Broj 115 veljača 2018. besplatni primjerak ISSN: 1846-6257 Informativni bilten

Str. 2-3

GOSPODARSTVO

ŽUPANIJA DOBILA NAGRADU 'STVARATELJI ZA STOLJEĆA'

SPORT

Proglašeni najbolji sportaši u 2017. godini

Zasad bez dogovora o važnim temama

SKUPŠTINA

Str. 4-9

Str. 28-30

Motivirati učenike za upis u obrtnička zanimanja

OBRTNIČKI FORUM Str. 15-17

32 Ž KŽ K broj 115, veljača 2018. broj 115, veljača 2018. GOSPODARSTVO GOSPODARSTVO

Poštovani čitatelji,

nakon relativno toplog vremena za ovaj dio godine, veljača je zadnjih desetak dana pokazala ‘prave zube’ oštre zime s temperaturama i do -16 stupnjeva. Zagrebačka županija ovogodišnji je dobitnik velike nagrade i priznanja „Stvaratelji za stoljeća“ za dopri-nos razvoju poduzetništva u srednjoj i jugoistočnoj Europi. Županija je prestižnu nagradu osvojila u konkurenciji od 194 predložena kandidata iz osam zemalja, kao gospodarski jedna od najstabilnijih domaćih regija, koja je u samom vrhu razvijenosti u RH. Nagradu je u Dubrovniku preuzeo župan Stjepan Kožić. Održana je sjednica Županijske skupštine na kojoj su članovi raspravljali o 52 točke dnevnoga reda i na kojoj nije, kod nekih važnih točaka, postignuto suglasje vladajuće većine i opozicije.Župan Stjepan Kožić, sa suradnicima, održao je prvi godišnji sastanak s gradonačelnicima i općinskim načelnicima. Razgovaralo se o modelu besplatnih udžbenika za sve učenike osnovnih škola, o vodo-opskrbi istočnoga dijela županije, sporazumu o zajed-ničkom zbrinjavanju otpada s Gradom Zagrebom, projektu širokopojasnog interneta i modernizaciji jav-ne rasvjete. Obrtnička komora Zagreb i Zagrebačka županija organizirale su u Jastrebarskom 3. Obrtnički forum - Obrtništvo Zagrebačke županije. Središnja tema bila je obrazovanje i zapošljavanje u obrtu, a razgovaralo se i o trenutnom stanju u obrtništvu te Strategiji razvoja Obrtničke komore Zagreb do 2020. godine. Svečanom sjednicom Općinskoga vijeća i svetom misom, u Krašiću je proslavljeno Stepinčevo, spomendan smrti blaženoga kardinala Alojzija Stepinca, koji je umro 10. veljače 1960. godine.U Srednjoj školi Dragutina Stražimira u Svetom Ivanu Zelini otvoren je novi elektro laboratorij vrijedan 330.000 kuna, koji je u potpunosti financirala Zagre-bačka županija. Srednja škola Jastrebarsko proslavila je 40. godišnjicu samostalnoga rada. Proglašeni su najbolji sportaši Zagrebačke županije za 2017. godinu - Melani Adamić Golić iz Taekwondo kluba Zaprešić i Mario Vavro iz Streličarskog kluba Samobor. Priznanje za najbolju žensku ekipu primile su rukometašice RK „Dugo Selo ‘55“, a u muškoj kate-goriji kuglači Kuglačkog kluba Zaprešić.U Ivanić-Gradu je održan humanitarni koncert za Leu Mirt iz Graberja Ivanećkog koja boluje od cerebralne paralize.Dragi čitatelji, ove i niz drugih tema pripremili smo u ovomjesečnom biltenu, vjerujem da će vas zanimati.Uz najljepše pozdrave, vaš urednik Zlatko Herček, dipl. oec

jeste li znali?Ivan Švear, svećenik i

hrvatski povjesničar, rođen u Ivanić-Gradu 1775., autor je knjige „Ogledalo Iliriuma“,

prve hrvatske povijesti pisane na hrvatskom

(narodnom) jeziku

Riječ uRednika

kreće s radom Designer Outlet centar koji će do-datno otvoriti 400 radnih mjesta - pobrojao je

župan. Specifičnost Zagrebačke županije je, nastavio je, i njezin ruralni prostor.

- Pokušavamo ga očuvati, oplemeniti i staviti u svrhu kako bi naši poljoprivrednici ostvarili veću dobit. U našoj županiji naj-veći je broj OPG-ova. Kako bismo pomogli poljoprivrednicima, sagradili smo Distributivni cen-tar za voće i povrće, a uz pomoć europskih sredstava prvu i jedi-nu ULO hladnjaču u državi koja nije u vlasništvu trgovaca i koja omogućuje poljoprivrednicima

da proizvode na tržište plasiraju tijekom cijele godine, a ne samo sezonski - rekao je župan. Ta-kođer, prisutne je upoznao i s projektima u ko-jima je investitor i sama Županija, poput Regio-nalnoga vodoopskrbnog sustava „Zagreb-istok“ i projekta razvoja širokopojasnog interneta.

Županija je nagradu osvojila u konkurenciji 194 predložena kandidata iz osam zemalja - Austrije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Hrvatske, Italije, Makedonije, Slovenije i Srbije

U ORGANIZACIJI EKONOMSKOG FORUMA ‘PERSPEKTIVE’, U DUBROVNIKU ODRŽAN 5. REGIONALNI SUMMIT PODUZETNIKA SREDNJE I JUGOISTOČNE EUROPE ‘300 NAJBOLJIH’

Županiji priznanje ‘Stvaratelji za stoljeća’ za doprinos razvoju poduzetništva u srednjoj i jugoistočnoj Europi

Za doprinos razvoju poduzetništva u srednjoj i jugoistočnoj Europi, Zagrebačkoj župa-niji uručena je Velika nagrada i prizna-nje „Stvaratelji za stoljeća“. Priznanje je,

u sklopu 5. regionalnog summita poduzetnika srednje i jugoistočne Europe „300 najboljih“, održanoga u Dubrovniku, preuzeo župan Stje-pan Kožić. Zagrebačka županija jedina je regija koja je osvojila ovu prestižnu nagradu u konku-renciji 194 predložena kandidata iz osam zema-lja (Austrije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Hr-vatske, Italije, Makedonije, Slovenije i Srbije). U istoj kategoriji (za doprinos razvoju poduzetniš-tva) nagrađeni su i gradovi Šibenik, Pleternica i Ivanec iz Hrvatske, te Podgorica iz Crne Gore.

- Primiti priznanje tako značajnog naziva „Stvaratelji za stoljeća“, velika je čast, ali i moti-vacija da s istim entuzijazmom nastavimo raditi i u budućnosti - zahvalivši u ime nagrađenih, re-kao je župan Kožić. Izrazio je zadovoljstvo što su prepoznati vizija, ideje i projekti kojima Zagre-bačka županija, ali i drugi laureati daju doprinos razvoju poduzetništva.

O dobitnicima nagrada odlučivao je trinaesteročlani međunarodni sud, sastavljen od stručnjaka iz po-dručja ekonomije, marketinga, menadžmenta, financija i podu-zetništva, koji je ove godine po-

sebno bio usmjeren ne samo prema poduzetni-cima, već i onima koji podržavaju poduzetništvo (poput lokalne i regionalne uprave) te potpornih institucija (klastera, inkubatora). Osim za dopri-nos razvoju poduzetništva, nagrade su dodije-ljene i za razvoj poduzetničke ideje, inovacije i investicije u poduzetništvu, poduzetničko stva-ralaštvo, izraziti profesionalizam u obavljanju osnovnoga javnog poziva...

Župan Stjepan Kožić bio je i jedan od govor-nika na summitu s temom „Što i koliko lokalne i regionalne zajednice mogu učiniti za poduzet-ništvo“.

- Još prije 17 godina krenuli smo s intenziv-nim ulaganjem u poduzetničke zone, kojih danas imamo dvadeset. Iza nas su milijuni uloženih kuna, što državnog, regionalnog i lokalnog nov-

ca, tisuće sati rada na prostornim pla-novima, kao i građevinski radovi na

opremanju zona. Naravno, svi zna-mo da imati kvalitetnu infrastruk-turu nije dovoljno, treba ju staviti i u funkciju. A najbolji način za pri-

vući domaće i strane investitore bila je i još uvijek jest naša proaktivnost,

otvorenost za suradnju, partnerstva i brzina. Dobiti građevinsku dozvolu u Zagre-

bačkoj županiji u roku od 24 sata nije nemoguća misija, već standard! - rekao je župan, dodavši da je danas Zagrebačka županija vodeća inovativna gospodarska regija u kojoj se proizvodi najbrži električni automobil na svijetu, poduzetnika Mate Rimca, ali i dijelovi za Mercedes u tvrtki Köning metali.

- Na području Zagrebačke županije proizvo-de se i lijekovi farmaceutske tvrtke Pliva, kao i proizvodi najveće prehrambene industrije u državi, PIK-a Vrbovec. Najprodavanije vode u Hrvatskoj - Jana i Jamnica, svoje prirodne izvo-re imaju u Zagrebačkoj županiji. Kada slijećete u Međunarodnu zračnu luku „Franjo Tuđman“, slijećete u Zagrebačku županiju. Ikea je upravo u našoj županiji sagradila svoj prodajni centar u koji dolaze kupci iz cijele regije, a u svibnju

ÎŽupan je bio i jedan od govornika na konferenciji za novinare na temu „Stanje i vizije poduzetništva u 21. stoljeću“. Ovom prigodom posebno je istaknuo napore koje Županija ulaže kako bi se transformirala u pametnu županiju. - Smatram da gradovi i regije moraju biti nositelji snažnih gospodarskih promjena. Oni utječu na jačanje investicijske aktivnosti, rast izvoznih resursa, povećanje zaposlenosti i na kraju rast BDP-a. Upravo rast BDP-a, i to od 1,38% godišnje, događa se kada se za 10% poveća broj korisnika širokopojasnog pristupa internetu - rekao je župan, obrazlažući zašto Županija već dvije godine radi na 700 milijuna kuna vrijednom projektu koji za cilj ima svim kućanstvima i poduzetni-cima u Zagrebačkoj županiji omogućiti pristup brzom, odnosno ultra brzom internetu.

Stanje i vizije poduzetništva

❛Najbolji način za privući domaće i strane investitore bila je i još uvijek jest naša proaktivnost, otvorenost za suradnju, partnerstva i brzina. Dobiti građevinsku dozvolu u Zagrebačkoj županiji u roku od 24 sata nije nemoguća misija, već standard! - kaže župan mr. sc. Stjepan Kožić

❱ U razdoblju od 2011. do 2016. Zagrebačka županija je zabilje-žila najveći rast zaposlenosti od svih županija u RH, za 10,3%

❱ U Zagrebačkoj županiji se proizvodi najbrži električni automobil na svijetu, dijelovi za Mercedes, lijekovi farmace-utske tvrtke Pliva, prehrambe-ni proizvodi PIK-a, na njezinu su području izvorišta najproda-vanije vode - Jamnice i Jane, ovdje je svoju robnu kuću smjestila Ikea...

U 20 aktivnih podUzetničkih

zona na prostorU žUpanije trenUtno je

zaposleno preko 6000 radnika

54 Ž KŽ K broj 115, veljača 2018. broj 115, veljača 2018. SkuPšTinA SkuPšTinA

NAKON NEMOGUĆNOSTI POSTIZANJA DOGOVORA VLADAJUĆE KOALICIJE I OPORBE, GOSPODARSTVENICI, POLJOPRIVREDNICI, OPĆINE I GRADOVI... DO DALJNJEGA OSTAJU BEZ BESPOVRATNIH SREDSTAVA ŽUPANIJE

S dnevnog reda povučeni prijedlozi odluka o poticanju razvoja gospodarstva, poljoprivrede, komunalne infrastrukture... i osnivanju JU Razvojna agencija Po jednom je pravnom tumačenju akt koji određuje način provedbe programa poticanja razvoja poljoprivrede, gospodarstva, komunalne infrastrukture... opći akt koji treba donijeti Skupština, a po drugom tumačenju je upitno je li to opći ili provedbeni akt

Nakon što, u jednoj od niza stanki, nisu usuglašeni amandman aktualne skupštinske većine i amandman žu-pana na prijedlog programa razvo-

ja gospodarstva i poljoprivrede, šumarstva, ribarstva, lovstva i ruralnog razvoja, pro-grama poticanja razvoja komunalne djelat-nosti u jedinicama lokalne samouprave te programa pripreme i provedbe projekata koji će se financirati iz fondova i programa EU, župan Stjepan Kožić (HSS) povukao je ove prijedloge s dnevnog reda sjednice Žu-panijske skupštine. Izrazio je žaljenje što nije došlo do dogovora „koji kuću gradi“, no izrazio je i nadu da će se, u predstojećem vremenu, većina stvari usuglasiti.

- Žalostan sam! Moja je želja bila da, te-meljem prethodnog razgovora s predsjed-nikom Skupštine, pomaknemo neke stvari i dođemo do rješenja, da donesemo pro-

grame kako bi naši poduzetnici, poljopri-vrednici, OPG-ovci, općine i gradovi... mogli dobiti sredstva iz županijskoga proračuna. Neću gubiti nadu da ćemo se u narednom vremenu uspjeti dogovoriti - rekao je žu-pan.

Kako pravnici skupštinske većine i opor-be, rečeno je za sjednice, imaju različi-ta tumačenja zakonskih normi, župan je amandmanom predložio da će Županijska skupština „radi provođenja pojedinih proje-kata donijeti opći akt o općim uvjetima do-djele potpora iz županijskoga proračuna, te da će potom, temeljem toga općeg akta, žu-pan, po raspisanom javnom natječaju, a na prijedlog resornih upravnih odjela, donijeti akt o dodjeli potpora“. U ime skupštinske većine predsjednik Skupštine Damir Miku-ljan (HDZ) podnio je amandman kojim se predlaže da će „o cjelokupnom postupku i

se situacija promijenila, župan više nije 'na strani' s HDZ-om i odjednom ovaj akt više nije valjan. U tome je prijepor - pojasnio je vijećnik Zoran Ostović (SDP), dodavši da se sada dolazi u opasnost da se pozivni natje-

čaji, kojima se „dijeli novac gospodarstvu, poljoprivredi, jedinicama lokalne samou-prave...“, neće raspisati na vrijeme. Na njega se nadovezao i vijećnik Mihael Zmajlović (SDP), rekavši da je glavna točka prijepora

❛Nisam pravnik, ali mislim da ovlasti izvršne vlasti i predstavničkog tijela koje se ovdje potenciraju izlaze iz okvira pravnih normi - rekao je župan mr. sc. Stjepan Kožić (HSS)

❱ Prijedlog da se razvojne agencije kao javne ustanove osnuju prema identičnoj odluci usvojen je na koordinaciji direktora regionalnih razvojnih agencija u RH te je usuglašen s Ministar-stvom regionalnoga razvoja i fondova EU

načinu dodjele sredstava, postupku provo-đenja programa koji se odnosi na uvjete pri-jave, kriterije i postupke, te načinu odabira korisnika za ostvarivanje prava na financi-ranje projekata, kao i na raspisivanje jav-nog poziva, predstavničko tijelo (Skupština; op.a.) donijeti poseban pravilnik, a koji će Skupštini predložiti župan“.

- Što je 'kamen spoticanja'? Po jednom tu-mačenju akt koji određuje način provedbe programa je opći akt koji bi trebala donijeti Skupština, a po drugom tumačenju upitno je je li to opći akt ili provedbeni. U vrijeme dok su župan i HDZ bili na 'istoj strani', pravilnik o načinu raspodjele proračunskog novca nije bio upitan. Na temelju njega programi su se provodili zadnjih desetak godina. Sada

Î Potrebu osnivanja Javne ustanove Razvojna agencija Zagrebačke županije obrazložio je pročelnik za gospodarstvo Damir Fašaić. - Izmjenama zakona o regionalnom razvoju RH propisano je da, u svrhu učinkovite ko-ordinacije i poticanja regionalnoga razvoja, sve regionalne razvojne agencije postanu javne ustanove. Do sada su razvojne agen-cije mogle raditi i kao javne ustanove i kao trgovačka društva, dakle mogle su biti i na tržištu i provoditi određene konzultantske usluge za poljoprivrednike, gospodarstveni-ke... i taj posao naplaćivati. Konzultanti koji su radili na tržištu kao privatne tvrtke nisu se slagali s takvim načinom rada, smatra-jući da su im razvojne agencije nelojalna konkurencija, s obzirom da se sufinanciraju i sredstvima osnivača. S obzirom na to da Zakon o ustanovama ne poznaje način kako bi se trgovačka društva mogla 'prebaciti' u javne stanove, jedini način je osnivanja nove ustanove. Izmjene Zakona o regionalnom razvoju na snagu su stupile 13. prosinca 2017., te u roku od 180 dana sve regionalne agencije koje su do sada poslovale kao d.o.o. moraju početi raditi kao javna ustanova. U roku od godine dana Županija će odlučiti što s postojećom Regionalnom razvojnom agencijom, hoće li se ona likvidirati ili će nastaviti raditi određene poslove na tržištu - pojasnio je Fašaić.

Razvojna agencija

nastavak na str. 6

intencija trenutno vladajuće većine da de-rogira ovlasti župana, koje ima sukladno zakonu i izbornim rezultatima.

- Ovakve rasprave i natezanja dovode do usporavanja procesa i onemogućavanja rea-lizacije proračuna. Jedino kome to odgovara je trenutno vladajuća većina u Županijskoj skupštini, jer ukoliko realizacije programa neće biti, za to će trebati 'optužiti' župana. Da stvar bude jasna do kraja, postoji do-bra volja, koju je župan pokazao, da se oko odredbi koje deset godina nisu bile sporne, a sada su odjednom postale, postigne dogo-vor i da se ne koči provedba ovih programa. Mislim da nije dobro iskazivati silu vlada-juće većine u Skupštini nad izvršnom vlasti i programima na temelju kojih su građani dali povjerenje županu - rekao je Zmajlović.

Na primjedbe oporbenih vijećnika da se programi neće donijeti na vrijeme, vijećnik Damir Tomljenović (HDZ) je rekao da su se

76 Ž KŽ K broj 115, veljača 2018. broj 115, veljača 2018. 76 Ž kŽ kSkuPšTinA SkuPšTinA

i proteklih godina natječaji raspisivali u pe-tom, šestom mjesecu. Župan je naposljetku rekao da mu se čini da prema njemu postoji nepovjerenje.

- Činjenica je da su se odluke u prote-klom vremenu potpuno jednako provodile i da nisu bile protuzakonite! Dosad nitko nije rekao, a tu mislim na institucije koje su provjeravale pravnu realizaciju pojedinog akta, da smo radili nešto suprotno zakonu. Ako ćemo morati dokazivati tko je u pravu, a tko nije, bojim se što će biti od realizacije ovih programa, ali i s gospodarskim napret-kom županije - zaključio je župan, koji je s dnevnog reda povukao i prijedlog odluke o osnivanju Javne ustanove Razvojna agencija Zagrebačke županije.

- Mislim da sve ovo ide u krivom smjeru. Nisam pravnik, ali mislim da ovlasti izvršne vlasti i predstavničkog tijela, koje se ovdje potenciraju, izlaze iz okvira pravnih normi - rekao je župan.

Na županov prijedlog odluke o osnivanju JU Razvojna agencija Zagrebačke županije, vladajuća koalicija (HDZ, HSLS, HSU, BM 365, HNS i jedna nezavisna vijećnica) pod-nijela je nekoliko amandmana kojima je za-jedničko da se ovlasti koje u prijedlogu od-

luke ima župan prebacuju na predstavničko tijelo, odnosno Županijsku skupštinu.

- Amandmane podnosimo u cilju jačanja kapaciteta ovoga predstavničkog tijela, oni su utemeljeni na Zakonu o ustanovama, koji se primjenjuje u ovom slučaju. Ovaj Zakon govori da akt o osnivanju donosi osnivač, a ako je osnivač jedinica regionalne samou-prave, onda je osnivač predstavničko tijelo. Dakle, ne bismo imali ovaj akt pred sobom da to nije naša nadležnost. Moramo jačati i kapacitet Upravnoga vijeća, jer po zakonu ono upravlja ustanovom - pojasnio je pred-sjednik Skupštine Damir Mikuljan (HDZ). Predloženim amandmanima, uz ostalo, predsjednika i članove Upravnog vijeća (Upravno vijeće imenuje ravnatelja; op.a.) ne bi imenovao i razrješavao župan, nego Županijska skupština, koja bi obavljala i prava i dužnosti osnivača. Također, statut, godišnji plan rada i financijski plan ustano-ve ne bi se donosili uz suglasnost župana, nego Županijske skupštine.

- Prijedlog da se javne ustanove osnuju prema identičnoj odluci usvojen je na ko-ordinaciji direktora regionalnih razvojnih agencija u RH, (prijedlog je usuglašen i s Ministarstvom regionalnoga razvoja i fon-dova EU; op.a.). Neke županije, primjerice Vukovarsko-srijemska i Zadarska, već su donijele ovakve odluke i kod njih nije bilo problema da su odluke kontra Zakona o jav-nim ustanovama. Župan, kojega su građani neposredno izabrali, temeljem Zakona o lo-kalnoj i regionalnoj samoupravi ima dosta odgovornosti i mogućnosti da neke stvari uradi na način sukladan ovome Zakonu, programima i potrebama - rekao je župan.

Vijećnik Zoran Ostović (SDP) rekao je da je župan predložio osnivački akt na što ga obvezuje Zakon o lokalnoj i regionalnoj sa-moupravi.

Petra Prugovečki (Živi zid) Problem divljih odlagališta otpa-da prisutan je u gotovo svim gra-dovima i općinama, a posebno na području Velike Gorice gdje ima čak 50 lokacija gdje građani ilegal-

no odlažu otpad. Po mom mišljenju, uzrok ovom problemu je ograničen pristup legalnim odlaga-lištima, nedostatak provedbe propisa i zakona te nedostatak infrastrukturnih objekata za gospo-darenje otpadom. Smatram da je potrebno ulo-žiti više napora u mjere dodatnog informiranja i educiranja stanovništva o propisanom odlaganju otpada. Koje značajnije mjere je Upravni odjel za prostorno uređenje, gradnju i zaštitu okoliša do sada poduzeo u iskorjenjivanju ovoga problema i što planira poduzeti u narednome razdoblju?

ÎNažalost, ovaj problem postoji i puno šire od Za-grebačke županije. Imamo snimak svih divljih od-lagališta u županiji koje treba sanirati. No, da bi-smo to i mogli učiniti, sve općine i gradovi moraju provoditi mjere iz Plana gospodarenja otpadom u RH, odnosno u ukupnosti moramo imati cen-tar za gospodarenje otpadom. Temeljem odluke ove Skupštine i potpisanog sporazuma s Gradom Zagrebom, definirano je da će centar biti zajed-nički projekt Grada i Županije. Određene mjere dužni su provoditi gradovi i općine, prije svega od-vojeno prikupljanje otpada, gradnju reciklažnih dvorišta, postavljanje zelenih otoka... O potpunoj zaštiti okoliša možemo govoriti tek kada budemo imali sagrađen centar za gospodarenje otpadom. /župan mr. sc. Stjepan Kožić/

Zlatko Hržić (HNS)Gradi se drugi kolosijek željeznič-ke pruge Dugo Selo-Križevci. Gra-di se i nadvožnjak preko pruge zbog čega je blokiran jedan dio prometnica na području grada Vr-bovca i to stvara velike probleme, pogotovo lju-dima koji stanuju na tom području. Molim da se investitoru uputi pitanje za kada je planiran za-vršetak gradnje ove infrastrukture na području Vrbovca, odnosno kada će se moći normalno pro-metovati tim dijelom grada i, naravno, kada će se sanirati ceste koje su, realizacijom ovih objeka-ta, gotovo uništene? /vijećnik je tražio pisani odgovor/

Ljubica Ambrušec (Most)potpredsjednica Skupštine Koje sve mjere poduzima Županija kako bi osvijestila i informirala po-tencijalne korisnike o mogućnosti-ma koje pružaju EU fondovi?

ÎUpravni odjel za EU fondove, regionalnu i među-narodnu suradnju aktivno prati, priprema i proslje-đuje informacije potencijalnim prijaviteljima EU projekata. U 2017. se provodilo nekoliko mjera i ak-tivnosti. Pripremljen je i javnosti predstavljen infor-mativni portal www.euinfo.hr, putem kojega vijestima i priopćenjima informiramo potencijalne korisnike EU sredstava o nadolazećim natječajima. Kroz por-tal smo pokrenuli i newsletter koji dva puta mjeseč-no šaljemo na preko 500 e-mail adresa. Oni koji više vole 'papir ispred sebe' i pročitati vijesti o EU natječa-jima, imaju to prilike u Kronici Zagrebačke županije. Pored toga, ističem i radionice koje provodimo, a koje su usmjerene na ciljane korisnike. U ovisnosti o raspi-sivanju pojedinih programa i poziva, u stalnom smo kontaktu s ministarstvima nadležnima za pojedine operativne programe kako bismo o tome što ažurnije informirali općine i gradove. Naš Odjel organizira i ra-zličita događanja, poput Europskoga tjedna ili Dana Europe. S aktivnostima nastavljamo i u 2018. kako bi-smo osnažili ciljane skupine i potaknuli ih na daljnje korištenje fondova i programa EU. /Velimir Kokot, pro-čelnik za fondove EU, regionalnu i međunarodnu suradnju/

VIJEĆNIČKA PITANJA Denis Tovernić (nezavisni vijećnik)Vlada RH je početkom ove godine ukinula naplatu prolaska kroz tu-nel Sv. Ilija, na što je reagiralo više županija sa zahtjevom da se i na

njihovu području lokalnom stanovništvu omogu-ći besplatan prijevoz autocestom. Može li i Zagre-bačka županija pokrenuti takvu inicijativu, jer su građani na širem području Ivanić-Grada i Jastrebar-skoga također diskriminirani po tom pitanju, a trpi i gospodarstvo tih jedinica lokalne samouprave?

Î ■ O ovome mogu govoriti samo načelno, u smislu da Žu-panija nema nadležnosti donošenja odluka kojima bi se ukinula naplata cestarine na pojedinim dionicama au-tocesta. Siguran sam da bi, ako se donose odluke o uki-danju naplate cestarine za neki dio autocesta, svi građa-ni RH trebali biti pod istim tretmanom. Pozdravljam ovaj prijedlog i uputit ću ga nadležnim tijelima, prije svega Hr-vatskim autocestama, ali i Ministarstvu prometa i infra-strukture i tražiti njihovo očitovanje o mogućnosti pri-mjene ovakvih odluka na cijelom prostoru RH. /župan mr. sc. Stjepan Kožić/

Ozren Robić (SDP)Imamo li pozitivnih pomaka po pita-nju izdavanja građevinskih i uporab-nih dozvola na prostoru županije?

ÎU 2016. i 2017. godini naš Upravni odjel zaprimio je 1330 zahtjeva za izda-vanje građevinske dozvole, riješeno je 1270 zahtjeva. Za-htjevi koji su podneseni u prosincu 2017. u tijeku su rješa-vanja. Najveći broj zahtjeva podnijele su fizičke osobe - 50 posto, 13 posto se odnosi na pravne osobe, a 37 posto na općine i gradove. Najveća aktivnost bila je u ispostavama Upravnog odjela u Svetoj Nedelji i Zaprešiću. U prosjeku se sada rješava oko 630 zahtjeva godišnje, dok je u 2015. riješeno oko 500 zahtjeva. U 2016. i 2017. zaprimljeno je i 540 zahtjeva za izdavanje uporabne dozvole, od čega je ri-ješeno 500 zahtjeva. /Dragutin Stopić, pročelnik za prostorno uređenje, gradnju i zaštitu okoliša/

Zvonko Kunić (BM 365)potpredsjednik Skupštine Prije sedam dana (8. veljače; op.a.) u ovom istom prostoru održan je radni sastanak župa-na s načelnicima i gradonačel-

nicima. Na dnevnom redu je bilo, prema mojoj procjeni, pet vrlo važnih točaka, a posebno na-glašavam sufinanciranje kupnje udžbenika za sve učenike osnovnih škola. Primijetio sam da na sastanku nije bilo predstavnika Velike Gorice, Zaprešića, Ivanić-Grada, kao ni predstavnika Ru-gvice, Pokupskog, Kravarskog... To me čini žalo-snim. Ne mogu vjerovati da te gradove i općine ne zanima program ukupne vrijednosti 12 mili-juna kuna. Jesu li svi gradovi i općine uredno za-primili poziv? Je li se netko od neprisutnih ispri-čao ili opravdao svoj nedolazak?

Î Bio je to jedan od uobičajenih radnih sasta-naka s gradonačelnicima i općinskim načelnici-ma. Mislim da su na dnevnom redu (vidi str. 10-12) bile značajne teme, odnosno projekti koji bi se na prostoru županije trebali realizirati ili su u realizaciji, pa smo probali vidjeti gdje, eventu-alno, nešto zapinje. Pozvali smo sve gradonačel-nike i načelnike, tako i one koji nisu bili prisutni. Na isti način smo svima odaslali pozive, siguran sam da su ih dobili i oni koji na sastanku nisu bili. Iz kojeg razloga nisu bili, nažalost, na to ne-mam odgovor. /župan mr. sc. Stjepan Kožić/

Jasmin Kraljević (nezavisni vijećnik) U kojoj fazi je obnova škole u Ra-kovom Potoku? /vijećnik je tražio pisani odgovor/

VIJEĆNIČKA PITANJA

❱ Amandmanima skupštinske većine na prijedlog odluke o osnivanju JU Razvojna agencija zajedničko je da se ovlasti koje u prijedlogu odluke ima župan prebacuju na Županijsku skupštinu

ÎPrijepor je izazvalo i imenovanje Savjeta za soci-jalnu skrb i Savjeta za zdravlje Zagrebačke županije. Vijećnik Ozren Robić (SDP) rekao je da je Savjet za zdravlje politički iskadroviran, a zamjenica župana Nadica Žužak da Odbor za izbor i imenovanja, koji je Skupštini uputio prijedlog članova savjeta, nije uvažio mišljenje udruga koje su za članove ovih savjetodavnih tijela predložile svoje kandidate. - Sada smo došli u situaciju da jedna udruga u savjetu ima tri predstavnika, a druga (Županijsko društvo Crvenoga križa; op.a.) nema niti jednoga - rekla je zamjenica Žužak. Predsjednik Skupštine Damir Mikuljan naglasio je da se kod predlaganja kandidata za članove savjeta strogo poštivalo ono

što piše u zakonu. Na konstataciju vijećnika Robića da u savjetima nema nikoga iz Upravnog odjela za zdravstvo i socijalnu skrb, a što je dosad bila dobra praksa, Mikuljan je rekao da savjeti pomažu u oblikovanju javnih politika u zdravstvu i da bi „neki trebali shvatiti je li njima mjesto u savjetu gdje bi savjetovali sami sebe“. Renata Glojnarić (HDZ), predsjednica Odbora za izbor i imenovanja, rekla je da je praksa promjenjiva i mijenja se.- Mi danas u Skupštini imamo novu praksu i novi način funkcioniranja - rekla je R. Glojnarić. Skupština je imenovala i članove Koordinacije za ljudska prava, Povjerenstva za ravnopravnost spolo-va i Antikorupcijskog povjerenstva.

SAVJETI ZA ZDRAVLJE I SOCIJALNU SKRB

'GRAđANI VELIKE GORICE UVIJEK SU IMALI I IMAT ĆE MOJE RAZUMIJEVANJE I POMOĆ'

Župan je s dnevnog reda sjednice skinuo i prijedlog odluke o davanju suglasnosti Srednjoj strukovnoj školi Velika Gorica na odluku o darovanju nekretnine Gradu Velika Gorica. Radi se o zemljištu koje bi Srednja strukovna škola, kojoj je Županija osnivač, darovala Gradu za gradnju prilazne ceste do budućega bazena. Župan je ovu točku s dnevnog reda sjednice skinuo bez obrazloženja. Nekoliko dana kasnije, reagirajući na otvoreno pismo Gorana Kovačića, predsjednika Zajed-nice sportskih udruga Grada Velike Gorice, u kojemu je naglašena važnost bazena za velikogorički sport te upućen apel da se problem oko izgradnje prilazne prometnice bazenu čim prije riješi, župan se također oglasio otvorenim pismom. Župan u pismu poziva predsjednika Zajednice na sastanak na kojemu će pre-dočiti službenu korespodenciju Zagrebačke županije, Strukovne škole Velika Gorica i Grada Velika Gorica. „...Iz nje ćete vidjeti da je Zagrebačka županija još 17. studenoga 2016. postigla dogovor sa Strukovnom školom Velika Gorica i Gradom Velika Gorica vezano uz

darovanje zemljišta za izgradnju objekta s pristupnom cestom. Dogovor je bio da Grad Velika Gorica Srednjoj strukovnoj školi za darovanu zemlju uplati donaciju od 1,5 milijuna kuna koju će škola iskoristiti za nadograd-nju škole. Međutim, isto tako ću vam predočiti dokaze kako Grad Velika Gorica do danas nije ispoštovao dogovor, a na što je upozoravala i službeno se žalila Srednja strukovna škola još 18. rujna 2017. godine. Građani Velike Gorice uvijek su imali i imat će moje razumijevanje i pomoć. Oko toga ne trebate brinuti. Dapače, što se tiče Zagrebačke županije, sve je moglo biti riješeno još prije dvije godine. Stoga vam predla-žem da apel i otvoreno pismo uputite gradonačelniku Velike Gorice i pozovete ga da se zauzme za svoje građane. Još bolje, pozivam vas obojicu na sastanak na kojemu, ako bude dobre volje od strane vašega gradonačelnika, možemo riješiti cijelu ovu situaciju. Siguran sam da javnost upravo to od nas očekuje, a da ih manje zanimaju ovakve rasprave putem medija“, stoji u otvorenom pismu župana.

❛Amandmane na prijedlog odluke o osnivanju Javne ustanove Razvojna agencija Zagrebačke županije podno-simo u cilju jačanja kapacite-ta predstavničkog tijela i oni su utemeljeni na Zakonu o ustanovama - rekao je pred-sjednik Skupštine Damir Mikuljan (HDZ)

nastavak na str. 8

98 Ž KŽ K broj 115, veljača 2018. broj 115, veljača 2018.

Damir Tomljenović (HDZ) Pitanje je vezano uz sredstva po-moći LAG-ovima. Bilo je najav-ljeno da će natječaj za ova sred-stva biti raspisan početkom 2017., za što su LAG-ovi pripremali svo-

je projekte. Međutim, natječaj je objavljen tek 1. prosinca 2017. godine. Jasno je da su LAG-ovi došli u cajhnot. Javili su se na natječaj, a do da-nas nema službenog odgovora što je s traže-nim sredstvima. Odgovoreno je da se čekaju sredstva iz EU fondova. Koliko je znam, tu se ne radi o EU sredstvima, nego sredstvima Župani-je. Postavlja se i pitanje ako se sredstva dobiju u 2018. što će biti dalje, jer sredstva se mogu dobi-ti samo jednom godišnje. Što se ovdje dogodilo? Nije bilo nikakvog razloga za tako kasno raspisi-vanje natječaja.

ÎMojim dolaskom na mjesto pročelnika Uprav-nog odjela za fondove EU revidirali smo sve ono što je, eventualno, ostalo 'otvoreno'. Znam da je stiglo nekoliko upita LAG-ova, na koje sam odgo-vorio. Naime, trenutno se obavlja administrativ-na kontrola svih zaprimljenih prijava. Prvo povje-renstvo sastalo se upravo danas. Moram skrenuti pozornost da u proračunu za 2018. u našem Odje-lu nisu osigurana sredstva za ovu mjeru. Natje-čaj se trebao provesti u 2017., međutim s obzirom da je rok za prijavu projekata bio početak prvoga mjeseca 2018., to se do danas nije moglo učiniti. /Velimir Kokot, pročelnik za fondove EU, regionalnu i me-đunarodnu suradnju/

Damir Hrdas (HL)Je li se Županija prijavila na na-tječaje za sredstva EU fondo-va, naročito u dijelu energetske obnove zgrada javnog sektora? Prvenstveno mislim na zgrade

Doma zdravlja. ÎDa, kao što je to bilo i ranijih godina, Županija

se i ove godine uključila u javni poziv kojim je bilo moguće kandidirati projekte energetske obno-ve zgrada javne nabave. Kada govorimo o Domu zdravlja, na natječaj su prijavljena tri projekta ukupne vrijednosti 9,3 milijuna kuna - energet-ska obnova ispostava Doma zdravlja u Vrbovcu, Ja-strebarskom i Zaprešiću. Do danas smo dobili od-luku da je odobreno 1,1 milijun kuna za ispostavu u Vrbovcu. Možemo reći da je ova prijava bila vrlo uspješna, jer smo ostvarili sufinanciranje maksi-malnih 50 posto troškova. Naše vlastito učešće osi-gurali smo u proračunu, a dio tog učešća, u iznosu od 60 posto, moći ćemo namaknuti iz Fonda za za-štitu okoliša. S obzirom da smo na isti način pripre-mali sva tri projekta i da su ona dobila prethodnu suglasnost, vjerujem da će biti odobreno financi-ranje i za preostala dva projekta, koja su u postup-ku ocjenjivanja. Najave su da će se sredstva za ovu namjenu povećati, pa ćemo biti u prilici kandidi-rati energetsku obnovu još nekih ispostava Doma zdravlja. /zamjenica župana Nadica Žužak/

Mirta Kovačević (Most) Je li Županija osigurala pomoćni-ke u nastavi za učenike s teškoća-ma u razvoju?

Î Zajedno s partnerima, Župa-nija sudjeluje u projektu „Prsten potpore“ koji sufinancira Europski socijalni fond (ESF). Ukupna mu je vrijednost 18 milijuna kuna, od čega je 10 milijuna osigurano iz ESF-a, a osta-tak su sredstva Županije. Broj djece kojima je po-treban pomoćnik u nastavi kontinuirano raste. U ovom trenutku u projektu „Prsten potpore“ su-djeluje 35 osnovnih i srednjih škola. Za 121 uče-nika osigurano je 111 pomoćnika u nastavi. /Mirela Katalenac, pročelnica za prosvjetu, kulturu, sport i teh-ničku kulturu/

SkuPšTinA SkuPšTinA

IZVJEŠĆE O RADU ŽUPANAČlanovi Skupštine jednoglasno su prihvatili izvješće o radu župana u razdoblju od srpnja do prosinca 2017. godine. Dajući uvodno obrazloženje, župan je još jednom podsjetio na ulazak Zagrebačke županije (pre-ma indeksu razvijenosti) u najrazvijeniju skupinu županija u RH te na priznanje „Stvaratelji za stoljeća“, koje je Županija dobila za doprinos razvoju poduzetništva u srednjoj i jugoistočnoj Europi (vidi str. 2-3). - Ponosan sam na ovu nagradu koju smo dobili u konkurenciji 194 kandidata iz osam zemalja. Prije svega, ona je rezultat uspješnosti poduzetnika, trgovačkih društava, obiteljskih gospodarstava..., ali vjerujem da smo i mi našim odlukama, programima i projektima stvorili situaciju da je dobijemo. Želim naglasiti da je to rezultat ulaganja u naše poduzetničke zone, ali i što našim mjerama pripomažemo poduzetnicima, op-ćinama i gradovima. Ovoga trenutka u Zagrebačkoj županiji je najmanje nezaposlenih od njezina osnutka, a od 2011. do 2016. naša Županija je, od svih županija u RH, imala najveći rast zaposlenosti - rekao je župan.Vijećnik Vlado Horina (HSS) je rekao da se iz izvješća može iščitati uspješnost župana te da se nada da će se i u novim okolnostima župan dobro držati na dobrobit žitelja županije.

VIJEĆNIČKA PITANJA VIJEĆNIČKA PITANJA dr. sc. Tatjana Amšel Zelenika (BM 365)Na zadnjoj sjednici Skupštine postavila sam pitanje vezano uz novac koji Županija prihodu-je na račun koncesije od Zrač-

ne luke. Pitanje je glasilo smatra li župan je li pravedno da novac koji se prihoduje od Zrač-ne luke bude raspoređen na kompletnu župa-niju ili bi ga trebalo rasporediti na ona naselja i grad koji su direktno 'ugroženi' od Zračne luke. Dobila sam pisani odgovor pročelnika u koje-mu stoji da nije razvidno na koji način i pod ko-jim uvjetima bi se moglo pomoći 'ugroženim' područjima. Takav odgovor za mene nije pri-hvatljiv. Ljudi ostaju na selu da bi živjeli u miru. No, ovim ljudima smo nanijeli štetu širenjem Zračne luke. Više ne žive u miru i na čistom zra-ku, a komunalni standard im nismo podigli. Zasigurno postoji mehanizam na koji način bi se tim ljudima moglo pomoći, poput sufinan-ciranja ugradnje stolarije, kojom bi se smanji-la buka, poput gradnje igrališta, zelenih povr-šina i nogostupa, popravka cesta... Na taj način bi se popravila kvaliteta života ljudi, narušena uzletno-sletnom stazom zračne luke. /župan je ostao kod pisanog odgovora koji je dobila vi-jećnica/ Smatram da Poslovnik Županijske skupštine nije 'najsretnije rješenje' i da bi se vijećnicima trebalo omogućiti da nakon postavljenog pita-nja izraze svoje zadovoljstvo ili nezadovoljstvo dobivenim odgovorom.

ÎVaš prijedlog će ući u zapisnik i svakako će biti prilog raspravi kod daljnje izmjene Poslovnika. /predsjednik Skupštine Damir Mikuljan/

Krunoslav Markovinović (HDZ)Zašto Zagrebačka županije već pet, šest godina nije raspisala natječaj za koncesije u zdrav-stvu? Nema nikakvih razloga da to ne napravimo, tim prije što na takav način možemo zaustaviti odlazak mladih liječnika i stomatologa u inozemstvo. Unatoč papirima koje ljudi dobivaju od HZZO-a, Županija sve to blokira. Mislim da to nije u redu. Mislim da možemo dati svoj obol ostan-ku mladih liječnika u Hrvatskoj. /vijećnik će dobiti pisani odgovor/

Ivan Zadravec (HSS)Koje su obveze i što čini Zagre-bačka županija po pitanju Zako-na o zaštiti životinja?

Î Zakon o zaštiti životinja na snagu je stupio u listopadu proš-

le godine. On obvezuje Županiju da, ukoliko na njezinu području nema skloništa za životinje, riješi to pitanje. Drugo važno područje je osni-vanje radne skupine za provedbu propisa ve-zanih uz zaštitu životinja. Na području župa-nije trenutno je šest skloništa za životinje pa, sukladno zakonu, Županija ne treba ulagati sredstva u njihovu izgradnju, a što se tiče rad-ne skupine, ona će uskoro biti osnovana, za što je župan već dobio prijedlog. Rok za osnivanje ove radne skupine je 31. prosinca, no mi ćemo to učiniti puno prije. Najveći izazov ovoga za-kona je zbrinjavanje napuštenih životinja, pri-je svega pasa. To je velika odgovornost i obveza jedinica lokalne samouprave. Uskoro ćemo or-ganizirati sastanak svih općina i gradova s oni-ma koji pružaju usluge zbrinjavanja životinja kako bi dogovorili buduće aktivnosti. /mr. sc. Jo-sip Kraljičković, pročelnik za poljoprivredu, ruralni ra-zvitak i šumarstvo/

ÎVećinom glasova (vladajuća većina bila je za, oporba suzdržana) donesene su odluke o izmje-nama i dopunama Statuta Županije i Poslovnika Županijske skupštine. Predsjednik Skupštine Damir Mikuljan je rekao da se nije ulazilo u dublju raspravu oko Statuta, već da će se naknadno na dnevni red sjednice Odbora za statut, poslovnik i propise staviti sve ono što bi trebalo promijeniti i o tome raspraviti. Skupština je, uz ostalo, prihvatila izvješće o stanju okoliša u Zagrebačkoj županiji od 2013. do 2016., izvješće o radu Županijskoga povjerenstva za pro-cjenu šteta od elementarnih nepogoda u 2017., te izvješće o stanju zaštite od požara u 2017. godini. Donesen je i Akcijski plan Županijske razvojne strategije za 2018. te Plan razvoja palijativne skrbi na području županije od 2018. do 2022. godine.

ÎNa inicijativu Javne ustanove „Zeleni prsten“, Skupština je proglasila 2018. i 2019. godinama prirodnih retencija u Zagrebačkoj županiji. Time želi pridonijeti upoznavanju i osvješćivanju korisnika prostora, lokalnoga stanovništva, institucija, mlađih generacija, ali i šire javnosti o položaju i ulozi Zagrebačke županije u obrani od poplava. Istovre-meno, time se želi istaknuti i velika biološka raznolikost, kao i važnost očuvanja poplavnih područja kao staništa ugroženih vrsta.Prirodne retencije su područja koja za vrijeme velikih voda i velikih količina padalina preuzimaju višak vode te na taj način štite okolna, osobito naseljena područja. Ujedno su to prirodna područja izuzetno velike biološke raznolikosti i rijetkih staništa o kojima ovise ugrožene vrste, najčešće močvarne ptice i drugi vodozemni organizmi koji žive u vlažnim i vodenim staništima. Na prostoru županije područja prirodnih retencija su Odransko polje, Turopoljski lug, šuma Žutica, Sava kod Hruščice i Posebni ornitološki rezervat Sava-Strmec. Ova područja nadilaze lokalni značaj i imaju veliku ulogu u obrani od poplava na nacionalnoj, ali i međunarodnoj razini. Primjerice, šuma Žutica prva je prirodna retencija nizvodno od grada Zagreba, na lijevoj obali rijeke Save, te se kroz nju odvode velike savske vode u Lonjsko polje koje štiti Sisak, ali i bosansku Posavinu od poplava.Tijekom ove i iduće godine JU „Zeleni prsten“ planira provesti brojne aktivnosti sa svrhom zaštite, očuvanja, eduka-cije, promidžbe i održivog korištenja zaštićenih područja, odnosno prirodnih retencija. Uz ostalo, planira (kao vodeći partner Mreže parkova uz Savu) tiskati Bijelu knjigu o rijeci Savi, organizirati niz edukativnih predavanja u školama o važnosti prirodnih retencija, inventarizirati faunu šume Žutica, obilježiti desetu godišnjicu manifestacije „Kosci za kosce“, izraditi nacrt planova upravljanja za područja uz rijeku Savu kroz provedbu projekta „Razvoj okvira za uprav-ljanje ekološkom mrežom Natura 2000 te provesti projekt „Očuvanje populacija čigri na području Save i Drave.

Izmjene i dopune Statuta Županije i Poslovnika Županijske skupštine

GODINE PRIRODNIH RETENCIJA

❛U vrijeme dok su župan i HDZ bili na 'istoj strani', pravilnik o načinu raspodjele proračunskog novca nije bio upitan. Sada se situacija promijenila, župan više nije 'na strani' s HDZ-om i odjednom ovaj akt više nije valjan - ustvrdio je vijećnik Zoran Ostović (SDP)

- Danas se puno pozivamo na Zakon o ustanovama. Naravno, to je važeći zakon, ali zaboravljamo da je on donesen 2008., u vri-jeme kada je izvršna vlast 'izvirala' iz pred-stavničkog tijela, kada je većina u Skupštini iz svojih redova izabrala župana. U među-vremenu se promijenio sustav izbora župa-na tako da je župan sada neposredno iza-brani čelnik, koji je izbore dobio na temelju svoga programa. On kao takav ima daleko jaču snagu, određene ovlasti i odgovornosti koje su navedene u Zakonu o lokalnoj i regi-onalnoj samoupravi. Dakle, osnovni je pro-blem što sustav u RH koji regulira lokalnu i regionalnu samoupravu nije usklađen sa Zakonom o ustanovama ili obrnuto. I sada, ako se pozivamo na striktnu primjenu Za-kona o ustanovama, 'vežemo ruke' svakom županu, gradonačelniku i načelniku jer im onemogućavamo nadzor nad upravljanjem i usmjeravanje rada ustanove - rekao je Ostović.

❛Glavna točka prijepora je intencija trenutno vladajuće većine da derogira ovlasti župana, koje ima sukladno zakonu i izbornim rezultati-ma - rekao je vijećnik Mihael Zmajlović (SDP)

VIJEĆNIČKA PITANJA Zvjezdana Sečen (SDP)Regionalna razvojna agencija Za-grebačke županije pripremala je za EU natječaj projekt „Mali teh-nopolis Samobor“. Sredstva su projektu odobrena, pa me zani-

ma što dalje s njim? U kojoj je on trenutno fazi, kada će se realizirati?

ÎNositelj projekta je Grad Samobor i on je zadu-žen za njegovu realizaciju. Regionalna razvojna agencija i dalje pruža pomoć u provođenju kom-pletne procedure. Sredstva su odobrena, a potreb-no je bilo izraditi i izvedbeni projekt. On je izrađen u 2018. i očekujemo da dobije suglasnost Središ-nje agencije za financiranje i ugovaranje progra-ma i projekata EU (SAFU). Dakle SAFU je dužan provjeriti je li sve u redu s natječajnom dokumen-tacijom, koja će se, nakon odobrenja, objaviti kao javni natječaj za izbor izvođača radova. Očekuje-mo da će to biti u proljeće, nakon čega će se kre-nuti s ugovaranjem radova i samom gradnjom. Pokretanje i funkcioniranje Tehnopolisa, očekuje-mo, desit će se u prvoj polovici 2020. godine. /Da-mir Fašaić, pročelnik za gospodarstvo/

1110 Ž K Ž K broj 115, veljača 2018. broj 115, veljača 2018. DOGAĐAJIDOGAĐAJI

U 2017. općine i gradovi su za nabavu udžbenika ukupno osigurali 7,33 milijuna kuna, dok je ove godine u njihovim proračunima ukupno planirano 9,04 milijuna kuna

SASTANAK S GRADONAČELNICIMA I OPĆINSKIM NAČELNICIMA NA KOJEMU SE RAZGOVARALO O BESPLATNIM UDŽBENICIMA, ZBRINJAVANJU OTPADA, VODOOPSRBI, ŠIROKOPOJASNOM INTERNETU...

Županija bi nabavu školskih udžbenika sufinancirala sa 60 posto, dok bi preostalih 40 posto osigurali gradovi i općine

Prijedlogom Županije o subvencioniranju nabave školskih udžbenika, koji je dobio podršku grado-

načelnika i općinskih načelnika, odnosno njihovih predstavnika koji su početkom veljače prisu-stvovali sastanku sa županom Stjepanom Kožićem i njegovim

suradnicima, svi učenici osnov-nih škola s prostora županije imali bi od iduće školske godine besplatne udžbenike (osnovni komplet; bez radnih bilježnica, atlasa i multimedijskih pomaga-la). Županija bi nabavu udžbeni-ka subvencionirala sa 60 posto potrebnoga iznosa, a općine i gradovi bi osigurali preostalih 40 posto. U ovogodišnjem prora-čunu Županije za ovu je namjenu predviđeno 12 milijuna kuna.

- Predlažemo da se novac do-

ÎNa području županije je 49 osnovnih škola. Županija je osnivač 31 škole, Grad Velika Gorica osam škola, Samobor pet škola, Zaprešić tri i Grad Vrbovec dvije osnovne škole. Ukupno ih polazi 25.526 učenika. Djeca s područja općine Stupnik, njih 280, učenici su OŠ Lučko, čiji je osnivač Grad Zagreb.

U županiji 49 osnovnih škola

dova i općina, koje je objedinio Upravni odjel za prosvjetu, kul-turu, sport i tehničku kulturu Zagrebačke županije, a prisut-nima iznijela pročelnica Mirela Katalenac, govore o različitim kriterijima. Besplatne udžbe-nike imaju svi osnovnoškolci u Ivanić-Gradu, Samoboru, Svetoj Nedelji, Velikoj Gorici, Bedenici, Brckovljanima, Jakovlju, Kloš-tru Ivaniću, Luki, Pokupskom, Rugvici, Zaprešiću i Stupniku. U

PLAN GOSPODARENJA OTPADOM

VODOOPSKRBA ISTOKA ŽUPANIJE

Predstavnici gradova i općina upoznati su s aktivnostima koje prethode uspostavi Centra za gospodarenje otpadom Zagreb, u kojemu će se zbrinjavati komunalni otpad s prostora Zagreba i župa-nije. Naime, Zagrebačka županija i Grad Zagreb potpisali su počet-kom godine sporazum o suradnji na pripremi projekta Centar za gospodarenje otpadom Zagreb, kojim je definirano, uz ostalo, da će se budući Centar nalaziti na području Zagreba. Župan Kožić je podsjetio da je Županija niz godina radila na pripremi vlastitoga centra, no promjenom određene zakon-ske regulative i novim Planom gospodarenja otpadom u RH (iz siječnja 2017.) sada to mora učiniti u partnerstvu s Gradom Zagrebom.Pročelnik za promet i komunalnu infrastrukturu Nenad Babić podsje-tio je prisutne na obvezu gradova i

općina da svoj plan gospodarenja otpadom prilagode novom Planu gospodarenja otpadom u RH i u njega ugrade novonastalo stanje, temeljeno na sporazumu Župani-je i Grada Zagreba o zajedničkoj

gradnji Centra za gospodarenje otpadom. Podsjetio ih je i da su do 31. ožujka dužni izraditi godišnje izvješće o provedbi plana gospoda-renja otpadom na svome području i dostaviti ga Županiji.

Deset godina govorim da je vodo-opskrba istočnoga dijela županije izuzetno bitan projekt, ali, nažalost, još uvijek ne mogu pokazati ljudima da je njegova realizacija krenula. Ipak, nadam se da povratka nema, da on doista ide prema realizaciji - govoreći o Regionalnom vodoopskrbnom sustavu „Zagreb-istok“, koji je Vlada početkom godine proglasila strateškim investicijskim projektom Republike Hrvatske, rekao je župan Kožić.Ovaj projekt, podsjetio je direktor Vodoopskrbe i odvodnje Zagre-bačke županije Tomislav Masten, obuhvaća gradnju 330 kilometara novih cjevovoda i rekonstrukciju 110 kilometara postojećih. Ukupno se radi o 74 podprojekta. - Studija izvedivosti je gotova, gotov je i aplikacijski projekt, dobili smo završno izvješće JASPERS-a i temeljem toga su ishođena i sva ostala potrebna rješenja - rekao je Masten, dodavši da se Hrvatske

vode i Središnja agencija za finan-ciranje i ugovaranje programa i projekata EU trenutno usuglašavaju oko izgleda predloška tendera za javnu nabavu kojim će se odabrati izvođači radova i nadzor. U pripremi je 11 postupaka javne nabave.Ukupna vrijednost ovoga projekta

iznosi 883,8 milijuna kuna, od čega su prihvatljivi troškovi 707,1 milijun kuna. Iz Kohezijskog fonda bit će osigurano 68,44 posto potrebnih sredstava, dok na nacionalnu kom-ponentu (Hrvatske vode, državni proračun i proračun Vodoopskrbe i odvodnje) otpada 31,55 posto.

Osmogodišnju školu polazi više od 25.500 učenika

❛Predlažemo da se novac doznači ško-lama, koje bi obje-dinjenom javnom nabavom mogle postići povoljnije cijene udžbenika - rekao je župan Stjepan Kožić

znači školama, koje bi objedinje-nom javnom nabavom mogle po-stići povoljnije cijene udžbenika. Bitno je da proces javne nabave bude što bolje pripremljen, da iznosi budu što niži, jer to nam je svima u interesu. Ovo je naš prvi sastanak na ovu temu i o mode-lima dodjele sredstava, odnosno ugovornim odnosima između Županije, gradova, općina i škola, možemo se naknadno usuglaša-vati. Bitno je da se složimo oko postotka sufinanciranja po sva-kom đaku - rekao je župan Kožić, dodavši da bi subvencionirani udžbenici bili u vlasniš-tvu škola.

Podaci o sadaš-njem subvencio-niranju nabave školskih udžbeni-ka od strane gra-

za besplatne Udžbenike žUpanija

je U proračUnU predvidjela 12 milijUna

kUna

❱ Prosječna cijena osnovnog kompleta udžbenika za učenike od prvog do četvrtog razreda iznosi 310 kuna, a za učenike od petog do osmog razreda 740 kuna

nastavak na str. 12

1312 Ž K Ž K broj 115, veljača 2018. broj 115, veljača 2018. škOLSTVO DOGAĐAJI

Dubravi, Dubravici i Farkaševcu udžbenici su besplatni samo za prvašiće. Djelomičnu subven-ciju, u iznosu od 15 do 50 po-sto, za sve učenike osiguravaju gradovi Dugo Selo, Sveti Ivan Zelina i Vrbovec te općine Kra-varsko, Marija Gorica, Rakovec i Žumberak. Prema socijalnom kriteriju nabavu udžbenika dje-lomično subvencioniraju Ja-strebarsko, Bistra, Gra-dec i Pušća. Zasad nabavu udžbenika ne subvencionira-ju općine Brdovec, Klinča Sela, Krašić, Križ, Orle, Pisarovi- na i Preseka.

- I način provedbe subvencije je razli-čit. Negdje udžbeni-ke nabavlja općina ili grad, negdje škola, a u trećem slučaju se sredstva ispla-ćuju roditeljima, u gotovini ili putem vaučera - pojasnila je pročelnica Katalenac. Dodala je da su opći-ne i gradovi u 2017.

za nabavu udžbenika ukupno osigurali 7,33 milijuna kuna, a ove je godine u njihovim prora-čunima ukupno planirano 9,04 milijuna kuna.

Zvonko Kunić, potpredsjednik Županijske skupštine, zahvalio je županu na brzom reagiranju i konkretnom prijedlogu subven-cioniranja nabave udžbenika.

- Kod ovoga projekta ne bi-smo smjeli gledati političke, nego uistinu socijalne i ljudske ciljeve - rekao je Kunić.

ŠIROKOPOJASNI PRISTUP INTERNETUZa sastanka se govorilo i o gradnji infrastrukture širo-kopojasnoga pristupa internetu. Rečeno je da se uskoro očekuje objava poziva resornoga ministarstva za dosta-vu projekata koji će se financirati EU sredstvima. Stoga je župan apelirao na nositelje projekata (u županiji ih je ukupno šest; opa.) da ovaj poziv dočekaju spremni.- Gdje se za deset posto povećaju priključci na širokopo-jasni internet, poveća se i BDP za 1,38 posto. To je nešto što nas treba motivirati da što prije dođe do realizacije ovoga projekta - rekao je župan. Velimir Kokot, pročelnik za EU fondove, regionalnu i međunarodnu suradnju, predstavio je ovom prigodom i EU projekt „WiFi4EU”, projekt besplatnoga pristupa

internetu u jedinicama lokalne samouprave, s nagla-skom na općine. Fokus cijele priče, rekao je, stavljen je na mjesta velike koncentracije osoba, poput trgova, muzeja, zgrada javne namjene... Svaka članica EU moći će minimalno prijaviti 15 projekata, a vrijednost svakoga je do 15.000 eura. - Upravni odjel će vas na vrijeme obavijestiti o raspisi-vanju javnoga poziva, a prvi se očekuje u svibnju ove godine. Važno je reći da se radi o stopostotnom (su)financiranju, tako da općine neće imati dodatnoga troška za nabavu i stavljanje u pogon potrebne opre-me. Plaćat će samo ostvareni internet promet - rekao je Kokot.

predloženo je da besplatan bUde, za

sve osnovnoškolce, osnovni komplet

Udžbenika

REKONSTRUKCIJA JAVNE RASVJETEGovoreći o stanju projekta Newlight - rekonstrukciji javne rasvjete, župan je izrazio žaljenje što se za njegovu provedbu ne može dobiti europsko sufinan-ciranje. - Pokušavali smo uvjeriti Ministarstvo regionalnoga razvoja da ovo bude pilot-projekt koji bi se mogao realizirati europskim sredstvima, ali podršku nismo dobili. Rečeno je da se za njegovu provedbu mogu dobiti kreditna sredstva HBOR-a s niskom kamat-nom stopom. No, to je neprihvatljivo! Mislim da smo dovoljno razumni i da razumijemo što su bespovrat-na, a što kreditna sredstva. I dalje se nadam da će se nešto promijeniti, tim više što je ovo jedini projekt iz Republike Hrvatske koji je uvršten među 25 najboljih projekata u Europi unutar programa ELENA (Inteli-

gentna energija u Europi) - rekao je župan. O trenutnim aktivnostima koje se provode unutar projekta Newlight, u koji je uključeno 57 općina i gradova iz Zagrebačke i Krapinsko-zagorske županije, govorio je Ivan Pržulj iz Regionalne energetske agen-cije sjeverozapadne Hrvatske. Dao je naslutiti da bi se u financiranju projekta ipak nešto moglo promijeniti. - Neslužbeno, trebalo bi se formirati radno tijelo koje bi tijekom 2018. i 2019. uspostavilo financijski instrument za financiranje ovakvih projekata - rekao Pržulj. Također je rekao da bi kreditna sredstva HBOR-a kojima bi jedinice lokalne samouprave financirale rekonstrukciju javne rasvjete trebala biti dostupna polovicom ove godine, a kamata bi se, neslužbeno, kretala od 0,2 do 0,5 posto.

Svečanom akademijom Srednja škola Jastrebarsko proslavila je 40. godišnjicu samostalno-

ga rada. Inicijativa da i Jaska ima srednju strukovnu školu potekla je ranih sedamdesetih godina proš-loga stoljeća od Udruženja samo-stalnih privrednika općine Jastre-barsko, danas Udruženja obrtnika. Obrtnici su s njom otišli ‘preko brda’, u Samobor, te su 1974. u Ja-

Vježbe će u laboratoriju obavljati učenici koji se školuju za zanimanje tehničar za električne strojeve s primijenjenim računalstvom

SVEČANOM AKADEMIJOM PROSLAVLJENA ČETIRI DESETLJEĆA SREDNJE ŠKOLE JASTREBARSKO, KOJU DANAS POLAZI OKO ČETIRISTO UČENIKA

SLUŽBENO OTVOREN NOVI ELEKTRO LABORATORIJ SREDNJE ŠKOLE DRAGUTINA STRAŽIMIRA IZ SVETOG IVANA ZELINE

‘Vodimo brigu o znanju, ali i o osobnosti naših učenika’

Strukovna zanimanja valja prepoznati kao privlačna, kvalitetna i vrijedna

Srednja škola Dragutina Stra-žimira iz Svetog Ivana Ze-line dobila je novi elektro laboratorij. S 330.000 kuna

u potpunosti ga je opremila Za-grebačka županija. Koristit će ga učenici koji se školuju za zanima-nje tehničar za električne strojeve s primijenjenim računalstvom, koji će u njemu obavljati vježbe iz stručnih predmeta. Ovaj četvero-godišnji program obrazovanja u SŠ Dragutina Stražimira provodi se od 2015. godine.

- Kako bi učenici i njihovi rodi-telji prepoznali strukovno obra-zovanje kao privlačno, kvalitetno i vrijedno, nužno je osigurati uvjete

Inicijativa da i Jaska ima srednju strukovnu školu potekla je ranih sedamdesetih godina prošloga stoljeća od Udruženja samostalnih privrednika općine Jastrebarsko

vitu realizaciju nužno je ulaganje u kvalitet-nu i svrsishodnu in-frastrukturu, objekte i opremu. Izuzetno smo zahvalni županu Stjepanu Kožiću što smo od Županije do-bili sredstva za opremanje elektro

laboratorija - rekla je v.d. ravnateljica škole Martina Zerec.

Svečanosti njegova službe-na otvorenja, u ime Županije, prisustvovao je zamjenik žu-pana Hrvoje Frankić.

- Iznimno raduje što će uče-nici sa svime onime što nau-če u ovom laboratoriju moći konkurirati na tržištu radne snage, bilo kao zaposlenici ili

samozaposlenici. Također, va-žan je konstantan kontakt gos-podarstva i škola kako bi djeca, kada izađu na tržište rada, u vrlo kratkom roku mogla naći

svoje zaposlenje, a ne da budu na Zavodu za za-

pošljavanje ili odlaze izvan granica Hrvat-ske - rekao je Frankić.

Gradonačelnik Ze-line Hrvoje Košćec re-

kao je da su ovakvi labo-ratoriji iznimno važni kako

bi mladi, kada završe školu i kre-nu u poslovni svijet, znali raditi.

ski s radom počela dva područna odjeljenja elektro-metalske struke samoborskoga Srednjoškolskog centra. Četiri godine kasnije, 1. ožujka 1978., škola se osamosta-lila. Danas je polazi 418 učenika u osam razreda gimnazije, četiri razreda ekonomskog usmjerenja, tri razreda prodavača i tri razreda ‘strojara’ (automehaničara i insta-latera grijanja i klimatizacije).

- Vodimo brigu i o znanju i o osobnosti naših učenika i zato smo ponosni na uspjehe naše škole i niz naših projekata. Zajednički cilj naših zaposlenika je pronaći i mo-tivirati vrijedne učenike - rekla je ravnateljica škole Đurđica Lonča-rić. Posebno uspješnim projektom škole istaknula je GESTA-u, prije četiri godine proglašenu najboljim

kreativnim i inovativnim edukacij-skim programom u RH.

U ime osnivača škole - Zagrebač-ke županije, svečanosti je prisu-stvovala zamjenica župana Nadica Žužak. Zahvalila je zaposlenicima škole na svemu onome što čine za mlade ljude iz jaskanskoga kraja.

- Hvala vam što ste mnoge gene-racije mladih izveli na pravi put, bilo upis na fakultet ili uključivanje u tržište rada. Tek vam je 40, a to su najbolje godine. Još uvijek ste dovoljno mladi da budete i podu-zetni i puni entuzijazma - rekla je zamjenica Žužak.

Prisutnima su se također obrati-li zamjenici gradonačelnika Jastre-barskoga - Domagoj Šlat, ispred Grada, i Stipe Bučar, ispred Udru-ženja obrtnika.

❛Važan je konstantan kontakt gospodarstva i ško-la kako bi djeca, kada izađu na tržište rada, mogla naći svoje zaposlenje, a ne da budu na Zavodu za zapošljavanje ili odlaze izvan granica Hrvatske - rekao je zamjenik župana Hrvoje Frankić

u kojima će učenici steći specifične strukovne kompetencije. Taj se cilj samo djelomično može ostvariti

savjesnim i odgovornim radom visokokvalificiranih i motivira-nih nastavnika, za njegovu cjelo- s 330.000

kUna elektro laboratorij je U

potpUnosti opremila zagrebačka

žUpanija

❛Tek vam je 40, a to su najbolje godine. Još uvijek ste dovoljno mladi da budete i poduzetni i puni entuzijazma - poručila je zaposlenicima škole zamjenica župana Nadica Žužak

1514 Ž K Ž K broj 115, veljača 2018. broj 115, veljača 2018.

OK ZAGREB U JASTREBARSKOM ORGANIZIRALA 3. OBRTNIČKI FORUM - OBRTNIŠTVO ZAGREBAČKE ŽUPANIJE

Znanje je vrijednost, a vrijednost se plaća!Govorilo se i o trenutnom stanju obrtništva u županiji, neregistriranom obavljanju obrtničkih djelatnosti, kao i o Strategiji razvoja OKZ-a od 2018. do 2022. godine

❛Moramo se riješiti predrasuda da je ići u obrtničku školu nešto loše - poru-čio je župan mr. sc. Stjepan Kožić

U organizaciji Obrtničke komore Zagreb (OKZ) i Zagrebačke županije u Jastrebarskom je održan

3. Obrtnički forum - Obrtništvo Zagrebačke županije. Središnja tema bila je „Obrazovanje i zapo-šljavanje u obrtu“, a govorilo se i o trenutnom stanju u obrtništvu županije, neregistriranom obav-ljanju obrtničkih djelatnosti, kao i o Strategiji razvoja OKZ-a od 2018. do 2022. godine.

- Upis u strukovne škole godi-nama je u padu. Zagrebačka žu-panija nije izolirani slučaj, ista je situacija i na nacionalnoj razini gdje je vidljiv osjetan pad broja učenika u strukovnim školama, posebno u trogodišnjim progra-mima. U posljednjih desetak go-dina taj broj se i više nego pre-polovio. Svjesni smo negativnih posljedica koje donosi ovaj pad i stoga naš zajednički cilj mora biti povećanje upisanih učenika u obrtnička zanimanja. Mora-mo ih promovirati kao uspješ-na, poželjna i jednako vrijedna kao i ostala zanimanja. Također, izuzetno je važno senzibilizirati i roditelje, promijeniti njihovu svijest o obrtničkim zanimanji-ma - rekla je Iva Tušin, vodite-ljica Ureda za obrazovanje Obrt-ničke komore Zagreb. Naglasila je da su gradovi županije tradici-onalno obrtnički gradovi.

- Baš zato zajedničkim na-

ÎÎ Najvažnija stvar nije gdje smo sada, već u kojem smjeru idemo - obrativši se uvodno prisutnima rekao je Mirza Šabić, predsjednik OK Zagreb. Zahvalio je županu i njegovim službama što razumiju obrt-nike, što je Županija adresa na koju uvijek mogu doći. - Suradnja je odlična, Župani-ja 'ima sluh' za nas - rekao je Šabić.

Županija ima sluh za nas!

ujedno i zamjenik gradonačel-nika Jaske, poručio je da obrtnik mora imati ideju i viziju, ali i kva-litetne ljude, radnike koji će to pretvoriti u konkretan projekt.

- U zadnjih nekoliko godina sve je manje stručne radne snage. Stoga moramo motivirati učeni-

porima moramo učiniti sve da se obrtništvo i obrazovanje za obrtništvo ne samo održi, nego dobije i nove dimenzije. Zajed-nički nam cilj treba biti poveća-nje privlačnosti strukovnih škola - rekla je I. Tušin.

Stipe Bučar, predsjednik Udru-ženja obrtnika Jastrebarskoga,

GOSPODARSTVOEuROPSki FOnDOVi

nastavak na str. 16

EUinfo

LAG Moslavina prvi je, od ukupno 54 odabrana LAG-a na području Re-publike Hrvatske, objavio natječaj iz lokalne razvojne strategije LAG-a. Natječaj je sukladan tipu operacije 6.3.1. Potpora razvoju malih poljo-privrednih gospodarstava iz Programa ruralnog razvoja RH te ima za cilj osigurati uvjete za opstanak i razvoj malih poljopri-vrednih gospodarstava pomoću restrukturiranja i po-većanja njihove dodane vrijednosti.

Ukupno raspoloživa sredstva ovoga natječaja iznose 1.446.666 kuna, a osiguravaju se iz proračuna Europ-ske unije i državnoga proračuna Republike Hrvatske.

Europska unija sudjeluje s 90%, a Republika Hrvat-ska s 10% sredstava.

Javna potpora dodjeljivat će se u obliku paušalnog iznosa, odnosno namjenskih bespovratnih sredstava

za sufinanciranje provođenja prihvatljivih aktivnosti. Visina potpore po projektu iznosi 111.282 kune te toliko moraju biti i minimalni troškovi pri-hvatljivih aktivnosti navedenih u poslovnom planu prijavitelja.

Prihvatljivi prijavitelji su mikro ili mala poduzeća, obiteljska poljopri-vredna gospodarstva (OPG čija je ekonomska veličina od 2000 do 7999 eura), obrti, trgovačka društva (pod uvjetom da osnivači nisu vlasnici javnopravna tijela) te zadruge.

Prijavitelji trebaju imati sjedište/prebivalište na po-dručju LAG-a Moslavina. Na prostoru Zagrebačke žu-panije LAG Moslavina obuhvaća područje Ivanić-Grada, Kloštra Ivanića, Križa i Dubrave.

Projekti se mogu prijaviti od 13. ožujka do 13. travnja 2018. godine.

POTPORA MALIM POLJOPRIVREDNICIMA

ʠ Visina potpore po projektu iznosi 111.282 kune te toliko moraju biti i minimalni troškovi prihvatljivih aktivnosti navedenih u poslovnom planu prijavitelja

www.euinfo.hr

Na temelju odredbe članka 9. stavka 2. i članka 10. stavka 2. Zakona o savjetima mladih (Narodne novine, broj 41/14), članka 35. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (Narodne novine, broj 33/01, 60/01, 129/05, 109/07, 125/08, 36/09, 150/11, 144/12, 19/13-pročišćeni tekst, 137/15 i 123/17), članka 24. Statuta Zagrebačke županije (Glasnik Zagrebačke županije, broj 17/09, 31/09, 4/13 i 6/13 - pročišćeni

tekst), članka 5. stavka 3. Odluke o osnivanju Savjeta mladih Zagrebačke županije (Glasnik Zagrebačke županije, broj 17/14) i članka 64. Poslovnika Županijske skupštine Zagrebačke županije (Glasnik Zagrebačke županije, broj 26/09, 5/13, 6/13 - pročišćeni tekst i 28/17) Županijska skupština Zagrebačke županije upućuje

P O N O V L J E N I J A V N I P O Z I VZA ISTIcANJE KANDIDATURA ZA IZBOR čLANOVA I ZAMJENIKA čLANOVA SAVJETA MLADIH ZAGREBAčKE ŽUPANIJE

I.Predmet Javnog poziva je isticanje kandidatura za izbor članova i zamjenika članova Savjeta mladih Zagrebačke županije.

II.Savjet mladih Zagrebačke županije (u daljnjem tekstu: Savjet mladih) savjetodavno je tijelo Za-grebačke županije kojemu je cilj sudjelovanje mladih u razvoju javne politike za mlade na po-dručju Zagrebačke županije. Savjet mladih ima 13 članova, uključujući predsjednika i zamjenika predsjednika. Člana Savjeta mladih, kada je spri-ječen ili odsutan, zamjenjuje njegov zamjenik, pri čemu ima sva prava i obveze člana Savjeta mla-dih. Članove Savjeta mladih i njihove zamjenike bira Županijska skupština Zagrebačke županije na razdoblje od tri godine.

III.Kandidat za člana i zamjenika člana Savjeta mla-dih mora zadovoljiti sljedeće kriterije: - da je osoba s prebivalištem ili boravištem na

području Zagrebačke županije koja u trenutku podnošenja kandidatura za članstvo ima od na-vršenih 15 do navršenih 30 godina života

- mora biti državljanin Republike Hrvatske - ne smije biti kažnjavan, odnosno da se protiv

istog ne vodi kazneni postupak.Član Savjeta mladih može istovremeno biti član samo jednog savjeta mladih jedinice područne (regionalne) samouprave. IV.Pozivaju se: udruge koje su sukladno statutu cilj-no i prema djelatnostima opredijeljene za rad s mladima i za mlade, učenička vijeća, studentski zborovi, pomladci političkih stranaka, sindikal-

nih ili strukovnih organizacija u Republici Hrvat-skoj i neformalne skupine mladih od najmanje 50 mladih, a svi koji imaju sjedište, odnosno prebivalište/boravište na području Zagrebačke županije, da podnesu kandidature za članove i zamjenike članova Savjeta mladih Zagrebačke županije. Prilikom isticanja kandidature za člana, predlagatelji su dužni predložiti i zamjenika za kandidata za člana Savjeta mladih. Jedan pred-lagatelj može predložiti samo jednog kandidata za člana i jednog kandidata za njegovog zamje-nika. Kandidature za članove Savjeta mladih i njihove zamjenike moraju biti u pisanom obliku, obrazložene i dostavljene na propisanoj prijavnici objavljenoj na mrežnim stranicama Zagrebačke županije: http://www.zagrebacka-zupanija.hr i Savjeta mladih Zagrebačke županije: http://mla-di.zagrebacka-zupanija.hr/. Propisana prijavnica mora biti ovjerena pečatom i potpisom ovlaštene osobe predlagatelja.

V.Obvezni dokumenti uz prijavnicu su: preslika izvoda iz Registra udruga (ako je predlagatelj udruga), preslika osobne iskaznice predloženog kandidata za člana i preslika osobne iskaznice njegovoga zamjenika, potvrda Ministarstva unu-tarnjih poslova Republike Hrvatske, nadležne policijske uprave o boravištu predloženoga kan-didata i/ili njegovoga zamjenika (samo ukoliko predloženi kandidat i/ili njegov zamjenik imaju prijavljeno boravište na području Zagrebačke žu-panije), uvjerenje o nekažnjavanju (ne starije od šest mjeseci) za predloženoga kandidata za člana i za njegovoga zamjenika, motivacijsko pismo predloženoga kandidata za člana i njegovoga zamjenika (zašto želi biti član, odnosno zamjenik člana Savjeta mladih Zagrebačke županije).

Uz kandidaturu neformalne skupine mladih mora se priložiti popis najmanje 50 mladih koji ističu kandidaturu. Popis mladih osoba koje ističu kan-didaturu mora sadržavati sljedeće podatke: ime i prezime, datum i godinu rođenja, potpis i osob-ni identifikacijski broj (OIB). Obvezni obrazac za popis predlagatelja ispred neformalne skupine mladih objavljen je na mrežnim stranicama Za-grebačke županije: http://www.zagrebacka-zu-panija.hr i Savjeta mladih Zagrebačke županije: http://mladi.zagrebacka-zupanija.hr/.

VI.Rok za isticanje kandidatura, odnosno dostavu prijedloga je 15 dana od dana objave poziva na mrežnim stranicama Zagrebačke županije: http://www.zagrebacka-zupanija.hr i Savjeta mladih Zagrebačke županije: http://mladi.zagrebacka-zupanija.hr/.Kandidature s pripadajućom dokumentacijom dostavljaju se na adresu: Zagrebačka županija, Odbor za izbor i imenovanja Županijske skupštine Zagrebačke županije, Ulica grada Vukovara 72/V., 10000 Zagreb, s naznakom „Prijedlog kandidature za izbor člana i zamjenika člana Savjeta mladih Zagrebačke županije“.

VII.Postupak izbora provest će se na sljedeći način:Odbor za izbor i imenovanja Županijske skupštine Zagrebačke županije obavlja provjeru formalnih uvjeta prijavljenih kandidata te u roku od 15 dana od isteka roka za podnošenje prijava sastavlja izvješće o provjeri formalnih uvjeta te utvrđuje popis važećih kandidatura. Izvješće o provjeri for-malnih uvjeta i popis važećih kandidatura Odbor za izbor i imenovanja Županijske skupštine Za-grebačke županije upućuje Županijskoj skupštini

Zagrebačke županije i objavljuje ih na mrežnim stranica Zagrebačke županije i Savjeta mladih Zagrebačke županije i u sredstvima javnog pri-općavanja. Predsjednik Županijske skupštine Za-grebačke županije uvrstit će u prijedlog dnevnog reda postupak izbora članova Savjeta mladih i za-mjenika članova Savjeta mladih na prvu sjednicu Županijske skupštine nakon objave izvješća i po-pisa važećih kandidatura. Županijska skupština Zagrebačke županije tajnim glasovanjem provest će izbor članova i zamjenika članova Savjeta mla-dih. Glasovanje se obavlja na glasačkim listićima zaokruživanjem broja ispred imena i prezimena 13 kandidata. U slučaju da nije moguće izabrati Savjet mladih zbog dva ili više kandidata s jed-nakim brojem glasova, glasovanje se ponavlja za izbor kandidata do punog broja članova Savjeta mladih između onih kandidata koji u prvom kru-gu nisu izabrani jer su imali jednak broj glasova. Glasovanje se ponavlja dok se ne izaberu svi čla-novi Savjeta mladih. Rezultati izbora za članove i zamjenike članova objavit će se na mrežnim stranicama Zagrebačke županije, mrežnim stra-nicama Savjeta mladih Zagrebačke županije i u Županijskoj kronici Zagrebačke županije.

VIII.Izrazi koji se koriste u ovom Javnom pozivu, a imaju rodno značenje odnose se jednako na muški i ženski rod.

IX.Nepravovremeni i nepotpuni prijedlozi neće se razmatrati.

KLASA: 021-04/18-01-01URBROJ: 238/1-01-18-73Zagreb, 15. veljače 2018.

1716 Ž K Ž K broj 115, veljača 2018. broj 115, veljača 2018. GOSPODARSTVO GOSPODARSTVO

ke da upišu obrtnička zanima-nja. Moramo im dovoljno dobro pojasniti što nakon završenoga školovanja, koje kompetencije stječu, no moramo im osigurati i daljnju strukovnu izobrazbu i usavršavanje. Znanje je vrijed-nost, a vrijednost se plaća. Ovi-me možemo motivirati učenike da se okrenu zanatskim zanima-njima - rekao je Bučar, dodavši da i bogata Njemačka, nizom promotivnih aktivnosti, motivira učenike da upišu strukovna za-nimanja. No, dodao je da postoji i veliki „ali“.

- Nećemo privući mlade u obrtnička zanimanja ako konač-no ne počnemo vrednovati rad.

Samim time moramo povećati cijenu rada, a da bi to mogli uči-niti, trebamo imati jeftiniju dr-žavu, odnosno smanjiti davanja i konsolidirati poreznu politiku. Primjerice, na 2000 eura u Nje-mačkoj su davanja 34 posto, a kada bi kod nas radniku mogli dati takvu plaću, davanja državi bila bi 85,25 posto. Stalno sluša-mo da su obrtnici najžilaviji se-gment svakoga gospodarstva, no ovakvim davanjima i najžilaviji će postati krhki - rekao je Bučar. Iznio je i podatak da je 2007. u

ÎÎ Obrtnicima ne trebaju priče. Njima je samo potrebno što manje barijera, nelogičnih i restriktivnih propisa. Vrijeme je da lokalne politike, a osobito državna, umjesto da vladaju, počnu slušati ili barem osluškivati bazu i njezine potrebe. Bez zdravog obrtništva Lijepa naša neće jačati - rekao je gradonačelnik Jastrebarskoga Zvonimir Novosel, dodavši da obrtništvo, kao važan segment svake lokalne zajednice, čini značajan dio jaskanskoga gospodarstva. Prema evidenciji Udruženja obrtnika, u Jaski je registrirano više od 600 obrta.

ÎÎ Vlada RH je sredinom veljače usvojila prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o strukovnom obrazovanju. Tim izmjenama se predviđaju centri kompetencija u strukovnom obrazovanju. Ideja je da svaka županija ima barem jedan takav centar. Ministarstvo obrazovanja će u drugoj polovici godine objaviti ograničeni poziv srednjim strukovnim školama koje će imati tu razinu kvalitete da postanu centri kompetencija. Vrijednost EU natječaja je oko 560 milijuna kuna, a obuhvatit će dogradnju i rekonstrukciju škola, edukaciju nastavnika, kupnju potrebne opreme... Prilika je to i za strukovne škole na području Zagrebačke županije da podignu kvalitetu obrazovanja na višu razinu - govoreći o centrima kompetencije u strukovnom obrazovanju rekao je Nikica Matan, tajnik Udruženja obrtnika Samobor.

ÎÎ Na prostoru Zagrebačke županije u posljednjih desetak godina najviše interesa za upis u JMO zanimanja (jedinstveni model obrazovanja) bilo je za zvanje frizera i automehaničara. Istovremeno, osjetno je smanjen interes za elektroinstalatere, instalatere grijanja i klimatizaci-je, instalatere kućnih instalacija, vodoinstalatere, limare... A upra-vo za ta zanimanja na tržištu rada postoji velika potražnja.

Udruženje obrtnika Dugo Selo346

Udruženje obrtnika Ivanić-Grad262

Udruženje obrtnika Jastrebarsko601

Udruženje obrtnika Samobor1190

Udruženje obrtnika Velika Gorica1041

Udruženje obrtnika Vrbovec320

Udruženje obrtnika Zaprešić732

Udruženje obrtnika Sveti Ivan Zelina269

SVEUKUPNO 4761

Što manje barijera i restriktivnih propisa

Centri kompetencija

Jedinstveni model obrazovanja

Broj registriranih obrta 2017./2018.

❛Da bismo mogli povećati cijenu rada, trebamo imati jeftiniju državu, smanjiti davanja i konso-lidirati poreznu politiku - poručio je Stipe Bučar, predsjednik Udruženja obrtnika Jastrebarskoga

❛Naš zajednički cilj mora biti povećanje privlačnosti strukov-nih škola - rekla je Iva Tušin, voditeljica Ureda za obrazova-nje OKZ-a

❱ Obrtnik mora imati ideju i viziju, ali i kvalitetne radnike koji će to pretvoriti u konkretan projekt

RH bilo 105.000 registriranih obrta, a u 2017. svega 80.000 obrta.

- Niti jedna Vlada se dosad nije pozabavila tim problemom - re-kao je Bučar.

Ispred Županije Forumu su prisustvovali župan Stjepan Kožić i predsjednik Županijske skupštine Damir Mikuljan.

- Moramo se riješiti predrasu-da da je ići u obrtničku školu ne-što loše. Za masu deficitarnih za-nimanja danas u školama gotovo da nema niti jednog đaka. Vjeru-

jem da će država dati maksimalnu podršku dualnom obrazovanju, da učenici, kada za-

vrše srednju školu, budu spremni za

kvalitetan rad, a ne da, kada se zaposle, tek tada počnu učiti kako bi se trebalo ra-

diti - rekao je župan, dodavši

da Hrvatskoj kro-nično nedostaje kvalifi-

cirane radne snage. Rekao je i da je Županija zadovoljna stanjem gospodarstva na svome područ-ju.

- Prema indeksu razvijenosti, ušli smo u skupinu najrazvije-nijih, odmah uz bok Gradu Za-grebu. Pokazatelji govore i da se broj obrtnika u 2017., u odnosu na 2016., povećao. Ne znatno, ali ipak se povećao, što znači da se gospodarstvo oporavlja. Po-nosan samo i što će Županija 3. ožujka primiti međunarodnu nagradu „Stvaratelji za stoljeća“, kao doprinos poticanju razvoja poduzetništva u srednjoj i istoč-noj Europu, a koju smo osvojili u konkurenciji od 194 kandidata iz osam zemalja - rekao je župan.

Predsjednik Skupštine Da-mir Mikuljan poručio je da su obrtnički forumi mjesto gdje se

izmjenjuju iskustva i osluškuju potrebe obrtništva.

- Svi zajedno moramo se upi-tati je li nam stalo i imamo li postojanu i stalnu volju da obrt-ništvu damo ono mjesto koje mu pripada i da ga ojačamo - rekao je predsjednik Skupštine.

O bespovratnim potporama kojima Županija već godinama potiče gospodarstvo za Foruma je govorio pročelnik Damir Faša-ić, a o stipendiranju učenika koji se školuju za deficitarna zanima-nja pročelnica Županije za pro-svjetu, kulturu, sport i tehničku kulturu Mirela Katalenac.

U 2007. U rh je bilo 105.000

registriranih obrta, a U 2017. svega 80.000

obrta

1918 Ž K Ž K broj 115, veljača 2018. broj 115, veljača 2018.

Kroz program „Specijalistič-ko usavršavanje doktora medicine“, koji je sufi-nanciran iz Europskoga

socijalnog fonda (ESF), Domu zdravlja Zagrebačke županije odobreno je 13,8 milijuna kuna za specijalizaciju 17 liječnika - 14 obiteljske medicine i tri pedi-jatra. Ravnatelju Doma zdravlja Zagrebačke županije Većeslavu Bergmanu ugovor o dodjeli bes-povratnih sredstava uručio je sredinom veljače ministar zdrav-stva Milan Kujundžić. U ime Županije, svečanosti uručiva-nja ugovora predstavnicima 17 zdravstvenih ustanova (domova zdravlja i zavoda za hitnu medi-cinu) prisustvovala je zamjenica župana Nadica Žužak. Od uku-pno 82 specijalizacije, koje će se sufinancirati iz ESF-a, najviše ih je odobreno Domu zdravlja

ZDRAVSTVO ZDRAVSTVO

Î Kroz Operativni program „Učinkoviti ljudski potencijali“, Ministarstvo zdravstva osiguralo je za specijalizacije ukupno 187 milijuna kuna, od čega 85% iz Europskoga socijalnog fonda, a 15% iz proračuna RH. Prvim ugovorima, za financiranje 82 specijalizanta primarne zdrav-stvene zaštite, odobreno je 74 milijuna kuna.

Učinkoviti ljudski potencijali

SPECIJALISTIČKO-KONZILIJARNA ZDRAVSTVENA ZAŠTITA

DOPRINOS RAZVITKU I PROMICANJU TEHNIČKE KULTURE

Nabava medicinske i laboratorijske opreme

Nagrada 'Rudolf Perešin'

Sredstva su odobrena za specijalizaciju 17 liječnika - 14 obiteljske medicine i tri pedijatra

NASTAVLJAJU SE ULAGANJA U OPREMANJE I MODERNIZACIJU ISPOSTAVA ŽUPANIJSKOGA DOMA ZDRAVLJA

PROGRAM SPECIJALISTIČKOG USAVRŠAVANJA DOKTORA MEDICINE

Ispostava Doma zdravlja u Jaski dobila novi hematološko-biokemijski laboratorij

Domu zdravlja 13,8 milijuna kuna za specijalizaciju mladih liječnika Pravo na podnošenje prijave imaju bolničke ustanove

i poliklinike sa sjedištem u gradu Zagrebu

Županija je raspisala javni po-ziv za sufinanciranje naba-ve medicinske i laboratorij-

ske opreme bolničkih ustanova i poliklinika s područja grada Zagreba. Za ovu namjenu osigu-rano je 300.000 kuna. Natječaj je otvoren do iskorištenja sred-stava, najkasnije do 31. listopa-da. Pravo na podnošenje prijave imaju bolničke ustanove i poli-klinike sa sjedištem u gradu Za-grebu, a koje pružaju specijali-stičko-konzilijarnu zdravstvenu zaštitu i usluge bolničkog lije-čenja za stanovnike s područja županije. Također, moraju imati osigurana vlastita sredstva za nabavu medicinske ili laborato-rijske opreme za koju podnose prijavu za sufinanciranje.

Najveći iznos novčane sub-vencije koju pojedina bolnička ustanova ili poliklinika može ostvariti je 50.000 kuna s uklju-čenim PDV-om, odnosno do 50% ukupne vrijednosti inve-sticije. Prednost kod odabira imat će ona oprema čija je svr-ha unapređenje dijagnostike.

Nepovratna novčana sredstva bit će isplaćena bolničkim usta-novama isključivo za troškove nabave medicinske i laborato-rijske opreme nakon provedene nabave koju provodi bolnička ustanova.

Tekst javnog poziva, upute za prijavitelje, kao i potrebni obrasci nalaze se na mrežnoj stranici Županije www.zagre-backa-zupanija.hr.

Izvršni odbor Zajednice teh-ničke kulture Zagrebačke županije raspisao je natječaj

za dodjelu županijske nagrade tehničke kulture „Rudo-lf Perešin“ za 2017. godinu. Nagrada se može dodijeliti istaknutim poje-dincima i udru-gama tehničke kulture, njihovim zajednicama i dru-gim pravnim osobama za dugogodišnji izuzetan do-prinos razvitku i promicanju tehničke kulture. Nagrada se dodjeljuje u dvije kategorije: godišnja nagrada i nagrada

za životno djelo. Prijedloge za nagradu treba dostaviti naj-kasnije do 31. ožujka 2018. na adresu: Zajednica tehničke kul-

ture Zagrebačke županije, za nagradu „Rudolf

Perešin“, poštanski pretinac 14, 10430 Samobor.

Pravilnik o na-gradi „Rudolf Pe-

rešin“, kao i obra-zac prijave mogu se

zatražiti putem e-maila ztkzzupanije@gmail.com ili pu-tem mobitela 091 336 7866, a mogu se pronaći i na mrežnoj stranici Županije www.zagre-backa-zupanija.hr/natjecaji.

Laboratorij je niz godina bio u koncesiji, a od 1. siječnja ove godine, odlaskom dotadašnje koncesionarke u mirovinu, preuzeo ga je Dom zdravlja Zagrebačke županije

Zagrebačke županije.

- Ulaga-nje u znanje višestruko je isplativa investicija, a pogotovo ulaganje u znanje liječnika. Izlaskom Hr-vatskoga zavoda za zdravstveno osiguranje iz Državne riznice 2014. godine prestala je obveza plaćanja specijalizacija koje su bile predviđene za ustanove pri-marne zdravstvene zaštite. Zbog specifičnog plaćanja primarne zdravstvene zaštite, financijski teret specijalizacija 'pao' je tada na proračun domova zdravlja, a oni to jednostavno nisu mogli plaćati, a da pritom ne stvara-ju gubitak. Stoga je financira-nje specijalizacija europskim sredstvima velika šansa da se u primarnoj zdravstvenoj zaštiti

Nakon temeljite adaptacije prostora, nabave nove me-dicinske opreme, namje-

štaja i informatičke opreme, ispo-stava Doma zdravlja Zagrebačke županije u Jastrebarskom ima novi hematološko-biokemijski laboratorij. U preuređenje dotra-jaloga prostora i modernizaciju opreme utrošeno je 436.000 kuna, od čega je Dom zdravlja iz vla-stitih prihoda osigurao 201.000 kuna, a Zagrebačka županija, kroz decentralizirana sredstva u zdravstvu, 235.000 kuna. Labora-torij je niz godina bio u koncesiji, a od 1. siječnja ove godine, odla-skom dotadašnje koncesionarke u mirovinu, preuzeo ga je, zajedno s djelatnicima, Dom zdravlja Zagre-bačke županije.

- Adaptacija prostora obavljena je u rekordno brzom roku. U pot-punosti su zamijenjene vodovod-ne i elektro instalacije, mrežne instalacije, prostor smo opremili novim namještajem i najmoder-nijom tehnologijom tako da ispo-stava u Jastrebarskom sada ima hematološko-biokemijski labora-torij kakvoga se ne bi posramio

Stipe Bučar. - Sigurna sam

da će novi la-boratorij podići kvalitetu usluge koju Dom zdrav-lja pruža paci-jentima - rekla je zamjenica Žužak, podsjetivši na ne-davno potpisiva-nje ugovora kojim su Domu zdravlja odobrena eu-

ropska sredstva za specijalizaciju 17 li-ječnika, kao i na pro-grame energetske

učinkovitosti u ispo-stavama Vrbovec, Za-

prešić i Jastrebarsko. Za program energetske učinko-

vitosti ispostave Doma zdravlja u Vrbovcu sredstva su već odobre-na, a projekti energetske učinko-vitosti ispostava u Jastrebarskom (u kojoj je i smješten novouređeni laboratorij) te u Zaprešiću u po-stupku su ocjenjivanja.

ni KBC Zagreb - za službenoga otvore-nja novouređenoga laboratorija rekao je Većeslav Bergman, ravnatelj županij-skoga Doma zdravlja, dodajući da se u labora-toriju mogu obaviti sve vrste krvnih, urinskih i biokemijskih pretraga.

Ispred Županije službenom otvorenju laboratorija prisustvo-vala je zamjenica župana Nadica Žužak, a ispred Grada Jastrebar-skoga zamjenik gradonačelnika

prijedlozi se dostavljajU

najkasnije do 31. ožUjka

❛Specijalizacija europskim sredstvima velika je šansa da se motivira mlade liječnike da ostanu raditi u svojoj domovini, koja ih itekako treba - kaže dr. sc. Većeslav Bergman, ravnatelj Doma zdravlja Zagrebačke županije

❱ Od ukupno 82 specijalizacije, koje će se sufinancirati iz ESF-a, najviše ih je odobreno Domu zdravlja Zagrebačke županije

zadrži kvaliteta, a istovreme-no i motivira mlade liječnike da ostanu raditi u svojoj domovini, koja ih itekako treba - zahvaliv-ši u ime ravnatelja zdravstvenih ustanova kojima je ministar uru-čio ugovore, rekao je Većeslav Bergman.

U laboratorijU se

mogU obaviti sve vrste krvnih, Urinskih

i biokemijskih pretraga ❱ U potpunosti su

zamijenjene vodo-vodne, elektro i mrežne instalacije, laboratorij je opre-mljen novim namje-štajem i najmoderni-jom tehnologijom

2120 Ž K Ž K broj 115, veljača 2018. broj 115, veljača 2018. GRADOVI I OPĆINE ZDRAVSTVO

Svečanom sjednicom Općin-skoga vijeća u Krašiću je proslavljeno Stepinčevo, spomendan smrti blaže-

noga kardinala Alojzija Stepinca. Umro je 10. veljače 1960. godine.

- Bio je poseban čovjek. Čovjek dijaloga, ljubavi, milosrđa. Bio je zaštitnik hrvatskoga naroda, pa stoga ne čudi što ga se i danas če-sto i na razne načine napada, što se izvrću činjenice i jasna istina, što ga se pokušava omalovažavati neutemeljenim lažima i obmana-ma - rekao je načelnik Krašića Jo-sip Petković Fajnik, dodavši da je Stepinac svojim životom svjedo-čio neizmjernu vjeru i ljubav pre-ma ljudima, svome narodu i crkvi.

- Žalosno je da u njegovoj i našoj Hrvatskoj ni danas, nakon dugih desetljeća če-kanja, još uvijek nema prav-de, pravednosti i ljudskosti kakve bi u jednoj katolič-koj zemlji trebalo biti. Nije li vrijeme da naše društvo progleda, da se bori za istinu i prihvaća samo istinu. Da se o istini ne šuti. Da se gleda opće dobro našega naroda i domovine, a ne samo interesi

Hrvatski šumarski institut, sa sjedištem u Jastrebarskom, vodeća je znanstveno-istraživačka institucija u području šumarstva u RHU spomen na 20. godišnjicu tra-

gične smrti šest znanstveni-ka Hrvatskoga šumarskog

instituta (dr. sc. Nikole Komle-novića, dr. sc. Branimira Mayera, dr. sc. Petra Rastovskog, prof. dr. sc. Ante Krstinića, mr. sc. Zlatka Perića i mr. sc. Gorana Bušića), u Jastrebarskom je održana među-narodna znanstvena konferencija „Šumarska znanost: Sjećanje na prošlost, pogled u budućnost“. Konferencija je bila posvećena znanstvenom opusu tragično pre-minulih znanstvenika te buduć-nosti šumarstva u RH. Otvorenju konferencije, u ime Zagrebačke županije, jednoga od njezinih po-krovitelja, prisustvovala je zamje-nica župana Nadica Žužak.

- Baviti se šumarskom zna-

SPOMENDAN SMRTI BLAŽENOGA KARDINALA ALOJZIJA STEPINCA

Čovjek dijaloga, ljubavi i milosrđa

U JASTREBARSKOM ODRŽANA MEĐUNARODNA KONFERENCIJA O ŠUMARSKOJ ZNANOSTI

U službi zaštite prirode

nadalje želi biti, i ostati, zeleni pr-sten oko grada Zagreba. Vjerujem da i vaša struka tome daje znača-jan doprinos - rekla je zamjenica Žužak.

Konferenciju je otvorila Branka Ramljak, državna tajnica u Mini-starstvu znanosti i obrazovanja, poručivši da su najveća vrijed-nost društva kreativni ljudski potencijali, odnosno istraživači i znanstvenici čiji intelektualni po-tencijal predstavlja glavnu pokre-tačku snagu njegova razvoja.

nošću znači biti u službi zaštite prirode. Hrvatska još uvijek, na-sreću, ima prednost, zapravo pri-

❱ Prije svečane sjednice ispred spomenika blaženoga Alojzija Stepinca položeni su vijenci, a središnje euharistijsko slavlje, u župnoj crkvi Presvetoga Trojstva, predvodio je vrhbo-sanski nadbiskup kardinal Vinko Puljić.

nu, za pravedniju i bolju Hrvatsku - poručio je Petković Fajnik.

Na svečanoj sjednici, uz ostale, bili su zamjenik župana Hrvoje Frankić i predsjednik Županijske skupštine Damir Mikuljan. Obra-tivši se prisutnima u ime Župani-je, zamjenik Frankić je rekao da Stepinac povezuje ljude u vjeri i molitvi.

- Na današnji dan blaženik Ste-pinac je krenuo na put ka svetosti. Našim molitvama zajedno ćemo dovršiti taj put - rekao je Frankić.

Prisutnima se obratila i Ana Stavljenić Rukavina, izaslanica gradonačelnika Zagreba Mila-na Bandića, te u ime Hrvatskoga generalskog zbora Ivan Penić. Uvodno je govorio predsjednik Općinskoga vijeća Krašića Damir Ilijanić.

Stepinac je svjedočio neizmjernu vjeru i ljubav prema ljudima, svome narodu i crkvi

i dobro pojedinaca ili interesnih skupina. Ne smijemo odustati i ne smijemo se predati u borbi za isti-

vilegij, da o bogatstvu šuma može govoriti u superlativi-ma. Zagrebačka županija i

U SPECIJALNOJ BOLNICI ‘NAFTALAN’ ODRŽAN PRVI HRVATSKI KONGRES OBOLJELIH OD PSORIJAZE

Korisnost ljekovitoga naftalanskog uljaProgram kongresa bio je podijeljen u tri dijela: riječ struke, predstavljanje udruga i radionice namijenjene oboljelima

❱ Lani je Naftalan imao 2100 stacionarnih pacije-nata, a preko 5000 njih je u ustanovi bilo na fizikalnoj terapiji i rehabilitaciji

U Specijalnoj bolnici Nafta-lan u Ivanić-Gradu održan je Prvi hrvatski kongres oboljelih od psorijaze.

Uz udruge oboljelih iz RH, sudje-lovali su i predstavnici udruga oboljelih od psorijaze iz Srbije, Češke, Slovačke, Španjolske i Ita-lije. Kongres je, sa željom da se ubuduće redovito održava, or-ganiziralo Društvo psorijatičara Hrvatske (DPH).

- U fokusu kongresa su, pr-venstveno, oboljeli od psorija-ze. Smatram da je ovo idealna prilika da doznaju novosti u liječenju ove kronične dermatološke bole-sti. Znamo da ona utječe ne samo na tjelesno stanje, nego i kvalitetu života oboljelih - komentirala je Inka Marinić, predsjedni-ca DPH-a, dodavši da je Hrvatska zbog primjene ljekovitoga naftalanskog ulja u liječenju psorijaze u prednosti pred drugim zemljama.

- Vjerujem da će ovaj kongres, prenošenjem iskustva i stjeca-njem novih znanja, pridonijeti poboljšanju kvalitete života obo-ljelih - rekla je.

U ime Županije, osnivača SB

nova - rekla je zamjenica župana.Ravnatelj Naftalana Goran Ma-

ričić rekao je da ova zdravstvena ustanova godinama daje sve od sebe da oboljelima od psorija-ze pruži maksimalnu moguću zdravstvenu skrb.

- Vjerujem da u tome i uspije-vamo. Lani smo imali 2100 staci-onarnih pacijenata, a preko 5000 njih je u našoj ustanovi bilo na fizikalnoj terapiji i rehabilitaciji - rekao je Maričić.

Program kongresa bio je po-dijeljen u tri dijela: riječ struke, predstavljanje udruga i radionice namijenjene oboljelima.

Naftalan, otvorenju kongresa prisustvo-

vala je zamjenica žu-pana Nadica Žužak.

- Iznimno smo ponosni na našu Specijalnu bolnicu što i na ovakav način vodi brigu o pacijentima, dodatno ih educira i upoznaje s mogućnostima lije-

čenja psorijaze. U Naftalanu se ovoga trenutka odvija velika in-vesticija (gradnja bazena, fitness i dvorane za medicinsku rehabi-litaciju, polivalentne kongresne dvorane, restorana...; op.a.) čijim će se završetkom, već od sljedeće godine, značajno poboljšati kva-liteta usluge koju pruža ova usta-

sa željom da se UbUdUće redovito

održava, kongres je organiziralo drUštvo

psorijatičara hrvatske

ZA BOLNIČKO LIJEČENJE U NAfTALANU ŽUPANIJA PREDVIDJELA 583.500 KUNA Županija nastavlja financirati bolničko liječenje hrvatskih branitelja i vatrogasaca u Specijalnoj bolnici za medicinsku rehabilitaciju Naftalan u Ivanić-Gradu. U 2018. će medicinska rehabilitacija u trajanju od po deset dana biti osigurana za sto hrvatskih branitelja, za što je osigurano 333.500 kuna. U odnosu na prošlu godinu, sredstva su povećana za 33.500 kuna što je dostatno za liječenje deset branitelja više. Tijekom proteklih pet godina na medicinskoj rehabilitaciji u Naftalanu bilo je 340 branitelja s prebivalištem u županiji. Za medicinsku rehabilitaciju dobrovoljnih vatrogasaca predviđeno je 100.000 kuna, čime će desetodnevna rehabilitacija biti omogućena za 30 vatrogasaca. Također, liječenje u trajanju od po 14 dana Županija će u Naftalanu osigurati i za 30 pacije-nata oboljelih od psorijaze. Za ovu je namjenu

osigurano 150.000 kuna.- Petu godinu zaredom nastavljamo s ovim programom, koji nailazi na izvrstan odaziv kod naših žitelja. Stoga smo ove godine odlučili i povećati sredstva - kaže župan Stjepan Kožić, do-dajući da će Županija i ubuduće provoditi i ovaj i druge preventivne programe u zdravstvu.

Pravo na besplatno liječenje u Naftalanu, u sve tri kategorije (branitelji, vatrogasci, građani koji boluju od psorijaze), mogu ostvariti osobe s pre-bivalištem na području županije te s odgovara-jućom medicinskom dokumentacijom (mišlje-njem i nalazom liječnika specijalista o potrebi bolničkog liječenja). O opravdanosti i terminima liječenja odlučit će liječničko povjerenstvo SB Naftalan ovisno o težini oboljenja. Zahtjev za lije-čenje podnosi se SB Naftalan. Obrazac zahtjeva s podacima o obveznoj dokumentaciji nalazi se na mrežnim stranicama Županije (www.zagrebacka-zupanija.hr) i Naftalana (www.naftalan.hr). Liječnič-ko povjerenstvo dat će prednost osobama koje tijekom 2017., ili ranije, nisu koristile usluge besplatnoga liječenja u Naftalanu.Radi što boljeg rasporeda i dodjele termina lije-čenja, pozivaju se zainteresirani da svoj zahtjev dostave u SB Naftalan do 1. lipnja 2018. godine.

❱ Sudjelovali su predstavnici udruga oboljelih od psorijaze iz Hrvatske, Srbije, češke, Slovačke, Španjolske i Italije

2322 Ž K Ž K broj 115, veljača 2018. broj 115, veljača 2018. FinAncijE DOGAĐAJI

POREZni SAVjETnik

Ove godine je kao novina prilikom stjecanja rabljenih motornih vozila u RH uvedeno

plaćanje upravne pristojbe umjesto posebnog poreza na stjecanje rabljenih motornih vozila. Promjena je učinjena Zakonom o izmjenama i dopuni Za-kona o posebnom porezu na motorna vozila (NN 127/17), koji je stupio na snagu 1. siječnja 2018. godine. Cilj promjene trebalo bi biti skraćivanje i pojednostavljenje postupka registracije kupljenih motornih vozila.

1. U čijoj nadležnosti je naplata upravne pristojbe?

Naplata upravne pristojbe na stjecanje rabljenih motornih vozila u nadležnosti je stanice za tehnički pregled. Stjecatelj može platiti upravnu pristojbu nepo-sredno u stanici za tehnički pregled ili izvan nje. Naplata upravne pristojbe nije u nadležnosti Porezne uprave.

2. Tko plaća upravnu pristojbu?Upravnu pristojbu plaćaju pravne

i fizičke osobe sa sjedištem ili prebivali-štem u RH prilikom stjecanja rabljenih motornih vozila u RH na koja se plaća posebni porez na motorna vozila.

3. Što se ne smatra stjecanjem?Stjecanjem se ne smatra stjecanje

rabljenih motornih vozila na temelju pravomoćnih rješenja o nasljeđivanju niti stjecanje rabljenih motornih vozila temeljem statusnih promjena u trgo-vačkim društvima.

4. Kada nastaje obveza plaćanja upravne pristojbe?

Obveza plaćanja upravne pristojbe na-staje u trenutku registracije motornog vozila na ime stjecatelja rabljenoga motornog vozila.

5. O čemu ovisi visina upravne pri-stojbe?

Visina upravne pristojbe ovisi o kilovatima (KW) te o godinama starosti rabljenoga motornog vozila.

6. Kako se određuje starost rablje-noga vozila?

Starost rabljenoga motornog vozila izračunava se prema godini proizvodnje vozila, pa godinu starosti rabljenoga motornog vozila čini tekuća godina umanjena za godinu proizvodnje. Ako je tekuća godina jednaka godini proizvodnje, smatra se da je vozilo staro jednu godinu.

7. Kada se ne plaća upravna pristoj-ba?

Upravna pristojba ne plaća se:a) na stjecanje rabljenih motornih vozila koja su namijenjena za službene potrebe diplomatskih i konzularnih predstavništava te posebnih misija akreditiranih u RH, pod uvjetom uza-jamnosti, osim konzularnih predstav-ništava koje vode počasni konzularni dužnosnici; za osobne potrebe stranog osoblja diplomatskih i konzularnih predstavništava te posebnih misi-ja akreditiranih u RH; za potrebe međunarodnih organizacija, kada je to utvrđeno međunarodnim ugovorom koji obvezuje RH; za osobne potrebe stranog osoblja međunarodnih orga-nizacija, kada je to utvrđeno međuna-rodnim ugovorom koji obvezuje RH; za uporabu u skladu s međunarodnim ugovorom koji je RH zaključila s dru-gom državom ili međunarodnom orga-nizacijom, ako taj ugovor za isporuku motornih vozila predviđa oslobođenje od plaćanja PDV-a; za službene potrebe institucija Europske unije u RH; za službene potrebe institucija Europske unije u RH; za osobne potrebe stranog osoblja institucija Europske unije u RHb) ako se na stjecanje rabljenih motornih vozila u postupku stjecanja ili isporuke prema posebnom propisu o PDV-u plaća PDV ili se primjenjuje posebni postupak oporezivanja maržec) na stjecanje rabljenih motornih vozila temeljem ugovora o darovanju ako je stjecatelj bračni drug, potomak i predak koji čini uspravnu liniju te posvojenik i posvojitelj koji je u tom odnosu s darovateljem ili ako se na stjecanje rabljenih motornih vozila temeljem ugovora o darovanju plaća porez na nasljedstva i darove prema posebnom propisud) ako je stjecatelj temeljem općih oslobođenja prema posebnom propisu kojim se uređuje područje upravnih pri-stojbi oslobođen od plaćanja upravne pristojbe.

8. Plaća li se upravna pristojba na darovanje osobi koja ne može

biti oslobođena plaćanja upravne pri-stojbe?Ako stjecatelj koji nije bračni drug, po-tomak i predak koji čini uspravnu liniju te posvojenik i posvojitelj darovatelja dostavi ugovor o darovanju, stanica za tehnički pregled treba utvrditi orijenta-cijsku vrijednost vozila. Ako je orijenta-cijska vrijednost vozila veća od 50.000

kuna, stjecatelja će uputiti u nadležnu ispostavu Porezne uprave zbog utvrđe-nja i plaćanja poreza na nasljedstva i darove. U tom slučaju, nakon plaćanja poreza, Porezna uprava potvrđuje da je porez plaćen. Ako se radi o vozilu čija orijentacijska vrijednost nije veća od 50.000 kuna, stjecatelj će platiti uprav-nu pristojbu, a ne porez na nasljedstva i darove. Pri propisivanju oslobođenja od plaćanja upravne pristojbe, osnovna intencija je bila da stjecatelj rabljenoga motornog vozila plaća samo jedno davanje, ili porez na nasljedstva i darove ili upravnu pristojbu.

9. Plaća li se upravna pristojba u slučaju kada rabljeno motorno

vozilo prodaje porezni obveznik koji nije upisan u registar obveznika PDV-a ili porezni obveznik koji je obveznik PDV-a, ali pri nabavi motornog vozila nije mogao odbiti pretporez?

Da, stjecatelj treba platiti upravnu pristojbu u slučajevima isporuke motornog vozila koja podliježe opore-zivanju PDV-om, ali je ista oslobođena od plaćanja PDV-a jer je isporučitelj porezni obveznik koji nije upisan u registar obveznika PDV-a ili porezni obveznik koji je obveznik PDV-a, ali pri nabavi nije mogao odbiti pretporez jer je isto bilo ograničeno.

10. Može li se registrirati rabljeno motorno vozilo bez dokaza o

plaćenoj upravnoj pristojbi ili porezu na nasljedstva i darove?Ne, bez dokaza o plaćenoj upravnoj pri-stojbi ili plaćenom porezu na nasljed-stva i darove na stjecanje rabljenoga motornog vozila ne može se registrirati motorno vozilo.

11. Je li moguć povrat uplaćene upravne pristojbe?

Da, ako stjecatelj uplati pristojbu koju nije bio obvezan platiti ili je platio pristojbu u većem iznosu od propisa-noga ili je platio pristojbu za radnju koju tijelo nije obavilo, stjecatelj ima pravo na povrat plaćene ili više plaćene pristojbe. Postupak za povrat pristojbe pokreće se na zahtjev stjecatelja u roku od 90 dana od dana kada je pristojba više ili pogrešno uplaćena, odnosno od dana saznanja da radnja nije obavljena. Zahtjev za povrat pristojbe od pravnih osoba s javnim ovlastima (između ostalih i STP) zaprima se u nadležnim ispostavama Porezne uprave prema sje-dištu pravne osobe s javnim ovlastima.

Rabljena motorna vozila - upravna pristojba

Zagrebačka županija je jedna od županija koje su često na udaru velikih nesreća, ali i jedna od rijetkih koja veliku većinu problema rješava sama

OŠ JOSIPA BADALIĆA ORGANIZIRALA HUMANITARNI KONCERT 'KORAK PO KORAK'

DODJELA SREDSTAVA VATROGASCIMA, CRVENOM KRIŽU, GORSKOJ SLUŽBI SPAŠAVANJA I UDRUZI ZA OBUKU POTRAŽNIH PASA

Prikupljen novac za novi ciklus terapija devetogodišnje Lee Mirt

Operativnim snagama sustava civilne zaštite 3,76 milijuna kunaZa operativne snage sustava

civilne zaštite Županija je u ovoj godini osigurala 3,76 milijuna kuna. Uoči Dana

civilne zaštite - 01. ožujka, ugovore o dodjeli sredstava s predstavnici-ma Vatrogasne zajednice i Društva Crvenoga križa Zagrebačke župa-nije, Hrvatske gorske službe spaša-vanja i Hrvatske udruge za obuku potražnih pasa potpisao je župan Stjepan Kožić.

- Spašavajući tuđi život neminov-no riskirate vlastiti. No, ako su vam osigurana sredstva s kojima može-te nabaviti sigurniju opremu, vozila i polaziti edukacije onda je taj rizik znatno manji - čestitavši operativ-nim snagama civilne zaštite njihov dan rekao je župan Kožić. Dodao je da postoji niz situacija kada je po-moć civilne zaštite očekivana.

- Sve ekstremnije vremenske prilike, i u ljetnim i u zimskim mjesecima, od vas zahtijevaju više intervencija, stoga su i sredstva u odnosu na prethodnu godinu po-većana za 800.000 kuna - naglasio je župan.

Lea je uključena u županijski projekt 'Prsten potpore' koji učenicima s poteškoćama u razvoju osigurava pomoćnike u nastavi

Potpisanim ugovorima, sustav zaštite od požara Županija finan-cira s 3,54 milijuna kuna, 800.000 kuna osigurano je za opremanje interventnih timova Crvenoga križa, 110.000 kuna za redovite aktivnosti Hrvatske gorske službe spašavanja - stanice Samobor i Za-greb, a 25.000 kuna za programe Hrvatske udruge za obuku potraž-nih pasa.

- Zahvala na razumijevanju za naše zahtjeve, prije svega za na-bavu nove opreme i vozila - na-kon potpisivanja ugovora rekao je Stjepan Ptiček, predsjednik VZ Zagrebačke županije, dodavši da posebno veseli što su potrebe va-trogasaca prepoznali i gradonačel-nici i općinski načelnici.

- Vatrogasci su uvijek 'tanki' i s opremom i s vozilima i zato svi moraju odraditi svoj dio obveze iz sustava zaštite i spašavanja - rekao je Ptiček.

Na potpori Županije također su zahvalile Andrea Silvija Hotunjac, ravnateljica Društva Crvenoga križa, Ana Bakšić iz HGSS-a i Nika Markoč iz Hrvatske udruge za obu-ku potražnih pasa. Uz zamjenika župana Hrvoja Frankića, ujedno i načelnika Stožera civilne zaštite Zagrebačke županije, potpisivanju ugovora je prisustvovao i Damir Pilčik, pročelnik Područnog ureda za zaštitu i spašavanje Zagreb.

- Zagrebačka županija je jedna od onih županija koja je često na udaru velikih nesreća, ali i jedna od rijetkih koja veliku većinu pro-blema rješava sama. Istovremeno smo i županija koja dio svojih ka-paciteta stavlja na raspolaganje drugima, posebno tijekom ljetnih požara i sezona poplava. To najbo-lje govori o razvoju sustava civilne zaštite, u kojemu smo zadnjih go-dina napravili veliki iskorak - re-kao je Pilčik.

❱ Svi koji žele pomoći Lei, donacije mogu uplatiti na broj računa - IBAN: HR5823400091510916775 (za inozemne uplate: SWIFT cODE: PBZGHR2X). Račun je otvoren u Privrednoj banci Zagreb.

Osnovna škola Josipa Badali-ća iz Graberja Ivanićkog or-ganizirala je humanitarni

koncert „Korak po korak“ kako bi se prikupila sredstva potreb-na novom ciklusu terapija de-vetogodišnje Lee Mirt, učenice trećeg razreda ove škole. Lea boluje od cerebralne paralize, zbog koje je do prošle godine bila potpuno vezana uz invalid-ska kolica. Znatan napredak po-stao je vidljiv nakon 15 tjedana fizikalne terapije, a za daljnji

oporavak i novi ciklus fizikal-nih terapija Leinim roditeljima je bio potreban iznos od mini-malno 120.000 kuna. Zahvalju-jući brojnim donacijama, među kojima je i donacija Zagrebačke županije od 70.000 kuna, po-treban iznos je prikupljen i Lea

je krenula s novim ciklusom terapi-ja. Humanitarnom koncertu odazvao se i Lein najdra-ži pjevač Petar Grašo, koji je zajedno s njom na pozornici Sportske dvorane „Žeravinec“

u Ivanić-Gradu otpjevao svoj hit „Moje zlato“. Inače, Lea je uključena u županijski projekt „Prsten potpore“ koji učenici-ma s poteškoćama u razvoju osigurava pomoćnike u nasta-vi. U ime Županije na koncertu je bio zamjenik župana Hrvoje Frankić.

Kloštranske mažoretkinje na državnom prvenstvuKloštranske mažoretkinje, kao predstavnice Zagrebačke županije, sudjelovale su na 31. državnom pr-venstvu mažoretkinja, u organiza-ciji Saveza mažoretkinja i pompon timova Hrvatske krajem veljače održanom u istarskom Kašteliru. U konkurenciji 20 timova i 200 koreografija osvojile su jednu zlatnu, dvije srebrne i jednu bron-čanu medalju te se kvalificirale na Europsko prvenstvo koje će se u srpnju ove godine održati u Pragu.

❛Sve ekstremnije vremenske prilike, i u ljetnim i u zimskim mjesecima, od vas zahtijevaju više intervencija, stoga su i sredstva u odnosu na prošlu godinu povećana za 800.000 kuna - rekao je župan mr. sc. Stjepan Kožić

2524 Ž K Ž K broj 115, veljača 2018. broj 115, veljača 2018. EuROPSki FOnDOVi

DO nOVcA EuROPSkiH FOnDOVA kOnZuLTAnTSkiM uSLuGAMA REGiOnALnE RAZVOjnE AGEncijE

Suha gradnja je dokazano jednostavnija, jeftinija i bržaSuha gradnja gips-karton-

skim pločama u stalnom je porastu. Tržište raste. Uvi-dio je to i samoborski po-

duzetnik Tomislav Likić te u Kra-pini, u tamošnjoj Poduzetničkoj zoni „Krapina nova“, pokrenuo (u prvoj fazi) proizvodnju pečenoga gipsa, nakon koje (uskoro!) slijedi i gradnja tvornice za proizvodnju gips-kartonskih ploča.

- Iskustvo zapadnih zemalja govori da će suha gradnja kroz narednih desetak godina biti po-većana za nekoliko puta. Vidim u tome veliki potencijal - govori Li-kić, direktor tvrtke Crogips, koja je u probnu proizvodnju, krajem prošle godine, stavila pogon za kalciniranje (pečenje) sirovoga gipsa. Punim kapacitetom pogon će proraditi u proljeće ove godine i moći će, uz hrvatske, zadovoljiti i

potrebe šire regije - Slovenije, Bo-sne i Hercegovine, Austrije, sjever-ne Italije.

Gradnja pogona, koji je zaposlio desetak radnika, sufinancirana je s 45 posto prihvatljivih troškova iz Europskoga fonda za regionalni razvoj (EFRR). Ukupna vrijednost investicije premašila je 6,5 mili-juna kuna, a prihvatljivi troško-vi iznosili su 5,89 milijuna kuna. Kroz pripremu i prijavu projekta Crogips se oslonio na konzultant-

vatskoj, ali i inozemstvu te je utvr-đeno da je iznimne kvalitete. Oče-kujem da će uskoro biti prepoznat i na širem ciljanom tržištu EU - kaže Likić, dodajući da je druga faza projekta (gradnja tvornice) izni-mno bitna za napredovanje tvrtke.

- Time ćemo ostvariti puno veću dodanu vrijednost jer ćemo u širu regiju, osim pečenoga gipsa, kao poluproizvoda, plasirati i finalni proizvod, gips-kartonske ploče - govori.

Tvornica će zaposliti dodatnih dvadesetak radnika, a puni će joj kapacitet biti 3,5 milijuna četvor-nih metara ploča godišnje.

- Planirani radijus našega po-slovanja bit će 500 kilometara od tvornice, što obuhvaća velike gra-dove, poput Zagreba, Graza, Beča, Budimpešte, Bratislave, Beograda, Sarajeva... Stoga smo se i pozicioni-rali u Krapini koja nam pruža vrlo dobre transportne mogućnosti. Smješteni smo uz sam ulaz na au-tocestu, a u neposrednoj blizini je i željeznički kolodvor - kaže Likić.

Gradnja pogona za kalciniranje sirovoga gipsa, koji je zaposlio desetak radnika, sufinancirana je iz Europskoga fonda za regionalni razvoj

❱ Za usluge Regionalne razvojne agencije u tvrtki crogips su se odlučili na preporuku njihove poslovne banke

ske usluge Regional-ne razvojne agencije Zagrebačke županije. I to na preporuku svoje poslovne banke.

- Ušli smo u poslovnu suradnju koja je rezultirala povratom sred-stava iz EU fonda. Time sam jako zadovoljan, stoga suradnju na-stavljamo i dalje - kaže Likić koji, bude li sve išlo prema planu, već krajem ove godine planira početi gradnju tvornice za proizvodnju gips-kartonskih ploča. Investicija se cijeni na oko 37 milijuna kuna, a

iz EFRR-a se, i u ovom slučaju, pla-nira povući 45 posto prihvatljivih sredstava.

- Suha gradnja ima dokazane prednosti, jednostavnija je, jefti-nija, brža. Naš najveći potencijal je europsko tržište. Dok u Hrvatskoj trenutna potrošnja gipsanih plo-ča iznosi oko 2 četvorna metra po stanovniku, u Austriji je ona 5,5 če-tvornih metara, a u Njemačkoj 7,5 četvornih metara po stanovniku - pojašnjava Likić.

Uz isporuku gipsa velikim pro-izvođačima građevinskog mate-rijala, Crogips na tržište plasira i (električarski i građevinski) gips u pakiranju od jednog do 20 kilo-grama.

- Naš je proizvod atestiran u Hr-

kuLTuRA

Prijave se primaju do utroška sredstava, a najkasnije do 15. prosinca 2018.

Zajednica kulturno-umjet-ničkih udruga Zagrebačke županije raspisala je javni

poziv za financiranje putnih troškova kulturno-umjetničkim udrugama prilikom gostovanja u RH i inozemstvu. Za ovu je na-mjenu osigurano 350.000 kuna. Prijave se primaju do utroška sredstava, a najkasnije do 15. prosinca 2018. godine. Pravo prijave imaju članice Zajednice kulturno-umjetničkih udruga sa sjedištem i područjem djelo-vanja na prostoru Zagrebačke županije. Udruge mogu prijavi-

JAVNI POZIV ZAJEDNICE KULTURNO-UMJETNIČKIH UDRUGA

Za putne troškove KUD-ova osigurano 350.000 kuna

ti jedan odlazak na gostovanje u RH i jedno gostovanje u ino-zemstvo. Maksimalni iznos koji

se može prijaviti po jednom projektu je 10.000 kuna.

Tekst javnoga poziva, upu-te za prijavitelje, kao i prijavni obrazac nalaze se na mrežnoj stranici Zagrebačke županije, www.zagrebacka-zupanija.hr, a više informacija se može dobiti na broju telefona 01/6009-417 ili na e-mail adresi j.dujic@za-grebacka-zupanija.hr. Prijave se dostavljaju preporučenom pošiljkom s naznakom „Prijava na javni poziv - ne otvaraj“, na

adresu: Zagrebačka žu-panija, Zajednica kul-

turno-umjetničkih udruga Zagrebačke županije, Ulica gra-da Vukovara 72/V. ili osobno na nave-

denoj adresi u pisar-nici na šestom katu.

UdrUge mogU prijaviti

jedan odlazak na gostovanje U rh i

jedno gostovanje U inozemstvo

Na temelju Zakona o financiranju javnih potreba u kulturi („Narodne novine“, broj 47/90, 27/93 i 38/09) i članka 4. Odluke o uvjetima, kriterijima i postupku za financiranje Programa javnih potreba u kulturi Zagrebačke županije (KLASA: 022-01/17-01/12, URBROJ: 238/1-03-17-15, od 28. veljače 2017.), Zagrebačka županija dana 1. ožujka 2018. godine objavljuje

J A V N I P O Z I VZA PREDLAGANJE PROGRAMA JAVNIH POTREBA U KULTURI ZAGREBAčKE ŽUPANIJE ZA 2018. GODINU

I.Javne potrebe u kulturi za koje se sredstva osigu-ravaju iz proračuna Zagrebačke županije kultur-ne su djelatnosti i poslovi, akcije i manifestacije od interesa za Zagrebačku županiju, a koje je Za-grebačka županija programom utvrdila kao svoje javne potrebe i one koje su utvrđene posebnim zakonom. Programom javnih potreba u kulturi obuhvaćaju se svi oblici poticanja kulture i kulturnih djelat-nosti koji pridonose razvitku i unapređivanju kul-turnog života Zagrebačke županije.Javni poziv objavljuje se u svrhu dodjele financij-skih potpora za programe/projekte koji se pro-vode na području županije ili programe/projekte provode za korisnike s područja županije u 2018. godini.

II.Sukladno ovom Javnom pozivu mogu se prijaviti programi/projekti za sljedeća programska pod-ručja: 1. KNJIŽNIČNA DJELATNOSTFinanciranje se odnosi na djelatnost narodnih knjižnica na području Zagrebačke županije:

a) obnova fonda i popuna zavičajnih zbirkib) pomoć u opremanju novih knjižnica

2. IZDAVAČKA DJELATNOSTFinanciranje pojedinih izdanja na području Za-grebačke županije (tiskani i ostali mediji):

a) izdanja koja se odnose na očuvanje baštine, povijest i kulturu Zagrebačke županije

b) izdanja značajnih djela tematski ili autorski vezanih uz područje Zagrebačke županije

c) književna izdanja neprofitnih organizacija ili društava s područja Zagrebačke županije

3. MUZEJSKO-GALERIJSKA DJELATNOSTFinanciranje se odnosi na:

a) izložbeb) otkup djela, predmeta i sl. za fundusc) manje restauratorske zahvate i zaštitu po-

stojećeg fundusad) programe istraživanja i sl.

4. AMATERIZAM U KULTURIFinanciranje se odnosi na programe kulturno-umjetničkih udruga:

a) folklorna i glazbena društvab) amaterska kazalištac) amaterske likovne sekcijed) ostale udruge u kulturi

1. programi i nastupi na županijskoj razini - pro-grami tribina i radionica, izložbi i događanja od značaja za županiju

2. gostovanja/sudjelovanja na državnim/među-narodnim natjecanjima/smotrama

5. ZAŠTITA KULTURNIH DOBARAFinanciranje se odnosi na zaštitu kulturnih doba-ra. Financiraju se manji zahvati na restauraciji ili održavanju kulturnih dobara.

6. MANIFESTACIJE U KULTURIFinanciranje se odnosi na neprofitne programe u kulturi, tradicionalne (sezonske) priredbe i mani-festacije:

a) programi od značaja na županijskoj, odno-sno državnoj razini

b) pojedinačni programi koji se nude za raz-mjenu na županijskoj razini

c) zajednički programi

III.Pravo podnošenja programa imaju samostal-ni umjetnici, udruge, umjetničke organizacije, ustanove u kulturi, pravne i fizičke osobe koje obavljaju djelatnost u kulturi i medijima, kao i pravne i fizičke osobe za potrebe zaštite i očuva-nja kulturnih dobara i arheološke baštine.

IV.Prijavitelji moraju ispunjavati sljedeće uvjete: - udruga mora biti upisana u Registar udruga,

a druge pravne osobe u sudski ili drugi odgo-varajući registar neprofitnih organizacija, kao udruge, zaklade, ustanove ili druge pravne osobe čija temeljna svrha nije stjecanje dobiti

- udruga i druga pravna osoba mora djelovati na području županije i svoj program/projekt

provoditi na području županije, a iznimno iako ne djeluje na području županije, pro-gram/projekt provodi za korisnike s područja županije (ako ne postoji isti ili sličan program/projekt na području županije)

- osnovno područje djelovanja i aktivnosti pri-javitelja moraju biti kulturnog, umjetničkog, kreativnog ili sličnog karaktera, kojima prija-vitelj promiče uvjerenja i ciljeve koji nisu u su-protnosti s Ustavom i zakonom, koje područje djelovanja mora biti utvrđeno statutom ili drugim odgovarajućim aktom prijavitelja

- uredno ispunjenje obveza iz svih prethodno sklopljenih ugovora o financiranju iz prora-čuna Županije (provedba programa/projekta, uredna dostava izvješća)

- da nemaju dugovanja prema proračunu Županije;

- da nemaju dugovanja s osnove plaćanja do-prinosa za mirovinsko i zdravstveno osigura-nje i plaćanja poreza te drugih davanja prema državnom proračunu

- da se protiv prijavitelja, odnosno osobe ovla-štene za zastupanje i voditelja programa/pro-jekta ne vodi kazneni postupak i nije pravo-moćno osuđen za prekršaje ili kaznena djela definirana Uredbom o kriterijima, mjerilima i postupcima financiranja i ugovaranja pro-grama i projekata od interesa za opće dobro koje provode udruge („Narodne novine“, broj 26/15)

- prijavitelj mora imati utvrđen način javnog objavljivanja programskog i financijskog iz-vješća o radu za proteklu godinu (mrežne stra-nice udruge, izvješće s godišnje skupštine ili drugi prikladan način)

- prijavitelj mora djelovati najmanje godinu dana prije dana objave javnog natječaja

- prijavitelj mora imati osigurane ljudske i materijalne resurse za provedbu programa/projekta

V.Detaljne informacije o uvjetima Javnog poziva,

načinu prijavljivanja i postupku provedbe Jav-nog poziva, prioritetnim područjima, kriterijima u postupku dodjele financijskih potpora, oba-veznoj i neobaveznoj dokumentaciji za prijavu programa/projekta, kao i sve ostale informacije vezane uz Javni poziv sadržane su u Uputama za prijavitelje na Javni poziv za predlaganje progra-ma za javnih potreba u kulturi Zagrebačke župa-nije za 2018. čije područje djelovanja je kultur-nog, umjetničkog, kreativnog i sličnog značenja u 2018. godini.

VI.Prijedlozi projekata/programa dostavljaju se is-ključivo na propisanim obrascima koji su, zajed-no s Uputama za prijavitelje, dostupni na službe-nim mrežnim stranicama Zagrebačke županije (www.zagrebacka-zupanija.hr). Prijava se sastoji od:A) prijave u sustav i ispunjavanja obrasca prijave na javni poziv putem linka http://zagrebacka-zupanija.vuprava.comB) dostave dokumentacije

Prijavnice predlagatelji trebaju dostaviti u ti-skanom obliku te zajedno s odgovarajućim prilozima dostaviti na adresu: Zagrebačka župa-nija, Upravni odjel za prosvjetu, kulturu, sport i tehničku kulturu, 10000 Zagreb, Ulica grada Vukovara 72/V., p. p. 974, s naznakom: „Poziv za predlaganje programa javnih potreba u kulturi Zagrebačke županije za 2018.“. Rok za podnoše-nje prijava u tiskanom obliku je od 5. ožujka do 5. travnja 2018. godine.

VII.Razmatrat će se samo programi/projekti koji su pravodobno prijavljeni, te koji u cijelosti zadovo-ljavaju propisane uvjete Javnog poziva.

VIII.Informacije o Javnom pozivu mogu se dobiti u Upravnom odjelu za prosvjetu, kulturu, sport i tehničku kulturu Zagrebačke županije, Zagreb, Ulica Ivana Lučića 2a, na telefon 01/6009 417.

2726 Ž K Ž K broj 115, veljača 2018. broj 115, veljača 2018.

kapaciteta 3000 tona, prve ULO hladnjače u RH u vlasniš-tvu proizvođača, a ne trgovaca. Također, najavio je da Distribu-tivni centar ove godine kreće sa značajnijim izvozom jabuke na austrijsko i njemačko tržište.

- Došli smo vidjeti primjer do-bre prakse! U Osječko-baranj-skoj županiji već dugi niz godina pokušavamo sagraditi ovakav objekt. Napokon postoji poli-tičko i svako drugo suglasje da se on realizira. Došli smo vidjeti na što treba obratiti pažnju da ne bismo radili pogreške koje će nam odužiti ili otežati projekt, da vidimo na koje prepreke su nailazile kolege u Zagrebačkoj županiji dok su osmišljavali,

POLjOPRiVREDA POLjOPRiVREDA

u SuRADnji S VETERinARSkOM STAnicOM VRBOVEc

Uroliti su česta patologija kućnih ljubimaca, i kod pasa i kod mačaka podjednako, neovi-sno o spolu, no ipak s nekim predispozici-jama. Prema pravilu obolijevaju srednje stare i stare životinje, jer za formiranje kamenca ipak je potrebno određeno vremensko razdoblje. Primijećeno je da su neke pasmine pasa sklonije formiranju urolita, kao što su to male ili minijaturne pasmine pudla, šnaucera, zatim koker španijeli, shih-tzu i slično.Uroliti nastaju kada se minerali ne otope u mokraći, već imaju ten-denciju skupljanja u kristale koji formiraju male mineralne nakupine različitog sastava. Ovisno koji mineral je najzastupljeniji, urolit po njemu dobije ime. Građeni su od samo 2% organske i 98% anorgan-ske tvari. Problemi koje uzrokuju uroliti najčešće su vezani za op-strukciju mokraćnih prohoda, a samim time i za otjecanje mokraće. Moguće je da ljubimac nema nikakve simptome ili ih je teško zamije-titi. Najčešće će vlasnici uočiti lakše simptome koji su rezultat nepro-hodnosti mokraćnog sustava i oštećenja sluznica, npr. promijenjena količina mokraće, krvava mokraća, bolnost pri mokrenju, isprekidano mokrenje, često mokrenje. Teži simptomi nastaju uz opstrukciju, često je prisutna i jaka bol koja se javlja u području abdomena. Takva stanja su popraćena i povraćanjem, a ako to potraje, može se razviti uremija koja za nekih 36-48 sati ima smrtni ishod.

OKSALATNI KAMENCI su po sastavu Ca oksalati, nastaju unu-tar kiselog medija, a njihovo stvaranje smatra se nasljednim jer u organizmu takvih životinja nedostaje supstanca koja sprječava njihov nastanak. Kada se pojave, treba ih odmah kirurški odstraniti jer nema ispravljanja hranom. Nakon kirurškog liječenja može se davati hrana koja će stvarati lužnati medij.

STRUVITNI KAMENCI su građeni od magnezija, amonijaka i fos-fata. Češće se javljaju kod ženskih pasa (u 85% slučajeva kod ženki). Postoji genetska predispozicija za nastajanje ovih kamenaca. Dobro se vide na UZV-u i RTG-u. Kod takvih vrsta kamenaca česte su urinarne infekcije pa je potrebno liječiti i infekciju. Prehranom možemo spusti-ti pH mokraće i na taj način pokušati otkloniti kamence, a ako ne ide, onda preostaje kirurško liječenje pa nakon toga prehrana koja stvara kiseli medij.

URATNI KAMENCI se najčešće javljaju kod dalmatinskog psa. Nastaju zbog nemogućnosti pretvorbe uratne kiseline u mokraću. Njihovo se liječenje provodi uz pomoć prehrane, a ako uzrokuju opstrukciju, onda se pristupa kirurškom liječenju.

Mokraćni kamenci ili uroliti

❱ Uroliti nastaju kada se minerali ne otope u mokraći, već imaju tendenciju skupljanja u kristale koji formiraju male mineralne nakupine različitog sastava

❱ Uroliti su česta patologija kućnih ljubimaca, podjednako i kod pasa i kod mačaka

FormiranjU Urolita sklonije sU

male pasmine pUdla i šnaUcera, koker

španijeli i pasmina shih-tzU

DAN OTVORENIH VRATA UDRUGE ‘ZG SIREK’

Jedini proizvod kumica s jamstvenim žigom

Dan otvorenih vrata - u obiteljskoj sirani Kusa-novec, OPG-a Romine

Zadravec u Kusanovcu, orga-nizirala je Udruga „ZG sirek“. Udruga, osno-vana 2008., okuplja proizvođače doma-ćega kravljeg sira s prostora grada Zagreba, a zajed-no s članovima Udruge malih si-rara Zagrebačke županije „Sirek“, nositeljica je jamstvenoga žiga Zagrebački friš-ki kravlji sir ‘ZG sirek’. Ovu zašti-ćenu robnu mar-ku svježega sira, jedini proizvod zagrebačkih ku-mica „s pečatom“, zasad proizvodi osam obitelj-skih gospodarstava i obrta s prostora Zagrebačke županije

i tri s prostora Grada Zagreba. Jedno od njih je i gospodar-stvo Romine Zadravec.

- Sve vrste sireva koje pro-dajemo sto posto su domaći, dobiveni od mlijeka s naše far-me. U staji je 26 krava, od kojih 15 muznih - rekla je R. Zadra-vec, dodajući da krave dnevno daju oko 200 litara mlijeka.

ZG sirek, kao robna marka, zaštićen je već nekoliko go-

dina, čime su kupcima zagarantirana odre-

đena svojstva proi-zvoda, kontrolirani uvjeti proizvodnje i nadzor nad njom.

A udruživanjem proizvođača, kaže tajnica Udruge „Zg sirek“ Anđelka Pejaković, htjelo se povezati male sirare kako bi se, kroz zajedničko predstav-ljanje na tržištu, unaprijedila sirarska djelatnost u Zagrebu i županiji te kvaliteta samoga proizvoda podigla na višu ra-zinu.

Robnu marku Zagrebački friški kravlji sir proizvodi osam obiteljskih gospodarstava i obrta s prostora županije i tri s prostora Zagreba

Romina Zadravec i Anđelka Pejaković

mUzne krave na Farmi

kUsanovec dnevno dajU oko 200 litara

mlijeka

❱ Udruge 'ZG sirek' i 'Sirek' ukupno okupljaju 46 proizvođača sira

IZASLANSTVO OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE POSJETILO DISTRIBUTIVNI CENTAR ZA VOĆE I POVRĆE

Došli vidjeti primjer dobre prakseULO hladnjača Distributivnog centra u Velikoj Gorici prva je ultra low oxygen hladnjača u RH koja je u vlasništvu proizvođača, a ne trgovaca

Nema više izmišljanja ‘tople vode’. Ne može svako selo imati svoju priču. Samo udruženi

možemo naprijed! Ako najjače europske regije za proizvod-nju voća, poput Južnog Tirola ili Štajerske imaju maksimalno dvije robne marke, onda i ja ko-ristim ovu prigodu da pozovem na formiranje hrvatske robne marke jabuke. Ukoliko na trži-šte nećemo krenuti jedinstve-no, hrvatskom voćarstvu se ‘ne piše’ dobro - za razgovora s izaslanstvom Osječko-baranj-ske županije, koje je početkom veljače posjetilo Distributivni centar za voće i povrće u Velikoj Gorici, rekao je direktor Cen-tra Hrvoje Bunjevac. Goste iz Slavonije, predvođene osječko-baranjskim županom Ivanom Anušićem, Bunjevac je upo-znao s razvojem Distributivnog centra - od osnutka PZ „Zagre-bački voćnjaci“, do izgradnje najmodernije ULO hladnjače,

Î Pročelnik za poljoprivredu, ruralni razvitak i šumarstvo Zagrebačke župa-nije Josip Kraljičković naglasio je da za svaki projekt mora postojati politička volja i da je udruživanje, ukoliko se želi opstati na tržištu, osnova svake priče.- Individualne priče nisu dobre, samo zajedno možemo na tržište EU - rekao je Kraljičković, podsjetivši da je upravo inicijativom Zagrebačke županije prije dvije godine pokrenuta ideja o zajedničkoj robnoj marki jabuke kon-tinentalne Hrvatske, no nije bilo političke snage da se s tom idejom krene naprijed. - Ako ćemo biti mali i sitni, bit ćemo i nekonkurentni - rekao je Kraljičković.

Udruživanje je osnova svake priče

projektirali i na kraju gradili ULO hladnjaču - rekao je župan Anušić, dodavši da bi pla-nirana ULO hlad-njača, projekt koji Osječko-baranj-ska županija ta-kođer planira re-alizirati zajedno s proizvođačima voća i povrća, ta-kođer imala kapa-citet 3000 tona.

- Hrvatska je Bogom dana za sve što se može proizvesti, no mo-ramo promijeniti percepciju i mentalni sklop, moramo se okrenuti zajedničkom nastupu na tržištu - rekao je Anušić.

Domaćin gostima iz Slavonije bio je zamjenik župana Hrvoje Frankić, rekavši da je projekt Distributivnog centra s ULO hladnjačom projekt jačanja gospodarstva u poljoprivred-

nom sektoru. - Zagrebačka žu-

panija je odavno prepoznala koristi od ovoga projek-

ta koji postojećim proizvođačima, ali

i onima koji razmišlja-ju baviti se poljoprivredom,

omogućuje sigurnu distribuciju njihove robe - rekao je Frankić.

Za gradnju ULO hladnjače, investiciju vrijednu 26,1 mili-jun kuna (bez PDV-a), 90 posto bespovratnih sredstava osigu-rano je kroz Program ruralnog razvoja RH.

❛Koristim ovu prigodu da pozovem na formira-nje hrvatske robne marke jabuke. Ukoliko na tržište nećemo krenuti jedinstveno, hrvatskom voćarstvu se ‘ne piše’ dobro - poručio je direktor Distributivnog centra Hrvoje Bunjevac

❱ Distributivni centar ove godine kreće sa značajnijim izvozom jabuke na austrijsko i njemačko tržište

za gradnjU Ulo hladnjače 90 posto

bespovratnih sredstava osigUrano je kroz

program rUralnog razvoja rh

2928 Ž K Ž K broj 115, veljača 2018. broj 115, veljača 2018. SPORT SPORT

Nagrada za životno djelo dodijeljena je Željku Kiseljaku, dugogodišnjem sportskom djelatniku i tajniku Zajednice sportskih udruga grada Zaprešića

ZAJEDNICA SPORTSKIH UDRUGA I SAVEZA ZAGREBAČKE ŽUPANIJE U ZAPREŠIĆU DODIJELILA PRIZNANJA NAJBOLJIM SPORTAŠIMA I SPORTSKIM KOLEKTIVIMA U 2017. GODINI

Najboljima proglašeni Melani Adamić-Golić, Mario Vavro, Pavao Jozić, ŽRK 'Dugo Selo 55', KK Zaprešić i AK 'Uspon'

Melani Adamić-Golić, člani-ca Taekwondo kluba Za-prešić, najbolja je spor-tašica, streličar Mario

Vavro (Streličarski klub Samobor) najbolji je sportaš, a stolnotenisač Pavao Jozić (STKI „Synergija“ iz Samobora) najbolji sportaš s in-validitetom Zagrebačke županije za 2017. godinu. Najbolji sport-ski kolektivi su Ženski rukometni klub „Dugo Selo 55“, Kuglački klub Zaprešić i Atletski klub osoba s invaliditetom „Uspon“ iz Velike Gorice. U organizaciji Zajednice sportskih udruga i saveza Zagre-bačke županije (ZSU i SZŽ) sveča-nost proglašenja najboljih održana je u Zaprešiću. Nagrada za životno djelo uručena je Željku Kiseljaku, dugogodišnjem sportskom djelat-niku i tajniku Zajednice sportskih udruga grada Zaprešića.

- Prije 50 godina odigrao sam prvi šahovski turnir i time sam ušao u sportske vode. Bio sam prvi prvak Hrvatske u brzopoteznom

ÎPriznanja najboljima, uz ostale, uručili su zamjenik župana Hrvoje Frankić i pot-predsjednica Županijske skupštine Ljubica Ambrušec. Uvodno su se prisutnima, uz zamjenika župana, obratili gradonačelnik Zaprešića Željko Turk i predsjednik Zajednice Vladimir Bregović. Frankić je rekao da željenih rezultata nema bez snage, volje i upornosti. - Iza uspjeha na sportskom terenu stoje mjeseci, a ponekad i godine rada i usavršavanja. Izuzev talenta, uspjeh bi teško bio ostvariv i bez kvalitetnih trenera, koji svoje znanje i vrijeme posvećuju sportskom putu mladih ljudi. Svoj doprinos uspjehu daje i Županija kroz potpore sportašima, sportskim udrugama i savezi-ma. Ove godine za sport smo predvidjeli 6,8 milijuna kuna, a tome svakako treba dodati i ulaganja u sportske dvorane, koje neprestano obnavljamo i gradimo kako bi sportaši imali adekvatan prostor za pripreme i treninge - rekao je Frankić, posebno istaknuvši sportaše s invaliditetom. Rekao je da su oni dokaz da je uz puno truda i odricanja i uz podršku zajednice sve moguće. - Njihov sportski uspjeh, ali i cijeli životni put inspiracija su i poticaj, posebno mladima, da ne odustanu od svojih snova i ambicija - rekao je Frankić.

Talent, volja, upornost

šahu, 28 godina sam u rukovod-stvu Hrvatskoga šahovskog saveza, no bavio sam se i drugim sporto-vima, posebno kuglanjem. Bio sam aktivan i kao sportski djelatnik u nogometu. Sigurno je, nastavit ću i dalje raditi. Šahovski klub u Zaprešiću okuplja dvjestotinjak

djece. Smatram da ih trebamo na-učiti kulturu igranja šaha, a hoće li ga kasnije i igrati, to je na njima - ispričao je Kiseljak.

Melani Adamić-Golić, članica taekwondo reprezentacije Hrvat-ske, lani je osvojila prvo mjesto na Europskom prvenstvu za mlađe seniorke (U-21) održanom u Sofiji, dok je na Univerzijadi u Tajlandu bila brončana.

- Priznanje najbolje sportašice potvrda je moga rada i rada moga kluba, svega onoga što smo dosad napravili - komentirala je Mela-ni. Uz nju, za najbolju sportašicu bile su nominirane Ana Filipović (Kickboxing klub Ivanić-Grad), Helena Vuković (Judo klub „Pro-fectus“, Samobor), Mara Budić (Ženski rukometni klub „Dugo

Selo 55“), Andrea Petrek (Power-lifting klub „Wild Hogs“, Vrbovec) i Ines Grdenić (Karate klub Velika Gorica).

Najbolji sportaš Mario Vavro streličarstvom se, kaže, počeo ba-viti slučajno, prije 13 godina.

- Svidjelo mi se, vidio sam da sam dobar i ostao sam u ovome sportu - rekao je. Lani je na Univerzijadi u Taipeu osvojio brončanu medalju, a ušao je i u finale Svjetskog kupa u streličarstvu, najelitnijega na-

❛Priznanje najbolje sportašice potvrda je moga rada i rada moga kluba, svega onoga što smo do-sad napravili - ko-mentirala je Melani Adamić-Golić

❛Neostvarena želja je seniorsko zlato sa svjetskog prvenstva. Priliku imam sljede-će godine - rekao je Mario Vavro

ÎNagradu za sportsku nadu Zagrebačke županije primili su: Victorija Pustaj (Stolnoteniski klub Jaska), Josipa Koletić (Konjički klub Mirnovec), Paula Jakešević (Ženski rukometni klub „Dugo Selo 55“), Petra Kovač (Ženski odbojkaški klub „Nebo“), Nina Mikulin (Taekwondo klub Velika Gorica), Petra Pirša (Hrvački klub Klinča Sela), Mia Zetica (Karate klub „Mladost“, Ivanić-Grad), Tara Kuzmec (Ženski rukometni klub Rugvica), Matej Gorić (Karate klub „Kik“, Križ), Mateo Čukelj (Karate klub „Kik“, Kloštar Ivanić), Matej Dutković (Judo klub „Sakura“), Lovro Žamarija (Kickboxing klub „Jastreb“, Jastrebarsko), Petar Huzanić (Karate klub „Mladost“, Ivanić-Grad), Fran Martinko (Rukometni klub „Rudar“ iz Ruda), Dominik Kuz-manović (Rukometni klub Dugo Selo), Mateo Krot (Judo klub Pisarovi-na), Marin Hlad (Taekwondo klub Zaprešić), Ivan Klepec (Hrvački klub Vrbovec), Matej Matić (Hrvatski nogometni klub Gorica), Tin Budimir (Hrvački klub Klinča Sela) i Fran Vicić (Rukometni klub Rugvica).

Oni su budućnost sporta

Melani Adamić-Golić i Mario Vavro

AK 'Uspon' pripalo je priznanje za najbolju ekipu osoba s invaliditetom

Prijedlog kandidata dale su općinske i gradske sportske zajednice, a najbolje su izabrali članovi Izvršnog odbora ZSU-a i SZŽ-a

Željko Kiseljak (s lijeva), dobitnik nagrade za životno djelo

Pavao Jozić (s desna) najbolji sportaš s invaliditetom

Sportske nade županije

(djevojčice)

Sportske nade županije (dječaci)

3130 Ž K Ž K broj 115, veljača 2018. broj 115, veljača 2018. ZAniMLjiVOSTi

KRIŽALJKA

ZAŠTIĆENA PODRUČJA ZAGREBAČKE ŽUPANIJE

SPORT

Izdavač: Regionalna razvojna agencija Zagrebačke županije d.o.o., Ulica grada Vukovara 72/V, 10000 Zagreb

ŽUPANIJSKA KRONIKA, INFORMATIVNI BILTENISSN: 1846-6257 / Godina: XI / Broj: 115, veljača 2018.

iMPRESSuM info@zacorda.hr; www.zacorda.hr;kronika@zacorda.hr Za izdavača: Zlatko HerčekGlavni urednik: Zlatko Herček

Uređivački kolegij: Zlatko Herček, Mirela Katalenac, Dražen Kopač, mr. Mirjana Oštrec Bosak

Grafičko oblikovanje: Atlantis, Zagreb Tisak: Tiskara Zagreb, ZagrebNaklada: 80.000

Park šuma Okić gradPitomi okićki kraj prostorno je smješten u krajnjem jugoistočnom dijelu Samoborskoga gorja, dvadesetak kilometara jugozapadno od Zagreba, na pola puta između Samobora i Jastrebarskoga. Najmarkantnija točka ovog kraja je sam Okić na čijim stijenama je sagrađen stari grad. Radi se o jednom od najstarijih srednjovjekovnih plemićkih gradova, smještenom na vrhu čunjastog brežuljka visokog oko 100 metara. Padine brijega na kojemu se nalazi stari grad Okić obrasle su termofilnom šumom iz koje proviruju strme litice.Područje Park šume Okić grad, ukupne površine 6,6 hektara, zašti-ćeno je 1970. zbog krajobraznih, kulturno-povijesnih i turističkih značajki te botaničkih vrijednosti. Ne samo što okićki stožac strmih strana izdaleka privlači svaki znatiželjan pogled, nego se s njegova vrha pruža širok vidik na Posavinu, Pokuplje, Zagreb, Medvednicu i Plešivicu.

ÎNa prostoru županije je oko 25.000 registriranih sportaša. - Lanjske rezultate trebamo pamtiti i promišljati kako pomoći sporta-šima da rezultate nastave donositi u županiju, a ne da moraju ići u zagrebačke klubove. Želimo da svoje najbolje rezultate ostvare upravo u Zagrebačkoj županiji - poručio je predsjednik Zajednice Vladimir Bregović, rekavši da Županija dobro skrbi o sportu, a dokaz tome je i ovogodišnje povećanje proračunskih sredstava za sport za deset posto.

Deset posto više novca

tjecanja, održanog u Las Vegasu. U konačnici je, u konkurenciji 3500 streličara, osvojio sedmo mjesto. Klasificirani je sportaš prve kate-gorije HOO-a.

- Neostvarena želja je senior-sko zlato sa svjetskog prvenstva. Priliku imam sljedeće godine - ko-mentirao je Vavro. U konkurenciji za najboljega također su bili Luka Koščević (Karate klub „Kik“), Pa-trik Čauš (Kickboxing klub Ivanić-Grad), Luka Martinek (Stolno-teniski klub Dugo Selo), Luka Bolanča (Kuglački klub Zapre-šić), Marko Germin (Streljačko društvo „Gord“) i Bruno Čabula (Hrvački klub Klinča Sela).

Pavao Jozić, najbolji sportaš s invaliditetom, lani je bio srebrni u ekipnoj konkurenciji na Svjet-skom prvenstvu u Bratislavi te brončani u pojedinačnoj konku-renciji na Europskom prvenstvu

u Laškom. - Svaka nagrada je iznimno dra-

ga, a posebno cijenim što je Za-grebačka županija među prvima prepoznala rad sportaša s inva-liditetom - rekao je Jozić, kojemu je neostvarena želja odlazak na paraolimpijske igre. Nada se da će to izboriti 2020., kada se parao-limpijske igre održavaju u Tokiju.

Rukometašice Dugog Sela ostvarile su u sezoni 2016./2017.

klubom „Jastreb 99“ iz Jastrebar-skoga, Ženskim rukometnim klu-bom Ivanić, Karate klubom Samo-bor, Odbojkaškim klubom „Nebo“ iz Zaprešića i Šahovskim klubom „Polet“ iz Buševca.

Kuglači Zaprešića osvojili su 2017. prvo mjesto na Europa po-kalu, što je najveći međunarodni uspjeh u povijesti kluba. Na držav-nom prvenstvu osvojili su drugo mjesto, a u Ligi prvaka četvrto. Za najbolju mušku ekipu u 2017., uz zaprešićke kuglače, konkurirali su Sportsko ribolovno društvo „Slo-ga“ Orešje, kadeti Karate kluba „Mladost“ iz Ivanić-Grada, Ruko-metni klub „Rudar“ iz Ruda, Stol-noteniski klub Dugo Selo i Hrvatski rukometni klub Gorica.

Protekla je godina bila iznimno uspješna i za Atletski klub osoba s invaliditetom „Uspon“ iz Velike Gorice. Između ostalog, na držav-nom prvenstvu u Varaždinu klub je sudjelovao sa 16 sportaša i osvojio pet zlatnih, osam srebrnih i jednu brončanu medalju.

ÎZa značajna ostvarenja u sportu, priznanje Zajednice sportskih udruga i saveza primili su Tomo Blažinović (NK „Graničar“, Križ), Vladimir Sekelj (KKK „Dome-nica“), Vinko Skendrović (Tenis klub „Ivanić 92“), Ivica Bezjak (DŠR „Šport za sve“, Samobor), Vladimir Pavetić (NK „Inter“, Zaprešić), Robert Haić (Košarkaški klub „Petar Zrinski“, Vrbovec), Darko Blažinčić (HNK Gorica), Ivan Hodak (Karate klub „Jastreb“, Jastrebarsko) i Martin Prstec (Kuglački klub „Dugo Selo 1934“). Za unap-ređenje tjelesne i zdravstvene kulture djece i mladeži, odnosno značajan doprinos razvoju pojedinoga sporta priznanje je uručeno Ženskom rukometnom klubu Ivanić, Stolnoteniskom klubu Samobor, Golf klubu „Ban Jelačić“, Nogometnom klubu Lukavec, Rukometnom klubu Rugvica i Rukometnom klubu „Jamnica“.

Priznanja udrugama i sportskim djelatnicima

najbolji rezultat u povijesti kluba - osvojile su šesto mjesto u Prvoj hr-vatskoj rukometnoj ligi te treće mjesto u Kupu Hrvatske. U konkurenciji za najbolje bile su za-jedno s Atletskim

Nagrađeni sportski djelatnici

Kuglači Zaprešića

Ženski rukometni klub

'Dugo Selo 55'

Predstavnici nagrađenih

sportskih udruga

Sanjkaški klub „Plešivica 1907“ organizirao je tradicionalno sanjkaško natjecanje na najstarijoj prirodnoj sanjkaškoj stazi u nas. Iako ove godi-ne, zbog vremenskih (ne)prilika staza nije bila zaleđena i brza, okupila je, uz najmlađe, brojne sanjkaše u kategorijama djevojčica, dječaka, dama i gospode. - Zadnja dva tjedna prate nas kišovito vrijeme i bljuzga. Temperature nisu davale previše nade da bi se natjecanje moglo održati, ali naporom naših članova uspjeli smo stazu 'održati na životu'. Evo, danas ponov-no pada snijeg. Na stazi ga je tridesetak centimetara - komentirao je Dragutin Mulig, predsjednik Sanjkaškoga kluba. Staza je ove godine bila dugačka 250 metara. U ime Županije, pokrovitelja natjecanja, svečanosti njegova otvorenja prisustvovala je zamjenica župana Nadica Žužak.- Plešivica je vinska destinacija i kao takva velikim je slovima upisana na turističkoj karti županije. No, osim vina i dobre kuhinje, mještani Plešivice svjesni su da posjetiteljima moraju ponuditi još nešto, stoga i organiziraju ovaj sanjkaški kup. Sanjkanje na Plešivici ima tradiciju dulju od sto godina i prava je šteta što zadnjih godina zbog klimatskih uvjeta ne možemo svaku nedjelju provesti ovdje na sanjkanju - rekla je zamjenica Žužak. Gradonačelnik Jastrebarskoga Zvonimir Novosel rekao je da tradiciju sanjkanja na Plešivici treba održati i dodatno unaprijediti.

Sanjkanje na Plešivici