Univerzitet u Tuzli RUDARSKO-GEOLOKO-GRAEVINSKI FAKULTET Univerzitetska 2. Tuzla

MASIVNI MOST OVIVJEBE BR. 1 PRIPREMA ZA IZRADU PROGRAMA

Neke definicije Osa mosta horizontalna projekcija srednje

linije kolovoza Niveleta- drumskog mosta je geometrijsko mesto taaka sredine gornje povrine kolovoza eleznikog nije jednoznano definisana gornja ivica ine gornja ivica praga gornja povrina kolovozne ploe mosta

Osnovni oblici nivelete mosta horizontalna niveleta

niveleta u jednostranom nagibu niveleta u vertikalnoj konveksnoj

krivini niveleta u vertikalnoj konkavnoj krivini

Prav most most u pravcu

OPTI PODACI O MOSTOVIMA

Duina mosta ( SL ) je razmak izmeu osa na upornjacima, ( krajnjim ili obalnim stubovima ). Ukupna duina mosta ( L ) je duina od kraja krila upornjaka. Raspon konstrukcije mosta je horizontalni razmak izmeu osovina leita te konstrukcije. Kod mosta sa vie otvora ima i njegova konstrukcija vie raspona. Otvor mosta je upravni razmakizmeu unutranjih povrina stubova ( svijetli otvor mosta ). Za mostove sa vie otvora ukupni otvor mosta je jednak zbiru pojedinih otvora. Prilazi mostu ili rampe su sektori trase na kojoj se nalazi most i preko kojih se sa otvorenog puta dolazi do mosta. Slobodni profil je otvor kroz kog moe prolaziti saobraaj ispod mosta ili preko njega. Niveleta mosta je presjek vertikalne prave ili zakrivljene ravni kajo sadri osovinu mosta, sa povrinom kolovoza. Usponi i padovi na mostu su uzduni nagibi njegove nivelete. Korisna irina mosta je razmak izmeu unutranjih ravni ograde

. Ukupna irina mosta je razmak izmeu vanjskih povrina vijenaca mosta.

SASTAVNI DIJELOVI MOSTA

Kolovozni dijelovi mostaTo su oni dijelovi mosta kojima se kree saobraaj ( vozila i ljudi) i oni direktno primaju optereenja.1. Kolovoz prima optereenje od vozila i njega sainjavaju:na eljeznikim mostovima

dijelovi gornjeg stroja : ine, pribor i pragovi (na slici br.1) zastor (na slici br.2) hidroizolacija sa zatitnim betonom ( na slici br.3) betonski sloj za obrazovanje padova odvodnja (na slici br.4) konstrukcije dilatacija sa prelazima preko dilatacija

na drumskim mostovima kolovozni zastor ( kamena, asfalta, betona....na slici

br.5) hidroizolacija sa zatitnim betonom betonski sloj za obrazovanje padova odvodnja konstrukcije dilatacija sa prelazima preko dilatacija

2. Pjeake staze primaju optereenja od ljudi iste su za eljeznike i drumske mostove ( kada nema pjeakog saobraaja umjesto pjeakih staza dolaze zatitne trake sa istim dijelovima) i ine ih sledei dijelovi:

ivinjak odvaja kolovoz uz pjeake staze ili zatitne

trake ( na slici br.6) gazite pjeake staze obino od asfalta a mogu biti i od betona (na slici br.7) ploe pjeake staze (ako ima prostor za polaganje instalacije na slici br.8) ograda moe biti betonska ili elina ( obino sa rukohvatom stubiima i ispunom) zidii ili gredice koje nose ploe pjeakih staza (na slici br. 10) vijenac koji nosi ogradu (na slici br. 11) prostor za instalacije (na slici br.12) konstrukcija dilatacija sa prelazima preko dilatacija

Konstrukcija mosta nosea konstrukcijaKonstrukcija mosta prima optereenja sa kolovoznih dijalova mosta i prenosi ih na stubove. Njeni dijelovi su: 1. kolovozna konstrukcija ili kolovozna tabla koju ine : kolovozna ploa sa eventualnim ojaanjima (na slici br.13) ploa pjeake staze ili konzolni dio mosta (na slici br.14) poprena ukruenja podunih nosaa (na slici br.16 za eljeznike

mostove) sekundarni poduni nosai koji primaju optereenja sa kolovozne ploe i prenose ih na poprene nosae (na slici br. 15) popreni nosai primaju optereenja sa kolovozne ploe i sa sekundarnih podunih nosaa i prenose ih na podune nosae ili na glavne nosae, ako su glavni nosai u ravni kolovozne konstrukcije (na slici br. 16) poduni nosai ako oni prenose optereenja sa poprenih nosaa, kolovozne ploe i konzolnog dijela mosta na glavne nosae koji ne lee u ravni kolovozne konstrukcije. U sluaju da lee ispod kolovozne konstrukcije oni su ustvari glavni nosai i navedeno optereenje prenose na stubove (na slici br.17) prelazne kolovozne ploe slue za prelaz sa kolovozne ploe na nasip na kraju mosta

2. dijelovi koji prenose optereenja sa kolovozne table na glavne nosae kada su oni izvan kolovozne konstrukcije i mogu biti : stubovi ako je glavni nosa ispod kolovozne konstrukcije

oni mogu imati i ukruenja ako su visoki (na slici br. 18) vjealjke, ako je glavni nosa iznad kolovozne konstrukcije (na slici br. 18) zidovi na ivicama svodova (na slici br. 40) olakavajui svodovi (na slici br. 41)

3. glavni nosai- mogu biti puni, sanduasti ili reetkasti (na slici br. 20) Kada su glavni nosai reetkasti oni se sastoje od: pojasnih tapova tapova ispune : vertikalnih i dijagonalnih

Kada su glavni nosai sanduastog poprenog presjeka oni se

sastoje od: horizontalnih ili pojasnih ploa vertikalnih ploa ili zidova ukruenja Kada su glavni nosai sa ovjeenim kolovozom sastoje se od: luka kao glavnog dijela nosaa (na slici br. 20) zatege - za sluaj luka sa zategom ispune od vertikala ili dijagonala

4. ukruenja vrlo esto glavni luni nosai mogu imati i ukruenja koja

izmeu dva nosaa mogu da budu pojedinana, kao horizontalne grede (na slici br. 21) ili reetkasti.

5. leita iji sastavni dijelovi mogu biti: zglobovi valjci stubii