Problem asfaltiranih cesta je: proširenje, te promet vozila s prekomjernom težinom što
izazivanja pucanje i urušavanje.
6.3. Vodoopskrba
Vodoopskrbnim sustavom, područje Općine Cetingrad je pokriveno 60 %, i u tijeku je
ishođenje potrebne dokumentacije za vodoopskrbu južnog dijela Općine.
Lokalni sustav vodovoda bazira se na izvorištima Živo Vrelo (5. l/sek) Krmarevac ( 1.5 l/sek)
i od kojih se voda preko crpne stanice Grabarska odvodi do vodospreme Glavica. Vodovod
opskrbljuje naselja: Cetingrad, Podcetin, Pašin Potok, Šiljkovača, Batnoga, Grabarska , Delić
Poljana, Maljevačko Selište, Strmačka, Polojski Varoš, Begovo Brdo, Kuk, Ponor, Ruševica,
i Tatar Varoš pokriveno je 50 % priključenjem na vodovodnu mrežu.
Glavni cjevovod položen je do Cetingrada, od kojeg se granaju priključni vodovodi s cijevima
promjera Ø 60, 90 ,110 i 160. U ostalim naseljima domaćinstva imaju vlastite cisterne
(bunare).
Na području Općine postoje četiri vodospreme vodovodnog sustava: Glavica, kapaciteta 100
m³ i Polojski Varoš, kapaciteta 300 m³, Pašin potok 150 m³, Tatar Varoš 150 m³,
Hidrantska mreža postoji u Cetingradu, Podcetinu, Pašin Potoku, Maljevcu, Tatar Varoši,
Batnogi i Strmački. Na području Općine Cetingrad ne postoji sustav odvodnje otpadnih voda.
6.4. Elektroopskrba
Energetska učinkovitost je veliki poticaj i ukupnom gospodarstvu. Podizanjem svijesti
stanovništva o važnosti ove teme otvara se prostor za nova radna mjesta u rekonstrukciji
objekata s ciljem podizanja energetske učinkovitosti
Područjem Općine prolazi 35 kV dalekovod TS Slunj – TS Vojnić.
Općina Cetingrad opskrbljuje se električnom energijom preko trafostanice TS 35/10 kV Slunj,
koja je van granica Općine. Distribucija električne energije vrši se preko 10(20)kV
dalekovoda na čeličnim nosačima. Niskonaponska mreža razvedena je u svim naseljima.
6.5. Pošta i komunikacije
Na području Općine Cetingrad djeluje jedna poštanska jedinica u Cetingradu.
U proteklom periodu Općina Cetingrad je u potpunosti pokrivena osnovnim uslugama
telefonske mreže.
Strateški razvojni program Općine Cetingrad
52
6.6. SWOT analiza infrastruktura
SNAGE SLABOSTI
➢ Donekle dobra prometna povezanost
➢ Donekle zadovoljavajuće rješenje
vodoopskrbe, elektro-opskrbe i PTT
➢ Nedefinirano i neriješeno pitanje
prometne infrastrukture Općine i
nerazvrstanih cesta
➢ Nepostojanje infrastrukture za
razvojne projekte
MOGUĆNOSTI PRIJETNJE
➢ Poticanje korištenja alternativnih
izvora energije
➢ Kvalitetnije održavanje prometnica i
rješenje parkirnog prostora
➢ Veće korištenje sredstava EU fondova
➢ Program razvoja infrastrukture
➢ Neodgovarajuća izgrađenost i
održavanje prometnica
➢ Nepoštivanje standarda održivog
razvoja i ekologije
Izvor: obrada autora, 2018
Strateški razvojni program Općine Cetingrad
53
7. KOMUNALNA DJELATNOST
Pod komunalnim gospodarstvom razumijeva se obavljanje komunalnih djelatnosti, naročito
pružanje komunalnih usluga od interesa za fizičke i pravne osobe, te financiranje građenja i
održavanje objekata i uređenja komunalne infrastrukture kao cjelovitog sustava na području
jedinica lokalne samouprave.
Obavljanje komunalnih djelatnosti najčešće uključuje slijedeće vrste poslova:
• Izgradnja novih i rekonstrukcija postojećih dijelova kanalizacijskog sustava
• Prikupljanje i deponiranje komunalnog otpada
• Održavanje okoliša
• Održavanje nerazvrstanih cesta
• Vodoospkrba
• Održavanje javne rasvjete
• Održavanje javnih površina
Komunalna društva, osobito u sklopu jedinica lokalne samouprave imaju nezamjenjivu
zadaću u osiguranju životnih uvjeta svih građana, osobito kroz povećanje učinkovitosti
komunalnog gospodarstva koje je jedan od preduvjeta za povećanje učinkovitosti ukupnog
gospodarstva.
7.1. Odvodnja i pročišćavanje otpadnih voda
Djelatnost odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda te crpljenje, odvoz i zbrinjavanje otpadnih
voda i mulja je komunalna djelatnost, od posebnog društvenog interesa, koju obavlja nadležno
komunalno poduzeće. Nadležno komunalno poduzeće dužno je trajno i kvalitetno obavljati
navedene komunalne djelatnosti, osigurati održavanje komunalnih objekata i uređaja u stanju
funkcionalne sposobnosti. Na području Općine Cetingrad ne postoji sustav odvodnje otpadnih
voda. Sve otpadne vode treba prije ispuštanja u recipijent tretirati tako da se uklone sve štetne
posljedice za okolinu, prirodu i recipijent.
7.2. Program gospodarenja čvrstim otpadom
Prostornim programom Karlovačke županije predviđeno je da Općina Cetingrad za trajno
odlaganje komunalnog otpada koristi slunjsko odlagalište, a u slučaju više sile, kao što je
elementarna nepogoda ili ratna opasnost, aktiviralo bi se rezervno odlagalište na području
Općine Cetingrad koje bi bilo privremenog karaktera. Program gospodarenja otpadom Općine
Cetingrad donosi Općinsko vijeće za razdoblje od šest godina, a njegove izmjene i dopune po
potrebi. Program gospodarenja otpadom JLS, objavljuje se na internetskim stranicama Općine
i u Službenom glasniku Karlovačke županije. Prikupljanje i odvoz otpada obavlja vlastiti
komunalni pogon Općine Cetingrad. Općina Cetingrad ima organiziran odvoz i prikupljanje
miješanog komunalnog otpada jednom tjedno te raspolaže s ukupno 43 kontejnera za
prikupljanje miješanog komunalnog otpada zapremnine 5 m³. Na području Općine nema
organiziranog odvoza glomaznog otpada niti izvođenog prikupljanja posebnih kategorija
otpada kako ne postoje podaci o količinama odvojeno prikupljenih kategorija kao što su papir,
plastika, staklo i metali. Organiziranim sakupljanjem otpada na području Općine Cetingrad
obuhvaćena su sva naselja. Prema podacima iz objavljene Odluke o načinu pružanja javne
usluge prikupljanja miješanog komunalnog i biorazgradivog komunalnog otpada na području
Općine Cetingrad navodi se kako će se zeleni otoci nalaziti na slijedećim lokacijama:
Strateški razvojni program Općine Cetingrad
54
Maljevac, Tatar Varoš, Kruškovača i Cetingrad. Općina Cetingrad je pokrenula dostavu
ponuda kojim bi se problem komunalnog otpada riješio putem koncesije na period od 5 god.
Također, Općina Cetingrad će u budućem Prostornom planu predvidjeti lokaciju reciklažnog
dvorišta.
7.3. Zrak i buka
Pojam buke reguliran je Zakonom o zaštiti od buke (NN RH 20/03) u smislu buke
štetne po zdravlje. To je svaki zvuk koji prekoračuje najviše dopuštene razine utvrđene
provedbenim propisom s obzirom na vrijeme i mjesto nastanka u sredini u kojoj ljudi rade i
borave. Zakon određuje mjere zaštite od buke radi sprječavanja ili smanjivanja buke u cilju
otklanjanja opasnosti za zdravlje ljudi, ali ne regulira utjecaj buke na neke sastavnice okoliša
(npr. životinjski svijet, kulturnu baštinu i sl.), premda se provedbeni propisi donose uz
prethodno mišljenje ministra nadležnog za zaštitu okoliša i prostorno uređenje.
Zaštitu od buke dužni su provoditi i osigurati njezino provođenje tijela državne
uprave, jedinice regionalne samouprave, jedinice lokalne samouprave te pravne i fizičke
osobe i građani i to danonoćno.
7.4. Javne površine , groblja
Javna površina je svaka površina javne namjene čije je korištenje namijenjeno svima i pod
jednakim uvjetima (javne zelene površine, pješačke staze, pješačke zone, otvoreni odvodni
kanali, trgovi, parkovi, dječja igrališta i javne prometne površine te dijelovi javnih cesta koje
prolaze kroz naselje, kad se ti dijelovi ne održavaju kao javne ceste prema posebnom zakonu).
Javna površina smatra se zasebnim objektom štićenja, sukladno podzakonskom propisu koji
uređuje područje provedbe tehničke zaštite.
Javne i društvene građevine namijenjene su za:
- upravu i pravosuđe,
- odgoj i obrazovanje,
- zdravstvo i socijalnu skrb,
- kulturne i društvene organizacije,
- javne i prateće sadržaje (banka, pošta i sl.),
- šport i rekreaciju,
- vjerske sadržaje.
Na površinama groblja mogu se graditi, pored prostora za ukapanje umrlih, prateće građevine
koje služe osnovnoj funkciji groblja (oproštajni, prateći i pogonski dio, prometne površine,
parkirališta i ostale usluge). Uređenje svih groblja, gradnja pratećih građevina, te oblikovanje
opreme što se na groblju postavlja, mora biti primjereno oblikovanju, uređenosti i tradiciji
takvih prostora.
7.5 Minirana i minsku sumnjiva područja
Područje Općine Cetingrad zbog blizine granice sa susjednom Bosnom i Hercegovinom bilo
je zahvaćeno ratnim djelovanjima u vrijeme obrambenog domovinskog rata te je bila vrlo
važna karika u obrani Grada Karlovca. Zbog tih razloga na tom području posijan je određen
Strateški razvojni program Općine Cetingrad
55
broj minsko-eksplozivnih sredstava, te je vrlo bitno ukazati na problem miniranosti tog
područja, kako bi bez obzira na problem mina socijalni, te turističko-privredni život dosegli
prijeratnu razinu. Prema podacima koje posjeduje HCR,iz 2017. god. ukupno sumnjivo
minirani prostor u općini Cetingrad širi se na otprilike 1.793.902 m2 i označen je sa 197
oznaka (tabli)i računa se da postoji otprilike 42 minskih zapisnika prema kojima je posijano
otprilike 850 mina. Minski sumnjivi prostor i mine su pretežno raspoređene uz granicu sa
Bosnom i Hercegovinom u istočnom i jugoistočnom dijelu Općine. HCR svojim općim
izvidima, tehničkim izvidima ili izvidima s kojima se predlaže razminiranje određenog
područja, svake godine programski reducira područja sumnjivog prostora u općini Cetingrad.
Tako je prema Županijskom programu za 2003.godinu određena redukcija od oko 400.000 m2
minski sumnjivog prostora u općini Cetingrad. Do sada je u općini Cetingrad razminirano oko
25.000 m2. Ta površina se odnosi na područje oko Carević Sela. Sljedećih godina HCR će
nastojati reducirati što veći sumnjivi prostor u Općini Cetingrad kako bi se što prije
uspostavilo zadovoljavajuće okružje za veći razvoj turizma, stočarstva, ribolova, industrije,
odnosno svih potencijalnih resursa koje nudi ova Karlovačka Općina.
7.6. SWOT analiza komunalne djelatnosti
SNAGE SLABOSTI
➢ Donekle riješeno prikupljanje i
zbrinjavanje otpada
➢ Donekle dobro organizirana komunalna
djelatnost
➢ Neriješeno pitanje odvodnje
pročišćavanja otpadnih voda
➢ Nepostojanje dvorišta za recikliranje
otpada
➢ Sportski objekti i dječja igrališta
➢ Uređenje površina
MOGUĆNOSTI PRIJETNJE
➢ Razvoj kanalizacijskog sustava
➢ Izgradnja dvorišta za recikliranje
otpada
➢ Izgradnja i održavanje sportskih
objekata i dječjih igrališta
➢ Veće korištenje sredstava EU fondova
➢ Sustav gospodarenja otpadom
➢ Plan uređenja površina
➢ Neosviještenost stanovništva za
ekologiju
➢ Divlja odlagališta
Izvor: obrada autora, 2018.
Strateški razvojni program Općine Cetingrad
56
8. DRUŠTVENE DJELATNOSTI
Kada se govori o društvenim djelatnostima, mora se naglasiti da su one usko povezane uz
razvoj ove mlade Općine i njezine građane. U ovom se djelu daje prikaz društvenih djelatnosti
koje Općina kroz svoju infrastrukturu i širu zajednicu nudi građanima.
Sustav društvenih djelatnosti uključuje slijedeće poslove, odnosno aktivnosti:
• poslove koji obuhvaćaju zaštitu na radu, zaštitu od požara, zaštitu i spašavanje,
• poslove predlaganja programa javnih potreba Općine u području društvenih
djelatnosti,
• osiguravanje financijskih i materijalnih uvjeta za redovnu i programsku djelatnost
ustanova u vlasništvu
• praćenje rada poslovanja Općinskih ustanova predškolskog odgoja i ustanova
obrazovanja i kulture,
• vođenje postupka stipendiranja studenata,
• vođenje postupka dodjeljivanja sredstava sukladno Odluci o socijalnoj skrbi
• poslove na unapređenju rada s udrugama građana i promicanju sudjelovanja građana u
odlučivanju, te razvoju civilnog društva, političkih stranaka, vjerskih zajednica,
nacionalnih manjina, sindikata, braniteljskih, antifašističkih te drugih udruga koje su
od interesa za Općina.
Sustav društvenih djelatnosti zahtijeva zajedništvo udruga i zadruga, podsustava zdravstvene
zaštite i socijalne skrbi, obrazovanja te objekte i institucije koje promiču kulturni i sportski
život stanovnika. Prema tome, veći dio djelatnosti i usluga nisu direktno pod kompetencijom
Općine, stoga je prikaz tako koncipiran.
Unutar sustava društvenih djelatnosti, podsustav obrazovanja ima vrlo važnu ulogu. Kod
kvalitete obrazovanja mladih ljudi, ali i kod njihovog zadržavanja u vlastitom kraju, kao
presudni preduvjet se javlja visoko razvijena obrazovna infrastruktura. Kao i kod
obrazovanja, i kod podsustava zdravstvene zaštite i socijalne skrbi važno je promotriti potrebu
stanovništva za institucijama i razvijenoj infrastrukturnoj mreži, nužnost njihove izgradnje,
adaptacije ili prenamjene, te „gravitaciju“ stanovnika Općine prema drugim jedinicama
lokalne samouprave radi zadovoljenja potreba za zdravstvenom zaštitom. Društvene
djelatnosti moraju pronaći više poveznica s gospodarskim potencijalom. Takav pristup je
potreban u većoj mjeri kako bi se stvorila cjelovita slika područja preko programa razvoja i
time omogućio razvoj novih ideja koje bi ostvarile dugoročni gospodarski prosperitet.
8.1. Obrazovanje
Osnovna škola:
OŠ Cetingrad je izgrađena 1965. godine i u njoj se od 1967. do 1991. godine odvijao rad u
dvije smjene.
U svom sastavu ima 8 područnih škola od kojih je do 1991. godine radilo ukupno 6.
1. PŠ Kruškovača – osmorazredna
2. PŠ Sadikovac – četverorazredna
Strateški razvojni program Općine Cetingrad
57
3. PŠ Batnoga – četverorazredna
4. PŠ Tatar Varoš – četverorazredna
5. PŠ Gnojnice – četverorazredna
6. PŠ Maljevac – četverorazredna
Područne škole Ruševica i Gojkovac su prije 1991. godine prestale s radom zbog smanjenja
broja djece. Zbog Domovinskog rata i progona stanovništva s čitave Općine Cetingrad škola
je imala prekid rada od 2. listopada 1991. do 1. listopada 1996. godine.
8.2. Zdravstvo
Podaci o zdravstvenoj zaštiti u Hrvatskoj u skladu su s preporukama i definicijama Svjetske
zdravstvene organizacije. Zakonom o zdravstvenoj zaštiti omogućeno je otvaranje privatne
prakse i osnivanje privatnih ustanova. U tijeku 1994. završena je preobrazba zdravstvenih
ustanova i njihovo organizacijsko prilagođavanje tom zakonu, što je imalo za posljedicu
prestanak rada medicinskih centara i njihovu preobrazbu u ustanove primarne i bolničke
zdravstvene zaštite te zavode za javno zdravstvo. 1997. počinje proces zakupljivanja dijelova
zdravstvenih ustanova primarne zdravstvene zaštite (domova zdravlja i ljekarni) u vlasništvu
županija i Općina. U 2003. počeo je proces spajanja domova zdravlja i osnivanja županijskih
domova i domova zdravlja Općina te se od te godine broj domova zdravlja smanjio.
Dom zdravlja Slunj je samostalna zdravstvena ustanova registrirana kod Trgovačkog suda u
Karlovcu za pružanje usluga primarne zdravstvene zaštite i specijalističko – konzilijarne
zdravstvene zaštite – radiologije s mamografijom i ultrazvučnom dijagnostikom
osiguranicima s područja Grada Slunja, Općine Cetingrad i Općine Rakovica.
Ustanova posluje na tri lokacije, u matičnom objektu u sjedištu Ustanove u Slunju, Plitvička
18 a, te u samostalnim objektima ambulante Cetingrad u Cetingradu., u kojem postoji i
ordinacija dentalne medicine.
8.3. Socijalna skrb
Sustav socijalne skrbi definiran je Zakonom o socijalnoj skrbi kao temeljni zakon kojim se
uređuje način obavljanja i financiranja djelatnosti socijalne skrbi, korisnici prava, postupak
za ostvarivanje tih prava, te druga pitanja od značenja za obavljanje ove djelatnosti. Socijalna
skrb je djelatnost kojom se osigurava i ostvaruje pomoć za podmirenje osnovnih životnih
potreba socijalno ugroženih, nemoćnih i drugih osoba. Pritom je riječ o potrebama koje ove
osobe, zbog nepovoljnih osobnih, gospodarskih, socijalnih i drugih razloga, ne mogu
zadovoljiti same, niti uz pomoć članova obitelji. Radi sprečavanja, ublažavanja i otklanjanja
uzroka i stanja socijalne ugroženosti socijalnom skrbi pruža se potpora obitelji, posebice djeci
i drugim osobama koje ne mogu brinuti same o sebi.
Općenito govoreći, ranjive skupine, odnosno skupine s povećanim rizikom siromaštva i
socijalne isključenosti, su one s niskim primanjima (nezaposleni, starije osobe bez mirovine,
određene kategorije umirovljenika, jedno roditeljske obitelji), ranjive etničke manjine (Romi),
osobe s invaliditetom i dr. Sredstva za financiranje djelatnosti socijalne skrbi osiguravaju se
pretežno iz državnog proračuna, i to oko 96 %, dok se ostalih 4 % osigurava iz prihoda za
posebne namjene.
Strateški razvojni program Općine Cetingrad
58
Socijalna skrb Općine:
Centar za socijalnu skrb Slunj je javna ustanova osnovana rješenjem Ministarstva socijalne
politike i mladih, sukladno članku 117. stavka 2. Zakona o socijalnoj skrbi. Centar za
socijalnu skrb Slunj nadležan je za područje Grada Slunja i Općine Cetingrad i Rakovica. To
područje obuhvaća površinu od 803 km2 i 11 465 stanovnika. U Centru je zaposleno 9
djelatnika, od čega 5 stručnih djelatnika koji stoje na raspolaganju korisnicima u pružanju
svih oblika pomoći.
Socijalni program Općine Cetingrad:
Socijalni kriteriji:
- osobe bez novčanih i materijalnih primitaka
- korisnici pomoći pri Centru za socijalnu skrb
- drugi kriteriji utvrđeni pojedinim oblicima pomoć
Oblici pomoći socijalnog programa Općine Cetingrad za 2017.godinu
• Novčana naknada za opremu novorođenog djeteta
• Subvencija prijevoza učenika Srednjih škola
• Jednokratna novčana pomoć
• Pomoć u financiranju komunalnih usluga
• Pomoć u sufinanciranju troškova nabavke ogrijeva
• Sufinanciranje programa Crvenog križa Slunj
8.4. Sport
Od sportskih aktivnosti u općini Cetingradu djeluje nogometni klub Cetingrad osnovan 1994
godine. Općina Cetingrad je pokrenula izradu dokumentacije o rekonstrukciji i uređenje
infrastrukture na stadionu, opremanje zgrade NK Cetingrad uz dogradnju kotlovnice,
postavljanje rasvjete na igralištu, te dogradnju montažnih tribina. Projekt je kandidirana na
mjeru 7.4.1 EU fondova.
8.5. Udruge građana
Udruga Cetin 1527. je osnovana s ciljem njegovanja i promicanja kulturnih, etnoloških,
ekoloških, arheoloških, prosvjetnih i gospodarskih interesa i ciljeva cetingradskog kraja, te
zaštite, očuvanja i revitalizacije povijesnih spomenika – ruševina staroga grada Cetina.
Lovačko društvo Kuna iz Cetingrada osnovano je 1996. godine. Sve odluke donosi Izvršni
odbor koji odgovara Skupštini. Društvo broji sedamdesetak članova i pokriva skoro cijelu
općinu Cetingrad (cca. 140 km²). Lovište LD Kuna graniči s Bosnom i Hercegovinom, a
prirodne su granice rijeke Korana i Glina. Nakon Domovinskog rata fond divljači je
obnovljen. Cetingradski lovci najčešće love srneću i crnu divljač, a na lovištu obitavaju i
šljuke.
Lovački dom se nalazi u Radovici, a osim toga lovište je opremljeno s pet lovačkih
nadstrešnica u Batnogi, Kruškovači, Lepušnjaku, Paležu i Radovici. Lovni turizam postaje
dijelom ponude Općine, gdje sve više lovaca dolazi iz Italije i Austrije.
Strateški razvojni program Općine Cetingrad
59
Kulturno-umjetničko društvo Cetingradska tamburica osnovano je krajem 2000. godine
te s ponosom prenosi i predstavlja tradicije, običaje i folklor cetingradskog kraja. Za okolicu
Cetingrada karakteristični su pjevani dvostihovi, višeglasni napjevi i glazba za kola (Sremica,
Milica, Povezano i Kukunješće) uz pratnju tamburica samica (Kozarica) kakve se izrađuju u
selu Batnogi.
Planinarsko društvo Crvene stijene osnovano je u proljeće 2009. godine na inicijativu
nekolicine planinarskih entuzijasta i zaljubljenika u prirodu iz naselja Gnojnice. Uz pomoć
karlovačkih planinara cetingradski su planinari trasirali i markirali planinarsku stazu pod
nazivom „Koranski planinarski put“ koja počinje kod škole u naselju Gnojnice te vodi kroz
živopisnu prirodu doline rijeke Korane.
Dobrovoljno vatrogasno društvo Cetingrad osnovano je u siječnju 2004. godine u skladu
sa stoljetnom tradicijom dobrovoljnog vatrogastva u Hrvata. Društvo ima tridesetak članova
te je njihov zadatak spašavanje ljudi i imovine od požara i drugih nesreća. Od opreme društvo
posjeduje cisternu, kombi vozilo za prijevoz vatrogasne skupine te ostalu potrebnu opremu za
vatrogasne intervencije. Općina Cetingrad ishodila je projektnu dokumentaciju za
rekonstrukciju zgrade DVD-a sa dogradnjom za smještaj vozila. Projekt je kandidiran za EU
fondove za mjeru 7.4.1 te su odobrena sredstva za radove koji bi trebali započeti 2019. god.
8.6. SWOT analiza društvene djelatnosti
Izvor: obrada autora, 2018.
SNAGE SLABOSTI
➢ Donekle dobar sustav predškolskog i
osnovnoškolskog obrazovanja
➢ Donekle zadovoljavajuća primarna
zdravstvena zaštita
➢ Bogata povijest prostora
➢ Tradicionalni osjećaj identiteta
➢ Razvijena sportska aktivnost
➢ Neriješena skrb za starije i nemoćne osobe
➢ Nedovoljna valorizacija kulturnih i
tradicionalnih vrijednosti
➢ Nedovoljno razvijen “društveni život”
(knjižnica, likovna kolonija, kulturni
događaji)
MOGUĆNOSTI PRIJETNJE
➢ Organizirani pristup valorizaciji bogate
povijesti prostora te kulturnih i tradicijskih
vrijednosti (turistička ponuda)
➢ Ulaganje u obrazovanje (ukupno) i jači
poticaj
➢ Podizanje kvalitete zdravstvenih usluga
➢ Izgradnju sadržaja za turističku ponudu i
građanstvo ( sportska dvorana, igrališta i
sl.)
➢ Dječji vrtić
➢ Neodgovarajuća i nesustavna valorizacija
kulturnih i tradicijskih vrijednosti (moguća
devastacija)
➢ Dugoročna strategija razvoja društvenih
djelatnosti (ne postoji)
➢ Nedostatno financiranje (brdsko planinsko
područje)
Strateški razvojni program Općine Cetingrad
60
9. GOSPODARSTVO
U sljedećem poglavlju prikazana je osnovna analiza gospodarstva i općenito ekonomije na
području Strateškog razvojni program Općine Cetingrad.
Razvoj gospodarstva Općine određen je prirodnim predispozicijama poput geografskog položaja,
prirodnih resursa i klime, dok je, s druge strane, određen tržišnim uvjetima, tehničko-tehnološkim
napretkom i razinom razvoja infrastrukture.
9.1. Ključni gospodarski sektori ( poljoprivreda, šumarstvo, turizam )
Polazište za bilo koje ozbiljnije razmatranje područja su osnovne prirodne vrijednosti i
održivo korištenje istih kao dobra osnova za razvoj, a na područjima posebne državne skrbi, u
koje spada i Općina Cetingrad su:
- poljoprivredni potencijali,
- šume,
- vode,
- mineralne sirovine,
- turistički potencijali
Glavne gospodarske grane na području Općine su poljoprivreda te malo i srednje
poduzetništvo. Razvijena je obrada drva, prijevozničke usluge, trgovina i ugostiteljstvo, a kraj
je nadaleko poznat po proizvodnji mlijeka i sira visoke kakvoće , te uzgoju konja, ovaca i
krava.
9.1.1. Poljoprivreda
POLJODJELSTVO je po važnosti prva gospodarska grana Općine. Osnovni pravci i ciljevi
razvoja poljodjelstva morali bi se temeljiti na:
• Optimalnom vrednovanju svih uvjeta za razvoj poljodjelstva,
• Na proizvodnji onih proizvoda za koje već i sada postoji izražena potražnja u okolnom
prostoru i široj regiji
Kao najvažniji poljodjelski proizvodi bit će, zbog blizine navedenih gradova, povrtlarske
kulture. Danas se povrtlarski proizvodi, iako postoji mogućnost prodaje, još uvijek proizvode
uglavnom za osobne potrebe. Jedna od prednosti poljodjelske proizvodnje mogla bi biti i
“zdrava hrana” s posebnom ponudom u ugostiteljstvu, za što postoje uvjeti, a za sada takve
ponude nema ili je nedovoljna. Sve ove mjere za pokretanje i poticanje poljodjelske
proizvodnje najvećim bi se dijelom oslanjale na obiteljska gospodarstva koja ne bi trebala
postati monokulturna. Potrebno je urediti postojeće i izgraditi mrežu novih poljskih putova za
korištenje mehanizacije (traktora i sl.). Obrađene poljodjelske površine potrebno je po
mogućnosti spajati i zamjenom određenih površina stvarati veće posjede radi lakše obrade i
boljih rezultata. Poljoprivredne površine dvojako su razvrstane i to kao: poljoprivredne
površine na osobito vrijednom tlu u širim predjelima naselja koje se koriste za intenzivnu
Strateški razvojni program Općine Cetingrad
61
poljoprivredu i poljoprivredne i šumske površine preostalog dijela Općine – vrijedno
poljoprivredno tlo, ostala obradiva tla i ostalo poljoprivredno tlo – pretežito krajolici koji
tvore svojstven mozaik šumskih i poljoprivrednih površina. Glavna gospodarska djelatnost je
proizvodnja i prodaja poljoprivrednih proizvoda te proizvodnja mlijeka, sira i uzgoj stoke.
''Na području Općine Cetingrad ima 6112 ha oranica (46 %), 187 ha voćnjaka (1.40 %), 918
ha livada (6.90 %) vinograda 12 ha (0.1 %), 1250 ha pašnjaka (9.40 %), te šuma 4.820 ha
(36.20 %) tj. ukupno 13.299 ha. Najveći dio poljodjelskog zemljišta je u privatnom
vlasništvu, a dijelom neobrađeno i zapušteno. Sve je prisutnije napuštanje sela i agrara, te
orijentacija prema neagriranim djelatnostima. Voćarstvo na području Općine Cetingrad
dobiva sve više na značaju. Na području Općine postoje 194 poljoprivrednih gospodarstava
koja se u većoj ili manjoj mjeri bave proizvodnjom poljoprivrednih proizvoda i uzgoja stoke.
9.1.2.Voćarstvo
Voćarstvo na području Općine Cetingrad dobiva sve više na značaju. Na području Općine
Cetingrad nalazi se plantažni voćnjak jabuke i trešnje na površini cca 50 ha, poduzeća
AGROCETIN, te su prisutni i ostali plantažni voćnjaci šljive (čačanke), koštunjičavog voća
(borovnice, maline, kupine) u vlasništvu OPG-ova.
Tablica 6: Površina korištenoga poljoprivrednog zemljišta privatnih kućanstava u
Općini Cetingrad
Naziv naselja
ORANICA LIVADA KRŠKI PAŠNJAK VOĆNE VRSTE UKUPNO
Broj ARKOD parcela
Površina ARKOD parcela
(ha)
Broj ARKOD parcela
Površina
ARKOD parcela
(ha)
Broj ARKO
D parcel
a
Površina ARKOD parcela
(ha)
Broj ARKOD parcela
Površina ARKOD parcela
(ha)
Broj ARKOD parcela
Ukupna površina ARKOD parcela
(ha)
Cetingrad 101 80.49 39 23.41 6 12.28 3 0.29 149 116.47
Batnoga 72 52.59 23.40 10.40 5 4.61 2 0.27 102 67.88
Begovo Brdo 5 14.14 1 0.96 2 2.28 - - 8 17.98
Bilo 65 7.79 - - - - - - 5 7.79
Bogovolja 37 54.59 13 13.44 7 29.97 3 0.98 62 98.90
Buhača 31 48.81 8 4.56 - - - - 39 53.37
Certinski Varoš 16 15.42 2 0.81 4 3.68 3 1.17 25 21.08
Delić Poljana 2 1.26 2 1.13 1 0.49 - - 5 2.88
Donja Žrvnica 10 39.27 2 6.77 8 18.27 - - 20 64.31
Donje Gnojnice 9 270 2 0.42 1 0.32 12 3.44
Đurin Potok 4 2.08 4 2.84 - - - - 8 4.91
Glinice 16 17.66 36 29.32 7 10.05 20 21.97 79 78.99
Gnojnice 2 2.51 4 6.14 - - - - 6 8.65
Gojkovac 11 15.35 20 44.22 2 42.61 1 0.25 34 102.42
Gornja Žrvnica 18 99.53 2 1.78 1 0.31 - - 21 101.62
Gorne Gnojnice 6 4.15 - - 1 0.24 3 0.47 10 4.85
Grabarska 64 56.78 30 12.07 10 13.35 6 0.69 110 82.89
Kapljuv 5 17.34 - - - - - - 5 17.34
Kestenje 3 5.00 1 1.66 1 1.59 4 1.76 9 10.01
Komesarac 20 17.30 10 10.17 2 0.66 3 1.43 35 25.97
Kruškovača 7 6.05 3 1.71 1 0.64 1 0.21 12 8.60
Kuk 10 18.99 2 4.17 1 10.08 2 3.85 15 36.99
Luke 12 10.18 4 2.39 - - 1 0.30 17 12.88
Maljevac 45 87.11 22 24.55 1 3.67 4 9.67 72 125
Maljevačko Selište
16 22.67 2 0.70 - - 4 9.14 22 32.52
Strateški razvojni program Općine Cetingrad
62
Izvor: ARKOD 31.12.2017
9.1.3. Šumarstvo
Više od polovice površine Karlovačke županije pokrivaju šume i šumska zemljišta. Većina
šuma je u državnom vlasništvu i njima gospodari JP „Hrvatske šume“ d. o. o. Zagreb, koje na
području Karlovačke županije gospodari površinom od 179.000 ha, što je 8,9 % od površine
državnih šuma u RH, s prosječnim godišnjim etatom od 550.000 m3 drvne mase, što je 9,5 %
od etata državnih šuma u RH. Privatne šume prostiru se na površini od 51.000 ha, što je 8,8 %
od površine privatnih šuma u RH. Godišnje se u ovim šumama iskoristi oko 50.000 m drvne
mase.
Ukupno se na području Karlovačke županije godišnje iskoristi oko 600.000 m³ drvne mase,
što je 8,8% drvne mase u RH. U strukturi drvne mase prema vrstama drveta prevladavaju
tvrde listače (bukva, hrast, grab...), a prema drvnim sortimentima 55 % drvne mase je za
preradu u pilanama, a ostatak od 45 % je za ogrjev i kemijsku preradu..
Šumarija Cetingrad gospodari šumama na površini od 5 410,52 ha. Najveću zastupljenost čini
obična bukva, zatim hrast kitnjak, obični grab. pojavljuju se i pitomi kesten hrast cer, gorski
javor, divlja trešnja, imamo nešto kultura obične smreke, sa primjesama običnog i crnog
bora, europskog ariša, američkog borovca.
Godišnja proizvodnja se vrti 20-tak tisuća m³. Postoji u Slunju manja pilana koja kupuje dio
proizvoda.
9.1.4. Turizam
Skupine turista koje pokreću motivi i potrebe da na putovanju dublje upoznaju ljude, njihovu
tradiciju, kulturu, spomeničku baštinu i druga mjesta od interesa, sinonim su za pojam
kulturnog turizma. Bez obzira na koji način se promatra turizam, kulturna baština se uvijek
pojavljuje kao jedan od glavnih elemenata turističkog proizvoda i temelja turističke ponude. S
obzirom da je turizam oduvijek privlačio posjetitelje, a turisti su oduvijek bili zainteresirani za
stjecanje uvida u materijalne i nematerijalne (norme, vrijednosti, ideologije) oblike kulture,
kulturni turizam sve više postaje značajniji kriterij ocjene kvalitete i stupnja razvijenosti
turističke ponude određenog područja (destinacije).
Trenutačnu turističku ponudu treba promijeniti, uskladiti s novim izazovima i obogatiti te
osvježiti s različitim autentičnim, tradicijskim, kulturnim i ambijentalnim elementima koji su
tipični za Općinu i njezinu okolicu. Općina Cetingrad i zainteresirano stanovništvo trebalo bi
Pašin Potok 105 90.04 25 13.85 14 4.99 2 0.33 146 109.20
Podcetin 8 5.78 5 3.82 1 5.02 4 0.45 18 15.07
Polojski Varoš 59 86.71 11 5.15 11 19.14 8 9.20 89 110.20
Ponor 39 34.89 30 25.50 19 44.84 10 3.34 99 109.20
Ruševica 34 48.35 37 32.37 9 26.73 17 22.89 97 130.74
Sadikovac 5 5.38 - - - - 2 1.07 7 6.45
Srednej Selo 3 2.18 1 2.10 1 3.43 - - 5 7.71
Strmačka 27 20.61 20 11.56 2 1.18 1 0.70 52 34.28
Šiljkovača 33 20.68 13 7.45 15 22.90 2 0.72 63 51.76
Tatar Varoš 29 26.97 17 15.80 10 17.61 5 1.71 62 28.34
Trnovi - - - - - - 1 28.34
UKUPNO 928 1308.74 380.40 321.22 148 297.94 112 90.24 1256 1740.39
Strateški razvojni program Općine Cetingrad
63
ulagati u smještajne kapacitete te sudjelovati u organizaciji i kreiranju turističke ponude
različitih oblika provođenja slobodnog vremena, dokolice i ostalih oblika rekreacije. Do
različitih oblika turizma može se doći nizom programskih mjera međusektorskog povezivanja
različitih oblika gospodarskih aktivnosti. Uz ruralni turizam, veliki potencijal na području
Općine ogledava se u lovnom turizmu te turizmu temeljenom na bogatstvu vode i zdravoj
prehrani. U cilju aktiviranja ruralnog prostora i njegove autohtonosti potrebno je povezati
turizam i poljoprivredu kroz proizvodnju zdrave hrane (voća i povrća). Ovo povezivanje treba
stvoriti specifičnu ponudu kroz koju mogu oživjeti ruralna područja i tradicijska graditeljska i
etnološka baština.
Turističke manifestacije u Općini Cetingrad
Josipovo – na blagdan Sv. Josipa u Cetingradu se svake godine održava veliki tradicionalni
stočni sajam. U tradicionalnoj povorci zaprega i jahača vlasnici pokazuju na desetke konja,
tih prelijepih plemenitih životinja. Osim konja, posjetitelji toga dana u Cetingradu mogu
pronaći sve tradicionalne alate i opremu za poljoprivredu i šumarstvo. Općina Cetingrad
pokrenula je projekt izložbe konja s ciljem popularizacije različitih pasmina konja u svrhu
razvoja turističke ponude. Ovaj tradicionalni sajam u novije vrijem bilježi veliku posjećenost i
do 15.000 posjetitelja.
Blagdan Velike Gospe – blagdan Velike Gospe, nebeske zaštitnice Cetingrada, jedan je od
najvažnijih Blagdana u Župi Cetingradskoj, na kojem se okuplja veliki broj vjernika, ne samo
sa područja Općine već i šire.
Pored ostalih vjerskih praznika u Cetingradu su još nadaleko poznati zborovi:
• 19. ožujka – na dan sv. Josipa, na taj dan se održava tradicionalni godišnji sajam te nadaleko
poznati „Sajam konja“
• 29. lipnja – na dan svetih apostola Petra i Pavla
• 15. kolovoza – na dan Uznesenja Blažene Djevice Marije na nebo, tj. blagdan Velike Gospe,
nebeske zaštitnice Cetingrada.
Na području Općine postoji ugostiteljska djelatnost, a njihovi sadržaji se nalaze u sljedećim
mjestima:
U.O Neno Brajdić, Cetingrad
U.O Ivan Bogović, Cetingrad
Restaurant Prezident- Maljevac
Restaurant Laguna, Maljevac
te OPG-ovi
- O.P.G. Radočaj - Uzgoj koza i proizvodnja kozjeg sira
- O.P.G. Obrovac - Proizvodnja mlijeka i mesa, uzgoj krava
- O.P.G. Bogović – Plantažni uzgoj šljiva
- O.P.G. Đogić- uzgoj ovaca
- O.P.G. Musić uzgoj ovaca i prodaja janjaca
Strateški razvojni program Općine Cetingrad
64
9.2 Obrtništvo
Stvaranje uvjeta za razvoj malog i srednjeg poduzetništva zahtijeva usklađenu državnu
politiku kojom se obuhvaćaju aktivnosti različitih područja – od obrazovanja i znanosti, do
jačanja potpornih institucija poduzetništva i poslovne infrastrukture te regionalnog razvoja.
Poduzetničku infrastrukturu u Hrvatskoj tvore regionalne razvojne agencije, centri za
poduzetništvo, poduzetnički inkubatori i tehnološki parkovi. Preko ovih institucija realiziraju
se programi Ministarstva poduzetništva i Ministarstva gospodarstva usmjereni na poticanje
malog i srednjeg poduzetništva. U razvijenijim jedinicama lokalne samouprave iz
proračunskih sredstava se potiče razvoj poduzetničke infrastrukture u različitim sektorima;
poljoprivredi, turizmu, zaštiti okoliša i sl.
9.3 Trgovačka društva
U Općini Cetingrad postoje obrti i druge građevinske, komunalne tvrtke
- KORDUN Slunj, trgovačka prodavaonica mješovitom robom
- Gavranović trgovina mješovitom robom
- Obrt za postavljanje grijanja
- Prijevozničko – trgovački obrt Slavo Mesić
- Obrt za prijevoz robe i putnika i pružanje usluga strojevima
- Prijevoznički obrt Valentić
9.4. Zadruge
U Općini Cetingrad djeluju sljedeće zadruge:
Braniteljska poljoprivredna zadruga Bogović
Braniteljska zadruga Slovinje
Braniteljska zadruga Cetin
Braniteljska zadruga Oluja
9.5. Poticaji za razvoj poduzetništva
Politika maloga gospodarstva u Hrvatskoj nije se mnogo mijenjala proteklih deset godina i
nije se previše razmišljalo o pravdanju instrumenata na kojima se ta politika temelji. Nije se
provodila cjelovita procjena utjecaja instrumenata politike maloga gospodarstva niti se
vrednovala učinkovitost pojedinih političkih instrumenata. Na lokalnoj i regionalnoj razini
osnovane su poduzetničke potporne institucije, a mnoge od njih sufinancirala je lokalna i
regionalna samouprava, VRH (MINPO i prethodno Ministarstvo gospodarstva, rada i
poduzetništva) te Europska unija. Te su institucije regionalne razvojne agencije, poduzetnički
centri, poduzetnički inkubatori i tehnološki parkovi. Poduzetničke potporne institucije pružaju
potporu poduzetnicima općim savjetima, izobrazbom, potporom novim poduzećima koja
uvode novu tehnologiju, pomaganjem pri ispunjavanju projektnih prijava te osiguravanjem
lokacija za industrijski razvoj s cjelovitom infrastrukturom. Razvoj maloga gospodarstva
ključan je za gospodarski razvoj regija. Ako ne budu ravnomjerno raspoređene te institucije u
županijama, postoji opasnost da se regionalne nejednakosti još više prodube.
Strateški razvojni program Općine Cetingrad
65
9.6. Poduzetničke zone
Poduzetničke zone mogu se definirati kao posebno programirana i infrastrukturno opremljena
područja određena prostornim programima jedinica lokalne samouprave namijenjena
obavljanju određenih vrsta poduzetničkih , odnosno gospodarskih aktivnosti.
Prvi korak u osnivanju poduzetničke zone je izrada studije kojom se dobiva prikaz
gospodarskog stanja i interesa poduzetnika, obrađuje prostorna smještenost gospodarskih
subjekata i prikupljaju informacije o dosad uređenim gospodarskim zonama u okruženju.
Time se utvrđuje da li je zona potrebna na tom području, te postoji li poduzetnički interes za
prostor zone
Osnivanjem i izgradnjom poduzetničkih zona postižu se višestruki ciljevi za razvoj lokalne
regije i zajednice; otvaranje novih radnih mjesta, poticanje gospodarskog razvoja na
određenom području te poticanje poduzetništva i investicije. Poduzetnička zona Batnoga
nalazi se u naselju Polojski Varoš, na površini od 11.48 ha, neposredno uz županijsku cestu
ŽC 3258 (Slunj- Batnoga – Cetingrad – Pašin Potok – gr. s BiH)
U Prostornom planu Općine Cetingrad prema kriteriju tipa aktivnosti predviđene su 2
poslovne zone:
- Poslovno prerađivačka zona
- Uslužno mješovita zona
koje spadaju u male zone, a Općina Cetingrad pokrenula je aktivnosti za rješavanje
imovinsko pravnih odnosa s ciljem uspostavljanja poduzetničkih zona kao elemente razvoja
Općine.
U Mapi razvoja Općine Cetingrad određeni su razvojni ciljevi, prioriteti i mjere razvoja.
Cilj 1 Stvaranje preduvjeta za gospodarski razvoj;
Prioritet 1. Podrška poduzetništva,
Mjera 1. Razvoj gospodarske zone Batnoga odnose se na aktivnosti za razvoj Poduzetničke
zone. Razvoj poduzetništva osnovni je preduvjet za održivi razvoj. Svrha osnivanja
gospodarske zone su osiguranje dugoročnih uvjeta za razvoj obrtništva, malog i srednjeg
poduzetništva, dugoročno smanjivanje nezaposlenosti, te otvaranje novih radnih mjesta,
poticanje suradnje u realizaciji konkretnih razvojnih projekata između poduzetnika i obrtnika
unutar zone te stimuliranje rasta i razvoja poduzetnika i obrtnika, posebice u razvijanju novih
proizvoda i primjene novih tehnologija.
Strateški razvojni program Općine Cetingrad
66
Tablica 7. Indeks razvijenosti Općine Cetingrad
Izvor: MRRFEU 2018.
Jedinica
lokalne
samouprave
(JLS)
Županija Razvojna
skupina
JLS
Indeks
razvijenosti
JLS
Vrijednosti osnovnih pokazatelja za JLS Vrijednosti standardiziranih pokazatelja za JLS
Prosječni
dohodak
po
stanovniku
Prosječni
izvorni
prihodi po
stanovniku
Prosječna
stopa
nezaposlenosti
Opće
kretanje
stanovništva
Indeks
starenja
Stupanj
obrazovanja
(VSS, 20-65)
Prosječni
dohodak
po
stanovniku
Prosječni
izvorni
prihodi po
stanovniku
Prosječna
stopa
nezaposlenosti
Opće
kretanje
stanovništva
Indeks
starenja
Stupanj
obrazovanja
(VSS, 20-65)
2014.-
2016.
2014.-
2016.
2014.-2016. 2016./2006. 2011. 2011. 2014.-
2016.
2014.-
2016.
2014.-2016. 2016./2006. 2011. 2011.
Cetingrad Karlovačka 1 87,820 19.382,95 1.125,49 0,4226 69,11 135,7 0,0594 92,23 93,62 75,04 80,36 99,91 90,52
Strateški razvojni program Općine Cetingrad
67
9.7. SWOT analiza – gospodarstva
SNAGE SLABOSTI
➢ Šumsko-gospodarska osnova
➢ Poljoprivredne površine
➢ Stanovništvo sa iskustvom i
tradicijom poljoprivredne
proizvodnje
➢ Institucionalna potpora razvoju
gospodarstva
➢ Prirodni i drugi resursi za razvoj
turizma
➢ Nerazvijena poljoprivreda
➢ Nedovoljno razvijena turistička djelatnost
➢ Usitnjenost posjeda (poljoprivreda)
➢ Nedovoljna educiranost stanovništva i poduzetnika
(cjeloživotno učenje)
➢ Otežan plasman poljoprivrednih proizvoda
➢ Nedostatak manjih prerađivačkih kapaciteta
➢ Nedovoljno razvijena trgovačka djelatnost
➢ Nerazvijene uslužne djelatnosti
MOGUĆNOSTI PRIJETNJE
➢ Mogućnost razvoja turizma i
poljoprivrede
➢ Mogućnost razvoja malog i srednjeg
poduzetništva (drvna industrija,
prerada, poljoprivreda)
➢ Povezivanje poljoprivrednika
(posebno marketing)
➢ Povezivanje turizma, poljoprivrede
(plasman proizvoda i kvaliteta)
➢ Korištenje poticaja (EU fondovi i
ostalo)
➢ Sustavni pristup edukaciji
(cjeloživotno)
➢ Privatno-javna partnerstva
➢ Poticati ambicioznije i veće razvojne
projekte
➢ Razvoj gospodarske zone
➢ Poticanje poduzetništva
➢ Gospodarska i financijska kriza (prognozira se)
➢ Zanemarivanje edukacije (cjeloživotno)
➢ Neiskorištenost poljoprivrednog zemljišta
Izvor: obrada autora, 2018.
Strateški razvojni program Općine Cetingrad
68
10. FINANCIRANJE JAVNIH POTREBA
U sljedećem poglavlju analizirane su mogućnosti financiranja razvojnih projekata. Kako bi se
razvojni projekti mogli financirati za početak se daje analiza proračuna Općine. U samoj
analizi uzete su dvije glavne stavke prihodi i rashodi kako bi se dao kompletan uvid u
trenutno financijsko stanje. Nadalje, izvršila se analiza financiranja razvoja kroz financiranje
iz EU fondova. Pri tome su dati prikazani programi predpristupnih fondova, novo programsko
razdoblje od 2014. g. do 2020. g., europski strukturni i investicijski fondovi, operativni
programi i programi razvoja za razdoblje 2014. g. – 2020. g. te programi teritorijalne
suradnje za razdoblje 2014. g. – 2020. g. Na samom kraju izvršila se analiza partnerstva
privatnog i javnog sektora.
10.1. Proračun Općine
Jedinice lokalne samouprave stječu prihode iz vlastitih izvora, od zajedničkih poreza i
dotacija iz državnog i županijskog proračuna, a sve sukladno Zakonu o financiranju jedinica
lokalne uprave i područne (regionalne) samouprave i kasnijim izmjenama i dopunama istog
zakona (NN 117/93, 69/97, 33/00, 73/00, 127/00, 59/01, 107/01, 117/01, 150/02, 147/03,
132/06, 26/07, 73/08).
Sustav prihoda općina obuhvaća vlastite prihode (izvore) kao i zajedničke prihode od kojih
dio pripada općini.
Vlastiti izvori Općine ili grada jesu:
1. prihodi od vlastite imovine, u smislu članka 68. stavka 3. točke 1., 2., 3. i 4. Zakona o
lokalnoj samoupravi i upravi,
2. općinski odnosno gradski porezi u skladu s ovim Zakonom,
3. novčane kazne i oduzeta imovinska korist za prekršaje koje sami propišu,
4. upravne pristojbe u skladu s posebnim zakonom,
5. boravišne pristojbe, u skladu s posebnim zakonom,
6. komunalne naknade doprinosi i druge naknade utvrđene posebnim zakonom,
7. naknade za uporabu javnih općinskih ili gradskih površina,
8. drugi prihodi utvrđenim posebnim zakonom. Općine ili gradovi mogu uvesti ove poreze:
1. prirez porezu na dohodak,
2. porez na potrošnju,
3. porez na kuće za odmor,
4. porez na neobrađeno obradivo poljoprivredno zemljište,
5. porez na nekorištene poduzetničke nekretnine,
6. porez na tvrtku ili naziv,
7. porez na korištenje javnih površina.
Zajednički prihodi su porez na dohodak i porez na promet nekretnina. Prihod od poreza na
dohodak i poreza na promet nekretnina dijele se između države, Općine, grada i županije, dok
se prihod od poreza na dohodak raspodjeljuje između države, Općine i grada. Zajednički
prihodi, države, županije i Općine su i prihodi od ugovorenih godišnjih naknada za koncesije,
prema Zakonu o koncesijama („Narodne novine“, br. 89/92.), i to:
Strateški razvojni program Općine Cetingrad
69
1. za crpljenje mineralnih i termalnih voda,
2. za zahvaćanje voda za javnu vodoopskrbu.
Strateški razvojni program Općine Cetingrad
70
Prihodi i rashodi Općine Cetingrad
Tablica 8. Račun prihoda i rashoda Općine Cetingrad za 2018 godinu, i projekcijama za 2019 i 2020 god.
Raz-
red
Sku-
pina
Pod-
skupina
Odje-
ljak
Osnovni
Račun PRIHODI PLAN ZA 2018.
PROJEKCIJE
2019.
PROJEKCIJE
2020.
UKUPNO 6+7+8 7.181.000,00 kn 6.263.500,00 kn 6.038.500,00 kn
6 PRIHODI POSLOVANJA 6.955.000,00 kn 6.043.500,00 kn 5.818.500,00 kn
61 PRIHODI OD POREZA 1.180.000,00 kn 1.190.000,00 kn 1.200.000,00 kn
611 Porez i prirez na dohodak 1.000.000,00 kn 1.000.000,00 kn 1.000.000,00 kn
6111 Porez i prirez na dohodak od nesamostalnog rada 1.000.000,00 kn 1.000.000,00 kn 1.000.000,00 kn
61111
Porez i prirez na dohodak od nesamostalnog rada i
drugih samostalnih djelatnosti 1.000.000,00 kn 1.000.000,00 kn 1.000.000,00 kn
613 Porez na imovinu 140.000,00 kn 140.000,00 kn 140.000,00 kn
6134 Povremeni porezi na imovinu 140.000,00 kn 140.000,00 kn 140.000,00 kn
61341 Porez na promet nekretninama 140.000,00 kn 140.000,00 kn 140.000,00 kn
614 Porezi na robu i usluge 40.000,00 kn 50.000,00 kn 60.000,00 kn
6142 Porezi na promet (potrošnju) 30.000,00 kn 35.000,00 kn 40.000,00 kn
61424 Porez na potrošnju 30.000,00 kn 35.000,00 kn 40.000,00 kn
6145 Porezi na korištenje dobara ili izvođenje aktivnosti 10.000,00 kn 15.000,00 kn 20.000,00 kn
61453 Porez na tvrtku odnosno naziv tvrtke 10.000,00 kn 15.000,00 kn 20.000,00 kn
Strateški razvojni program Općine Cetingrad
71
Raz-red
Sku-pina
Pod-skupina
Odje-ljak
Osnovni Račun
RASHODI PLAN ZA 2018. PROJEKCIJE 2019. PROJEKCIJE 2020.
UKUPNI RASHODI (3+4) JEDINSTVENI UPRAVNI ODJEL, OPĆINSKO VIJEĆE 7.181.000,00 kn 6.263.500,00 kn 6.038.500,00 kn
3 RASHODI POSLOVANJA 4.661.000,00 kn 4.228.500,00 kn 4.248.500,00 kn
31 RASHODI ZA ZAPOSLENE 1.091.000,00 kn 838.500,00 kn 838.500,00 kn
311 Plaće (bruto) 900.000,00 kn 700.000,00 kn 700.000,00 kn
3111 Plaće za redovan rad 900.000,00 kn 700.000,00 kn 700.000,00 kn
31111 Plaće za zaposlene 900.000,00 kn 700.000,00 kn 700.000,00 kn
312 Ostali rashodi za zaposlene 31.000,00 kn 23.500,00 kn 23.500,00 kn
3121 Ostali rashodi za zaposlene 31.000,00 kn 23.500,00 kn 23.500,00 kn
31212 Nagrade 3.000,00 kn 3.000,00 kn 3.000,00 kn
31213 Darovi 2.000,00 kn 2.000,00 kn 2.000,00 kn
31215 Naknade za bolest, invalidnost, smrtni slučaj 6.000,00 kn 6.000,00 kn 6.000,00 kn
31216 Regres za godišnji odmor 10.000,00 kn 6.250,00 kn 6.250,00 kn
31219 Ostali nenavedeni rashodi za zaposlene 10.000,00 kn 6.250,00 kn 6.250,00 kn
"1 Nagrada za Božić - Božićnica 10.000,00 kn 6.250,00 kn 6.250,00 kn
313 Doprinosi na plaće 160.000,00 kn 115.000,00 kn 115.000,00 kn
3132 Doprinosi za zdravstveno osiguranje 140.000,00 kn 100.000,00 kn 100.000,00 kn
Izvor: Proračun Općine Cetingrad 2018.
Strateški razvojni program Općine Cetingrad
72
Općina Cetingrad ostvaruje rashode u proračunu za zadovoljavanje javnih potreba na
području Općine, u skladu sa zadaćama i ovlastima, a sve sukladno Zakonu o financiranju
jedinica lokalne uprave i područne (regionalne) samouprave (NN 117/93) i kasnijim
izmjenama i dopunama istog zakona. Ukupne rashode Općine možemo grupirati u slijedeće
grupe:
- rashodi poslovanja,
- rashodi za nabavu nefinancijske imovine.
Kako nadležnost i odgovornost za razvoj infrastrukture na području lokalne uprave i
samouprave snosi Općina kao i odgovornost za druge lokalne funkcije, posebno ukupni
razvoj, potrebno će biti u dužem razdoblju osigurati dodatne izvore za razvoj: za sve projekte
poput lokalnih prometnica, objekata za rekreaciju, vodovodnu i kanalizacijsku infrastrukturu,
ali i sve druge projekte koji predstavljaju izniman financijski rashod. Zbog takvog pritiska,
lokalne samouprave su primorane potražiti alternativne mehanizme financiranja i upravljanja
za poslove vezane uz infrastrukturu.
Pažnja ka osiguranju dodatnih sredstava je uglavnom usmjerena na uključivanja:
• sredstva iz raznih programa državnih institucija koja su namijenjena za realizaciju
razvojnih projekata. Danas vodstvo lokalne samouprave ima nove mogućnosti za
financiranje na raspolaganju. Međunarodne financijske institucije i državni Fondovi
koji daju potpore i izravne kredite lokalnim samoupravama, kao što su Europska
banka za obnovu i razvoj, Europska investicijska banka, Fond za regionalni razvoj i
Hrvatska banka za obnovu i razvoj (HBOR) i sl. Također u obzir treba uzeti povoljne
kredite i potpore državnih financijskih institucija (HBOR, Fond za regionalni razvoj,
Fond za razvoj i zapošljavanje, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost,
Hrvatske vode, razna Ministarstva i Vlade RH).
• javnog sektora i sredstava privatnog sektora za pružanje usluga vezanih za
infrastrukturu lokalnih samouprava (javno-privatno partnerstvo). Javno-privatno
partnerstvo je u Hrvatskoj tek u začetku, no ulaskom u EU i iskustvima koja na tom
području imaju najrazvijenije države, Hrvatska će steći više saznanja o tom načinu
korištenja vanproračunskih sredstava, pa držimo da je to jedan od značajnih mogućih
izvora za razvoj svake Općine. Javno-privatno partnerstvo (JPP) podrazumijeva
suradnju između tijela javne vlasti s privatnim sektorom, bilo na razini središnje ili
lokalne zajednice, s ciljem zadovoljavanja neke javne potrebe. U najširem smislu
javno-privatno partnerstvo mogli bismo definirati kao skupinu zajedničkih inicijativa
javnog sektora te privatnog profitnog i neprofitnog sektora, u kojima svaki subjekt
donosi određena sredstva i sudjeluje u programiranju i odlučivanju. Međutim, pod
pojmom javno-privatno partnerstvo danas se u užem smislu podrazumijevaju
kooperativni pothvati u sklopu kojih javni i privatni sektor udružuju resurse i stručna
znanja kako bi, kroz prikladne alokacije resursa, rizika, zadovoljili neku javnu
potrebu. Primjenom različitih metoda, privatni sektor može uposliti svoje resurse i
vještine u pružanju dobara i usluga koje tradicionalno osigurava Država.
• sredstva EU fondova koja su do sada prisutna kroz (Instrument predpristupne pomoći)
i druge fondove i koji su u većoj mjeri prisutni ulaskom Hrvatske u EU
Strateški razvojni program Općine Cetingrad
73
Postoji mogućnost financiranja takvih projekata i putem kreditiranja Općine, no to ne može
biti dugoročni i trajni izvor jer se posuđena sredstva moraju vratiti sa dodatnim rashodima za
kamate tako da kreditiranje u smislu financiranja treba shvatiti samo kao kratkoročni izvor za
pokrivanje kratkoročnog debalansa između prihoda i rashoda, a nikako kao osnovni izvor za
dugoročno financiranje kapitalnih projekata.
10.2. Financiranje razvoja kroz financiranje iz EU fondova (programa)
Poseban osvrt u prikazu mogućnosti financiranja razvojnih projekata Općine dati ćemo kroz
mogućnosti financiranja iz sredstava EU fondova i to:
- kroz mogućnosti financiranja razvojnih projekata,
- kroz mogućnosti financiranja projekata poduzetnika, raznih institucija i udruga,
nevladinih organizaciji te samih građana.
Naime, za ukupni razvoj Općine nužno je osposobiti se i usmjeravati aktivnosti na
maksimalno korištenje bespovratnih sredstava koje pružaju EU fondovi:
- kroz financiranje iz strukturnih fondova,
- kroz financiranje kroz (programe) fondove Unije.
Za obije vrste fondova definirano je programsko razdoblje financiranja od 2014.g. – 2020.g.,
a Hrvatska pristupa mogućnosti korištenja bespovratnih sredstava kao punopravna članica
Europske unije. U nastavku se daje prikaz različitih fondova (programa) intencijom da se o
sustavu fondova pruži što više informacija kako bi se i na taj način olakšao put njihovog
korištenja.
10.2.1. Programi predpristupnih fondova – prethodno razdoblje
Bez obzira što se radi o generaciji EU fondova koja više nije na snazi dobro je spomenuti
ukratko razdoblje predpristupnih fondova prve i druge generacije jer je to bilo razdoblje
pripreme Hrvatske za ulazak u punopravno članstvo Europske unije. Europska je unija kao
pomoć za pripremu zemalja srednje i istočne Europe za članstvo u Europskoj uniji osnovala
tri programa PHARE, ISPA i SAPARD, tzv. pretpristupne programe, a od 2007. do 2013.
jedinstveni predpristupni program IPA – instrument predpristupne pomoći. Program PHARE
se koncentrira na izgradnju institucija, sudjelovanje u programima zajednice, ekonomsku i
socijalnu koheziju i industrijsko restrukturiranje. Program SAPARD se bavio modernizacijom
poljoprivrede i ruralnim razvojem, a ISPA podržava infrastrukturne projekte u području
prometa i zaštite okoliša.
10.2.2. Programsko razdoblje 2014. – 2020. g.
Potpune mogućnosti korištenja EU fondova Hrvatska je ostvarila ulaskom u Europsku uniju
postajući punopravna članica Europske unije. Slijede dvije generacije predpristupnih fondova
Strateški razvojni program Općine Cetingrad
74
i sadašnjih važećih Europskih strukturnih i investicijskih fondova za razdoblje od 2014. do
2020. g. prikazanih na slici u nastavku:
Slika 2. Predpristupni fondovi i Europski investicijski fondovi
Sustav potpora državama članicama EU ostvaruje se kroz dvije vrste fondova (programa) i to:
1. Kroz korištenje zajedničkih programa na nivou Europske unije.
2. Kroz korištenje europskih strukturnih i investicijskih fondova (ESI) po posebnim
programima usvojenim od strane hrvatskih tijela i potvrđenih od strane Europske komisije
(Operativni programi i Strategije).
10.2.3. Europski strukturni i investicijski fondovi (ESI FONDOVI)
Kohezijska politika već je neko vrijeme druga financijski najznačajnija zajednička politika
EU. U financijskom razdoblju 2007. – 2013. iznosi 308 milijardi eura od 864,3 milijardi eura
ukupnog proračuna EU. S početnog naglaska na postizanju ujednačenog razvitka unutar EU,
cilj kohezijske politike se s vremenom pomiče ka jačanju globalne konkurentnosti europskog
gospodarstva. Taj je trend izražen i u posljednjoj reformi politike: od 2007. godine veći
naglasak na istraživanju i razvoju, inovaciji, usklađenosti obuke s potrebama tržišta rada,
informacijskoj infrastrukturi, suradnji s privatnim sektorom u sufinanciranju i pripremi
projekata, okolišnoj održivosti, sprječavanju prirodnih i tehnoloških rizika itd. Reformom se
nastoji kohezijsku politiku staviti u službu Lisabonske strategije i učiniti ju polugom održivog
gospodarskog rasta EU – dakle, puno više od politike ujednačenog regionalnog razvoja. EU
doprinos održivom gospodarskom rastu zemalja članica ostvaruje se usmjeravanjem EU
sredstava, a time i nacionalnih sredstava (sufinanciranje), na prioritetna ulaganja (ona s
Strateški razvojni program Općine Cetingrad
75
izraženim ekonomskim doprinosom) te uvođenjem kvalitetnijeg pristupa razmišljanja o
razvoju u nacionalnu praksu zemalja članica, utemeljenog na strateškom programiranju.
Instrumenti kohezijske politike generički je termin za:
• Europski fond za regionalni razvoj (EFRR),
• Europski socijalni fond (ESF),
• Kohezijski fond.
Europski strukturni i investicijski fondovi naziv je za prethodno navedene fondove, te još dva
fonda za poljoprivredu i ribarstvo i to:
• Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (EPFRR),
• Europski fond za pomorstvo i ribarstvo (EFPR).
Slika 3. Struktura europskih i investicijskih fondova
Osnovna je svrha financijske perspektive postavljanje sedmogodišnjih političkih prioriteta
i nadziranje ukupnog porasta rashoda. To se postiže određivanjem maksimalnih razina:
• za ukupne rashode,
• za svaku pojedinu proračunsku glavu (heading)
Prebacivanje sredstava iz jedne proračunske glave u drugu nije dozvoljeno. Ukupna
financijska alokacija za instrumente je 308 milijardi eura. Zajednička pravna osnova im je
Uredba Vijeća 1083/2006 (na engleskome jeziku).
Ciljevi instrumenata su:
• konvergencija,
• regionalna konkurentnost i zapošljavanje,
• teritorijalna suradnja.
Strateški razvojni program Općine Cetingrad
76
10.2.4. Operativni programi i programi razvoja za razdoblje 2014. – 2020.
Korištenje sredstava ESI fondova, kako za Hrvatsku tako i za svaku drugu članicu EU vrši se
na decentraliziran način što znači:
- Korištenje sredstava iz ESI fondova ne vrši se direktno već putem Operativnih
programa i Programa razvoja koji se izrađuju u Hrvatskoj a potvrđuje ih Europska
komisija
- Iz ESI fondova su određena sredstva za provedbu strategija, ciljeva i mjera
Operativnih programa i Programa razvoja, a ta se sredstva koriste putem upravljačkih i
posredničkih tijela koja se nalaze u Hrvatskoj i koja raspisuju natječaje za prijavu
projekata, te koja konačno i odobravaju potpore za pojedine projekte
U financijskom razdoblju 2014.-2020. Republici Hrvatskoj je iz Europskih strukturnih i
investicijskih (ESI) fondova na raspolaganju ukupno 10,676 milijardi eura. Od tog iznosa
8,397 milijardi eura predviđeno je za ciljeve kohezijske politike, 2,026 milijarde eura za
poljoprivredu i ruralni razvoj te 253 milijuna eura za razvoj ribarstva. razvoj.
Operativni programi 2014. - 2020.
Operativni programi za razdoblje 2014. – 2020.g. predstavljaju okvir za korištenje
dodijeljenih sredstava iz ESI fondova, a donose se u Hrvatskoj, te ih potvrđuje Europska
komisija. Ti su operativni programi strategije za korištenje ESI fondova na određenim
područjima i sa određenim ciljevima, te se na temelju tih strateških dokumenata izrađuju
provedbeni dokumenti (pravilnici, upute i drugo), te se raspisuju natječaji i prihvaćenim
projektima dodjeljuju bespovratna sredstva.
Operativni programi (strategije) su slijedeći:
• Operativni program Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020. g.,
• Operativni program Učinkoviti ljudski potencijali 2014. – 2020. g.,
• Operativni program za pomorstvo i ribarstvo 2014. – 2020. g.,
• Program ruralnog razvoja republike Hrvatske 2014. – 2020. g.
Strateški razvojni program Općine Cetingrad
77
Operativni programi Konkretnost i kohezija 2014.-2020. (usvojen 12. prosinca 2014.) i
Učinkoviti ljudski potencijali 2014.-2020. (usvojen 17. prosinca 2014.), temeljem kojih se
može započeti s korištenjem dodijeljenih sredstava, usvojeni su među prvom trećinom
operativnih programa država članica Europske unije. Program ruralnog razvoja RH 2014. –
2020. i Operativni program za pomorstvo i ribarstvo su pred usvajanjem.
Na temelju tih operativnih programa Hrvatskoj je dodijeljen financijski okvir od 10,6
milijardi eura za razdoblje od 2014. do 2020. g.
Tablica 9. Prioriteti operativnog programa i alokacija
OP UČINKOVITI LJUDSKI POTENCIJALI 2014.-2020./RASPODJELA
SREDSTAVA EU-A PO PRIORITETNIM OSIMA
Prioritetna os Alokacija ESIF (EUR)
Visoka zaposlenost i mobilnost radne snage 532.933.273
Socijalno uključivanje 328.000.000
Obrazovanje i cjeloživotno učenje 450.000.000
Pametna administracija 191.276.944
Tehnička pomoć 80.000.000
Ukupno 1.582.210.217
10.2.5. Teritorijalna suradnja za razdoblje 2014.-2020.
Europska teritorijalna suradnja, uz ujednačen regionalni razvoj kao drugi cilj kohezijske
politike za razdoblje 2014.-2020., odnosi se na stvaranje podloge za razvoj koordinirane,
sustavne i strateški usmjerene suradnje na lokalnoj, regionalnoj i središnjoj državnoj razini s
partnerima iz susjednih zemalja i ostalih regija Europske unije. Time bi se kroz zajednički
pristup na odgovarajućoj administrativno-teritorijalnoj razini smanjio negativan utjecaj
granica i promovirala društveno-gospodarska kohezija.
Republika Hrvatska u ovom razdoblju može punopravno sudjelovati u sva tri dijela europske
teritorijalne suradnje:
Prekogranična
suradnja
Transnacionalna
suradnja
Međuregionalna
suradnja
Strateški razvojni program Općine Cetingrad
78
10.3. Partnerstvo privatnog i javnog sektora
Kako je područje prostora Strateški razvojni program Općine Cetingrad relativno malo
razvojno ograničeno, politika razvoja Općine može se temeljiti prije svega na razvoju
poljoprivrede, industrije i turizma s propadajućim djelatnostima. Isto tako prodaja zemljišta
investitorima, temeljeno posebno na modelu partnerstva privatnog i javnog sektora (JLS) u
kojem se dugoročno može zadržati vlasništvo nad zemljištem i nekretninama. Naime, s
obzirom na mali teritorij Općine resursi, posebno zemljište su ograničeni i potrebno je zato u
razvoju koristiti i modele koji će sačuvati te resurse u općinskom vlasništvu.
Javno-privatno partnerstvo (JPP) podrazumijeva suradnju između tijela javne vlasti s
privatnim sektorom, bilo na razini središnje ili lokalne zajednice, s ciljem zadovoljavanja
neke javne potrebe. U najširem smislu javno-privatno partnerstvo mogli bismo definirati kao
skupinu zajedničkih inicijativa javnog sektora te privatnog profitnog i neprofitnog sektora, u
kojima svaki subjekt donosi određena sredstva i sudjeluje u programiranju i odlučivanju.
Međutim, pod pojmom javno-privatno partnerstvo danas se u užem smislu podrazumijevaju
kooperativni pothvati u sklopu kojih javni i privatni sektor udružuju resurse i stručna znanja
kako bi, kroz prikladne alokacije resursa, rizika zadovoljili neku javnu potrebu. Primjenom
različitih metoda, privatni sektor može uposliti svoje resurse i vještine u pružanju dobara i
usluga koje tradicionalno osigurava država. Važni „sastojci“ uspješnog javno-privatnog
partnerstva su povjerenje, transparentnost i zajednički program. To nije lako postići medu
partnerima koji nisu nužno naviknuti da se međusobno savjetuju. Zbog toga je socijalni
dijalog bitan element i vitalni faktor uspjeha javno-privatnog partnerstva.
Socijalni dijalog omogućuje identifikaciju zajedničkih problema i stvaranje zajedničkih
strategija za razvoj na državnoj ili lokalnoj razini. Potreba za javno-privatnom suradnjom
vjerojatno je izraženija na lokalnoj razini. Globalni trendovi (globalizacija, decentralizacija)
postavljaju široki niz zahtjeva pred lokalne dionike. Na primjer, mnoga lokalna gospodarstva
trebaju održavati svoju konkurentnost na globalnom tržištu. Poduzeća ne mogu sama podnijeti
taj izazov te će se za podršku poslovnom okruženju i investicijskoj klimi trebati osloniti na
lokalne vlasti i davatelje usluga. Također, organizacije civilnog društva mogu doprinijeti
nastojanjima održivog lokalnog ekonomskog razvoja kroz svoje aktivnosti usmjerene zaštiti
isključenih grupa ili zaštiti okoliša. Uspješno javno-privatno partnerstvo tako doprinosi
socijalnim i ekonomskim aspektima i zaštiti okoliša. JPP omogućava i/ili olakšava
udruživanje resursa, znanja i ekspertize. Tako JPP može značajno povećati pristup širokom
nizu osnovnih komunalnih usluga, servisa i proizvoda, pogotovo u siromašnim područjima.
Javno-privatno partnerstvo ili „JPP” je komercijalna suradnja javne institucije i privatnog
partnera pod uvjetima u kojima privatni partner:
• posluje imovinom javnog sektora za komercijalno korištenje,
• preuzima financijske, tehničke i operativne rizike u svezi s obnašanjem institucionalne
funkcije i korištenja imovine javnog sektora, ali taj rizik djelom i dijeli s javnim
sektorom,
• ima korist od korištenja imovine javnog sektora uz uvjet maksimiziranja ekonomske i
financijske koristi za javni sektor.
Motivi javnog sektora za JPP su:
• Dodatni izvori financijskih sredstva za pokretanje novih investicija,
Strateški razvojni program Općine Cetingrad
79
• Učinkovitija realizacija projekata,
• Zajednički rizik i njegova podjela između javnog i privatnog sektora,
• Poboljšanje kvalitete i efikasnosti usluga,
• Ekonomska i financijska korist.
Bit javno-privatnog partnerstva leži u raspodjeli rizika jer je za uspjeh nekog projekta
najvažnije ustanoviti rizike vezane za svaki element i fazu projekta te ih alocirati tako da
osiguramo najbolju vrijednost na uložene resurse. Mogućnosti raspodjele rizika koje stoje na
raspolaganju kreću se od neposrednog pružanja usluga države do potpune privatizacije, kada
država sve rizike i Općina prenosi na privatni sektor.
Javno privatno partnerstvo nije jednostavno partnerstvo i treba se pojaviti široko prepoznata
kriza – npr. ne postojanje određene usluge ili gubljenje resursa – prije nego li su partneri
prisiljeni odlučiti se na suradnju kako bi riješili problem. Iako se nadamo da do napretka može
doći i bez pojavljivanja krize, u praksi, inercija koja postoji prekida se najčešće nužnom
potrebom za zajedničkim radom. Katkad će (čak i kad nema ozbiljne krize) pojedinac, grupa
ili organizacija shvatiti da se odvojenim, nekoordiniranim akcijama propuštaju prilike za
optimiziranje korištenja nedostatnih resursa. U stvarnom životu, čak i kad je očito da postoji
kriza te postoji interes za suradnjom, partnerstvo neće uspjeti bez poticaja i opredijeljenosti
šireg kruga ljudi koji odlučuju, a posebno se to odnosi na javni sektor, uvažavajući način
odlučivanja u javnom sektoru i komunikacije sa javnošću u vezi donošenja odluka o važnim
projektima.
Strateški razvojni program Općine Cetingrad
80
11. RAZVOJNE POLITIKE I DOKUMENTI SVIH
STRUKTURA
Razvoj Općine zasniva se na vlastitim razvojnim strategijama i opredjeljenjima, ali i na
razvojnim politikama i razvojnim strategijama drugih struktura na koje se razvoj treba
oslanjati i s tim strategijama usklađivati.
Regionalni razvoj predstavlja pokretanje ekonomskih procesa i poticanje korištenja resursa u
slabije razvijenim regijama s ciljem postizanja ukupnog održivog gospodarskog razvoja
regije, u skladu s vrijednostima i očekivanjima poduzetništva, građana i posjetitelja.
11.1. Europsko okruženje
11.1.1. Europsko okruženje i regionalna politika
Odnosi Hrvatske i Europske unije počinju se razvijati međunarodnim priznanjem Republike
Hrvatske kao nezavisne i suverene države 15. siječnja 1992. godine. Intenziviranje odnosa
krajem 1999., a poglavito početkom 2000. godine dovelo je do potpisivanja Sporazuma o
stabilizaciji i pridruživanju (SSP) 29. listopada 2001. godine. Hrvatska je bila druga zemlja
koja je potpisala Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) s EU-om i taj sporazum
predstavlja prvi službeni ugovorni korak u institucionalizaciji odnosa Hrvatske s EU-om.
Sporazum je stupio na snagu 1. veljače 2005. godine.
Slijedom podnošenja zahtjeva za članstvo u Europskoj uniji 21. veljače 2003. godine u Ateni,
Vijeće EU-a je Europskoj komisiji dalo mandat za izradu mišljenja o zahtjevu Republike
Hrvatske za članstvom. Temeljem pozitivnog mišljenja Europske komisije o tom zahtjevu,
Europsko vijeće je u lipnju 2004. godine Republici Hrvatskoj dodijelilo status države
kandidatkinje za članstvo u Europskoj uniji.
U prosincu 2004. godine, Europsko vijeće je donijelo odluku o otvaranju pregovora o
pristupanju 17. ožujka 2005. godine, pod uvjetom ostvarivanja pune suradnja s UN-ovim
Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju (ICTY). Međutim, u pomanjkanju
potvrde o potpunoj suradnji, Vijeće je 16. ožujka 2005. godine donijelo odluku o privremenoj
odgodi pregovora o pristupanju, iako je usvojen Pregovarački okvir za Hrvatsku kako bi
pregovori mogli započeti kada uvjet pune suradnje s ICTY-em bude ispunjen. Hrvatska u
međuvremenu ostvaruje punu suradnju sa Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu
Jugoslaviju odlukom Europske unije od 20. listopada 2005.g. pregovori se nastavljaju.
Nakon uspješnih pregovora države članice EU-a odlučile su 30. lipnja 2011.g. zaključiti
pristupne pregovore s Hrvatskom, što je na posebnoj svečanosti koja je prethodila sjednici
Europskog vijeća, dana 9.12.2011. u Bruxellesu dovelo do potpisivanja Ugovora o
pristupanju EU s Hrvatskom. Taj povijesni trenutak za Hrvatsku i Europsku uniju otvara put
procesu ratifikacije, te je Republika Hrvatska postala punopravnom članicom Unije 1. srpnja
2013.
Strateški razvojni program Općine Cetingrad
81
11.1.2. Strategija razvoja EU
Regionalna politika strateška je investicijska politika usmjerena na sve regije i gradove EU-a
u cilju poticanja njihova gospodarskog rasta i poboljšanja kvalitete života ljudi. Ona je
također izraz solidarnosti jer se njome podupiru slabije razvijene regije.
Regionalna politika EU čini najveći dio proračuna za 2014 .– 2020. (351,8 milijardi eura od
ukupno 1 082 milijarde eura) i stoga je glavni investicijski instrument EU.
Sredstva regionalne politike služe za financiranje strateških prometnih i komunikacijskih
infrastruktura, poticanje prelaska na gospodarstvo koje ne utječe negativno na okoliš,
poticanje malih i srednjih poduzeća (MSP) da postanu inovativnija i konkurentnija, za
otvaranje novih i dugotrajnih radnih mjesta, poticanje i modernizaciju obrazovnih sustava te
stvaranje uključivijeg društva. Regionalna politika također je izraz solidarnosti između država
EU a jer je velik dio ulaganja u okviru te politike usmjeren na slabije razvijene regije EU-a.
Njome se tim regijama pomaže da ostvare svoj gospodarski potencijal, u svjetlu regionalnih
razlika diljem EU-a i unutar država EU-a.
Ekonomska, socijalna i teritorijalna kohezija:
Regionalna politika također se naziva „kohezijskom politikom” jer je njezin opći cilj jačati
ono što se naziva „ekonomskom, socijalnom i teritorijalnom kohezijom” u regijama koje su
prihvatljive za potporu. Što u praksi znači sljedeće:
-ekonomska i socijalna kohezija: poticanje konkurentnosti i zelenoga gospodarskog rasta u
regionalnim gospodarstvima i pružanje boljih usluga, više prilika za zapošljavanje i bolje
kvalitete života ljudima;
-teritorijalna kohezija: povezivanje regija kako bi one mogle uzajamno iskoristiti svoje snage i
zajedno raditi u novim, inovativnim konfiguracijama u cilju rješavanja zajedničkih izazova
(kao što su klimatske promjene), što stvara korist i jača EU u cjelini.
11.2. Hrvatski strateški dokumenti
Položaj Republike Hrvatske i njezinih regija u svjetskom okruženju može se sažeto definirati
kao vrlo povoljan i konkurentan. Sinergijski razvoj turizma i poljoprivrede, prometa i
povezanih usluga, te razvoj proizvodnje i uslužnih djelatnosti u poduzetničkim i slobodnim
zonama su smjernice razvoja Republike Hrvatske u svjetskom okruženju.
Republika Hrvatska ističe se među tranzicijskim zemljama kao zemlja s relativno najvećim
iznosom izravnih stranih investicija. Ipak, unatoč relativno visokoj razini izravnih stranih
investicija, izostao je uobičajeni pozitivni učinak na domaće gospodarstvo, uslijed nepovoljne
strukture ulaganja. Naime, tek se otprilike 20% ukupnih stranih ulaganja odnosilo na
greenfield ulaganja dok se ostatak odnosio na privatizaciju, preuzimanja i ostale oblike
ulaganja. Navedeno je rezultat nedostatka strateškog okvira usmjerenog na provedbu mjera i
politika za učinkovito poticanje investicija. Strategija poticanja investicija RH uzima u obzir
postojeće stanje vezano uz investicije i prednosti koje RH može ponuditi investitorima u
odnosu na konkurentne zemlje, ali i definira slabosti koje se moraju anulirati i mogućnosti
koje se moraju iskoristiti kako bi se povećala količina i kakvoća domaćih i stranih investicija.
Strateški razvojni program Općine Cetingrad
82
Mogućnosti za razvoj navedenih djelatnosti su do sada vrlo malo iskorištene i u njima postoje
velike rezerve za daljnji razvoj.
11.2.1. Hrvatske regije u svjetskom okruženju
Položaj Republike Hrvatske i njezinih regija u svjetskom okruženju može se sažeto definirati
kao vrlo povoljan i konkurentan. Sinergijski razvoj turizma i poljoprivrede, prometa i
povezanih usluga, te razvoj proizvodnje i uslužnih djelatnosti u poduzetničkim i slobodnim
zonama, smjernice su razvoja Republike Hrvatske u svjetskom okruženju.
Republika Hrvatska ističe se među tranzicijskim zemljama kao zemlja s relativno najvećim
iznosom izravnih stranih investicija. Ipak, unatoč relativno visokoj razini izravnih stranih
investicija, izostao je uobičajeni pozitivni učinak na domaće gospodarstvo, uslijed nepovoljne
strukture ulaganja. Naime, tek se otprilike 20 % ukupnih stranih ulaganja odnosilo na
greenfield ulaganja dok se ostatak odnosio na privatizaciju, preuzimanja i ostale oblike
ulaganja. Navedeno je rezultat nedostatka strateškog okvira usmjerenog na provedbu mjera i
politika za učinkovito poticanje investicija. Strategija poticanja investicija RH uzima u obzir
postojeće stanje vezano uz investicije i prednosti koje RH može ponuditi investitorima u
odnosu na konkurentne zemlje, ali i definira slabosti koje se moraju anulirati i mogućnosti
koje se moraju iskoristiti kako bi se povećala količina i kakvoća domaćih i stranih investicija.
Mogućnosti za razvoj navedenih djelatnosti, do sada su vrlo malo iskorištene i u njima
postoje velike rezerve za daljnji razvoj.
Karlovačka županija ima kapacitete i veliku tradiciju u razvoju upravo svih navedenih
konkurentnih djelatnosti: sinergijski razvoj turizma i poljoprivrede, prometa i povezanih
usluga, razvoj proizvodnje i uslužnih djelatnosti u poduzetničkim i slobodnim zonama, te sa
pametno definiranim i održivim razvojem može postati jedna od najrazvijenijih ekonomskih
zajednica u široj regiji EU. Uloga Općine Cetingrad u navedenom razvoju Županije vidi se
kroz sinergijski razvoj, poljoprivrede, turizma i drugih uslužnih djelatnosti, te razvojnu
politiku opstanka – demografske obnove stanovništva.
11.2.2. Regionalna politika RH
Zbog sve većeg produbljivanja društveno-gospodarskih razlika i razvojnih mogućnosti u
različitim dijelovima zemlje te među različitim društvenim skupinama, posljednjih godina i u
Republici Hrvatskoj sve više jača svijest o ulozi regionalnog razvoja i potrebi definiranja
koherentne regionalne razvojne politike.
Regionalna politika RH utemeljena je na Strategiji regionalnog razvoja RH (usvojena na
Vladi 04. lipnja 2010.) i Zakonu o regionalnom razvoju (NN br. 153/09). Zadaća regionalne
politike je pripremiti županijske strukture za nove uloge i odgovornosti u ujednačenom
regionalnom razvoju RH. Također, županije se pripremaju za članstvo u EU putem
sudjelovanja županijskih predstavnika u definiranju kako će se koristiti EU fondovi na
temelju Operativnih programa te sudjelovanja u određivanju prioriteta NUTS2 statističkih
regija.
Izazovi s kojima se županije moraju suočiti su sljedeći:
Strateški razvojni program Općine Cetingrad
83
• Revidiranje svoje strateške osnove (od Regionalnog operativnog programa do
Županijske razvojne strategije)
• Priprema zalihe projekata za financiranje kroz SRR RH i EU fondove
• Jačanje partnerstva na razini županije i šire regije (Jadranska Hrvatska)
• Uključivanje ŽPV u sve ključne korake (unaprjeđenje ŽRS, zaliha projekata, kriteriji
za odabir projekata, odabir velikih regionalnih projekata)
Strategija regionalnog razvoja Republike Hrvatske (SRR RH) proizašla je iz konzultacijskog
procesa na nacionalnoj i regionalnoj razini.
SRR RH je važna za podizanje blagostanja svih hrvatskih regija sa ciljem smanjenja jaza s
prosjekom EU. Njome su utvrđeni razvojni ciljevi i definirani instrumenti usmjereni ka
izgradnji ukupnog razvojnog potencijala, smanjenju regionalnih razvojnih nejednakosti te
jačanju razvojnog potencijala onih dijelova zemlje koji zaostaju u razvoju (tzv. potpomognuta
područja) kako bi postali što konkurentniji. Nadalje, Strategijom je predložena uspostava
koherentnog i jedinstvenog okvira politike regionalnog razvoja kao i potrebnog
institucionalnog okvira te je osiguran koordinirani pristup održivom društveno-
gospodarskom razvoju svih dijelova zemlje. Sveukupni cilj SRR RH je pridonijeti
gospodarskom rastu i razvoju RH u skladu s načelima održivog razvoja, stvaranjem uvjeta
koji će svim dijelovima zemlje omogućavati jačanje konkurentnosti i realizaciju vlastitih
razvojnih potencijala.
Sveukupni cilj postići će se kroz ispunjenje tri specifična strateška cilja:
1. Bolja povezanost lokalnih i regionalnih razvojnih potreba s nacionalnim i EU
razvojnim prioritetima te s dostupnim nacionalnim i EU sredstvima namijenjenim razvoju.
2. Osigurana podrška svim područjima s društveno-gospodarskim razvojnim
poteškoćama za povećanje i optimalno korištenje njihovog razvojnog potencijala kroz
rješavanje uzroka njihovih razvojnih poteškoća.
3. Smanjeni negativni učinci državnih granica na razvoj županija.
11.2.3. Strategija razvoja industrije
Vlada je na sjednici 11. rujna 2014. godine donijela Industrijsku strategiju Republike
Hrvatske 2014. – 2020. Strategijom je definiran osnovni cilj hrvatske industrije za razdoblje
2014. – 2020., a on glasi: repozicioniranje identificiranih strateških djelatnosti na globalnom
lancu vrijednosti prema razvoju aktivnosti koje stvaraju dodanu vrijednost. Pored osnovnog,
definirani su i drugi ciljevi, a to su:
1. Rast obujma industrijske proizvodnje po prosječnoj godišnjoj stopi od 2,85%
2. Rast broja novozaposlenih za 85.619 do kraja 2020. godine, od čega minimalno 30 %
visokoobrazovanih
3. Rast produktivnosti radne snage za 68,9 % u razdoblju 2014. – 2020.
Strateški razvojni program Općine Cetingrad
84
4. Povećanje izvoza u razdoblju 2014. – 2020. za 30 % i promjena strukture izvoza u korist
izvoza proizvoda visoke dodane vrijednosti
11.2.4. Strategija razvoja turizma
Razvoj turizma ovisi o ekonomskim i društvenim kretanjima u nacionalnim i međunarodnim
okvirima. Stoga njegov razvoj treba biti usklađen s dugoročnom nacionalnom politikom,
politikama srodnih područja i sektora, ali i politikama Europske unije. godine. S dobro
artikuliranom vizijom, prepoznatim strateškim područjima i jasnim programom djelovanja,
hrvatski turizam se treba, inicijalno, uklopiti u postojeće strateške smjernice te postupno,
utjecati na kreiranje budućih nacionalnih i europskih politika. Istodobno, vizija i strateški
ciljevi hrvatskog turizma moraju odražavati nacionalne prioritete i biti zasnovani na vlastitim
snagama i vrijednostima.
Republika Hrvatska je donijela Strategiju razvoja turizma do 2020. koja polazi od analize
ključnih pokazatelja dostignutog razvoja, sagledava razvojna ograničenja i razvojne
mogućnosti koje se očitavaju iz relevantnih razvojnih trendova u globalnom okruženju te
prepoznaje ključne činitelje uspjeha na koje se hrvatska turistička politika mora usredotočiti u
razdoblju do 2020. godine. Nova vizija razvoja hrvatskog turizma temelji se na sustavu
vrijednosti kojim se odgovara na tri bitna pitanja:
-kakav bi hrvatski turizam trebao biti,
-koji su ključni preduvjeti razvoja hrvatskog turizma,
-čime će hrvatski turizam privlačiti potražnju.
11.2.5. Strateški plan razvoja ministarstva poljoprivrede 2019. – 2021.
Hrvatska je zemlja bogatih i kvalitetnih prirodnih resursa – zemljišta dobre plodnosti,
klimatskih pogodnosti i obilja vodenih resursa. Važnost poljoprivrede proizlazi ne samo iz
tradicionalne uloge osiguranja prehrambenih potreba stanovništva, već iz njene uloge u
očuvanju ruralnog prostora, ekološke ravnoteže i održanju tradicijskih vrijednosti.
Osnovne prednosti hrvatske poljoprivrede su tri različite geografske i klimatske cjeline:
ravničarsko područje na sjeveru pod utjecajem kontinentalne klime, priobalno područje na
jugu pod utjecajem sredozemne klime te programski prostor u središnjem dijelu Hrvatske.
Raznoliki tipovi klime, reljefa i tla omogućuju proizvodnju širokog asortimana
poljoprivrednih proizvoda, od ratarskih i industrijskih usjeva do vinograda te kontinentalnoga
i mediteranskog voća i povrća. Niska razina zagađenosti okoliša omogućuje razvoj ekološke
proizvodnje. Na poljoprivredu se nadovezuje raznolika i razvijena prerađivačka i
prehrambena industrija, a poljoprivreda se nadopunjuje turizmom, još jednom značajnom
gospodarskom granom. Preduvjet za mogućnost korištenja sredstava EAFRD u slijedećem
programskom razdoblju je izrada Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske 2014. –
2020. godine (PRR 2014.-2020.).
Stvaranje konkurentnog poljoprivredno-prehrambenog sektora koji će iskoristiti komparativne
prednosti Republike Hrvatske zahtjeva dosljednu provedbu sveobuhvatnih mjera na čitavom
nizu područja što uključuje: učinkovite mjere zemljišne politike, provedbu financiranja
sukladno pravilima EU, restrukturiranje poljoprivredne proizvodnje u smjeru visoko
dohodovnih proizvoda deficitarnih na tržištu, te djelotvorno tržište koje pruža odgovarajuće
okruženje za tehničke i poduzetničke sposobnosti hrvatskih poljoprivrednika. Cilj je ojačati
svijest o hrvatskim poljoprivrednim i prehrambenim proizvodima čiji nazivi su zaštićene
oznake izvornosti, zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla ili zajamčeno tradicionalnog
Strateški razvojni program Općine Cetingrad
85
specijaliteta kako bi se povećala njihova potražnja, postigla veća zainteresiranost proizvođača
za ulazak u sustav proizvodnje zaštićenih proizvoda, postigla njihova bolja pozicioniranost te
spriječila zlouporaba zaštićenih naziva na tržištu.
Misija Ministarstva poljoprivrede je stvaranje uvjeta za razvoj prepoznatljivih dinamičnih,
tehnološki inovativnih, prilagodljivih i konkurentnih sektora hrvatske poljoprivrede, ribarstva,
prehrambene industrije, šumarstva i lovstva povezanih s naprednim kapacitetima: čuvanja,
dorade, prerade i odlaganja proizvoda koji su utemeljeni na standardima sigurnosti, dobrobiti,
kvalitete, prepoznatljivosti i socijalne osjetljivosti kao rezultata brige o samo-održivom i
skladnom korištenju raspoloživih potencijala uvažavajući načelo: zaštite okoliša, prirodnih
resursa, očuvanja ruralnih područja i tradicijskih vrijednosti hrvatskog sela i otoka, brige o
nacionalnim interesima i poštivanje institucionalnog i pravnog okvira Europske unije.
Ciljevi Ministarstva poljoprivrede
1. Podizanje razine konkurentnosti poljoprivredno-prehrambenog i ribarskog sektora razini
EU kako bi se smanjile razlike u negativnim pokazateljima proizvodnje u sektoru u
odnosu na EU Okrupnjavanje posjeda i uređenje poljoprivrednog zemljišta;
1.1 Okrupnjavanje posjeda i efikasnije raspolaganje poljoprivrednim zemljištem,
1.2 Provedba financiranja poljoprivrednog i ribarskog sektora sukladno Zajedničkoj
poljoprivrednoj politici EU (ZPP) i Zajedničkoj ribarskoj politici EU (ZRP),
1.3 Održivo upravljanje živim bogatstvima u ribarstvu,
1.4 Poboljšanje tržišnih mehanizama za prodaju poljoprivredno-prehrambenih i ribarskih
proizvoda,
1.5 Jačanje svijesti o zaštićenim oznakama izvornosti, zaštićenim oznakama zemljopisnog
podrijetla i zajamčeno tradicionalnim specijalitetima,
1.6 Učinkovita organizacija inspekcijskih nadzora u području poljoprivredne proizvodnje,
sigurnosti hrane u primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji, kvalitete hrane i hrane za
životinje,
1.7 Odgovorna proizvodnja i potrošnja hrane sa specifičnim ciljem smanjenja otpada od
hrane na razini maloprodaje i potrošača, te smanjenja gubitaka hrane duž cijelog
lanca proizvodnje i opskrbe,
2. Zaštita zdravlja ljudi, životinja i bilja te zaštita interesa potrošača;
2.1 Unapređenje sustava sigurnosti hrane i hrane za životinje,
2.2 Zaštita zdravlja ljudi i životinja,
2.3 Dobrobit životinja,
2.4 Veterinarska zaštita okoliša,
2.5 Unapređenje sustava i programa u području fitosanitarne politike,
3. Osiguravanje doprinosa EPFRR-a ruralnom razvoju Republike Hrvatske;
3.1 Učinkovito korištenje sredstava Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske 2014.
– 2020.,
3.2 Pravovremena priprema Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje
2021. – 2027.
4. Održivi razvoj šumarstva, lovstva i drvne industrije;
Strateški razvojni program Općine Cetingrad
86
4.1 Održivo gospodarenje šumskim resursima,
4.2 Razvoj gospodarenja lovištima i divljači,
4.3 Optimiziranje učinkovitosti rada inspekcijskih službi u području nadzora
gospodarenja šumama i lovištima,
4.4 Razvoj prerade drva i proizvodnje namještaja.
11.2.6. Prostorni planovi
Zastupnički dom Sabora Republike Hrvatske na sjednici 27. lipnja 1997. donio je, na temelju
članka 17. Zakona o prostornom uređenju (Narodne novine, br. 30/94.), Strategiju prostornog
uređenja Republike Hrvatske. Zakonom o prostornom uređenju propisana je dokumentacija,
dokumenti i postupci, koji se moraju donositi ili trajno obavljati, a koji su polazište ili osnova
za izradu Strategije i Programa prostornog uređenja Republike Hrvatske.
Strategija određuje dugoročne ciljeve prostornog razvoja i programiranja u skladu s ukupnim
gospodarskim, društvenim i kulturnim razvojem te sadrži osnove za usklađivanje i
usmjeravanje prostornog razvoja, organizaciju prostora Države, razvojne prioritetne
djelatnosti te programske cjeline zajedničkih prostornih i razvojnih obilježja za koje će se
donositi prostorni programi ili drugi dokumenti prostornog uređenja.
Programom se utvrđuju mjere i aktivnosti za provođenje Strategije. Sadrži, osim pobliže
određenih osnovnih ciljeva razvoja u prostoru, još kriterije i smjernica za uređenje prostornih
i drugih cjelina te prijedlog prioriteta za ostvarivanje ciljeva prostornog uređenja, a na temelju
prirodnih, gospodarskih, društvenih i kulturnih polazišta određuje osnovu za organizaciju,
zaštitu, korištenje i namjenu prostora, zaštitu i unaprjeđenje okoliša, sustav središnjih naselja i
sustav razvojne državne infrastrukture. Strategijom i programom prostornog uređenja
Republike Hrvatske, dokumentima kojima se uspostavljaju temeljne odrednice dugoročnog
razvoja u prostoru, utvrđuje se sistematizacija prostornih jedinica, sustava i cjelina kao
trajnom prostornom osnovom za programiranje, praćenje i provedbu mjera.
11.3. Županijski strateški dokumenti
Republika Hrvatska podijeljena je na 21 županiju, 127 grada i 429 Općina.
Županija je jedinica područne (regionalne) samouprave čije područje predstavlja prirodnu,
povijesnu, gospodarsku, prometnu, društvenu i samoupravnu cjelinu ustrojenu radi obavljanja
poslova od područnog (regionalnog) interesa. Županija osobito obavlja poslove koji se odnose
na: školstvo, zdravstvo, prostorno i urbanističko programiranje, gospodarski razvoj, promet i
prometnu infrastrukturu te programiranje i razvoj mreže obrazovnih, zdravstvenih, socijalnih i
kulturnih ustanova.
U okviru županije grad je jedinica lokalne samouprave u kojoj je sjedište županije te svako
mjesto s više od 10.000 stanovnika koje predstavlja urbanu, povijesnu, prirodnu, gospodarsku
i društvenu cjelinu. Grad je jedinica lokalne samouprave osnovana, u pravilu, za područja više
naseljenih mjesta koja predstavljaju prirodnu, gospodarsku i društvenu cjelinu i povezana su
zajedničkim interesima stanovništva. Općine su manje jedinice lokalne samouprave sa sličnim
funkcijama kao i gradovi. Gradovi i Općine u svom djelokrugu obavljaju poslove koji se
Strateški razvojni program Općine Cetingrad
87
odnose na: uređenje naselja i stanovanje, prostorno i urbanističko programiranje, gospodarski
razvoj, promet i prometnu infrastrukturu, programiranje i razvoj mreže obrazovnih,
zdravstvenih, socijalnih i kulturnih ustanova. Na nivou države ne postoji jedinstveni zakonski
akt koji bi sustavno rješavao problematiku regionalnog razvoja na cijelom državnom
teritoriju. Ipak postoji niz zakona koji su relevantni za reguliranje i provođenje politike
regionalnog razvoja. Medu njima treba izdvojiti one kojima se izričito uređuje pitanja razvoja
onih područja Republike Hrvatske koja zaostaju u razvoju. To su: Zakon o otocima, Zakon o
područjima posebne državne skrbi, Zakon o brdsko-programskim područjima, te Zakon o
obnovi i razvoju Grada Vukovara i Zakon o Fondu za regionalni razvoj.
Usvajanjem Odluke o razvrstavanju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
prema stupnju razvijenosti u srpnju 2010. od strane Vlade Republike Hrvatske sve jedinice
lokalne i područne samouprave su razvrstane u pripadajuće skupine prema stupnju
razvijenosti. Na temelju provedenog ocjenjivanja stupnja razvijenosti, a sukladno članku 26.
Zakona, definirana su tzv. potpomognuta područja, koja obuhvaćaju lokalne i područne
(regionalne) jedinice čija je vrijednost indeksa razvijenosti manja od 75% prosjeka Republike
Hrvatske.
Indeks razvijenosti je pokazatelj stupnja razvijenosti lokalnih i županijskih jedinica, a računa
se kao ponderirani prosjek slijedećih društveno-gospodarskih pokazatelja:
- stope nezaposlenosti,
- dohotka po stanovniku,
- izvornih proračunskih prihoda po stanovniku jedinica JL(R)S,
- općeg kretanja stanovništva,
- stope obrazovanosti.
11.3.1. Županijska razvojna strategija Karlovačke županije
Županijska razvojna strategija Karlovačke županije temeljni je programski dokument politike
regionalnog razvoja nastala kao rezultat intenzivnog konzultacijskog procesa na središnjoj,
regionalnoj i lokalnoj razini. Županijska razvojna strategija Karlovačke županije 2011.-2013.
(ŽRS)
je programski dokument politike regionalnog razvoja kojim se određuju osnovni smjerovi
razvoja Županije usuglašeni sa ciljevima i prioritetima Strategije regionalnog razvoja RH,
kao i drugim županijskim i nacionalnim strateškim razvojnim dokumentima te onima na
razini EU-a. ŽRS donosi jedinica područne (regionalne) samouprave sukladno odredbama
Zakona o regionalnom razvoju (NN br. 153/09), Pravilnika o obveznom sadržaju,
metodologiji izrade i načinu vrednovanja županijskih razvojnih strategija (N.N. br. 53/10) i
Strategiji regionalnog razvoja Republike Hrvatske 2011.-2013. poštujući jedno od temeljnih
načela politike regionalnog razvoja, načelo partnerstva i suradnje između javnog, privatnog
i civilnog sektora. ŽRS je logičan nastavak Regionalnog operativnog programa Karlovačke
županije 2005. -2012. čijom izradom su stečena prva iskustva o strateškom programiranju
temeljena na standardnoj metodologiji izrade regionalnih razvojnih programa u EU.
Ciljevi ŽRS-a su:
•
postići konsenzus o razvojnim potrebama Županije među svim relevantnim
dionicima;
•
pridonijeti ispunjenju zajedničkih strateških ciljeva u suradnji s drugim županijama
te poboljšati prekograničnu, transnacionalnu i međuregionalnu suradnju;
Strateški razvojni program Općine Cetingrad
88
• utvrditi osnovne smjernice za izradu indikativne liste razvojnih projekata
• utvrditi osnovni okvir za lokalne razvojne programe i projekte JLS-a
11.3.2. Master program turizma Županije
Geografski položaj i prometna povezanost Karlovačke županije predstavljaju ključne
predispozicije turističkog razvoja Županije. Kroz Županiju se odvija znatna količina
turističkog tranzita koji predstavlja potencijalno gravitacijsko tržište zajedno sa
stanovništvom i gostima koji borave u destinacijama do 3 sata vožnje automobilom.
Tradicionalno je Županija bila usmjerena na prerađivačku industriju i građevinarstvo, a
turizam je bila djelatnost od marginalnog značaja. Dodatno, nedostatak ekonomskih prilika
utječe na iseljavanje mladog i obrazovanog stanovništva. Turizam kakvog danas Županija
poznaje, nema snagu nadoknaditi propuštene prilike u drugim industrijama i stvoriti dovoljno
ekonomske koristi i radnih mjesta.
Opći cilj Master programa turizma definiran projektnim zadatkom je omogućiti razvoj
kontinentalnih dijelova projektnog područja sustavnim pristupom turističkom razvoju.
Turizam u Karlovačkoj županiji još je uvijek u začetku unatoč stalnom godišnjem rastu.
Polazeći od prirodnih resursa, nezagađenog okoliša, bogatstva još uvijek očuvanih prirodnih
ljepota, različitih lokaliteta kulturno-povijesnog nasljeđa, kao i od jedinstvenog krškog
krajolika protkanog vodotocima četiri rijeke, Karlovačke županije ukazuje na nedvojbenu
činjenicu da postoje značajni potencijali za razvitak turizma. Pritom bi najveći naglasak
valjalo staviti na kontinuiran razvitak selektivnih oblika turizma. Takva orijentacija trebala bi
rezultirati brzim pozicioniranjem Karlovačke županije u destinaciju izuzetno pogodnu za
aktivni odmor.
Strateški ciljevi su definirani na sljedeći način:
- Rast smještajne ponude i podizanje kvalitete
- Povećanje potražnje uz dulje zadržavanje i smanjenje sezonalnosti.
- Povećati prosječnu potrošnju gostiju u destinaciji
- Profesionalni razvoj turističkih proizvoda i povezivanje s Plitvičkim jezerima
- Podizanje prepoznatljivosti Karlovačke županije
Na području Karlovačke županije identificirano je šest ključnih inicijativa za razvoj turističke
infrastrukture:
1. Infrastruktura za aktivni odmor
2. Sustav vidikovaca
3. Sustav interpretacijskih centara i muzeja
4. Revitalizacija i uređenje dvoraca i utvrda
5. Sustav panoramskih balona
6. Tematski turistički parkovi
Klasteri
Strateški razvojni program Općine Cetingrad
89
Klaster 1 „Zelenilo i ugoda života nadohvat ruke“ obuhvaća sljedeće jedinice lokalne
samouprave:
gradove Karlovac i Ozalj te Općine Draganić, Kamanje, Lasinja, Ribnik i Žakanje.
Klaster 2 „Bajkovita priroda, rijeke i jezera“ obuhvaća sljedeće jedinice lokalne
samouprave: gradove Duga Resa, Karlovac i Ogulin te Općine Barilović, Bosiljevo,
Generalski Stol, Josipdol, Netretić i Tounj.
Klaster 3 „Netaknuta priroda i fascinacije krša“ obuhvaća sljedeće jedinice lokalne
samouprave:
gradove Karlovac i Slunj te Općine Cetingrad, Krnjak, Plaški, Rakovica, Saborsko i Vojnić.
Tablica 11. Struktura smještaja postelja u turističkim kapacitetima KŽ
Broj kreveta / postelja
Hoteli* Hosteli Kampovi**
Privatni smještaj***
Ostalo Total
2012. 0
2013. 0
2014. 0
2015. 0
2016. 665 274 2773 2690 1006 7.408
2017. 665 423 2773 3103 1350 8.314
Izvor. TZ Karlovačke županije 2018.
Tablica 12. Broj soba/ ključevi u turističkim kapacitetima KŽ
Broj soba/ključevi
Hoteli* Hosteli Kampovi**
Privatni smještaj***
Ostalo Total
2012. 0
2013. 0
2014. 0
2015. 0
2016. 329 93 948 992 369 2.731
2017. 329 151 948 1.128 468 3.024
Izvor. TZ Karlovačke županije 2018.
Tablica 13. Turistički dolasci i noćenja u Karlovačkoj županiji
Strateški razvojni program Općine Cetingrad
90
Ostvaren broje dolazaka
Hoteli Hosteli Kampovi
Privatni smještaj
Ostalo Total
2012. 25.687 0 76.589 33.240 51.001 186.517
2013. 31.193 0 80.313 37.380 47.085 195.971
2014. 47.982 341 68.761 49.542 41.250 207.876
2015. 56.880 1.168 85.711 59.911 41.330 245.000
2016. 73.913 7.448 79.872 85.865 31.370 278.468
2017. 85.491 7.044 88.442 110.847 42.372 334.196
Ostvarena noćenja u objektima
Hoteli Hosteli Kampovi
Privatni smještaj
Ostalo Total
2012. 34.803 0 120.655 51.419 96.645 303.522
2013. 42.958 0 130.854 60.085 90.142 324.039
2014. 59.695 532 117.087 82.620 71.192 331.126
2015. 70.153 1.811 156.407 98.899 68.078 395.348
2016. 100.824 13.029 146.394 150.297 70.019 480.563
Izvor: eVisitor, DZS 2018.
Tablica 14. Ostvaren broj dolazaka i noćenja po mjesecima u TZ Karlovačke županije
Ostvarenim brojem dolazaka po mjesecima
Mjesec 2012. 2013. 2014. 2015. 2016. 2017.
Siječanj 1.755 1.538 1.649 2.585 2.893 4.152
Veljača 1525 1.537 1.963 2.546 4.018 4.648
Ožujak 2512 2.259 3.179 4.821 5.198 6.621
Travanj 7443 6.648 9.814 10.086 10.081 16.184
Svibanj 14663 17.518 17.649 20.527 21.797 24.558
Lipanj 21337 22.498 26.376 29.834 31.292 43.565
Srpanj 45346 47.009 44.576 54.259 66.322 79.399
Kolovoz 56853 59.838 62.380 71.198 78.013 87.987
Rujan 23620 24.245 23.623 30.805 34.767 38.895
Listopad 6929 8.120 10.510 10.780 13.808 16.778
Studeni 2690 2.814 3.404 4.374 5.405 5.556
Prosinac 1844 1.947 2.753 3.185 4.874 5.853
TOTAL 186517 195.971 207.876 245.000 278.468 334.196
Strateški razvojni program Općine Cetingrad
91
Ostvaren brojem noćenja po mjesecima
Mjesec 2012. 2013. 2014. 2015. 2016. 2017.
Siječanj 3716 3.856 3.521 4.334 5.295 6.708
Veljača 3467 2.715 3.402 4.287 6.124 6.995
Ožujak 5360 3.955 5.858 7.175 7.916 9.165
Travanj 11175 11.578 15.336 14.914 15.391 24.260
Svibanj 23653 28.807 26.342 32.368 34.721 37.386
Lipanj 33868 36.570 42.894 49.301 50.291 70.471
Srpanj 73931 77.592 72.214 90.804 128.337 164.774
Kolovoz 91035 96.297 100.730 117.142 133.189 150.785
Rujan 35068 38.380 34.183 47.951 55.359 60.077
Listopad 11394 14.877 15.179 15.201 20.931 25.867
Studeni 7387 5.670 6.453 7.027 8.631 9.682
Prosinac 3468 3.742 5.014 4.844 7.472 9.900
TOTAL 303522 324.039 331.126 395.348 473.657 576.070
Izvor. TZ Karlovačke županije 2018.
11.3.3. Strategija za ruralni razvoj Županije
Strateški program izrađen je u skladu sa metodologijom primijenjenom u izradi sličnih
programa koji su u EU obavezni te poštujući razvojne smjernice nacionalnih i regionalnih
programa. Sukladno tome, programom su definirani sljedeći strateški ciljevi:
▪ Podignuti ambijentalnu vrijednost ruralnog područja;
▪ Osigurati laku dostupnost ruralnim područjima iz perspektive kvalitete infrastrukture i
oznaka;
▪ Podignuti kvalitetu svih dionika ruralnog turizma u vidu smještaja, gastronomske ponude,
dodatnih aktivnosti i dr.;
▪ Definirati kvalitetne projektne prijedloge i prijaviti ih na nacionalne i EU fondove
financiranja (npr. Potpora ulaganju u pokretanje nepoljoprivrednih djelatnosti u ruralnim
područjima, Potpora za sudjelovanje poljoprivrednika u sustavima kvalitete za poljoprivredne
i prehrambene proizvode u sustavu ekološke poljoprivredne proizvodnje, Potpora mladim
poljoprivrednicima i sl.);
▪ Promovirati ruralna područja kroz njihove prirodne posebnosti, tradiciju i nasljeđe;
▪ Osmisliti tematske pakete;
▪ Poticati umrežavanje ključnih dionika s ciljem razvoja turističkog proizvoda i zajedničkih
marketinških aktivnosti
11.3.4. Strategija održivog razvoja korištenja energije županije
Osnovni cilj izrade i donošenja Strategije održivog korištenja energije Karlovačke županije je
odrediti smjernice za uspješan gospodarski i energetski razvitak Županije, poštujući pri tom
načela održivosti i zaštite okoliša. Glavni naglasak dan je na učinkovitom korištenju energije i
obnovljivim izvorima energije, kao područjima čiji razvitak može i treba značajno doprinijeti
održivom razvoju čitave Županije.
Strateški razvojni program Općine Cetingrad
92
Osnovni cilj Strategije održivog korištenja energije Karlovačke županije je na osnovi stvarne
energetske situacije u Županiji prepoznati i predložiti konkretne, energetsko-ekonomski
optimalne načine energetskog razvitka na načelima održivosti: održivoj gradnji, primjeni
mjera energetske učinkovitosti, korištenju obnovljivih izvora energije i zaštiti okoliša.
Strategijom Županije utvrditi će se ciljevi energetskog razvitka te identificirati mjere
za njihovo uspješno ostvarenje, bazirane na nekoliko glavnih načela:
-konceptu održivog razvitka Županije u cilju zaštite njezinih ljudskih i prirodnih resursa;
-ustavnom gospodarenju energijom u zgradama javne namjene u vlasništvu Županije
-strateškom poticanju korištenja obnovljivih izvora energije;
-kontinuiranoj podršci učinkovitom korištenju energije u svim sektorima ljudskog
djelovanja: zgradarstvu, prometu, industriji, poljoprivredi i dr. -usaglašavanju s institucionalnim i zakonskim okvirima na županijskoj, regionalnoj,
nacionalnoj i
EU razini
Dugoročne koristi od donošenja i provedbe Strategije su:
· gospodarski razvitak Županije;
· povećanje energetske nezavisnosti Županije koja na osnovi zaključaka Strategije sama
odlučuje u kojem će smjeru ići njezin daljnji energetski razvitak;
· osnivanje novih lokalnih poduzeća za provođenje energetskih projekata i aktivnosti prema
provedbenom programu Strategije;
· otvaranje novih radnih mjesta i smanjenje stope nezaposlenosti lokalnog stanovništva;
· razvitak poljoprivrednih kućanstava kroz provođenje raznih energetskih djelatnosti -
iznajmljivanje ili prodaja zemljišta za gradnju energetskih postrojenja,
uzgajanje poljoprivrednih kultura za energetsko iskorištenje i dr.;
· smanjenje energetske potrošnje u kućanstvima, nestambenom sektoru zgrada, prometu i
industriji u Županiji provođenjem predloženih mjera energetske
učinkovitosti što u konačnici rezultira reduciranjem emisija onečišćujućih tvari u atmosferu i
zdravijim životnim okruženjem;
· smanjenje potrošnje svih tipova energije u zgradama u vlasništvu Županije kroz provođenje
mjera sustavnog gospodarenja energijom.
11.3.5. Strategija razvoja ljudskih potencijala Županije
Od travnja 2011. godine, kada je donesena Strategija razvoja ljudskih potencijala Karlovačke
županije za razdoblje 2011. – 2013. godine, uspješno je provedeno nekoliko projekata koji su
svoje uporište imali u prioritetima i mjerama definiranom Strategijom.
U donesenoj strategiji definirana su 3 prioriteta i 10 mjera kojima će se postići kvalitetan i
usmjeren razvoj ljudskih potencijala županije.
Prioriteti su obuhvaćali:
1. Otvaranje radnih mjesta kroz promicanje i poticanje poduzetništva te povećanja
konkurentnosti
lokalnog gospodarstva
Strateški razvojni program Općine Cetingrad
93
2. Usklađenost znanja, vještina i sposobnosti radne snage s potrebama na tržištu rada kroz
cjeloživotno učenje i povećanje zaposlenosti
3. Promicanje i poticanje jednakih mogućnosti za sve skupine u pristupu na tržište rada
Za svaki prioritet definirane su i mjere kojima se on ostvaruje, a to su sljedeće
mjere:
Mjera 1.1. Razvoj vještina i kvalifikacija zaposlenika u poduzećima i obrtima
Mjera 1.2. Razvoj institucionalne potpore jačanju poduzetništva
Mjera 1.3. Promicanje i razvoj poduzetničke kulture
Mjera 2.1. Razvoj cjeloživotnog učenja
Mjera 2.2. Usklađivanje obrazovnih programa s potrebama tržišta rada
Mjera 2.3. Jačanje kapaciteta dionika na lokalnom tržištu rada
Mjera 3.1. Podrška mladima u pristupu i održivom ulasku na tržište rada
Mjera 3.2. Promicanje i podrška jednakim mogućnostima za žene na tržištu rada
Mjera 3.3. Promicanje i podrška zapošljavanju osoba s invaliditetom
Mjera 3.4. Zapošljavanje ostalih ranjivih i manjinskih skupina na tržištu rada
11.3.6. Prostorni planovi
Prostorni program županije je temeljni dokument prostornog uređenja jedinice regionalne
samouprave. Njime se razrađuju ciljevi prostornog uređenja i određuje racionalno korištenje
prostora u skladu i u najvećoj mogućoj mjeri sa susjednim županijama, prostornim razvojem i
zaštitom prostora. Sastavni dio prostornog programa županije, može biti i prostorni program
područja posebnih obilježja za područja prirodnih vrijednosti županijske, odnosno Gradske
razine određene prema posebnom zakonu.
Na temelju odredbe članka 19. stavka 1. Zakona o prostornom uređenju (NN br. 30/94, 68/98,
35/99, 61/00, 32/02 i 100/04), suglasnosti Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i
graditeljstva klasa: 351-01/08-02/277, ur. broj: 531-08/3-1-1-1-07-2 od 7. listopada 2008.
godine te članka 12. Statuta Karlovačke županije (GKŽ - pročišćeni tekst, broj 21/00,14/01)
Županijska skupština na 26. sjednici održanoj 14. listopada 2008. godine donijela je odluku o
donošenju izmjena i dopuna Prostornog programa Karlovačke županije.
Prostorni programi koje donose predstavnička tijela gradova / općina moraju biti usklađeni i s
prostornim programima koje donosi predstavničko tijelo Karlovačke županije. U tom smislu,
a temeljem članka 97. Zakona, Zavod za prostorno uređenje Karlovačke županije izdaje
mišljenje o usklađenosti prostornog programa s Zakonom i propisima donesenim na temelju
Zakona, odnosno s dokumentima prostornog uređenja državne i područne (lokalne) razine, i
temeljem članka 98. Zavod za prostorno uređenje Karlovačke županije daje mišljenje o
usklađenosti prostornog programa s prostornim programom županije i prostornim
programima susjednih županija te s drugim dokumentima prostornog uređenja od utjecaja na
prostorni program iz stavka 1. istog članka.
Županijskim programom navedeni su sljedeći ciljevi regionalnog, državnog međunarodnog
značaja:
Strateški razvojni program Općine Cetingrad
94
• Razvijati Županijski prostor na prostornoj ravnoteži i regionalnim osobitostima prostora
(načelo održivog razvitka).
• Revitalizacija problemskih područja koja u svom zbiru pokrivaju prostor gotovo cijele
Županije(pogranična područja, brdsko-programska područja, područja od posebne državne
skrbi).
• Prostorna, infrastrukturna rješenja i zaštitu prirodnih, kulturnih dobara, te cjelokupnog
okoliša uskladiti s razvitkom susjednih područja.
• Izgradnja i modernizacija državnih cesta.
• Vođenje infrastrukture programirati tako da se koriste postojeći koridori, po mogućnosti
zajednički za više vodova.
• Prilikom određivanja namjene i korištenja prostora težiti očuvanju šumskih i kvalitetnih
poljoprivrednih površina.
• Gospodarenje tlom i njegovu zaštitu provoditi usmjerenim gospodarskim utjecajem, uz
sustavno praćenje, a oslanjajući se na znanstvene i stručne spoznaje, tako da posljedica tih
utjecaja ne bude degradacija nego povećanje plodnosti tla.
• Postojeće površine šuma održavati pravilnim gospodarenjem temeljem šumsko
gospodarskih osnova(obnavljanjem šumske vegetacije, poboljšanjem zdravstvenog stanja
šuma obilježavanjem i sječom bolesnih stabala i stabala u odumiranju).
• Identificirati zalihe i izvorišta pitke vode, utvrditi uvjete zaštite i racionalnog korištenja te
maksimalno smanjiti gubitke na postojećem vodoopskrbnom sistemu.
• Spriječiti nekontroliranu eksploataciju mineralnih sirovina, težiti uravnoteženom
iskorištavanju, sukladno tržišnim potrebama, a primjereno specifičnoj poljoprivrednoj i vodno
gospodarskoj situaciji određenog lokaliteta uz obavezu sanacije tijekom radova i nakon
eksploatacije.
• Otvarati mogućnost upotrebi ekoloških (plin) i nekonvencionalnih izvora energije (plin,
energija sunca, energija vjetra, geotermalna energija i dr.) uz racionalnu upotrebu postojećih
energetskih resursa, kroz uvođenje energetski efikasnih tehnologija i smanjivanje gubitaka
energije u transportu.
• Razvoj definirati na nosivim karakteristikama prostora.
Strateški razvojni program Općine Cetingrad
95
• Sanirati izvore onečišćenja radi sprečavanja degradacije pojedinih ekosustava.
• Zaštititi vrijednosti prostora, prirodnih i stvorenih dobara uz očuvanje biološke raznolikosti
svih tipova staništa.
• Zaustaviti trend pogoršanja kvalitete podzemnih i površinskih voda, provođenjem i
održavanjem mjera zaštite, naročito onih voda koje su još čiste i zadovoljavaju propisane
kriterije.
• Uklanjati izvore ili uzroke zagađivanja voda, sprječavati i smanjivati zagađivanje na mjestu
njegova nastajanja te osigurati i ostvariti pravilno postupanje i konačnu dispoziciju otpada.
• Spriječiti nastajanje zagađenja na postojećim i potencijalnim izvorištima voda za opskrbu
vodom, odnosno malim vodotocima, gdje uslijed koncentracije zagađenja i ograničenog
kapaciteta prijemnika, potrebne mjere zaštite prelaze tehničke i ekonomske mogućnosti.
• Definirati propisane zone sanitarne zaštite u izvorišnim područjima i uspostaviti utvrđene
mjere zaštite na osnovi prijeko potrebnih hidro geoloških i drugih istraživanja uz puno
uvažavanje činjenice da velik dio Republike Hrvatske sačinjava područje krša.
• Izgradnja centralnih uređaja za zajedničko pročišćavanje gradskih (komunalnih) i
industrijskih otpadnih voda, a gdje je to moguće inicirati izgradnju individualnih uređaja za
zaštitu tamo gdje nema tehničkog ili ekonomskog opravdanja za izgradnju zajedničkog
sustava odvodnje s centralnim uređajima za pročišćavanje.
• Programima gospodarenja vodama osigurati povećanje malih protoka voda, odnosno
povećanja kapaciteta prijemnika za prijem opterećenja, a kvalitetu površinskih i podzemnih
voda i mora treba stalno kontrolirati kao i kvalitetu efluenta kojima se u vode unose
zagađenja.
• Zaštita osobito osjetljivih područja (područje krša, obalna područja rijeka i akumulacije
većih količina podzemnih voda).
• Izraditi županijski program intervencija u zaštiti okoliša te jasno definirati opasne djelatnosti
proizašle iz opasnih tvari i procijeniti zone rizika.
• Oživotvoriti sustav gospodarenja otpadom, kako bi se prekinula praksa odlaganja otpada na
nezaštićenu geološku podlogu koja rezultira zagađivanjem hidroloških resursa, a kroz:
- smanjenje količina te sustavno zbrinjavanje otpada pri čemu izbor lokacije i tehnologije
uređaja za trajno odlaganje pada u funkciji zaštite i racionalnog korištenja prostora,
- prikupljanje i ponovno korištenje iskoristivog otpada,
Strateški razvojni program Općine Cetingrad
96
- trajno sigurno skladištenje i uništavanje štetnog i opasnog otpada,
- još u fazi pripreme projekta, sagledati sve moguće nepovoljne utjecaje zahvata na okoliš
kako bi se isti sveli na najmanju moguću mjeru.
• Sanirati ugrožena područja opterećena negativnim utjecajima prometa i industrije.
• Sanirati područja opterećenih bespravnom izgradnjom.
11.4. Strateški dokumenti Općine
11.4.1. Projekt ukupnog razvoja-strategija razvoja
Općina Cetingrad donijela je mapu razvoja Općine za period 2007. – 2013. koji se nadovezuje
na već izrađeni Plan ukupnog razvoja Općine te na strategiju zadanu u Regionalnom
operativnom programu Karlovačke županije.
Mapa razvoja Općine Cetingrad navodi projekte i mjere koji su potrebni za ostvarivanje
ciljeva i strategije razvoja Općine te na jednom mjestu elaborira preduvjete njihovog
provođenja, koristi za ciljane skupine, razdoblje i očekivane troškove te u konačnici način
evaluacije i monitoring njihovih rezultata.
Strateški ciljevi, prioriteti i mjere Općine Cetingrad
Cilj 1. Stvaranje preduvjeta za gospodarski razvoj
PRIORITETI: 1. PODRŠKA PODUZETNIŠTVU
MJERE: 1. Razvoj gospodarske zone Batnoga
2.Program edukacije lokalnog stanovništva u poduzetništvu
3. Informatizacija uprave Općine- software edukacija zaposlenika
PRIORITETI: 2. UNAPREĐENJE I PROM,OCIJA TURISTIČKE PONUDE
MJERE: 1.Organizacija sajam turističke ponude Cetingrada
2. Filmski festival domoljubnog povijesnog filma
3. Uređenje i obnova Starog Grada Cetin
4. Uređenje lovačkog doma u turističke svrhe (povećanje smještajnih
kapaciteta)
5. Program razvoja seoskog turizma
6. Planinarska staza uz rijeku Koranu
7. Planinarski dom
8. Program razvoja turizma Općine Cetingrad
9. Josipovo- organizacija tradicionalnog sajma
Strateški razvojni program Općine Cetingrad
97
10. Projekt „ Zelena transverzala“ (Povezivanje u projekt, ucrtati i
urediti glavni smjer kretanja)
PRIORITETI: 3. POVEĆANJE POLJOPRIVREDNE PROIZVODNJE
MJERE: 1. Program razvoja poljoprivrede, pčelarstva, vinogradarstva i voćarstva
2. Program gospodarenja poljoprivrednim zemljištima
3. Program otkupa i plasmana voća i povrća
Cilj 2. Održivo upravljanje prirodnim resursima i promocija zaštite okoliša
PRIORITETI: 1. UNAPREĐENJE ZAŠTITE OKOLIŠA
MJERE: 1.Projekt odvodnje užeg dijela Općine Cetingrad
2. Osnivanje komunalnog poduzeća
3. Izgradnja vatrogasnog doma
PRIORITETI: 2. POBOLJŠANJE INFRASTRUKTUER
MJERE: 1. Izgradnja vodovoda gornjih krajeva
2. Asfaltiranje nerazvrstanih cesta u 11 naselja
3. Uređenje pješačke zone
4. Vodoistražni radovi
5. Izgradnja mrtvačnice
PRIORITETI: 3. UNAPRJEĐENJE ZAŠTITE PRIRODE
Cilj 3. Unapređenje kvalitete života, obrazovnog sustava i razvoj civilnog
društva
PRIORITETI: 1. POBOLJŠANJE KVALITETE ŽIVOTA
MJERE: 1. Mreža kućne pomoći i dnevni boravak za stare i nemoćne
2. Razminiranje prostora Općine
3. Dan sjećanja i zahvalnosti-organizacija događaja, zajednica
povratnika Hrvatske
PRIORITETI: 2. RAZVITAK OBRAZOVNOG I ODGOJNIOG SUSTAVA
MJERE: 1. Likovna kolonija
2. Književnici u Cetingradu
3. Izgradnja školske sportske dvorane i prostora z a vrtić i čitaonicu
4. Učenje stranih jezika i rada na računalu za odrasle
5. Otvaranje dječjeg vrtića i igraonice
6. Otvaranja općinske knjižnice s čitaonicom
7. Prekvalifikacija i doškolovanje stanovništva
8. Radionica za roditelje (rad s djecom, prehrana, slobodno vrijeme ,
komunikacija u obitelji)
9. Izgradnja dječjeg igrališta
Strateški razvojni program Općine Cetingrad
98
PRIORITETI: 3. POTICANJE MEĐUSEKTORSKU SURADNJE
11.4.2. Plan razvoja turizma
Općina Cetingrad uvidjela je potrebu za kvalitetnijim definiranjem tržišne pozicije Općine na
mapi turističkih destinacija. Dosadašnji razvoj Općine kao turističke destinacije odvijao se
stihijski i bez strateškog programiranja turističkih proizvoda i prateće infrastrukture
neophodne za nesmetano funkcioniranje. Bogata poviješću i kulturnom baštinom,
dragocjenim nasljeđem i prirodnim ljepotama, Općina nije uspjela iskomunicirati tržištu svoje
vrijednosti i od njih izgraditi jedinstvenu poziciju koja bi osigurala kvalitetan i održivi
turizam te koja bi direktno utjecala na poboljšanje kvalitete života lokalne zajednice. Općina
Cetingrad nema definiran svoj identitet niti jasno definiranu komunikacijsku strategiju koja će
opravdati i koja će Općini omogućiti da se pozicionira na tržištu i počinje ostvarivati bolje
rezultate.
Stoga je potrebno, uz analizu postojećeg stanja, postaviti uporišta razvoja i usuglasiti se oko
vizije turizma Općine Cetingrad te postaviti program marketinških aktivnosti s jasnim
ciljevima i zadacima lokalnih subjekata.
Master program razvoja turizma Općine Cetingrad rezultat je nužnosti aktiviranja turizma kao
nove razvojne poluge Općine Cetingrad.
Ciljevi koji se trebaju ostvariti Master programom razvoja turizma Općine Cetingrad su prije
svega:
• utvrđivanje lokalnih mogućnosti u području razvoja turizma te
povezivanje strategijama viših razina (regionalnim, nacionalnim i europskim) • analiza i objektivna evaluacija turističke atraktivnosti Općine i s time u
skladu definiranje razvojnih potencijala turizma • formulacija jasne turističke vizije, koncepta, strategije te modela rasta
turizma Općine za narednih 10 (deset) godina • izrada ključnih investicijskih projekata u turizmu Općine Cetingrad • izrada ključnih programa konkurentnosti Općine Cetingrad • izrada marketing strategije • izrada poslovno-upravljačkog okvira za turizam Općine Cetingrad • izrada akcijskog programa prema prioritetima za razdoblje 2019. –
2029. godina.
Master program razvoja turizma Općine Cetingrad obuhvatit će područje cijele Općine
Cetingrad.
11.4.3. Prostorni program Općine
Prostorni program uređenja Općine osnovni je i obvezatni prostorno programski dokument
koji utvrđuje uvjete za uređenje područja Općine, određuje svrhovito korištenje, namjenu,
oblikovanje, obnovu i sanaciju građevinskog i drugog zemljišta, zaštitu okoliša te zaštitu
graditeljske baštine i osobito vrijednih dijelova prirode. Rad na izradi Programa proveden je
sukladno ''Zakonu o prostornom uređenju'' (NN 30/94, 68/98, 35/99, 61/00, 32/02 i 100/04),
''Pravilnika o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim
Strateški razvojni program Općine Cetingrad
99
pokazateljima i standardu elaborata prostornih programa'' (NN 106/98, 39/04, 45/04, 163/04) i
''Uredbi o javnoj raspravi u postupku donošenja prostornih programa'' (NN 101/98), te ostalim
zakonima i propisima bitnim za izradu prostorno-programske dokumentacije.
Prostorni program uređenja Općine Cetingrad donosi općinsko vijeće po pribavljenoj
suglasnosti Državnog ureda nadležnog za poslove prostornog uređenja o njegovoj
usklađenosti sa Prostornim programom županije.
1. Općina Cetingrad - označava Cetingrad, teritorijalno-upravnu jedinicu kao posebnu
jedinicu lokalne samouprave
2. naselje Cetingrad - označava naselje Cetingrad, općinsko središte;
3. građevinska područja naselja - odnosi se na građevinska područja 36 naselja;
4. Urbanistički program uređenja Cetingrada - je prostorni program koji se, u skladu sa
zakonom, donosi za urbanističku cjelinu, čije su granice određene u Prostornom programu
uređenja Općine Cetingrad;
5. lokalni uvjeti - smatraju se: reljef, voda, zelenilo; posebno vrijedne građevine i područja
prirodne i kulturne baštine; karakteristični i vrijedni pogledi i slika mjesta; ambijenti, mjesta
okupljanja i sastajanja ljudi; trgovi, ulice i drugi javni prostori; veličine i izgrađenosti
građevnih čestica, način te gradnje, te visina i površina izgrađenih građevina; opremljenost
komunalnom infrastrukturom; komunalna oprema; druge posebnosti i vrijednosti
Ciljevi prostornog razvitka Općine Cetingrad i uređenja njezinih samostalnih naselja trebaju
biti usmjereni prema racionalnom i funkcionalnom gospodarenju prostorom te uspostavljanju
ekološke i razvojne ravnoteže u prostoru.
Glavni ciljevi demografskog, gospodarskog i društvenog razvitka Općine i uređenja njezinih
naselja su:
- Kvalitetno povezati demografsku razvojnu sastavnicu s cjelokupnim prostornim i društveno
- gospodarskim razvitkom ove Općine.
- Raznim mjerama u funkciji zapošljavanja i socijalne skrbi, koje treba donositi na razini
Općine, županije i države, postepeno treba popravljati negativne demografske tendencije u
razmještaju i kretanju ukupnog broja stanovnika, prirodnom kretanju i migracijama, gustoći
naseljenosti, te strukturi i drugim obilježjima stanovništva i kućanstava/domaćinstava za
cijelo područje Općine Cetingrad.
- Gospodarskim i socijalnim mjerama zaustaviti trajno iseljavanje u inozemstvo, ali i u druga
područja Hrvatske, osobito mlađe i za rad i reprodukciju sposobno stanovništvo.
- Poticati vraćanje bivšeg domicilnog stanovništva iz drugih krajeva zemlje i iz drugih država
u njihov zavičaj.
- Organizirano usmjeravati doseljavanje stanovništva i uskladiti ga s razmještajem
gospodarskih i društvenih djelatnosti, odnosno novih radnih mjesta u radnim i uslužnim
središtima u ovom području.
- Potrebno je razvijati i jačati sve komparativne gospodarske i društvene djelatnosti
(poljodjelstvo, stočarstvo, industriju, građevinarstvo, promet, trgovinu, ugostiteljstvo,
turizam, malo poduzetništvo, obrt, usluge, pogranično gospodarstvo, upravu, obrazovanje,
zdravstvo i drugo), te otvarati nova radna mjesta i uslužne funkcije radi zadovoljavanja
potreba lokalnog stanovništva.
- Težiti uspostaviti ravnomjerniji razvitak svih dijelova Općine i razvijati policentrični sustav
lokalnih središta u ovoj općini.
- Nastojati demografski obnoviti i stvarno poboljšati standard i kvalitetu življenja
stanovništva i kućanstava/domaćinstava, gdje za to postoje objektivne potrebe i mogućnosti.
- Koristiti komparativne prednosti ovog prostora u razvijanju turističkih aktivnosti i pojedinih
sadržaja, kao sastavnog dijela šireg turističkog područja (nacionalni park Plitvička jezera,
Strateški razvojni program Općine Cetingrad
100
rijeke Korana i Glina, stari grad Cetin, crkve, lovna i ribolovna područja, prometna mreža,
pogranične funkcije i drugo).
- Nastojati revitalizirati demografski ugrožena naselja, ako je to u funkciji razvitka ovog kraja.
- Osigurati potrebne prostore u pojedinim naseljima za potrebe djelovanja njezinih funkcija
(gospodarskih, društvenih, stambenih, rekreacijskih, prometnih, komunalnih i drugih) vodeći
računa o racionalnom, funkcionalnom i ekonomičnom razvitku Općine i njezinih pojedinih
naselja.
- Brinuti se za zaštitu kulturne i prirodne baštine, okoliša i krajolika na cijelom području
Općine Cetingrad.
- Osigurati svakom naselju i kućanstvu/domaćinstvu pitku vodu, prikladan sustav odvodnje i
odvoz otpadnih tvari, električnu struju, telefonske veze, televizijski i radijski prijenos,
priključak na prometnu mrežu, grobna mjesta, a kada se stvore uvjeti i opskrbu plinom.
- Prostorni razvoj i uređenje ovog područja treba regulirati Prostornim programom uređenja
Općine Cetingrad, urbanističkim programom općinskog središta Cetingrad, prostornim
uređenjem pograničnih naselja Maljevac, Pašin potok i Bogovolja, a ostalih naselja
smjernicama za uređenje naselja. Prostornim programom uređenja Općine Cetingrad
evidentiraju se, štite i čuvaju temeljna obilježja i vrijednosti prostora, a pretpostavke za
nesmetan i uravnotežen razvitak u prostoru osiguravaju se namjenom površina za pojedine
kategorije korištenja prostora.
Osnovna namjena i korištenje prostora temelji se na podjeli prostora na slijedeće osnovne
kategorije:
Građevinska područja naselja
U građevinskom području naselja predviđena je izgradnja novih građevina te obnova,
rekonstrukcija i dogradnja postojećih građevina namijenjenih za:
- stanovanje i prateće pomoćne i gospodarske funkcije;
- rad bez štetnih utjecaja na okoliš;
- javne i prateće sadržaje;
- društvene djelatnosti;
- trgovačke i uslužne sadržaje;
- turističke i ugostiteljske sadržaje;
- vjerske sadržaje;
- prometnu i komunalnu infrastrukturu;
- šport i rekreaciju, te odmor i dječja igrališta,
- groblja i mrtvačnice ka područja naselja
2. Građevinska područja izvan naselja za izdvojene namjene
Prostornim programom određena su građevinska područja za:
- gospodarske namjene – proizvodna (I1);
- gospodarske namjene – poslovna (K1);
- gospodarske namjene – pretežito poljoprivredna gospodarstva (M4);
- iskorištavanje mineralnih sirovina – kamenolom (E1);
- ugostiteljsko-turističku namjenu - hotel (T1), turističko naselje (T2);
- sportsko-rekreacijska namjena - sport (R1);
- površine infrastrukturnih sustava (IS);
- groblja (G
3. Izgradnja izvan građevinskih područja
Strateški razvojni program Općine Cetingrad
101
1. Poljoprivredne površine - ostala obradiva tla
2. Šumske površine - gospodarska šuma
3. Ostalo poljoprivredno i šumsko zemljište
4. Vodne površine - vodotoci.
Izvan građevinskog područja, na području Općine Cetingrad može se odobravati
izgradnja građevina koje po svojoj namjeni zahtijevaju izgradnju izvan građevinskog
područja, kao što su:
- stambene za potrebe stanovanja vlasnika/korisnika farme i članova njegove obitelji i
drugih djelatnika koji na njoj rade;
- građevine za uzgoj životinja (tovilišta);
- građevine u funkciji obavljanja poljoprivrednih djelatnosti:
- spremišta voća u voćnjacima, klijeti u vinogradima, sušare;
- ostave za alat, oruđe, kultivatore i sl.;
- plastenici, staklenici;
- ribnjaci i druge građevine na vodi;
- športske, rekreacijske i zdravstvene građevine;
- planinarski i lovački domovi, te izletnička skloništa;
- građevine za istraživanje i iskorištavanje mineralnih sirovina;
- građevine u funkciji iskorištavanja i zaštite šuma;
- spremišta drva u šumama;
- infrastrukturne građevine (prometne i ostale komunalne infrastrukture, sa pratećim
sadržajima - benzinske postaje, servisi, ugostiteljstvo i sl.);
- vojne i druge građevine od interesa za obranu zemlje i zaštitu od elementarnih
nepogoda.
Općina Cetingrad će 2019. god. pristupiti izradi novog Prostornog plana Općine.
11.4.4. Lag „ Frankopan“
LAG Frankopan obuhvaća cjelovito područje 10 jedinica lokalne samouprave i u svom
sastavu ima gradove: Ogulin, Otočac i Slunj i Općine: Bosiljevo, Generalski Stol, Tounj,
Josipdol, Plaški, Saborsko, Cetingrad (koje sve administrativno pripadaju Karlovačkoj
županiji, osim Otočca koji pripada Ličko-senjskoj županiji).
Područje LAG-a pripada statističkoj NUTS-2 regiji Kontinentalna Hrvatska. Teritorij LAG-a
iznosi 2.392,48 km2 što predstavlja 4,23 % kopnene površine Republike Hrvatske (RH) te
40,12% površine KŽ i 10,12 % površine LSŽ. 2001. godine LAG Frankopan imao je 47.383
stanovnika, odnosno 1,07 % stanovništva RH, dok se 2011. broj stanovnika smanjio za 5.016
osoba (-10,59 % u odnosu na 2001.). U 2011. na području LAG-a živjelo je 42367 stanovnika
(0,99 % stanovnika RH) odnosno 25,28 % stanovnika KŽ i 19,20 % stanovnika LSŽ.LAG
karakterizira značajna depopulacija, pa se uz broj stanovnika, u razdoblju između 2 popisa
značajno smanjio i broj kućanstava, za 1.043 odnosno -6,28 %. U 2011. stanovništvo
LAG-a živjelo je u 15.572 kućanstva u 250 naselja. Gustoća stanovnika na području LAG-a u
razdoblju od 2001. do 2011. iznosi -10,53 %, smanjenje potvrđuje izraženu depopulaciju ali i
veliku ruralnost prostora. Gustoća stanovnika LAG-a 69,11 % manja je od prosjeka RH te
39,4% manja od županijskog prosjeka. Gospodarstvo LAG-a karakterizira relativno jaka
prerađivačka djelatnost, koja bilježi porast prihoda i broja zaposlenih. Uz prerađivačku
djelatnost veoma je snažan i sektor trgovine. Ostale djelatnosti su mnogo slabije, a značajniji
Strateški razvojni program Općine Cetingrad
102
udio imaju redom prema jakosti: trgovina, građevinarstvo, djelatnosti smještaja te prehrane i
usluživanja hrane, prijevoz i skladištenje. U LAG-u aktivno djeluje 409 pravnih gospodarskih
subjekata.
U dvije godine razvidno je kako raste broj pravnih osoba koji nije pratio i porast broja
zaposlenih. Sveukupno gledano, rast cjelokupne gospodarske aktivnosti, iako za sad upitnim
krajnjim neto efektom, možebitni je nagovještaj gospodarskog oporavka u području LAG-a.
Prerađivačka industrija koja je nositelj razvoja ovog kraja u najvećoj mjeri se je drvno
prerađivačka industrija raznih stupnjeva prerade i koja je vezana za iskorištavanje prirodnog
bogatstva kraja (šuma).
Lokalna akcijska grupa Frankopan objavila je Natječaj za provedbu podmjere 19.2.
»Provedba operacija unutar CLLD strategije«, tip operacije 1.1.4. „Potpora razvoju malih
poljoprivrednih gospodarstava“ koji je sukladan tipu operacije 6.3.1. iz Programa ruralnog
razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014. – 2020.
Strateški ciljevi Lag-a „ Frankopan“ :
Strateški cilj 1. Povećanje održive poljoprivrede i šumarstva poticanjem modernizacije i
stvaranja proizvoda s dodanom vrijednosti u svrhu jačanja identiteta LAG-a
Strateški cilj 2. Razvoj očuvanja i održivog korištenja razvojne resursne osnove u svrhu
diverzifikacije gospodarstva i povećanja kvalitete života na području LAG-
Strateški cilj 3. Jačanje upravljanja lokalnim razvojem vođenim lokalnom zajednicom
(CLLD)
Strateški razvojni program Općine Cetingrad
103
12. MOGUĆI SCENARIJ Recesija i gospodarska kriza, u Svijetu i Europi, ostavlja svoj trag na kretanja u RH u
zaoštrenoj formi. Vrlo je teško egzaktno prognozirati kretanja u budućnosti. Međutim, bilo bi
krajnje neodgovorno zanemariti ovo stanje, a i kretanja u budućnosti, stoga smo se opredijelili
predviđati utjecaj globalnih ekonomskih i tržišnih trendova na razvoj u RH i Općini
Cetingrad. U razmatranje smo uzeli tri moguća scenarija, svjesni rizičnosti u koju se
upuštamo, smatrajući da je to manje pogrešno nego li ne uzimati u obzir navedene podatke.
SCENARIJ 1:
(BEZ STOPE RASTA ILI NISKA STOPA RASTA)
• U EU minimalna stopa rasta (par godina), a poslije povećana
• U RH-bez rasta (par godina), a poslije niska stopa rasta
• BLIŽE OKRUŽENJE OPĆINE
-Pretpostavka da se poljoprivreda neće razvijati
-Pretpostavka je da će turizam imati kontinuirano povećanje potražnje (2-3 % godišnje )
-Pretpostavka je da će trgovina, uslužna djelatnost, malo i srednje poduzetništvo dijeliti
sudbinu globalnih kretanja (bez stope rasta)
-Bliže okruženje u turizmu (koje je glavno tržište poljoprivredi, trgovini te malom i srednjem
poduzetništvu) bi mogli imati nešto povoljnije trendove:
-Stopa rasta kontinuirano 1-2 % godišnje (u prvih par godina), a poslije opet narednih par
godina 2-3 % godišnje
-U takvom okruženju (uže i šire) moguće je planirati u prvih par godina stopu rasta 1 %, a
poslije toga u par godina stopa rasta bi mogla biti 2 %.
SCENARIJ 2:
(SREDNJA STOPA RASTA ( U GRANICAMA PAR %)
• U EU – prve dvije godine stopa rasta 2-3 %, poslije 3-4 %
• RH – dvije godine niska stopa rasta, poslije 2-3 %
• BLIŽE OKRUŽENJE
- Poljoprivreda, povećanje stope rasta godišnje 3-4 %
- Turizam, povećanje potražnje 3-4 %
- Trgovine, usluge, mali i srednji poduzetnici prati razvoj osnovne djelatnosti, povećanje 3-4
%
Strateški razvojni program Općine Cetingrad
104
U ovakvom okruženju (šire i uže) moguće je planirati stopu rasta do 2- 3 %.
SCENARIJ 3:
(VISOKE STOPE RASTA)
• U EU – prve dvije godine stopa rasta 3-4 %, a poslije 4-5 %
• U RH – prve dvije godine stopa rasta 2 %, a poslije 4-5 %
• BLIŽE OKRUŽENJE
- Poljoprivreda – povećanje stope rasta 3-4 %
- Turizam – povećanje stope rasta 5-6 %
- Trgovina, usluga, ,malo i srednje poduzetništvo- povećanje stope rasta 5-6 %
U takvom okruženju moguće je planirati stopu rasta 4-5 %.
Strateški razvojni program Općine Cetingrad
105
13. STRATEGIJA RAZVOJA
Strategija razvoja temeljni je programski dokument politike regionalnog razvoja nastala kao
rezultat intenzivnog konzultacijskog procesa na središnjoj, regionalnoj i lokalnoj razini.
Strategija analizira stanje razvoja i predlaže razvojne pravce za sve ključne sektore razvoja
jedinica lokalne samouprave.
13.1. Ekonomski potencijal i kočnice razvoja Strateški razvojni program
Općine Cetingrad
Strateški razvojni program Općine Cetingrad je temeljni dokument i „program puta“ za
ostvarenje ciljeva, a temelji se na ocjeni postojećeg stanja, jasno definiranoj misiji i viziji te
na njima utemeljenim strateškim ciljevima i strateškim prioritetima razvoja. Ciljevi i prioriteti
razvoja detaljnije su razrađeni kroz mjere na temelju kojih se kroz dugoročno programsko
razdoblje projicira razvoj, temeljen na kriterijima od značaja za opće društveni i gospodarski
razvoj
Temeljna svrha ovakvog pristupa strateškom programiranju je osiguranje pretpostavki za
podizanje kvalitete življenja građana, podizanjem razine ekonomske moći i konkurentnosti
gospodarstva, te drugih pogodnosti, koje će osigurati viši nivo zadovoljstva stanovništva i
turista. SRP-om se pored programskih ciljeva naglašavaju i programski prioriteti, na način da
se uvijek rast kvalitete življenja povezuje s rastom gospodarstva, vodeći računa i o razvoju
svih ostalih aspekata javnog i civilnog života Općine
Analizom stanja resursa i potencijala istaknuti su pozitivni elementi snage i mogućnosti, ali i
negativni: slabosti i prijetnje. Ocjena ekonomskog potencijala Općine temeljila se na
ispitivanju pozitivnih elemenata. Da bi se realizirao ekonomski potencijal, mora se svladati
niz razvojnih prepreka ili kočnica. Glavne razvojne prepreke istaknute su kroz ispitivanje
negativnih elemenata Općine.
EKONOMSKI POTENCIJAL:
Vrlo važni prirodni resursi koji uključuju poljoprivredno zemljište, dovoljno vode, bogatu
vegetaciju, strateški položaj. Ovakvi resursi naglašavaju potencijal za razvoj poljoprivrede,
turizma i malog poduzetništva.
1)Poljoprivreda: izrazito povoljni uvjeti za razvoj poljoprivrede u Općini (plodno tlo,
čist okoliš, klimatološki uvjeti) te značajne površine adekvatne za poljoprivrednu
proizvodnju, ukazuju na postojanje prilika za razvoj ovog sektora. Osim osnaženja
postojeće poljoprivredne proizvodnje, postoji i potencijal za razvoj organske
poljoprivrede za kojom postoji sve veća potražnja. Postoji potreba za modernizacijom
poljoprivrede, stimuliranjem okrupnjavanja zemljišta, te jačanjem administrativne
podrške ovom sektoru kako bi poljoprivredna proizvodnja postala atraktivna za mlađe
stanovništvo i omogućavala solidan izvor prihoda poljoprivrednim domaćinstvima.
Strateški razvojni program Općine Cetingrad
106
2)Turizam: uzimajući u obzir određenu tradiciju bavljenja turizmom karakterističnim
za određeno područje i postojeće prirodne resurse koji bi se mogli iskoristiti za razvoj,
postoji vjerojatnost daljnjeg razvoja (posebno kvalitativno). Mogućnosti dodatne
(stalne) potražnje za uslugama ove vrste mogle bi dati poticaj razvoju malog i srednjeg
poduzetništva na području turizma.
2)Razvoj malog i srednjeg poduzetništva pretežno u funkciji razvoja prva dva pravca
razvoja te potreba mještana pa i šireg područja. Svi mali i srednji poduzetnici, a
osobito oni koji tek otvaraju poduzeće (poduzetnici početnici), imaju teškoća u
dobivanju financijskih sredstava u ranim fazama svojega životnog ciklusa jer nema
dovoljne ponude mikro kredita. Financijski sustav tek se treba razviti da bi osigurao
sveobuhvatan portfelj proizvoda, a nema ni dovoljno rizičnoga i
temeljnog/vlasničkoga kapitala. Hrvatska ima poduzetničke potporne institucije za
pružanje potpore poduzetnicima koje nisu ravnomjerno geografski rasprostranjene, a
istodobno su neravnomjerno raspoređene djelatnosti maloga gospodarstva.
KOČNICE RAZVOJA:
Mogu li i hoće li se gore opisane prilike realizirati u velikoj mjeri ovisi o mogućnosti
uklanjanja niza razvojnih kočnica. Te se kočnice mogu prikazati na slijedeći način:
• Nedovoljno kvalitetna valorizacija prostora,
• Institucionalna ograničenja,
• Neriješen u potpunosti komunalni sustav,
• Nedovoljno razvijena turistička ponuda (događaji) i ugostiteljska ponuda ( turizam na
području Općine je u početnoj fazi razvoja )
• Nedovoljna povezanost poljoprivrednih proizvođača,
• Nedovoljno razvijene društvene djelatnosti (zdravstvena zaštita),
• Nedovoljno razvijeno malo i srednje poduzetništvo,
• Slabo razvijena industrijsko-gospodarska zona.
• Radno sposobno stanovništvo
• Ljudski resursi
• Iseljavanje ( ekonomska nesigurnost )
• Obrazovanje stanovništva
Rezultat ovih razvojnih kočnica jest nedovoljno visok BDP po stanovniku, nedovoljno visok
životni standard, te niska razina investicija. Od bitne važnosti je da se SRP izravno usmjeri na
negativne aspekte sadašnjeg stanja. SRP mora osigurati uvjete koji će omogućiti tvrtkama i
građanima da realiziraju postojeće ekonomske prilike i time povećaju prihode i BDP po
stanovniku, povećaju gospodarsku aktivnost, privuku daljnja ulaganja te smanje sezonski
karakter poslovanja.
13.2. Vizija razvoja Općine Cetingrad i najvažniji ciljevi
Općina Cetingrad će, u skladu sa zakonom, otvoreno i transparentno usmjeriti sva svoja
znanja i resurse kako bi osigurala najkvalitetnije uvjete politike: razvoja, gospodarenja i
zaštite prostora, upravljanja komunalnom imovinom, zadovoljavanje potreba stanovništva u
oblasti školstva, promicanja poduzetništva, promicanja kulture, sporta, turizma, zaštite
Strateški razvojni program Općine Cetingrad
107
životnog standarda i socijalne skrbi. Provodeći uvjete politike, uzimaju se u obzir potrebe
budućih naraštaja i održivost lokalne zajednice. Ostvarenje vizije i ciljeva . Općina želi postići
djelovanjem kroz prioritetne mjere, odnosno aktivnosti, kojima se želi dugoročno pridonijeti
razvoju područja te uspostaviti trajne temelje za dugoročan i uspješan razvoj, zasnivan na
vlastitim snagama i mogućnostima. Putem društvenog i ljudskog potencijala omogućit će se
daljnja zaštita i očuvanje prirodne i kulturne baštine te ujedno pokrenuti i valorizacija
kulturne baštine.
Dugoročni strateški ciljevi su šira razrada vizije, a proizlaze iz ideje vizije i utvrđuju se
prilikom formiranja same vizije te predstavljaju smjernice razvojnih opredjeljenja.
Definiranjem dugoročnih ciljeva osigurava se postavljanje strateških prioriteta, što nalaže
traženje strateških putova za njihovu realizaciju, sadržanih u provedbenim
mjerama, ali i kontrolnim mehanizmima kroz koje je moguće ocjenjivati put od vizije i ciljeva
do rezultata.
Ciljevi su temeljna pretpostavka za ostvarenje vizije razvoja Općine.
Uzme li se u obzir gornja ocjena ekonomskog potencijala i razvojnih kočnica koje
karakteriziraju ovo područje, te šira društveno-ekonomska i tržišna kretanja, smatramo da bi
se vizija trebala usredotočiti na podizanje životnog standarda mještana putem promicanja
gospodarskih aktivnosti koje se temelje na održivom korištenju prirodnih resursa i tradiciji, te
partnerskih međusektorskih odnosa. Temeljni (početni, osnovni) podaci predstavljaju ključnu
ulaznu vrijednost u sustavu praćenja (monitoringa) i evaluacije (ocjenjivanja). Oni moraju biti
dovoljno pouzdani da omoguće prosudbu output-a i učinaka projekta te dovoljno precizni da
bi osigurali da devijacije od očekivanog napretka mogu biti brzo identificirane i naglašene, a
primjerene izmjene učinjene što je ranije moguće. Osnovna analiza od iznimnog je značaja
prema osiguranju skupa početnih podataka, no ograničena je na postojeće i donekle
kontradiktorne skupove podataka. Ovakav pristup morao bi se poboljšati te će biti potrebno
definiranje, testiranje i prilagođavanje sustava pokazatelja vezanih uz svako pojedino
prioritetno područje SRP-a, kao i prilagodba istih postojećem okruženju. Što predstavlja
zahtjevnu trajnu zadaću. Odjel za upravljanje projektima. Općine moraju biti pokretač
provođenja SRP za vrijeme ranog stadija ali i dalje. To će podrazumijevati dodatne studije i
ispitivanja kako bi se izradili važni i mjerljivi početni podaci za procjenjivanje napretka SRP-
a.
Misija Strateški razvojni program Općine Cetingrad vezana je uz provedbu i realizaciju
aktivnosti, odgovornim i transparentnim upravljanjem javnim dobrima s ciljem postizanja
visoke kvalitete života i rada.
Strateški razvojni program Općine Cetingrad
108
U nastavku se navodi 5 elemenata koji čine viziju razvoja Općine:
1. Visoka kvaliteta života i životni standard europskog prosjeka (10 godina),
2. Razvijeno gospodarstvo prvenstveno poljoprivreda, turizam , malo i srednje
gospodarstvo,
3. Razvijati sustav brendiranja (baza je ruralni prostor i turizam),
4. Naglašeni razvoj (dinamičan) i to uravnotežen, održiv, ekološki itd.,
5.Usklađeno funkcioniranje javnog, poslovnog i civilnog sektora.
13.3. Strateški ciljevi, prioriteti i mjere
Strateški ciljevi razvoja su konzistentan i sažeti opis namjeravanih ishoda razvoja, jasno
izraženih i mjerljivih, a vremenski su povezani s razdobljem trajanja Strategije. Kvaliteta
strateških ciljeva ovisi o tome koliko oni odražavaju trendove i procese u Općini kao i one
koje nameće njezino okruženje.
1.STRATEŠKI CILJ – Visoka kvaliteta života i standarda
PRIORITETI: 1. Infrastruktura
2. Društvene djelatnosti
3. Potpuna zaposlenost i visoki dohoci
2. STRATEŠKI CILJ – Razvoj gospodarstva
PRIORITETI: 1. Razvoj poljoprivrede
2. Razvoj turizma
3. Razvoj šumarstva
4. Razvoj malog i srednjeg poduzetništva i obrtništva
3. STRATEŠKI CILJ – Visoki standardi razvoja
PRIORITETI: 1. Održiv i uravnotežen razvoj
2.Prepoznatljiv lokalni identitet
3. Razvoj dobrih odnosa javnog, poslovnog i civilnog sektora
4. Brand
1. STRATEŠKI CILJ – Visoka kvaliteta života
PRIORITET: 1. Infrastruktura
MJERE:
1: Prometna infrastruktura
2. Parkirališta
3. Pročišćavanje otpadnih voda
4. Građevinski i kućni otpad
Strateški razvojni program Općine Cetingrad
109
5. Uređenje naselja (fasade, površine)
6. Izgradnja vodovoda
7. Poticanje korištenja alternativnih izvora energije
8. Razminiranje prostora
9. Program razvoja infrastrukture
10. Korištenje sredstava EU fondova
1. STRATEŠKI CILJ – Visoka kvaliteta života
PRIORITET: 2. Društvene djelatnosti
MJERE:
1. Socijalna skrb za starije i nemoćne
2. Valorizacija kulturnih i tradicionalnih vrijednosti ( program turist. valorizacija )
3. Društveni život (strategija)
4. Tradicijske vrijednosti, identitet (zaštita)
5. Zdravstvene usluge (viši nivo)
6. Dodatni sadržaji za mještane i turiste
7. Sportski sadržaji i dječja igrališta
8. Sportska dvorana
9. Dječji vrtić
10. Korištenje sredstava EU fondova
1. STRATEŠKI CILJ – Visoka kvaliteta života
PRIORITET: 3. Potpuna zaposlenost i visoki dohoci
MJERE:
1. Cjelogodišnje zaposlenje
2. Cjeloživotno učenje
3. Poticanje obrazovanja
4. Poticanje poduzetništva
2.STRATEŠKI CILJ – Razvoj gospodarstva
PRIORITET: 1. Razvoj poljoprivrede
MJERE:
1. Strategija razvoja poljoprivrede
2. Udruživanje u poljoprivredi
3. Stimulacija razvoja poljoprivrede
4. Potpora poljoprivrednim proizvođačima
5. Program gospodarenja poljoprivrednim zemljištem (ukupno)
6. Korištenje sredstava EU fondova
2.STRATEŠKI CILJ – Razvoj gospodarstva
PRIORITET: 2.Razvoj turizma
MJERE:
Strateški razvojni program Općine Cetingrad
110
1. Strategija razvoja i turizma (marketing pristup i upravljanje)
2. Prepoznatljiva turistička destinacija
3. Turističke manifestacije i atrakcije
4. Program ugostiteljske ponude (autohtona)
5. Destinacija kvalitete (4 zvjezdice)
6. Korištenje sredstava EU fondova
2.STRATEŠKI CILJ – Razvoj gospodarstva
PRIORITET: 3.Razvoj šumarstva
MJERE:
1. Razvoj državnih šuma (koncesija)
2. Razvoj privatnih šuma (koncept)
3. Korištenje sredstava EU fondova
2.STRATEŠKI CILJ – Razvoj gospodarstva
PRIORITET: 4. Razvoj malog i srednjeg poduzetništva
MJERE:
1. Podrška i poticanje poduzetničke inicijative (drvna industrija, manji pogoni) trgovine
2. Poticanje razvoja obrtništva
3. Razvoj gospodarske zone
4. Savjetodavno tijelo (neki vid)
5. Poticanje edukacije (edukacija i sufinanciranje)
6. Korištenje sredstava EU fondova
3.STRATEŠKI CILJ – Visoki standard razvoja
PRIORITET: 1. Održivi i uravnotežen razvoj
MJERE:
1. Poštivanje zakonskih odredbi i prostorno planske dokumentacije
2. Zaštita autohtonih objekata i arhitekture
3. Zaštita krajobraza i autohtonih biljnih vrsta
4. Program kvalitete i upravljanje kvalitetom
3. STRATEŠKI CILJ – Visoki standard razvoja
PRIORITET: 2. Prepoznatljiv lokalni identitet
MJERE:
1. Odnos kulture i običaja
2. Hrana i piće
3. Arhitektura, uređenje naselja
3.STRATEŠKI CILJ – Visoki standard razvoja
PRIORITET: 3. Dobri odnosi javni, poslovni i civilni sektor
MJERE:
Strateški razvojni program Općine Cetingrad
111
1. Javni sektor i informiranost
2. Razvoj (kontinuiran) partnerskih odnosa
3. Civilna društva- poticanje razvoja i podrška
3. STRATEŠKI CILJ – Visoki standard razvoja
PRIORITET: 4. Brend
MJERE:
1. Program brendiranja
2. Vizualni identitet
13.4. Razvojni projekti
- Strategija razvoja poljoprivrede (proizvodnja, prerada, plasman)
- Strategija razvoja turizma (integralni pristup)
- Strategija razvoja malog i srednjeg poduzetništva i obrta
- Koncept razvoja trgovačke djelatnosti
- Sustav poticaja (strategija)
- Sustav financiranja razvojnih projekata, participacija Općine u nekim projektima
- Sustav upravljanja razvojem (turizam, gospodarstvo)
- Program prometa (koncept i nerazvrstane ceste)
- Program uređenja naselja (čistoća, oprema)
- Program razvoja ljudskih resursa
- Valorizacija kulturno povijesnih i prirodnih resursa
- Program izrade prostorno planske dokumentacije (vezano za izradu strateških
dokumenata)
- Program gospodarske zone
- Program vodoopskrbe
- Program odvodnje i pročišćavanje
- Program javne rasvjete
- DVD
- Rekonstrukcija i uređenje igrališta NK Cetingrad
- Izgradnja mrtvačnice i uređenje groblja
- Uređenje i opremanje Hrvatskog doma
- „ ZAŽELI“ – pomoć starijima u zapošljavanju
- Izobrazba stanovništva (program)
- Izgradnja poučne pješačke staze
- Izgradnja vodovoda južnog dijela Općine
- Modernizacija javne rasvjete
- Projekt „ Stari grad Cetin“
Strateški razvojni program Općine Cetingrad
112
14. PLAN PROVEDBE SRP-a
Poglavlje programa provedbe Strateškog programa razvoja (SRP-a), zamišljeno je kao
poglavlje u koje će biti bazirano na ciljevima projekta, specificirajući potrebna ulaganja i
željene rezultate. Upravo zato, daju se osnovni podaci što to program provedbe obuhvaća,
odnosno koje provedbene mehanizme obuhvaća. Nadalje, opisuju se institucije i mehanizmi
koji su neophodni za provedbu projekta. Kako bi se nešto uspješno provelo za isto je potrebno
pribaviti sredstva, odnosno osigurati financiranje svih potreba zacrtanih u razvojnim
dokumentima. Svaki program pa tako i ovaj potrebno evaluirati na adekvatan način.
Monitoring uključuje kontinuirani proces prikupljanja informacija o napretku projekta te
uspoređivanje prikupljenih informacija s programom projekta. Prilikom provođenja
monitoringa koriste se različiti instrumenti kao što su ankete, individualni i grupni razgovori s
dionicima uključenim u implementaciju projekta, s ciljem poduzimanja mjera za unapređenje
projekta i usluga usmjerenih na korisnike. Nadalje, slijedi sama i provedba programa Strateški
programa razvoja. Na samom kraju definirani su financijski okviri, odnosno izvori za
financiranje razvojnih projekata.
14.1. Uvod
Strateški razvojni program Općine Cetingrad sastoji se od niza razrađenih ciljeva, prioriteta i
mjera. Područje projekata proteže se od intervencija unutar fizičke infrastrukture do mjera za
pružanje potpore poslovanju i djelovanju koja moraju biti poduzeta radi poticanja rasta jednog
aktivnog civilnog društva.
Međutim, uspješnost SRP-a ovisi od vrijednosti samih izabranih projekata i od načina na koje
će se ti projekti provoditi, te kako će se njima kasnije upravljati. Uspješna provedba od bitne
je važnosti. Doista, iskustvo nam je pokazalo da „dobri“ projekti mogu doživjeti neuspjeh
ukoliko je njihova provedba loša. Isto tako i same strategije i cjelokupan proces SRP-a može
se ugroziti slabom provedbom, neodgovarajućim strategijama financiranja i/ili lošim
upravljanjem tijekom trajanja projekta.
U ovom poglavlju objašnjeni su predloženi provedbeni mehanizmi, strategija financiranja te
postupci za evaluaciju i praćenje (monitoring) projekata i programa SRP-a Općine .
• Institucionalni ustroj – izložen je opis predložene institucionalne pripreme radi
provedbe SRP-a. Najvažnija uloga predložena je za Općinu čiji se institucionalni
kapacitet mora ojačati putem osnivanja Jedinice za provedbu projekata koja će vršiti
nadzor nad provedbom SRP-a.
• Strategija financiranja – SRP je instrument koji će Općina koristiti kako bi
prezentirala strateški i suvislo strukturirani razvojni program raznim izvorima
financiranja, uključujući Vladu RH, Europsku komisiju i brojne bilateralne i
multilateralne donatore.
• Procedure praćenja (monitoringa) i evaluacije – SRP je „promjenjiv“ razvojni
program i sastoji se od niza razrađenih projekata. Okolnosti se mogu promijeniti pa bi
se sukladno tome morali promijeniti SRP strategija, njena provedba i pripadajući
Strateški razvojni program Općine Cetingrad
113
projekti. Učinkovita promjena moguća je same ukoliko su prikladne opsežne
procedure za praćenje i evaluaciju uspostavljene na početku.
• Budućnost SRP-a – način na koji se SRP može u budućnosti razviti i ojačati skiciran
je u ovom poglavlju. SRP je "promjenljiv“ razvojni program, kojeg je potrebno
nanovo razmatrati, mijenjati i poboljšavati svakih nekoliko godina, odnosno kad god
to okolnosti nalažu.
• Slijedeći koraci – u ovom odjeljku dan je pregled potrebnih koraka kako bi se SRP
pretočio iz teorije u stvarnost.
14.2. Institucije i mehanizmi provedbe
Općinsko vijeće i načelnik nalaze se u središtu provedbe SRP-a. To su izabrani zastupnici i
donositelji odluka koji imaju zadaću promicati razvoj Općine. Unutar Općine osnovat će se
Jedinica za provedbu projekata (JPP) koja će organizirati (koordinirati) provedbu SRP-a i
pripremati odluke Općinskom vijeću. Jedinica za provedbu projekata nalazit će se unutar
Općine, a osnovat će je Općinsko vijeće.
Jedinica za provedbu projekata
Jedinica za provedbu Strateškog razvojnog programa (SRP) organizacijska je jedinica ili
pojedinac pri korisniku, u čijem je djelokrugu posla izravna provedba SRP.
Praćenje provedbe Strategije podrazumijeva stalni monitoring, mjerenje učinaka provedbe
Strategije i to kako narativnih, tako i financijskih pokazatelja te evaluaciju ukupnog
strateškog plana,
radi ocjene uspješnosti provedbe Strategije, odnosno ukazivanja na potrebu provođenja
pravovremenih promjena Strategije za zacrtano plansko razdoblje.
Potrebno je analizirati pokazatelje mjera te odrediti koje su mjere uspješne, koje nisu postigle
svoje ciljeve te je li potrebno ukinuti određene mjere, ili ih unaprijediti te jesu li se u
međuvremenu
pojavile nove potrebe ili razvojni ciljevi koji sobom nose uvođenje novih mjera.
Način provedbe, praćenje i vrednovanje učinaka Strategije razvoja Općine uključuje nekoliko
razina. Osnovne su provedbene procedure Strategije:
· operativne procedure za svakodnevnu provedbu mjera i pojedinih aktivnosti i projekata koje
proizlaze iz mjera
· procedure praćenja provedbe i vrednovanja ostvarivanja Strategije
· procedura izvještavanja, ažuriranja i pripreme Akcijskog plana za svaku godinu obuhvaćenu
strateškim planom.
Ključnu ulogu u operativnoj provedbi Strategije razvoja Općine ima Jedinica za provedbu
SRP, a za koordinaciju i pomoć Načelnik Općine i Jedinstveni upravni odjel Općine, a to je:
· svakodnevnu koordinaciju provedbe Strateškog plana
· pripremu i pokretanje procesa izrađivanja godišnjih akcijskih planova na temelju prioriteta i
okvirno postavljenih skupova mjera
Strateški razvojni program Općine Cetingrad
114
· izradu kvartalnih planova provedbe Strategije na temelju godišnjeg akcijskog plana,
uključujući razvoj financijskog plana za provedbu pojedinih mjera, razvoj plana
organizacijskih i ljudskih
resursa te svakodnevno operativno praćenje provedbe s ciljem poduzimanja pravodobnih
korekcija provođenja pojedinih mjera
· izradu kraćih kvartalnih izvješća o provedbi Strategije razvoja za članove Općinskog vijeća
· odabir projektnih ideja koje će biti uključene u bazu konkretnih prijedloga projekata koji bi
se prijavili na natječaje u okviru različitih fondova i programa
Na strateškoj razini, Općinsko vijeće uključeno je u cikluse godišnjeg praćenja napretka u
vrijeme utvrđivanja općinskog proračuna za sljedeću godinu kada članovi Općinskog vijeća
provode sljedeće
zadatke :
· vrednuju provedbu akcijskog plana za prethodnu godinu (vrednovanje provedbe pojedinih
mjera koje su bile obuhvaćene akcijskim planovima) i utvrđuju razine učinkovitosti i
uspješnosti
projekata Općine za koje su različiti donatori odobrili financijska sredstva
· na temelju vrednovanja akcijskog plana za prethodnu godinu pristupaju donošenju akcijskog
plana za sljedeću godinu s konkretnim pokazateljima (konkretne brojke i postoci) Općinsko
vijeće će također biti tijelo primarno odgovorno i za detaljno vrednovanje cjelokupne
Strategije razvoja koje će se provesti nakon trogodišnjeg razdoblja provedbe Strategije
razvoja (2018-2022. godine) kada će se, po potrebi, kompletno revidirati strateški ciljevi i
prioriteti.
Praćenje ili, kako se još ponekad naziva, nadzor ili monitoring projekta, sastavni je dio
provedbe projekta. Već se na samom početku provedbe Korisnik mora pripremiti na to da će
to biti konstantna aktivnost koja će ga pratiti do kraja projekta te mora definirati načine,
dinamiku i alate pomoću kojih će pratiti napredak svojeg projekta. Praćenje je zapravo
sustavno prikupljanje podataka o svemu što se u sklopu projekta radi, a odnosi se i na
tehnički, odnosno sadržajni dio projekta, kao i na financijski aspekt projekta. Rezultati
praćenja upotrebljavaju se za izvještavanje prema nadležnim tijelima kao dokaz da je projekt
postigao svoje rezultate i ciljeve.
Praćenje je izvor sljedećih informacija za aktere uključene u provedbu SRP:
• Provjera napreduje li projekt u skladu s vremenskim planom
• Provjera postižu li se neposredni rezultati (outputi) u predviđenoj količini i s predviđenom
razinom kvalitete
• Provjera troše li se financijska sredstva predviđenom dinamikom i osiguravanje dostatnoga
novčanog tijeka za provedbu
• Informacije koje se primjenjuju u svrhu nadzora napretka projekata, o čemu izvještava
Posredničko tijelo
• Temelj za provjeru prihvatljivosti izdataka projekata
• Praćenje postignuća mjera Operativnog programa kroz ostvarenje zadanih pokazatelja
• Prognoziranje korištenja sredstvima te nadoknada sredstava korisnicima
Strateški razvojni program Općine Cetingrad
115
Partnerski odbor Općine
Osim Općinskog vijeća, Partnerski odbor („Partnerstvo“) je najvažnije tijelo unutar sustava za
provedbu SRP-a. Partnerstvo je novo sredstvo osnovano kao dio procesa pripreme SRP-a i
koje ostaje jedna od najvažnijih karakteristika u provedbi SRP-a. Partnerstvo nije osnovano
izborima, već se temelji na nizu propisa. Partnerstvo je savjetodavna skupina koja preporučuje
odnosno odbacuje prijedloge sastavljene unutar SRP-a. Ono ne donosi izvršne odluke, već
sastavlja preporuke za Općinsko vijeće kako bi se osiguralo veće i kvalitetnije uključivanje
zainteresiranih strana. Partnerstvo se sastaje redovito, kako bi se osigurala primjena
odgovarajućih postupaka i procesa prilikom njegovog odabira.
Tablica 15. Organizacijske odgovornosti vezane uz SRP
Organizacija Pregled trenutnih
djelovanja
Prijedlog djelovanja u
implementaciji SRP-a; uloge
i odgovornosti
Vremenski okvir; potrebni
resursi
Općina Općinsko vijeće. Usvaja nacrt i konačnu
verziju SRP-a. Odgovara za
cjelokupnu implementaciju.
Konačna verzija 31. 12. 2018.
g.
Jedinica za
provedbu
projekata
Formiranje predstoji. Koordinacija SRP-a i
podnošenje izvješća
Općinskom vijeću te djelatna
komunikacija s Partnerstvom
i pojedinačnim dionicima.
Formiranje 31. 12. 2018. g.
Partnerski
odbor
Osnovao se Savjetodavno tijelo
Općinskog vijeća. SRP i
projekti u sklopu SRP-a
zahtijevat će pisani osvrt i
procjenu Partnerstva prije
nego što bude predočeni
Općinskom vijeću u cilju
donošenja odluke.
Neznatna dodatna sredstva
možda će u budućnosti morati
biti izdvojena za pokrivanje
troškova.
Privatni
sektor
Trenutno ulaže kada
se za to ukaže
prilika. Niska razina
strategije i vodstva
dostupna.
Ključni dionik odgovoran za
stvaranje prihoda i održivih
radnih mjesta. Trebat će
priliku za izražavanje svojih
primjedbi i osiguravanje
njihovog uključenja pri
implementaciji kroz
Partnerstvo i druge načine.
Pitanje unapređenja
organizacije i voljnosti za
komunikaciju između Općine
i privatnog sektora. Može se
pojaviti potreba za
unapređenjem predstavničkih
organizacija.
Nevladine
organizacije
Trenutno su
aktivnije no što je u
početku
procijenjeno.
Ključni dionici uz privatni
sektor. I jedni i drugi
pokretači su lokalnog
gospodarstva i tvorci novih
Potrebno je uspostaviti
platformu za konstruktivan
dijalog, kako između javnog
sektora i nevladinih
Strateški razvojni program Općine Cetingrad
116
radnih mjesta. organizacija, tako i između
privatnog sektora i nevladinih
organizacija. Bit će potrebno
sastavljanje strategije
financiranja te rasprava o istoj
i njeno usvajanje.
Nadležna
tijela
Županije i
Ministarstva
Predstavljaju najviše
tehničke
hijerarhijske
instance uključene u
pripremu SRP-a.
Upravljaju procesom
kroz osnovne
smjernice i
regulativnu podršku.
Koordinacija raznih izvora
financiranja u cilju
postavljanja učinkovitog
djelatnog sučeljavanja
između projekata temeljenih
na SRP-a i vanjskih
sredstava. Nadzor nad
cjelokupnim radom, praćenje
rezultira i razvoj daljnjih
smjernica.
Nema dovoljno sredstava za
izvršavanje ove zadaće.
Potrebna je dodatna ekspertiza
na području mehanizama
združenog financiranja od
strane više donatora,
upravljanja razvojnom
politikom te monitoringa i
procjene tijeka razvoja.
Izvor: Vlastita obrada, 2018.
14.3. Pribavljanje sredstava i financiranje
Mogući izvori financijskih sredstava često su jedini fokus programiranja razvoja. To
predstavlja opasnost, budući da Općina mora zadržati kontrolu nad razvojnim procesom te
privlačiti sredstva u projekte koji će podupirati razvojnu strategiju Općine. Za sredstva postoji
natjecanje, isto kao i natjecanje među donatorima i financijskim organizacijama za „dobrim
projektima“. Dobri projekti su prioritetni projekti koji ostvaruju razvoj u pravcu koji je
utvrđen strategijom. Prema tome, Strategija određuje sredstva, a ne obrnuto.
Inicijalna izravna sredstva Europske unije (EU) raspoloživa su za ključne prioritetne projekte.
Apsorpcijska moć Općine je ovom trenutku niska i bit će potrebno povećati je radi apsorpcije
te efektivnog i učinkovitog korištenja raspoloživih sredstava. Izgradnja kapaciteta u Općini i
pripadajućim provedbenim institucijama od vitalne je važnosti i potrebito je dati
odgovarajuću pažnju kroz SRP, kao i kroz ostale razvojne programe.
Uzevši u obzir nedostatak financijskih sredstava u Općini, kao i slab financijski položaj
jedinica lokalne samouprave, strategija financiranja povezana je s pristupom međunarodne
donatorske financijske pomoći (uključujući npr. financiranje od strane EU, Svjetske banke i
drugih bilateralnih donatora). Cilj je korištenje dostupnih fondova Europske komisije za
maksimaliziranje učinaka dostupnih fondova Vlade RH i drugih multilateralnih i bilateralnih
fondova.
U potpunosti je prepoznato da svaki donator ima svoje vlastite zahtjeve koji moraju biti
zadovoljeni prije nego financiranje može biti potvrđeno. Uglavnom, projekti predloženi
donatorima na financiranje moraju biti takvog tipa kojeg donator želi financirati i u potpunosti
opravdani, odnosno moraju biti u skladu s razvojnom strategijom regije u kojoj je projekt
smješten. Moraju imati i dodatnu pozitivnu procjenu izvodivosti. Zadaća predložene Jedinice
za provedbu projekata biti će osiguranje da se SRP projekti podnose donatorima na pravilan
način.
Strateški razvojni program Općine Cetingrad
117
14.4.Praćenje (monitoring) i evaluacija
Mehanizmi za praćenje i evaluaciju (ocjenu) su važni jer omogućavaju nesmetanu, pravilnu i
transparentnu provedbu programa. Također, važni su kako bi proces izrade SRP-a postao
„proces učenja“ u kojem Općina i njezini dionici razvijaju kapacitete za učenje i
prilagođivanje SRP-a promjenjivim okolnostima. Da bi se to moglo, potrebno je osigurati:
• Dostupnost podataka o uspješnosti – važno je da provedbeni program SRP-a generira
podatke koji pokazuju koji su projekti pridonosili razvoju Općine, u kojoj mjeri i
kojem vremenskom razdoblju.
• Kreirane i dogovorene ciljeve i rezultate – povezano s cjelokupnim SRP programom i
individualnim projektima važno je kreirati i dogovoriti ciljeve i rezultate među svim
dionicima (s procijenjenim datumima do kojih trebaju biti dostignuti).
• „evaluacijski“ okvir – unutar kojeg se prikupljenim podacima može upravljati i
procjenjivati ih. Uobičajen, često korišten okvir je „logički okvir“.
Test Strategije je upravo njezina provedba. Postoje 3 razine praćenja realizacije Strategije:
prva razina praćenja je praćenje provedbe programa (prioritetnih i ostalih mjera) i
ažuriranje provedbe aktivnosti. Tim osoba koji je zadužen za praćenje Strategije pomno
prati razvoj situacije vezano za provedbu, odnosno prati u kojoj se mjeri podudaraju
programi iz Strategije sa stvarnom situacijom na terenu. Takvo praćenje podrazumijeva
stupanj usklađenosti aktivnosti poduzetih prema Strategiji, promjene u procjeni troškova
ili rasporeda, zatim uključuju razloge tih promjena te njihov očekivani utjecaj na
provedbu strategije.
Za osiguranje uspješne provedbe SR-a, formirat će se Radna grupa za provedbu, koja će
biti zadužena za koordinaciju i praćenje provedbe SR-a. Radnu grupu za provedbu činit će
tri člana odgovorna za:
o koordinaciju i praćenje provedbe
o ostvarenje strateških ciljeva te
o komunikaciju s dionicima i prikupljanje razvojnih projekata
Podaci i ciljevi
Osnovna analiza dala je neke „početne podatke“ prema kojima se mjeri napredak SRP-a
(upravo je to i jedna od njenih funkcija) i po kojima se određuju ciljevi i rezultati. Ipak,
proces izrade osnovne analize pokazao je da Općina nije u položaju da može u ovom trenutku
pouzdano procjenjivati status i potrebe vlastitog razvoja. Dio osnovnih podataka nedostaje,
neki statistički podaci nisu pouzdani, a sposobnost analiziranja dostupnih i pouzdanih
podataka je ograničena. To znači da Općina možda neće biti u stanju utvrditi što su u ovome
trenutku dobri, a što loši projekti. Međutim, napredak se može postići jedino ako se uspjeh ili
neuspjeh SRP-a može učinkovito mjeriti i procjenjivati.
Kako bi se osigurala učinkovita i transparentna provedba Strategije razvoja Općine Otok
uspostavljen je sustav praćenja, vrjednovanja i izvještavanja o provedbi SRP-a. Sustav
praćenja i izvještavanja provjerava:
o postoji li potreba za određenim mjerama,
o jesu li dostupni resursi za realizaciju mjera optimalno iskorišteni,
Strateški razvojni program Općine Cetingrad
118
o do koje mjere su ciljevi određenih mjera ostvareni,
o postoji li potreba za korekcijama mjera te osigurava učinkovitu provedbu i upravljanje.
Praćenje i izvještavanje o provedbi SR-a odvijat će se kontinuirano tijekom čitavog razdoblja
na koje se SRP odnosi. Jednom godišnje Radna grupa za provedbu podnosit će izvješća o
napretku provedbe SRP-a koju će potvrđivati Načelnik. Izvješća o napretku sadržavat će
informacije o provedenim aktivnostima/projektima u sklopu strateških mjera, podatke o
nositeljima provedbe, utrošenim u odnosu na programirana financijska sredstva uključujući
informacije o njihovim izvorima te ostvarenim i/ili očekivanim rezultatima provedbe mjera. U
okviru sustava praćenja provedbe, Radna grupa za provedbu koordinirat će prikupljanje,
obradu, analizu i pohranu informacija, podataka i pokazatelja, izraditi ocjenu realizacije
ciljeva, prioriteta i mjera te uspješnosti upravljanja provedbom. Osim samih članova Radne
grupe za provedbu, veliku će ulogu u provedbi SRP-a imati i svi ostali službenici Općine, koji
će aktivno sudjelovati u prikupljanju informacija od provoditelja projekata i ostalih aktera
lokalnog razvoja dok će Načelnik, između ostalog, će biti zadužen za izvještavanje Općinskog
vijeća o uspješnosti provedbe SRP-a.
14.5. Logička matrica
ANALIZA LOGIČKOG OKVIRA OPĆINA CETINGARD
Intervencijska logika
VIZIJA STRATEŠKI
RAZVOJNI PROGRAM
OPĆINE CETINGRAD
(ELEMENTI)
Objektivni promjenjivi
pokazatelji
Izvor verifikacije Pretpostavke
1.Visoka kvaliteta života i
standarda
Poboljšanje ukupne
infrastrukture i životni standard –
približno EU-prosjek
Ocjena Općinsko vijeće Funkcioniranje EU
2. Razvijeno gospodarstva Visoke stope rasta gospodarstva
(poljoprivreda, turizam i malo i
srednje poduzetništvo)
Ocjena Općinsko vijeće i
Partnerski odbor
Gospodarski rast i razvoj
EU, RH
3. Visoki standardi razvoja Razvijen sustav brenda Ocjena Partnerskog
odbora i Općinskog
vijeća
Izrada programa
brendiranja
Ciljevi i prioriteti
1.STRATEŠKI CILJ- Visoka
kvaliteta života i
standarda
Strateški razvojni program Općine Cetingrad
119
PRIORITETI:
1. Infrastruktura Ostvarenje mjera:1-10
Ocjena Općinskog vijeća
Gospodarski rast EU i RH
2. Društvene djelatnosti Ostvarenje mjera:1-10
3. Potpuna zaposlenost i visoki
dohoci
Ostvarenje mjera:1-4
2. STRATEŠKI CILJ-
Razvijeno gospodarstva
PRIORITETI:
1. Razvoj poljoprivrede Ostvarenje mjera:1-6
Ocjena Partnerski odbor
i Općinsko vijeće
Usklađenost programa RH,
EU i Karlovačke županije
2.Razvoj turizma Ostvarenje mjera:1-6
3.Razvoj šumarstva Ostvarenje mjera:1-3
4.Razvoj malog i srednjeg
poduzetništva
Ostvarenje mjera:1-6
3. STRATEŠKI CILJ- Visoki
standardi razvoja
PRIORITETI:
1. Održiv i uravnotežen razvoj Ostvarenje mjera:1-4
Ocjena Partnerski odbor
i Općinsko vijeće
Ostvarenje programiranog
razvoja EU RH i
Karlovačke županije
2 Prepoznatljiv lokalni identitet Ostvarenje mjera:1-3
3. Dobri odnosi javni, poslovni
i civilnog sektora
Ostvarenje mjera:1-3
4. Brand Ostvarenje mjera:1-2
1. STRATEŠKI CILJ-
VISOKA KVALITETA
ŽIVOTA
PRIORITET 1.:
INFRASTRUKTURA
Strateški razvojni program Općine Cetingrad
120
Prometna infrastruktura Program (dinamika, izvori)
Općinsko vijeće
Mogućnosti financiranja
Organiziranost Općinske
uprave Parkirališta Program (dinamika, izvori)
Pročišćavanje otpadnih voda Dinamika realizacije
Građevinski i kućni otpad Lokacija, organizacija
Uređenje
naselja(fasade,površine )
Program uređenja
Izgradnja vodovoda
Poticanje i korištenje
alternativnih izvora energije
Stimulacija investitora
Razminiranje prostora Program razminiranja
Program razvoja infrastrukture Program razvoja
Korištenje sredstava EU
fondova
Program korištenja
PRIORITET 2:
DRUŠTVENE
DJELATNOSTI
Socijalna skrb za starije i
nemoćne
Napraviti program
Općinsko vijeće i
Partnerski odbor
Funkcioniranje
partnerskog odbora
Funkcioniranje TZ
Valorizacija kulturnih i
tradicionalnih vrijednosti
(program turist.valorizacija)
Napraviti studiju
Društveni život (strategija) Program, razvoj, dinamika
Tradicijske vrijednosti, identitet
(zaštita)
Koncepcija, stimulacija
Zdravstvene usluge (viši nivo) Program razvoja
Dodatni sadržaji za mještane i
turiste
Program, dinamika, izvori
Sportski sadržaji i dječja
igrališta
Analiza stanja, program razvoja
Strateški razvojni program Općine Cetingrad
121
Sportska dvorana Konkretna realizacija
Dječji vrtić Konkretna realizacija
Sredstva EU fondova Program korištenja
PRIORITET 3. POTPUNA
ZAPOSLENOST I VISOKI
STANDARD
Cjelogodišnje zaposlenje Analiza stanja, program mjera
Općinsko vijeće i
Partnerski odbor
Mogućnost financiranja
Cjeloživotno učenje Program i dinamika
Poticanje obrazovanja Kontinuiran proces
Poticanje poduzetništva Program mjera
2.STRATEŠKI
CILJ:RAZVOJ
GOSPODARSTVA
PRIORITET 1. RAZVOJ
POLJOPRIVREDE
Strategija razvoj poljoprivrede Program, koncepcija, mjere
Općinsko vijeće i
Partnerski odbor
Funkcioniranje Partnerski
odbor
Udruživanje u poljoprivredi Izrada modela i poticaj
Stimulacija razvoja
gospodarskih zona
Realizacija gospodarskih zona
Potpora poljoprivrednim
proizvođačima
Izrada programa mjera
Program gospodarenja
poljoprivrednim zemljištem
(ukupno)
Izrada programa mjera
Sredstva EU fondova Program korištenja
PRIORITET 2.
RAZVOJ TURIZMA
Koncepcija razvoja i
funkcioniranje turizma (market.
pristup i upravljanje)
Izrada strategije razvoja i
funkcioniranje turizma
Strateški razvojni program Općine Cetingrad
122
Prepoznatljiva turistička
destinacija
Koncepcija (program)
Općinsko vijeće i
Partnerski odbor
Mogućnosti financiranja
Turističke manifestacije i
atrakcije
Sustav manifestacija i atrakcija
Program ugostiteljske ponude
(autohtona)
Izrada programa i realizacija
Destinacija kvalitete (4
zvjezdice)
Analiza i ocjena mogućnosti
izrada standarda
Korištenje sredstava EU
fondova
Program korištenja
PRIORITET 3.
RAZVOJ ŠUMARSTVA
Razvoj državnih šuma
(koncept)
Program Hrvatske šume
Općina
Razvoj privatnih šuma
(koncept)
Program
Sredstva EU fondova Program korištenja
PRIORITET 4. RAZVOJ
MALOG I SREDNJEG
PODUZETNIŠTVA
Podrška i poticanje
poduzetničke inicijative ( drvna
ind. manji pogoni ) trgovine
Kontinuirani proces Općinsko vijeće Mogućnost financiranja
Poticanje razvoja obrtništva Kontinuirano
Razvoj gospodarske zone Program
Savjetodavno tijelo Definirati tijelo i organizaciju
Poticanje edukacije ( edukacija
i sufinanciranje )
Program
Sredstva EU fondova Program korištenja
3. STRATEŠKI CILJ :
VISOKI STANDARDI
ŽIVOTA
2. PRIORITET 1. ODRŽIVI I
URAVNOTEŽEN RAZVOJ
Strateški razvojni program Općine Cetingrad
123
Poštivanje zakonskih odredbi i
planske dokumentacije
Kontinuirano Općinsko vijeće Programiranje
Zaštita autohtonih objekata i
arhitekture
Kontinuirano
Zaštita krajobraza i autohtonih
biljnih vrsti
Kontinuirano
Program kvalitete i upravljanje
kvalitetom
Kontinuirano
PRIORITET 2.
PREPOZNATLJIV
LOKLANI IDENTITET
Odnos kulture i običaja Program - lokalni identitet
Turistička zajednica
Funkcioniranje Turističke
zajednice
Hrana i piće Program - lokalni identitet
Arhitektura, uređenje naselja Program - lokalni identitet
PRIORITET 3. RAZVOJ
DOBRIH ODNOSA
Javni sektor i informiranost Analiza stanja, razvoj odnosa
Općinsko vijeće
Razvoj društvenih odnosa
Razvoj (kontinuirani)
partnerskih odnosa
Stalni razvoja privatnim
sektorom
Civilna društva-poticanje
razvoja i podrška
Stalni razvoj odnosa
PRIOREITET 4. BRAND
Program brendiranje Izrada programa brendiranja
Partnerski odbor
Funkcioniranje Općinske
uprave i Turističke
zajednice
Vizualni identitet Izrada projekta vizualnog
identiteta
Strateški razvojni program Općine Cetingrad
124
15. IDENTIFIKACIJA MOGUĆIH IZVORA EU FONDOVA I
DRUGIH IZVORA ZA FINANCIRANJE PROJEKATA OPĆINE
CETINGRAD
Nadležnost i odgovornost za razvoj infrastrukture na području lokalne uprave i samouprave
snose Općine i gradovi. Tako da projekti poput lokalnih prometnica, objekata za rekreaciju,
vodovodnu i kanalizacijsku infrastrukturu ali i svi drugi projekti, njihova izgradnja i
održavanje predstavljaju izniman financijski trošak. Zbog tog pritiska lokalne samouprave su
prisiljene potražiti alternativne mehanizme financiranja i upravljanja za poslove vezane uz
infrastrukturu, svjesne da će učinkovito pružanje usluga biti ključno u premošćivanju budućih
nedostataka u financiranju infrastrukture. Potraga je uglavnom usmjerena na uključivanja
privatnog sektora i sredstava privatnog sektora za pružanje usluga vezanih za infrastrukturu
lokalnih samouprava (javno-privatno partnerstvo). Postoji mogućnost financiranja takvih
projekata i putem kreditiranja lokalnih samouprava u RH.
To tržište koje predstavljaju jedinice lokalne samouprave još je relativno novo i slabo
zastupljeno kod financijskih institucija, ali se vrlo brzo razvija. Iako su novim stanjem tržišta
koje je rezultat globalne recesije smanjeni plasmani komercijalnih kredita, a kapitalno
financiranje sve je manje dostupno iz brojnih državnih i međunarodnih financijskih institucija
u visokim iznosima, lokalne samouprave trebaju započeti s korištenjem alternativnih oblika
financiranja.
Strateški razvojni program Općine Cetingrad
125
PREGLED PROJEKATA OPĆINE CETINGRAD SA MOGUĆIM IZVORIMA FINANCIRANJA
ESI FONDOVI - EUROPSKI STRUKTRNI I INVESTICIJSKI FONDOVI I DRUGO
2.11.2018.
NAZIV PROJEKTA POTPROGRAM / NAMJENA/OPIS
PROGRAM/FOND KOJI SE MOŽE KORISTITI ZA
FINANCIRANJE
UVJETI FINANCIRANJA ZA KORISNIKA
1. Strategija
razvoja
poljoprivrede
(proizvodnja,
prerada, plasman)
Podmjera 7.1. –
Sastavljanje i
ažuriranje
planova za
razvoj općina i
sela u ruralnim
područjima i
njihovih
temeljnih
usluga te
planova zaštite
i upravljanja
koji se odnose
na lokalitete
Natura 2000. i
druga područja
visoke prirodne
vrijednosti
Program ruralnog
razvoja 2014-2020
- Podmjera 7.1.1.
Za podmjeru 7.1, tip operacije
7.1.1 najniža vrijednost
potpore iznosi 5.000 EUR, a
najviša vrijednost potpore
iznosi 70.000 EUR u kunskoj
protuvrijednosti.
2. Strategija
razvoja turizma
Podmjera 7.1. –
Sastavljanje i
ažuriranje
planova za
razvoj općina i
sela u ruralnim
područjima i
njihovih
temeljnih
usluga te
planova zaštite
i upravljanja
koji se odnose
na lokalitete
Natura 2000. i
druga područja
visoke prirodne
vrijednosti
Program ruralnog
razvoja 2014-2020
- Podmjera 7.1.1.
Za podmjeru 7.1, tip operacije
7.1.1 najniža vrijednost
potpore iznosi 5.000 EUR, a
najviša vrijednost potpore
iznosi 70.000 EUR u kunskoj
protuvrijednosti.
Strateški razvojni program Općine Cetingrad
126
3. Strategija
razvoja malog i
srednjeg
poduzetništva i
obrta
Podmjera 7.1. –
Sastavljanje i
ažuriranje
planova za
razvoj općina i
sela u ruralnim
područjima i
njihovih
temeljnih
usluga te
planova zaštite
i upravljanja
koji se odnose
na lokalitete
Natura 2000. i
druga područja
visoke prirodne
vrijednosti
Program ruralnog
razvoja 2014-2020
- Podmjera 7.1.1.
Za podmjeru 7.1, tip operacije
7.1.1 najniža vrijednost
potpore iznosi 5.000 EUR, a
najviša vrijednost potpore
iznosi 70.000 EUR u kunskoj
protuvrijednosti.
4. Koncept
razvoja trgovačke
djelatnosti
(strategija)
Podmjera 7.1. –
Sastavljanje i
ažuriranje
planova za
razvoj općina i
sela u ruralnim
područjima i
njihovih
temeljnih
usluga te
planova zaštite
i upravljanja
koji se odnose
na lokalitete
Natura 2000. i
druga područja
visoke prirodne
vrijednosti
Program ruralnog
razvoja 2014-2020
- Podmjera 7.1.1.
Za podmjeru 7.1, tip operacije
7.1.1 najniža vrijednost
potpore iznosi 5.000 EUR, a
najviša vrijednost potpore
iznosi 70.000 EUR u kunskoj
protuvrijednosti.
5. Sustav poticaja
(strategija)
Sustav
(strategija)
poticaja,
odnosno
korištenja
poticaja i
potpora za
programe
Općine
Cetingrad
izraditi će
vanjski
konzultanti sa
iskustvom u
Proračun Općine Planirati sredstva u Proračunu
Općine za 2019.g. (rebalans)
Strateški razvojni program Općine Cetingrad
127
korištenju
poticaja i
potpora,
posebno EU
sredstava
6. Sustav
financiranja
razvojnih
projekata,
participacija
Općine u nekim
projektima
Sustav
financiranja
razvojnih
projekata,
participacija
Općine u nekim
projektima
izraditi će
vanjski
konzultanti sa
iskustvom u
korištenju
poticaja i
potpora,
posebno EU
sredstava
Proračun Općine Planirati sredstva u Proračunu
Općine za 2019.g. (rebalans)
7. Sustav
upravljanja
razvojem
(turizam,
gospodarstvo)
Sustav
upravljanja
razvojem
(turizam,
gospodarstvo)
izraditi će
vanjski
konzultanti sa
iskustvom u
korištenju
poticaja i
potpora,
posebno EU
sredstava
Proračun Općine Planirati sredstva u Proračunu
Općine za 2019.g. (rebalans)
8. Program
prometa (koncept i
nerazvrstane
ceste)
Program
prometa
(koncept i
nerazvrstane
ceste) izraditi
će vanjski
konzultanti
Proračun Općine Planirati sredstva u Proračunu
Općine za 2019.g. (rebalans)
Strateški razvojni program Općine Cetingrad
128
9. Program
uređenja naselja
(čistoća, oprema)
Program
uređenja
naselja (čistoća,
oprema) izraditi
će vanjski
konzultanti
Proračun Općine Planirati sredstva u Proračunu
Općine za 2019.g. (rebalans)
10. Valorizacija
kulturno
povijesnih i
prirodnih resursa
Operativni
program
Konkurentnost i
kohezija 2014 -
2020
11 .Izrada
Prostornog
plana/prostorno-
planske
dokumentacije
Podmjera 7.1. –
Sastavljanje i
ažuriranje
planova za
razvoj općina i
sela u ruralnim
područjima i
njihovih
temeljnih
usluga te
planova zaštite
i upravljanja
koji se odnose
na lokalitete
Natura 2000. i
druga područja
visoke prirodne
vrijednosti
Program ruralnog
razvoja 2014-2020
- Podmjera 7.1.1.
Za podmjeru 7.1, tip operacije
7.1.1 najniža vrijednost
potpore iznosi 5.000 EUR, a
najviša vrijednost potpore
iznosi 70.000 EUR u kunskoj
protuvrijednosti.
12. Program
gospodarske zone
Izrada
programa,
projektne
dokumentacije i
ulaganja
(investicija)-
Razvoj
infrastrukture
poduzetničkih
zona - Prioritet
3 „Poslovna
konkurentnost“
; Investicijski
prioritet 3a
„Potpora
stvaranju
kapaciteta
MSP-a za
uključivanje u
Operativni
program
Konkurentnost i
kohezija 2014 -
2020
Najniži iznos bespovratnih
sredstava je 1.000.000,00
kuna, dok je najviši iznos
bespovratnih sredstava je
10.000.000,00 kuna. Intenzitet
sufinanciranja ovisan je o
jedinici područne (regionalne)
samouprave razvrstane prema
indeksu razvijenosti:
financiranje u iznosu do 85%
Strateški razvojni program Općine Cetingrad
129
proces rasta na
regionalnim,
nacionalnim i
međunarodnim
tržištima i
inovacijskim
procesima“;
Specifični cilj
3a2
„Omogućavanj
e povoljnog
okruženja za
osnivanje i
razvoj
poduzeća“
OPKK-a
13. Program
vodoopskrbe/
izgradnja i
rekonstrukcija
objekata
vodoopskrbe
Tip operacije
7.2.1 »Ulaganja
u građenje
javnih sustava
za
vodoopskrbu,
odvodnju i
pročišćavanje
otpadnih voda«
(u daljnjem
tekstu: tip
operacije 7.2.1
Program ruralnog
razvoja 2014-2020
- Podmjera 7.2. -
Mala
infrastruktura -
vodoopskrba
Za podmjeru 7.2, tipove
operacije 7.2.1 i 7.2.2 najniža
vrijednost potpore iznosi
30.000 EUR, a najviša
vrijednost potpore iznosi
1.000.000 EUR u kunskoj
protuvrijednosti. Najniža
ukupna vrijednost projekta
iznosi 30.000 EUR, dok
najviša ukupna vrijednost
projekta iznosi do 1.250.000
EUR u kunskoj
protuvrijednosti. Intenzitet
potpore je 100% od
prihvatljivih troškova.
14. Program
odvodnje i
pročišćavanja /
izgradnja i
rekonstrukcija
objekata odvodnje
i pročišćavanja
Tip operacije
7.2.1 »Ulaganja
u građenje
javnih sustava
za
vodoopskrbu,
odvodnju i
pročišćavanje
otpadnih voda«
(u daljnjem
tekstu: tip
operacije 7.2.2
Program ruralnog
razvoja 2014-2020
- Podmjera 7.2. -
Mala
infrastruktura -
vodoopskrba
Za podmjeru 7.2, tipove
operacije 7.2.1 i 7.2.2 najniža
vrijednost potpore iznosi
30.000 EUR, a najviša
vrijednost potpore iznosi
1.000.000 EUR u kunskoj
protuvrijednosti. Najniža
ukupna vrijednost projekta
iznosi 30.000 EUR, dok
najviša ukupna vrijednost
projekta iznosi do 1.250.000
EUR u kunskoj
protuvrijednosti. Intenzitet
potpore je 100% od
prihvatljivih troškova.
Strateški razvojni program Općine Cetingrad
130
15. Izgradnja
vodovoda južnog
djela Općine
Tip operacije
7.2.1 »Ulaganja
u građenje
javnih sustava
za
vodoopskrbu,
odvodnju i
pročišćavanje
otpadnih voda«
(u daljnjem
tekstu: tip
operacije 7.2.3
Program ruralnog
razvoja 2014-2020
- Podmjera 7.2. -
Mala
infrastruktura -
vodoopskrba
Za podmjeru 7.2, tipove
operacije 7.2.1 i 7.2.2 najniža
vrijednost potpore iznosi
30.000 EUR, a najviša
vrijednost potpore iznosi
1.000.000 EUR u kunskoj
protuvrijednosti. Najniža
ukupna vrijednost projekta
iznosi 30.000 EUR, dok
najviša ukupna vrijednost
projekta iznosi do 1.250.000
EUR u kunskoj
protuvrijednosti. Intenzitet
potpore je 100% od
prihvatljivih troškova.
16. Program javne
rasvjete/ izgradnja
i rekonstrukcija
objekata javne
rasvjete
EnU - 3 - Javni
poziv za
neposredno
financiranje
provedbe
projekata
energetski
učinkovite i
ekološke javne
i banjske
rasvjete
Fond za zaštitu
okoliša i
energetsku
učinkovitost
Financiranje fonda je do 80%
opravdanih troškova ali
maksimalno do 1.400.000 kn
17. Modernizacija
javne rasvjete
EnU - 3 - Javni
poziv za
neposredno
financiranje
provedbe
projekata
energetski
učinkovite i
ekološke javne
i banjske
rasvjete
Fond za zaštitu
okoliša i
energetsku
učinkovitost
Financiranje fonda je do 80%
opravdanih troškova ali
maksimalno do 1.400.000 kn
18. Dobrovoljno
vatrogasno
društvo
Tip operacije
7.4.1 „Ulaganje
u pokretanje,
poboljšanje ili
proširenje
lokalnih
temeljnih
usluga za
ruralno
stanovništvo,
uključujući
slobodno
vrijeme i
Program ruralnog
razvoja 2014-2020
- Podmjera 7.4.
Iz Programa ruralnog razvoja
Podmjera 7.4. može se dobiti
bespovratnih sredstava do
100% od prihvatljivih
troškova projekta. Ukupno do
1 mil EUR bespovratnih
sredstava.
Strateški razvojni program Općine Cetingrad
131
kulturne
aktivnosti te
povezanu
infrastrukturu“
iz Programa
ruralnog
razvoja
Republike
Hrvatske za
razdoblje od
2014.-2020.
19. Rekonstrukcija
i uređenje igrališta
NK Cetingrad
Tip operacije
7.4.1 „Ulaganje
u pokretanje,
poboljšanje ili
proširenje
lokalnih
temeljnih
usluga za
ruralno
stanovništvo,
uključujući
slobodno
vrijeme i
kulturne
aktivnosti te
povezanu
infrastrukturu“
iz Programa
ruralnog
razvoja
Republike
Hrvatske za
razdoblje od
2014.-2020.
Program ruralnog
razvoja 2014-2020
- Podmjera 7.4.
Iz Programa ruralnog razvoja
Podmjera 7.4. može se dobiti
bespovratnih sredstava do
100% od prihvatljivih
troškova projekta. Ukupno do
1 mil EUR bespovratnih
sredstava.
20. Izgradnja
mrtvačnice i
uređenje groblja
Tip operacije
7.4.1 „Ulaganje
u pokretanje,
poboljšanje ili
proširenje
lokalnih
temeljnih
usluga za
ruralno
stanovništvo,
uključujući
slobodno
vrijeme i
kulturne
aktivnosti te
Program ruralnog
razvoja 2014-2020
- Podmjera 7.4.
Iz Programa ruralnog razvoja
Podmjera 7.4. može se dobiti
bespovratnih sredstava do
100% od prihvatljivih
troškova projekta. Ukupno do
1 mil EUR bespovratnih
sredstava.
Strateški razvojni program Općine Cetingrad
132
povezanu
infrastrukturu“
iz Programa
ruralnog
razvoja
Republike
Hrvatske za
razdoblje od
2014.-2020.
21. Uređenje i
opremanje
hrvatskog doma
Tip operacije
7.4.1 „Ulaganje
u pokretanje,
poboljšanje ili
proširenje
lokalnih
temeljnih
usluga za
ruralno
stanovništvo,
uključujući
slobodno
vrijeme i
kulturne
aktivnosti te
povezanu
infrastrukturu“
iz Programa
ruralnog
razvoja
Republike
Hrvatske za
razdoblje od
2014.-2020.
Program ruralnog
razvoja 2014-2020
- Podmjera 7.4.
Iz Programa ruralnog razvoja
Podmjera 7.4. može se dobiti
bespovratnih sredstava do
100% od prihvatljivih
troškova projekta. Ukupno do
1 mil EUR bespovratnih
sredstava.
22. Izgradnja
poučne pješačke
staze
Tip operacije
7.4.1 „Ulaganje
u pokretanje,
poboljšanje ili
proširenje
lokalnih
temeljnih
usluga za
ruralno
stanovništvo,
uključujući
slobodno
vrijeme i
kulturne
aktivnosti te
povezanu
infrastrukturu“
Program ruralnog
razvoja 2014-2020
- Podmjera 7.4.
Iz Programa ruralnog razvoja
Podmjera 7.4. može se dobiti
bespovratnih sredstava do
100% od prihvatljivih
troškova projekta. Ukupno do
1 mil EUR bespovratnih
sredstava.
Strateški razvojni program Općine Cetingrad
133
iz Programa
ruralnog
razvoja
Republike
Hrvatske za
razdoblje od
2014.-2020.
Ukoliko se radi
o šumskoj
pješačkoj stazi
moguće je
sredstva
koristiti i u
Operaciji 8.5.2.
„Uspostava i
uređenje
poučnih staza,
vidikovaca i
ostale manje
infrastrukture“
23. "ZAŽELI"
Pomoć starijima u
zapošljavanju
ZAŽELI –
Program
zapošljavanja
žena
Operativni
program
Učinkoviti ljudski
potencijali 2014 -
2020
Iznos bespovratnih sredstava
po projektnom prijedlogu:
najmanji iznos zatraženih
bespovratnih sredstava može
iznositi 900.000,00 HRK, a
najviši iznos zatraženih
bespovratnih sredstava može
iznositi 10.000.000,00 HRK
Sufinanciranje projekta: udio
financiranja po pojedinom
projektu iznosi 100%
prihvatljivih troškova tj.
prijavitelji/partneri ne
osiguravaju sufinanciranje
projekata iz vlastitih
sredstava.
Strateški razvojni program Općine Cetingrad
134
24. Izobrazba
stanovništva
(program)
Napomena. U
Operativnom
programu
Učinkoviti
ljudski
potencijali
2014 - 2020.
ima različitih
programa
izobrazbe
stanovništva od
kojih u
nastavku
dajemo samo
neke: Turizam -
Jačanje
izvrsnosti i
privlačnosti
strukovnog
obrazovanja i
osposobljavanj
a u sektoru
turizma i
ugostiteljstva. -
Obrazovanje:
Unaprjeđenje
pismenosti –
temelj
cjeloživotnog
učenja. -
Upravljanje:
Poziv na
dostavu ponuda
za obavljanje
usluga
izobrazbe za
pripremu
projektnih
prijedloga za
ESF-natječaje
Ureda za
udruge
Operativni
program
Učinkoviti ljudski
potencijali 2014 -
2021
Financiranje programa
obrazovanja je najvećim
djelom do 100% prihvatljivih
troškova
Strateški razvojni program Općine Cetingrad
135
25. Projekt "Stari
grad Cetin"
Priprema i
provedba
Integriranih
razvojnih
programa
temeljenih na
obnovi kulturne
baštine : Grupa
aktivnosti A) -
Priprema
dokumentacije
za provedbu
Integriranih
razvojnih
programa
temeljenih na
obnovi kulturne
baštine - Grupa
aktivnosti B) -
Provedba
Integriranih
razvojnih
programa
temeljenih na
obnovi kulturne
baštine.
Operativni
program
Konkurentnost i
kohezija 2014 -
2020
Bespovratna sredstva do
100%: Grupa aktivnosti A) -
najniži iznos 500.000,00 kuna
(petsto tisuća kuna) (b) najviši
iznos 5.000.000,00 kuna (pet
milijuna kuna) - Grupa
aktivnosti B - najniži iznos
7.000.000,00 kuna (sedam
milijuna kuna) (b) najviši
iznos 100.000.000,00 kuna
(sto milijuna kuna).
Napomena: Za sve
operativne
programe (ESIF
fondove) sa
početkom svake
godine objavljuju
indikativni
godišnji planovi
objave natječaja
za tekuću godinu
Neki od projekata Općine Cetingrad ili drugih korisnika
koji se mogu prijavljivati na natječaje u cjelini ili u nekim
dijelovima (i u fazi realizacije i u fazi korištenja) moći će
se prijavljivati i u različitim programima transnacionalne i
prekogranične suradnje koji su slijedeći:
Transnacionalne suradnje
Srednja Europa 2014-2020. Prekogranične suradnje
Slovenija – Hrvatska 2014.–
2020 Interreg Prekogranične suradnje Italija
– Hrvatska 2014.–2020
Interreg
Transnacionalne suradnje
Mediteran
Strateški razvojni program Općine Cetingrad
136
Transnacionalne suradnje
Dunav 2014. – 2020.
Transgranična jadransko-
jonska suradnja
Transgranična suradnja
Balkan - Mediteran
Neki od projekata Općine Cetingrad ili drugih korisnika
koji se mogu prijavljivati na natječaje u cjelini ili u nekim
dijelovima (i u fazi realizacije i u fazi korištenja) moći će
se prijavljivati i u različitim Zajedničkim programima
(fondovima) EU koji su slijedeći:
Obzor 2020, Kreativna europa,
Europa za građane, COSME,
Erasmus+; Program za
zapošljavanje i socijalne
inovacije; Life
Neki od projekata Općine Cetingrad ili drugih korisnika
koji se mogu prijavljivati na natječaje u cjelini ili u nekim
dijelovima (i u fazi realizacije i u fazi korištenja) moći će
se prijavljivati i na javne pozive iz nacionalnih izvore RH
(javni pozivi ministarstava, HV i dr.)
Principi koje treba uvažavati i primjenjivati vezano za
mogućnosti provedbe projekata Općine Cetingrad putem sredstava iz
različitih ESI Fondova:
Mogućnosti korištenja sredstava EU fondova su samo okvir mogućnosti a koliko će se i dali
će se taj okvir djelom ili u većoj mjeri iskoristiti zavisi od aktivnosti koje će se provoditi.
Uz naznačene izvore financiranja vrlo je važno razmotriti mogućnosti financiranja i iz
drugih izvora kao što su značajne mogućnosti financiranja iz izvora kao Hrvatske vode,
Fond za razvoj turizma, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost i sl. Također,
mogućnosti financiranja navedene u gornjoj tabeli su mogućnosti koje su poznate u
sadašnjem momentu, a kako se korištenje ESI Fondova stalno razvija, objavljuju se novi
natječajni dokumenti i dobivaju se nove informacije o mogućnostima prijavljivanja
projekata pa će se ove informacije trebati stalno dopunjavati.
Da bi se aktivnosti kontinuirano provodile potrebno je usvojiti poseban akcijski plan
provođenja projekata putem EU Fondova.
U akcijskom planu nužno je definirati nositelje pojedinih projekata sa odgovornim
voditeljima projekata i dinamiku realizacije pojedinih projekata.
Strateški razvojni program Općine Cetingrad
137
Za pripremu i provođenje projekata potrebno je osigurati kvalitetno vođenje projekata
unutrašnjim kadrovskim potencijalima ali i vanjskim stručnjacima za EU fondove i vođenje
projekata.
Također u akcijskom planu provođenja projekata sredstvima EU fondova treba predvidjeti početnu
fazu od koje svaki projekt počinje a to je priprema projekata.
Priprema projekata u principu sastoji se od: utvrđivanja nositelja, rješavanja imovinsko-pravnih
poslova, izrade tehničke dokumentacije kao što su glavni projekti i troškovnici i izrada studije
izvodljivosti.
Pripremu projekata mora pratiti jasna politika opredjeljenja za provedbu projekata i osiguranje početne količine sredstava za nužnu pripremu projekata.
Strateški razvojni program Općine Cetingrad
138
16. IZVORI
Agencija za plaćanje u poljoprivredi ribarstvu i ruralnom razvoju
Analiza stanja i strategija razvoja turizma Karlovačke županije do 2025. godine
Državni zavod za statistiku
Hidroprogram d.o.o
Hrvatski centar za razminiranje podružnica Karlovac
Hrvatska gospodarska komora
Hrvatska obrtnička komora
Hrvatska turistička zajednica
Izvješće o stanju okoliša karlovačke županije 2013. -2016. godine
LAG „ FRANKOPAN“
Mapa razvoja Općine Cetingrad
Ministarstvo poljoprivrede
Ministarstvo gospodarstva
Ministarstvo poduzetništva i obrta
Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije
Ministarstvo financija
Ministarstvo turizma
Ministarstvo uprave Republike Hrvatske
Općina Cetingrad
Plan gospodarenja otpadom Općine Cetingrad 2018-2023
Prostorni program uređenja Općine Cetingrad
Regionalna energetska agencija sjeverozapadne Hrvatska
Strategija razvoja poduzetništva u Republici Hrvatskoj 2013-2020
Strategija korištenja energije Karlovačke županije
Strategija razvoja ljudskih potencijala Karlovačke županije
Strateški plan razvoja ministarstva poljoprivrede 2019 -2021
Šumarija Cetingrad
Turistička zajednica Karlovačke županije
Županijska razvojna strategija Karlovačke županije 2011.g.-2013.g.
Popis tablica:
Tablica 4. Kretanje broja stanovnika Općine Cetingrad
Tablica 5. broj stanovnika prema starosti i spolu po naseljima Općine Cetingrad
Tablica 6. Stanovništvo staro 15 i više godina prema najvišoj završenoj školi, starosti i spolu
Tablica 4. Zaposlenost u Općini Cetingrad
Tablica 5. Nezaposlenost u Općini Cetingrad
Tablica 6. Površina korištenoga poljoprivrednog zemljišta privatnih kućanstava u Općini
Cetingrad
Tablica 7. Indeks razvijenosti Općine Cetingrad
Tablica 8. Račun prihoda i rashoda Općine Cetingrad za 2018 godinu.
Tablica 9. Prioriteti operativnog programa i alokacija
Tablica 10. Struktura smještajnih kapaciteta u Karlovačkoj županiji
Tablica 11. Struktura hotelskih kapaciteta i soba u Karlovačkoj županiji
Tablica 12. Turistički dolasci i noćenja u Karlovačkoj županiji
Tablica 13. Sezonalnost ukupnih turističkih dolazaka u Karlovačkoj županiji
Tablica 14. Sezonalnost ukupnih turističkih noćenja u Karlovačkoj županiji
Tablica 15. Organizacijske odgovornosti vezane uz SRP
Strateški razvojni program Općine Cetingrad
139
Popis slika:
Slika 1. Položaj Karlovačke županije
Slika 2. Predpristupni fondovi i Europski investicijski fondovi
Slika 3. Struktura europskih i investicijskih fondova