1

Namjena je ovog METODIKOG PRIRUNIKA ZA UITELJE ILI NASTAVNIKE olakati nastavnicima snalaenje u sadraju udbenika UVOD U TEHNIKO CRTANJE NAMJETAJA, a na osnovi odredbe Zakona o udbenicima za osnovnu i srednju kolu,

objavljenog u Narodnim novinama br. 117 od 24. prosinca 2001. godine.

Kratko obrazloenje naslova udbenika.

Osnovni sadraj udbenika je dakako tehniko crtanje. Budui da ima nekih tema iz toga podruja koje su u njemu izostavljene, a biti e razumljivije ako se prikau kasnije u okviru predmeta KONSTRUKCIJE, ovaj je udbenik oznaen kao uvod. Nadalje, budui da je uvrijeeno da se tehniko crtanje kao disciplina podrazumijeva preteno kao dio strojarske struke, naglaeno je da se ovo tehniko crtanje odnosi ponajprije na namjetaj, premda sa svojim osnovnim pojmovima moe posluiti jednako svim

tehnikim strukama. Ovim se prirunikom pokuava podsjetiti i eventualno uputiti nastavnika kako udbeniku uinkovito prilagoditi oblik nastave, nastavne metode, nastavna pomagala i nastavna sredstva (uz postojea kreirati i nova ). Imao sam na umu i injenicu da su nastavnici ovoga predmeta strunjaci drvodjeljske struke, koji u svom obrazovanju nisu imali predmete iz metodike i pedagogije. Kao nastavno sredstvo predviene su folije za grafoskop, odreenog sadraja, koje pridonose zornom predoavanju sadraja ovog predmeta uenicima i zapravo su sastavni dio ovog METODIKOG PRIRUNIKA. Izraene su na papiru u kola ih moe kopirati na prozirni materijal za grafoskop, ili umnoiti na papiru i razdijeliti uenicima ili ih naruiti kod istog izdavaa. Opa znanja iz pedagogije i metodike nastavniku su naravno poznata, dok je svrha ovog prirunika samo povezati neka od tih znanja sa sadrajem ovoga udbenika. Moda bi ve ovdje trebalo precizirati pojmove: metoda,

metodika i

metodologija.

METODA je nain kojim se iznalazi pravi, smiljeni put ili nain postizanja nekog cilja, koji je u naem sluaju stjecanje novih spoznaja. Nastavna metoda nalae i omoguava da sveukupni rad u koli bude odgojno obrazovni proces u zajednikom radu nastavnika i uenika u svrhu postizanja nastavnih zadataka. Odgojno obrazovni proces obuhvaa: sadraj, zadatke, ciljeve, planiranje, oblik rada i vrednovanje rezultata.

2

METODIKA odreuje nain primjene neke metode unutar nastavnog predmeta (didaktika). Budui da svaki nastavni predmet, pa i u svakom stupnju kolovanja moe imati svoju metodiku, pa je evo i ovaj je prirunik rezultat te injenice. Naravno da e za grupu slinih predmeta (npr. MATERIJALI, TEHNIKO CRTANJE, KONSTRUKCIJE 2 i KONSTRUKCIJE 3) i metodika biti slina ili ak zajednika. Metodikom se dakle provodi:

planiranje nastave,

organizacija provoenja nastave i provjera postignua (uspjenosti) nastave. METODOLOGIJA je podruje koje se bavi izuavanjem metoda koje se primjenjuju u podruju odgoja i obrazovanja.

Nastavnici moraju stalno imati na umu, i to stalno treba prenositi na uenike, da se uenici po zavretku kolovanja moraju zaposliti, da svaki taj uenik nudi svoje znanje poslodavcu i postie rezultate sukladne svojem znanju. Znai, uenik koji vie naui i vie zna, ima vie izgleda da dobije zaposlenje i postigne bolje mjesto na poetnom poloaju za zaposlenje. Tim vie ako sadanji uenik ima ambiciju da nakon nekoliko godina prakse otvori vlastiti obrt. Uspjeno kolovanje moe kod

pojedinih uenika pobuditi elju za daljnjim kolovanjem. Uenikova egzistencija dakle ovisi i o tome koliko e sada i ovdje u koli nauiti. Nastavnik treba uloiti sav svoj trud i strpljenje da uenicima prui viziju njihove budunosti uvjetovane ovim kolovanjem. Drugim rijeima, uenik ne ui da bi zadovoljio elje svojih roditelja ili nastavnika, ve za vlastitu korist i dobrobit. Nastavnik treba naglasiti uenicima da je velika prednost ii u kolu i naravno u koli raditi (uiti). Za uspjeno kolovanje potrebno je samo raditi i raditi. Raditi puno radno vrijeme je normalna i oekivana pojava, stoga nastavnik ne smije tedjeti ni sebe ni uenike, ve iz njih izvui maksimum. Uostalom, neka nastavnik postavi pitanje uenicima kakav e imati izbor ako nee ii u kolu i raditi? Iz iskustva je sigurno da e svaki nastavnik naii na loe uenike bilo po uenju bilo po vladanju ili u jednom i drugom. to treba uiniti? Kao prvo prihvatiti ih takve kakvi jesu, biti s njima izrazito strpljiv, spustiti se na njihovu

razinu, na neki nain se s njima poistovjetiti, razgovarati sa svakim ponaosob,

3

pokazati razumijevanje za njihove stavove, te ih korak po korak navoditi na ispravan

put.

Ljudska srea se ostvaruje ponajprije kroz uenje i rad. Samo uenjem i radom moe se izrasti u ispravnog i sretnog ovjeka.

Ovaj je udbenik namijenjen uenicima prvih razreda obrtnikih i tehnikih kola drvodjeljske struke. Sadraj udbenika prati plan i programe ovih kola (u planu

obvezno predvidjeti posjete sajmovima, npr. AMBIENTA, prigodnim izlobama,

tvornicama, gdje se treba upoznati s pismenom i grafikom dokumentacijom vezanom uz struku itd.). Kako nije mogue, a ni potrebno, tijekom kolovanja nauiti napamet sve to je sadrano u nastavnom programu, nuno je da se uenici slue odobrenim udbenikom iz toga predmeta, a to je ovdje prikazan i to osim za potrebe nastave, i

kasnije u praksi, to je posebno vano jer nee iza sebe imati nastavnikovu pomo. Osim toga ovaj predmet se ne ui, ve se ui put u podruje tehnikog crtanja. Cilj nastave treba biti da uenici razumiju i uoe probleme i zahtjeve (uite ih misliti!), te da usvoje pojmove i uvjetovanosti za njihovo rjeavanje. Budui da na vjebama koje se izvode u koli ili kao domai rad, budui nije mogue obraditi sve probleme i zahtjeve koji bi se kasnije u praksi mogli pojaviti, obrauju se samo neki od njih, a nastavnik treba uputiti uenike kako e primijeniti znanje steeno kolovanjem i ono iz udbenika i strune literature za rjeavanje buduih sluajeva i problema. Naravno da iz nastavnikova predavanja uenici nee dobiti sva potrebna znanja za rjeavanje nekog zadatka, ve je potrebno da se uz kolu uenici i samoobrazuju. Nastavnik ih mora upuivati da neki problem opirnije sagledaju iz raspoloive literature, prvotno one navedene u ovom udbeniku, zatim po savjetu nastavnika, ali i

da sami pronalaze izvore novih spoznaja. Osobito je vano uputiti uenike da prate nova dostignua, to se uinkovito moe postii praenjem strunih asopisa, strune literature, skupljanjem prospekata, kataloga i sl., posjetima sajmovima, izlobama,

velikim trgovinama itd.

Jedan dio programa nastavnik e izvoditi u koli, gdje e uenike upoznati sa zadatkom, objasniti im uvjete provedbe zadatka, nadzirati ih i ispravljati. Nastavnik e pozvati uenike da odmah, bez sustezanja trae objanjenja moguih nejasnoa jer naravno da svaki uenik ne prihvaa jednako izlaganje, a moe biti da i nastavnik

4

katkad bude nejasan u izlaganju. Uspjeno izvrenje zadatka uenik e doivjeti kao ugodu.

Sadraj obrazovnih zadataka nastave tono je odreen ovim udbenikom. Obrazovni zadaci provode se tako da na osnovi prethodno steenih znanja uenik moe razumjeti novi zadatak, te pogotovo da sva znanja kojima raspolae uenik prenosi na druge nove zadatke. Ponovo naglaavam da nije potrebno da uenici sadraj ovog udbenika ue napamet, ve se oni kroz nastavu moraju osposobiti da sagledaju problem i da znaju gdje e nai rjeenje, odnosno da rjeenje prepoznaju. Uenike treba uputiti kako e misaonim aktivnostima steena znanja primijeniti u praksi. Izmeu ostaloga to se postie i crtanjem vjebi zadanih ovim udbenikom. Nastavnik nikada ne smije

zaboraviti da se ovim kolovanjem uenicima daje strukovno obrazovanje, kojim uenika treba osposobiti za rad u struci, to je nedvojbeno konkretna vrijednost, kako u odgovornom provoenju nastave, tako i uenikovog znanja. U provoenju nastave nastavnik mora izboriti vodeu ulogu, naravno svojim znanjem, ponaanjem i eljom da pomogne tim mladim ljudima da postanu strunjaci. Neopisivo je zadovoljstvo nastavnika kada nakon nekoliko godina poduavanja uenika, vidi kakove je ljude (strunjake) od njih stvorio. Jedan dio programa uenici e izvoditi kao domai rad za koji je nastavnik duan dati precizne upute i razuman rok za njegovo dovrenje. U meuvremenu, tj. tijekom izrade domaeg rada nastavnik e uenicima biti na raspolaganju, ispravljati njihov rad u procesu rjeavanja i upuivati ih ispravnim rjeenjima. Nastavnik ne smije davati gotova rjeenja uenicima. Ovdje je naroito vano da uenici pri izradi domaeg rada objedinjuju steena znanja i da ih nadopunjuju novim znanjima. Posjedovanje ovog udbenika, kao i koritenje druge strune literature oslobaa uenika od bubanja injenica na pamet jer za svaki problem moe u njima nai najpovoljnije rjeenje (odgovor). Stoga je nastavnikova zadaa da uenike uputi u ovakav nain rada. Viegodinje uenje i praktini rad dovest e do stupnja automatizma, kada e uenik/strunjak moi bez napora i veeg utroka vremena rijeiti postavljeni zadatak. Rok koji je odreen za izradu domaeg rada mora se strogo odrati, pa i uz izvjesnu prisilu, a bez obzira na pojaane napore uenika. Nastavnik koji dozvoljava pojedinim uenicima produenje rokova,m gubi na potovanju kod uenika, a osim toga potie i one savjesne uenike da ga idui puta ne posluaju. Naime ovaj uzrast uenika,

5

ukoliko uvaimo njihov psiholoki razvoj, jo nije dorastao odgovornom zakljuivanju zbog ega nastavnik mora primijeniti i dozvoljene mjere prisile da bi postigao traene rezultate.

Dobro je jednom ili dva puta tijekom kolske godine poslagati neke radove svih

uenika po stolovima tako da svi uenici mogu vidjeti sve radove i traiti im eventualne nedostatke, ali i dobra rjeenja, s ciljem da to vie uenika sudjeluje u raspravi, dapae da uenici raspravljaju i meusobno, to e dodatno motivirati uenike na rad i uenje. Uenici su radoznali i ambiciozni, te im treba pruiti priliku da ovdje, a i inae, daju samostalna objanjenja i pokau sposobnost samostalnog miljenja. Pri tome treba razvijati pozitivan odnos uenika prema pogrekama. Uenicima se ne smije rugati na pogrekama, oni se ne smiju bojati i stidjeti pogreaka, pa zato i jesu ovdje jer neto ne znaju, a doli su to nauiti. Uenici ne smiju pogreke doivljivati kao neuspjeh, ve kao put do znanja. Nastavnik treba iskoristiti svaku pruenu priliku da pohvali uenika, ime ga pridobiva za pojaanu suradnju. U cjelokupnoj nastavi ovoga predmeta treba maksimalno provoditi naelo interaktivne komunikacije ukljuujui upravo iznesene stavove prema pogrekama. to ee treba uenicima davati prigodu da stjeu nova i uvruju stara znanja, kao i da se istiu svojim znanjem i radom. Nastavnik e pratiti nain izraavanja uenika, ispravljati ga u cilju to svrsishodnijeg, saetijeg, tonijeg i gramatiki tonijeg izraavanja. Napredovanje u nastavi treba biti polagano i strpljivo (korak po korak) jer skokovito

izvoenje nastave nee donijeti ploda. Nastavnik mora koristiti svaku priliku da uenicima iri horizonte kako unutar ovoga predmeta i ove struke, tako i u cijelom njihovom okruenju. Tako se nastavnik treba

osvrnuti i na neke dnevne dogaaje, povijesne teme, jezine probleme (izraavanje i sl.), knjievne teme, glazbene dogaaje, filmove, strane rijei i sl. Treba nastojati postii da se uenika toliko zainteresira za ova podruja da on i izvan nastavnog sata u slobodno vrijeme razmilja o problemima koje je nastavnik postavio.

PRIPREMA ZA SAT

Nastavnik e izraditi operativni plan koji mu treba biti sigurni oslonac u provoenju nastave, budui da na godinjoj razini propisani nastavni plan mora biti izvren. U njemu e predvidjeti vrijeme trajanja svakog nastavnog sadraja u okviru godinje

6

planiranih nastavnih sati. Uenici koji nisu u stanju svladati zadano gradivo, moraju to nadoknaditi u slobodno vrijeme.

Nastavni sat po sadraju moe biti:

predavanje,

propitivanje,

ponavljanje i

crtanje vjebi koje su odreene nastavnim planom i programom.

Nastava zapoinje frontalnim nainom jer je uenike najprije potrebno upoznati sa sadrajem i svrhom predmeta, ime se ispunjava jedan od osnovnih zahtjeva metodike: sadraj nastavnik uenik. Ve na prvom satu neka nastavnik zajedno s uenicima prelista cijeli udbenik i kratko objasni svako poglavlje (poglavlje je nastavna cjelina, koja se sastoji od nastavnih jedinica, koje su prikazane tekstom,

fotografijom ili crteom). Nastavnik treba nastojati na stvaranju oputene, radosne i

stvaralake klime u razredu. Uenik je radoznao, on tei ostvarivanju odreenih ciljeva i to nastavnik treba iskoristiti. Nastavnik uvijek mora biti dobro raspoloen, uenici moraju dobiti dojam da je nastavnik doao u razred da se drui s uenicima, da s njima podijeli svoje dobro raspoloenje i da im pomogne na njihovom putu prema uspjehu.

Nastavnik i uenici moraju dostii stupanj meusobnog uvaavanja. Dosada na satu je pogubna.

Za nastavu uionica treba biti odgovarajue pripremljena, normalno je da bude uredna, poiena, prozraena i namjetena uenikim stolovima koji e svakom ueniku osigurati barem 60 cm irine. Nadalje je potrebna ploa, kreda i spuva te grafoskop na pogodnom mjestu s bijelom plohom za projekciju. Nastavnik treba

pokazivati odreena mjesta kod projekcije na foliji u grafoskopu. Nastavnik e se pripremiti za sat uvidom u nastavni program, uvidom u ovaj udbenik, u strunu literaturu i druge materijale koji se odnose na temu. Isto tako nastavnik treba prije sata

osvjeiti i svoje znanje iz drugih predmeta koji dolaze kao nadopuna ovom predmetu.

Nastavnik e svoj autoritet kod uenika izgraditi u velikoj mjeri opsegom svoga znanja. On dakle treba znati to je prethodilo nekom predavanju, sadraj toga predavanja, kao

i ono to slijedi poslije toga. U sluaju da uenik postavi pitanje na koje nastavnik ne zna odgovor, neka odmah prizna da ne zna, ime e poluiti znatno povoljniji dojam

7

kod uenika nego da se (gotovo uvijek nespretno) izvlai. Nastavnik dalje mora imati folije pripadajue uz ovaj prirunik, folije koje je eventualno sam pripremio, knjige i prospekte povezane sa sadrajem predavanja, iz kojih e pokazivati uenicima odabrane primjere.

Svaki uenik treba imati udbenik propisan za ovaj predmet i razred, nekoliko istih papira formata A4 ili radnu biljenicu istog formata te olovku. Nastavnik treba

inzistirati da svi uenici budu na svojim mjestima i umireni na poetku sata. Zakanjavanje nije doputeno ni uenicima ni nastavnicima. Nastavnik ne smije zavriti sat prije isteka vremena.

SAVJET: UENICIMA DATI ZADATKE S CILJEM DA IH SAMI RJEAVAJU.

Uenicima treba prikazati cjelokupni sadraj udbenika po cjelinama koje se nazivaju kompleksi. Svaki kompleks treba prikazati po zasebnim elementima koji se nazivaju

teme.

Udbenik UVOD U TEHNIKO CRTANJE NAMJETAJA sadri sljedee cjeline (komplekse):

TEHNIKO CRTANJE UVOD Nastavnik e u ovoj cjelini naglasiti i uporno ponavljati problem prikazivanja trodimenzionalnog tijela na plohi papira u dvije dimenzije, tako da prikaz bude uoljiv i uvjerljiv kako crtau, tako i promatrau crtea. Najbolje je da nastavnik da izraditi modele ortogonalne i kose projekcije te perspektive

onako kako su prikazani na slikama od 1. do 3. u udbeniku.

Bilo bi dobro, a ostvarivo je, da se na ploi nacrtaju ovi prikazi, ali i kasnije vjebe tako da se plohe na koje se projicira crtaju kredom u jednoj boji, predmet koji se

projicira u drugoj boji, zrake projekcije u treoj te sama projekcija u etvrtoj, kako je ovdje prikazano (Slika 1.).

8 SLIKA 1. Svaka faza crtanja u drugoj boji

9

1. NORME I NORMIZACIJA

Nastavnik e s uenicima opirnije obraditi tekst u udbeniku. Za pojedine vrste normi treba dati primjere i traiti od uenika neka se i oni domisle nekih primjera. Primjerice suelna norma je kada metalni kota automobila i automobilska guma moraju svojim dimenzijama i nainom montae biti suelni, premda se kota proizvodi u jednoj tvornici, guma u drugoj, a montaa se provodi na treem mjestu).

Budui da se norme od vremena do vremena mijenjaju bilo po svojim odredbama, bilo po imenu, nastavnik te pojave treba pratiti i prenositi ih uenicima, koji e ih kao ispravke upisati u svoje udbenike. Neka nastavnik pokae uenicima jedan svoj primjerak neke od ovih normi.

3. PRIBOR I SREDSTVA ZA RAD

Uenicima pokazati uzorke svih vrsta papira navedenih u udbeniku. Objasniti im to znai pojam masa u gramima (znai masa 1 m2 tog papira, pa to je broj vei, papir ima veu masu, pa je i deblji). Ve na satu prije trebalo je traiti da uenici donesu arak papira formata A3 i polovicu papira za pakiranje. Sada ih uputiti da papir formata A3 preklope na pola, izmjere

format koji su dobili i u udbeniku potrae njegovo ime (DIN A4). Neka provjere

(izraunaju) odnose stranica na oba ova formata. Papir za pakiranje neka sloe pratei upute u tekstu i na slici 10. Crtae daske veliine 7001000 mm trebala bi kola imati u svom inventaru. Ako ih kola nema, budui da im je daska potrebna sve do kraja kolovanja (a i poslije u praksi), uenici (ili u organizaciji nastavnika za sve uenike) trebaju nabaviti iveral BB debljine 13 mm i oblijepiti rubove rubnom trakom ili drvenim rubnim letvicama.

Prilono ravnalo moe se nabaviti u trgovini, ali i izraditi u kolskoj radionici za sve

uenike. Dobra je konstrukcija ravnala da se zalijepe dvije plohe plastinog laminata lea na lea, a glava ravnala se izradi od nekog tvrdog masivnog drva. Ostali pribor mora se nabaviti, a nastavnik e odrediti kada i koji pribor.

10

Mjerilo je osobito vano podruje u tehnikom crtanju. Nakon predavanja neka uenici na ploi nacrtaju neki geometrijski lik (paralelogram, krunicu itd.) u raznim mjerilima.

Trobridno mjerilo nije nuno posjedovati, ali uenike treba uvjebati izraunati mjerila kako je to u tekstu prikazano.

4. PROCES CRTANJA

Od sada pa sve do kraja kolovanja uenicima naglaavati potrebu tonog i urednog crtanja, kao i svakog drugog rada kojega izvode. U udbeniku je opisan nain na koji se provodi tona odmjera zadane mjere, a ovdje upozoriti uenike da se mjerilo kojim se vri odmjera mora uvijek postaviti okomito na pravac od kojeg se odmjera provodi

(Slika 2.).

11

U ovom procesu nastavnici moraju biti naroito strpljivi ali i uporni, jer e neki uenici bre, a neki sporije postii zadovoljavajue kvalitete crtanja. Uenike treba takoer osposobiti da sami uoavaju jesu li i gdje pogrijeili u tonosti, tj. da budu sami svoji kritiari. Uenici svakako moraju relativno dugo crtati svojim perima crte razliitih irina, da bi svladali vizualno raspoznavanje crta razliitih irina. U tablici na stranici 17. koja prikazuje skupine i pripadajue stupnjeve dolo je do pogreke, tako da je u lijevom stupcu dva puta napisano 0,70 i 0,50. Po jedan od ovih brojeva treba

premjestiti u desni krajnji stupac i to broj 0,70 ispod broja 1,0, a broj 0,50 ispod

ovoga.

Vjebe crtanja provoditi prema zadacima u udbeniku koje e nastavnik objasniti i opisati crtanjem na ploi, crtati djelomino u koli (nekoliko prvih primjera) pod nadzorom nastavnika, djelomino kao domai rad. Preporua se barem nekoliko od navedenih vjebi crtati tuem na elershameru.

PROVEDBA TEHNIKOG CRTANJA Cilj crtanja vjebi je utvrditi znanja steena na predavanjima i razumijevanja istih. Da bi uenici mogli crtati vjebu, moraju imati: crtau dasku veliine (najmanje) A3, bijeli crtai papir (elershamer), samoljepivu vrpcu

prilono ravnalo,

dva razliita trokuta, tehniku olovku tvrdoe HB ili H, mekanu gumicu za brisanje,

mjerilo,

estar,

crtaa pera za tu, odnosno tanji i deblji flomaster u crnoj boji i udbenik TEHNIKO CRTANJE. Zadatak je uenika da sve nacrtaju na nain kao u ovom udbeniku. Uenici e na papiru nacrtati najprije okvir i sastavnicu. Kod uenika treba razvijati i ojaati samopouzdanje, a time i interes za rad. Crte skraenja nacrtati prema prikazu na slici 142. u TEHNIKOM CRTANJU.

12

Slijede primjeri redoslijeda

(koraci) kojim se crtaju vje-

be (ovdje ponavljam tekst iz

udbenika kako bi nastavnik

na predavanju mogao istovre-

meno promatrati i tekst i

sliku):

Vjeba 2.

(Slika 34.). Crtati horizontale

duine 100 mm u razmaku

najprije po 1 mm, zatim po

2,5 mm (ovdje prikazana

samo lijeva polovica horizon-

tala). Crtati vertikale na istim

razmacima, u etvrtinama lijevoj gore i desno dolje.

13

Vjeba 3. (Slika 35.). Crtati horizontale i vertikale izmjenino, po etiri crte na razmacima od 2 mm, zatim jedan razmak od 6 mm. Duina svake crte je 102 mm.

14

Vjeba 4. (Slika 36.). Nacrtati kvadrat sa stranicom 96 mm, povui obje dijagonale olovkom kao pomone crte. Odmjeriti od jedne stranice 14 razmaka po 3 mm, povui vertikale na svakoj odmjeri do dijagonala, preko sjecita s dijagonalama povlaiti obje horizontale zatim preostale vertikale, ime se zatvori kvadrat na svakoj izmjeri. Dijagonale obrisati.

15

Vjeba 5. (Slika 37.). Nacrtati pravokutnik crtama 0,25, veliine 21 3 polja, svako po 8 mm. Kose crte izvlaiti perom 0,50

Vjeba 6. (Slika 38.). Nacrtati pravokutnik s 15 4 polja, svako polje je kvadrat sa

stranicom 10 mm. Crte su dvostruke, crtane perom 0,25 na razmaku (mjereno izvana)

od 0,5 mm. Meurazmake popuniti irokom crtom prema slici.