Univerzitet u Banjaluci Fakultet politikih nauka Studijski program Politikologija Predmet Mediji i politika

Seminarski rad Tema: Medijske konstrukcije- primjer Moamera Gadafija

Mentor: doc.dr Ljubomir Zuber Asistent:Mr Aleksandar Vranje

Student: Dragan Raki 93/08

Banjaluka, 2011.

Sadraj:1. Uvod 2. Mediji i politiki uticaj 3. Medijske konstrukcije 3.1 Proizvodnja pristanka 4. Moamer Gadafi- lik i djelo 5. Medijske konstrukcije na primjeru Libijskog voe Moamera Gadafija 5.1 irenje i brzina irenja vanih ili ekskluzivnih informacija 5.2 Stavljanje u drugi plan svih ostalih medijski relevantnih dogaaja 5.3 Medijsko predstavljanje i dobijanje udarnog mjesta u medijima irom svijeta 5.4 Uvrtavanje spektakularnosti 6. Libija- Kraj istorije ili sukob civilizacija 7. Zakljuak 8. Literatura

2

1. UvodU ovom seminarskom radu pokuau pokazati da je dananji uticaj i snaga medija dosegla nebeske visine i kao takva predstavlja jednu od osovina savremenog globalizacionog procesa. Mediji su gotovo svemoni, to pokazuje injenica da su u samo nekoliko dana u stanju da iz neprovjerenih glasina izvuku izuzetno upitne zakljuke i kao takve serviraju ulima ve dobro pripremljenih konzumenata irom svijeta. Upravo se ovaj seminraski rad bavi pitanjima jedne takve prie, medija i njihovih konstrukcija te krucijalne uloge u pokretanju revolucije u Libiji i stvaranja prie o nekim dobrim NATO elnicima koji su kao ivotni cilj odredili borbu protiv terorizma i diktata irom svijeta. Za samo nekoliko dana Moamer Gadafi je od medijski interesantnog ekscentrika i uglednog lidera ije su slike sa brojnim svjetskim elincima svakodnevno krasile medijske izvjetaje pretvoren u jednog od najveih svjetskih krvoloka koje istorija pamti. Ovaj seminarski rad se bavi ulogom medija u toj prii, identifikovanjem podstrekivaa te konkretnim nain medijskog lina na primjeru Moamera Gadafija.

3

2. Mediji i politiki uticajJedan od najvanijih konstitutivnih elemenata modernog politikog ivota odnosi se na snaan medijski aparat, koji nominalno u slubi vodeih ekonomskih, a samim tim i politikih divova kao svrhu ima proizvodnju pristanka i prisvajanje legitimiteta, to za krajnji cilj opet ima osvajanje skupih politikih poena. Osnovno sredstvo ove medijske i politike utakmice sve vie je u medijskom predvianju, kontrolisanju i upravljanju drutvenim krizama i konfliktima, odnosno njihovom prisustvu i odsustvu sa javne pozornice. Paralelno sa razvojem primjenjenih tehnika koje omoguavaju reprodukciju stvarnosti, razvija se i svijest o snazi medijske mainerije, ime ova postaje sve vaniji i opasniji socijalni agens, a kao takva i sve vie zloupotrebljivana. Primjer pomenutih tvrdji see jo iz 30.-ih godina 20.-og vijeka. Naime pojava radio aparata na medijskoj sceni i socijalnih, ekonomskih i ratnih kriza na drutvenom polju je omoguila Njemako-Hitlerovoj propagandi savren nain indoktrinacije i pridobijanja podrke irokih narodnih masa za najvea zlodjela ljudske istorije. Vremenom medijska scena postaje bogatija za tehnoloki okvir unutar kojeg medijski vizionari informacije serviraju u izuzetno primamljivim, ulno zanimljivom i estetski savrenim konceptima, te kao takvi postaju nezaobilazan faktor kreiranja mnijenja i legitimizacije potrebnih akcija. Takoe, primjetna je ekspanzija obima u smislu broja ljudi koji stvaraju i konzumiraju informacije. Sve vie ljudi radi na distribuciji medijskih paketa koji uniformiu javnost, stvaraju nove identitete, tumae i interpretiraju drutvene procese1, dok s druge strane populacija svakim danom postaje sve vea2. Danas medijski konstruktori oblikuju informacioni kontekst, efikasan u promjeni svjesti, modifikujui tue ivote i preko granica koje su nekad bile nezamislive. Medijsko-tehnoloke discipline gue tradicionalne oblike komunikacije, redukuju ih i usmjeravaju ka potrebama elita. Znaaj nekog dogaaja sve manje zavisi od stvarnog konteksta u kojima se dogodio, a sve vie od medijske prezentacije kojom se izlae graanima. U ovom kontekstu primarna svrha novinarstva, da graanima dostavi informacije zahvaljujui kojima e biti slobodni u odluivanju, percipiranju i interpretaciji svakodnevnice sve vie postaje prolazna, a primat preuzima ideja indoktrinacije i propagande s ciljem proizvodnje pristanka. Kada je rije o unutranjim konfliktima, kakav je primjer svrgavanja sada ve pokojnog Libijskog lidera Moamera Gadafija i njihovoj medijskoj prii, najee se govori na nain da se objanjavaju njihovi nosioci i uzroci, pri emu se ne pravi jasna razlika izmeu ovih faktora. Naime, jasno je da je pomenuti lider i njegova politika mogla biti uzrok, ali se postavlja realno pitanje odnosa Gadafijevog reima i nosioca konflikata, a u pomenutom sluaju posebno interesantan jeste drugi subjekt konflikta i njegov motiv. S druge strane, pojedini autori u opisivanju osnovnih karakteristika unutardravnih (unutranjih) sukoba polaze od ispravnijih analitikih mjerila, koji ukljuuju i trenutnu meunarodnu politiku situaciju, postojeu konstalaciju snaga i eventualne predikcije koje bi mogle identifikovati motive sukoba. (npr. Edvard Herman). Dakle iz navedenog moemo zakljuiti da se medijska i politika scena meusobno prepliu i kao takve su nuno zavisne jedna od druge, a pria o slobodi medija i nepostojanju pristranosti jeste jo jedna u nizu medijski podvala.

1 2

Prema podacima Ministarstva prosvjete i kulture RS samo u Republici Srpskoj postoji 14 televizijskih kua, Ujedinjene nacije su saoptile da je sedmomilijarditi stanovnik, roen 31. oktobra 2011.godine, a do 2010. godine broj stanovnika bi mogao dostii nevjerovatnih 10 milijardi (izvor: http://www.trojka.rs/zanimljivosti/sira-slika/19411-7-milijardi-stanovnika-42-slike.html)

4

3. Medijske konstrukcijePredstavnici vodeih svjetskih sila nastoje da upravo preko nekog medija, koji uiva odreeni publicitet i povjerenje javnosti, pridobiju najvei dio javne panje u cilju dobijanja podrke iroke populacije. Poznato je da se novinarstvo jo od samih poetaka "hrani" negativnim publicitetom ili jednostavnije reeno prednost se daje neoekivanim ili dramatinim pojavama i dogaajima, a jo evidentnije je da e panja vie biti usmjerena uslijed jakog lobiranja i insistiranja politikih elita. Ukoliko se mediji na ovaj nain ophode prema nekim linostima ili organizacijama (a ak ni konkretan povod za to nije neophodan), tada takve osobe ili institucije "zarauju" negativan publicitet, a podrka za u 21.-om vijeku uestale vojne intervencije nee izostati. Strunjaci za odnose s javnou koji umiju vrlo vjeto da mijenjaju percepcije kod ljudi, svoj honorar u ovom kontekstu poteno zarauju. Vrlo vjeto uoavaju predstave i miljenja o potencijalnim metama te zajedno s naruiocima dopunjuju ili mijenjaju tu sliku i prenose je javnosti putem medija. Veoma je vano da se poruke i informacije, koje se alju putem medija, oblikuju tako da budu prilagoene obrazovanju, kulturi i politikim stavovima ciljne grupe kojoj su namijenjeni, a ako je to dio strategije u smislu medijskih konstrukcija onda je rezultat neminovan. Daglas Kelner (u Street, 2003:30) navodi primjere medijskog izvjetavanja rata u Iraku, kao medijskog spektakla iji se front u sutini podjednako proirio i na medijsku scenu. Rat je interpretiran kao tekst proizveden u zajednikoj kuhinji predsjednika Bua, Pentagona i medija, kao neophodna pretpostavka eventualnog ulaska SAD u rat. I taj se ulazak dogodio. Ogroman broj teko dostupnih informacija svakim danom je sve vie punio naslovnice amerikih tampanih medija, slike s mjesta dogaaja, povjrljive informacije su se redale kao na video traci. Podrka je bila obezbijeena. Ne dugo poslije nova meta postao je Sadam Husein, interpretiran kao zloglasni diktator, ija je zemlja najvei svjetski posjednik oruja za masovno unitenje, te kao takav predstavlja globalnu prijetnju. Scenario je, kao i mnogo puta do sada ostao isti. Konstantno bombardovanje neprovjerenim injenicama, irenje dezinformacija i stvaranje panike je neminovno za posljedicu imalo iroku podrku amerike populacije. Nova intervencija je poela. Oruje za masovno unitenje nikada nije pronaeno. Irak ga nije ni posjedovao, priznali su to amerki lideri. Sadam Husein je uhvaen i osuen na smrt, a snimci njegove hladnokrvne egzekucije obili su svijet i mediji su imali novi spektakl. I na kraju Gadafi. Kada su pojedini analitiari buru nezadovoljstva prema Egipatskom predsjedniku Mubaraku i Tunianskom reimu interpretirali kao arapsko proljee vjerovatno nisu ni slutili da e umjesto proljea cijela godina proi u znaku revolucionarnih borbi u ovoj civilizaciji. Slijedei korak jasno je vodio kao Libiji. Po SAD veoma opasni pukovnik se u ovoj prii nacrtao kao izuzetno lagana meta. Predstavljajui ga iroj javnosti kao krvoloka i diktatora, koji ne samo to zemlji nije donio ekonomski prosperitet nego i na najbrutalniji nain vri egzekucije neistomiljenika, Gadafi e ne dugo poslije postati glineni golub za NATO savez. Obavijen medijskim mrakom postao je svjetski neprijatelj broj 1.,iako slubena javnost gotovo dvije decenije nije iznosila gotovo nikakve zamjerke na rad ekscentrinog lidera, a njegove fotografije sa vodeim svjetskim monicima obasipale su svakodnevni medijski eter.

5

3.1 Proizvodnja pristankaJo 1988. godine Edvard Herman i Noam omski (u Street, 2003:26) su analizom sadraja amerikih pisanih medija konstatovali da se ovi na nalaze pod direktnim egzekutivama amerike vlade te kao takvi slue iskljuivo interesima amerike spoljne politike. Sama proizvodnja ima svoje nosioce koji su veoma paljivo odabrani, te njihove prilagodbe tritu i politikoj moi. Komparativnom analizom dva konkretna dogaaja, ubistva vjerskih voa, pokazali su da je ubistvo Poljskog svetenika Popieleszka bilo mnogo vie na udaru medija od identinih dogaaja u nekim dravama Sjeverne Amerike. Pravi razlog ove pristranosti krije se u conteinment strategiji jedne strane uesnice Hladnog rata, te obezbeivanju podrke i davanju legitimiteta nekim narednim akcijama. Stalno potenciranje komunizma kao stranog i loeg je za jasan cilj imalo ubjeivanje graana SAD u neprijateljsko zlo te se na taj nain pripremi teren za intervenciju. Sa tehnike strane dogaaji u Poljskoj su po broju naslovnih strana i unoenju emotivnih komponenti daleko nadmaili sline dogaaje iz Sjeverne Amerike. Imajui na umu navedeno teko se moemo oduprijeti injenici da identian scenario nismo imali i u skorijoj budunosti, tj. upravo na primjeru sluaja Moamera Gadafija. Velika brzina kojom su se prenoslie nerijetko neistinite informacije, ogroman broj naslovnih strana na koji razjareni revolucionari trae Gadafijevu glavu, te konstante opaske na nepostojanje elementarnih ljudskih prava i sloboda se jasno mogu identifikovati kao inicijalna kapsula koja bi trebala obezbjediti amerikoj vladi podrku za odreene spoljnopolitike akcije, koje su ne dugo poslije ove medijske kampanje i uslijedile.

4. Moamer Gadafi- lik i djelo1.septembar 1969.godine ostae upamen kao dan kada je afriki kontinent, Libija i cijeli svijet svjedoio poetku jedne nove etape vladavine, koja e trajati neslueno dugo i postati jedna od najintrigantnijih pria novije svjetske istorije. Moamer el Gadafi doao je na vlast u Libiji kao predvodnik pua protiv kralja. Momamer al Gadafi, tada 27-godinjak, na elu pobunjenikog "Saveza slobodnih oficira" oborio je kralja Idrisa, koji je protjeran u Egipat. Gadafi je poruio: "Narode Libije, tvoje su oruane snage izvrile zbacivanje reakcionarnog i korumpiranog reima, iji nas je smrad sve guio. Od danas i ubudue, Libija je slobodna samoupravna republika!" (akter.co.rs/.../content/.../3959-kraj-vladavine-moamera-el-gadafija.ht...) Slubeni naziv zemlje postao je: Velika Socijalistika Narodna Libijska Arapska Damahirija. Sam period dolaska Gadafija na vlast poklopio se sa jakim meunarodnim turbulencijama, zahuktalim hladnim ratom te borbom za ideoloki primat u arapskom svijetu. Svoje saveznike 6

Gadafi je pronaao u SSSR i SFRJ, te se tu mogu traititi razlozi velikih simpatija koje je pukovnik pobuivao na ovim prostorima. U unutrnjim pitanjima Gadafi se pokazao vrlo sposobnim, te izvrio radikalne promjene3. Bazirajui ekonomiju na naftnim resursima, ukidajui tragove imperijalizma i kolonijalizma, te razvijajui poljoprivrednu proizvodnju Libija je dostigla neslueno visok standard za jednu afriku zemlju 4. Sedamdesetih godina prolog vijeka objavljuje uvenu Zelenu knjigu, u kojoj iznosi svoja ideoloka stanovita po kojima vlast direktno pripada narodu, te kombinuje islamsku i komunistiku tradiciju. U politikom kontekstu i dalje nisu postojale politike partije, ali su iste ukinute jo puno prije Gadafijevog dolaska na vlast. Podravao je brojne revolucionarne pokrete irom svijeta, ukljuujui one u adu i Iranu. Optuivalo ga se da podrava islamske militantne organizacije i teroristike napade, a Gadafi se predstavljao kao izraziti protivnik imperijalizma. U tom kontekstu, druga polovina 80.-ih godina predstavlja vrhunac loih odnosa izmeu Gadafija i SAD. Tadanji predsjednik SAD Ronald Regan pokree poznatu akciju El Dorado Canyon te bombarduje vodee Libijske centre Bengazi i Tripoli. Neto poslije vodee evropske zemlje uvode sankcije Libiji koje e trajati sve do 2003 godine. Gadafi je takoe bio vatrena pristalica ideologije arapskog jedinstva panarabizma i predvodio je panafrike tenje ka ujedinjenju zemalja afrikog kontinenta. Gadafi, koji je roen 7. juna 1942. blizu mesta Sirta u beduinskom plemenu Gadafa (otatle i njegovo prezime), U Tripoliju je kao odlian student zavrio pravo, a zatim vojnu akademiju u Bengaziju. Pukovnik je vojno kolovanje nastavio u Velikoj Britaniji, a krae vrijeme se za pilota osposobljavao u Mostaru, u SFRJ, pa odatle seu i prvi kontakti Zapadnog Balkana i velikog voe.

5. Medijske konstrukcije na primjeru Libijskog voe Moamera GadafijaPrilikom identifikovanja medijskih konstrukcija u sluaju Moamera Gadafija posebnu panju emo posvetiti sledeim injenicama: 1) irenje i brzina irenja vanih ili ekskluzivnih informacija, 2) stavljanje u drugi plan svih ostalih medijski relevantnih dogaaja 3) medijsko predstavljanje (dobijanje udarnog mjesta u medijima irom svijeta) 4) uvrtavanje spektakularnosti, a to se posebno odnosi na egzekuciju pomenutog lidera i njeno prikazivanje u javnosti.

3 4

Cijena barela nafte je skoila za 4 puta, to je bio veliki udar na globalne igrae u prvom redu British petroleum Interesantan je podatak da je u periodu Damahirije prosjean ivotni vijek Libijaca dostigao 77 godina, dok je u susjednom Nigeru bio za oko 30 godina krai

7

5.1 Brzina irenja vanih ili ekskluzivnih informacijaInformacije o zlodjelima Gadafijevog reima i snanoj pobunjenikoj odmazdi irile su se nevjerovatno velikom brzinom. Gotovo niti jedan medijski prilog nije mogao da proe bez pominjanja Libije kao epicentra svjetske nestabilnosti, a Moamera Gadafija kao glavnog i odgovornog u cijeloj prii. Ipak najveu ulogu u kreiranju cijele prie odigrale su drutvene mree, to je po prirodi stvari i oekivano, budui da je internet mrea svakim danom bogatija za veliki broj korisnika. Drutvene mree su ovom prilikom demonstrirale svoju mo u brzini irenja informacija, poto su vijesti curile na "Tviter-u", Facebook-u i drugim sajtovima za drutveno umreavanje prije nego to su ih u etar slali radio ili televizija. Istovremeno javnost se polarizovala, te podrka za eventualnu intervenciju nije bila sigurna. Na pomenutim drutvenim mreama svakim danom su se pojavljivali novi signali koji su za cilj imali dobijanje prava na oigledno unaprijed isplaniranu intervenciju. Nedugo prije pomenute kampanje Moamer Gadafi je bio jedna od najpopularnijih linosti na drutvenim mreama, stranice koje su mu pruale podrku bile su gotovo nepregledne ( izvor http://www.facebook.com/search/results.php?q=muammar %20gaddafi&init=spell&tas=0.6583736117188913&search_first_focus=1321880931505&sc _oq=Moamer %20Gadafi&sc_h=1683365803&sc_a=cs&ab=T_TA_BIASED_TYPEAHEAD&sc_r=1), a samo nekoliko njih je pokazivalo da pukovnik ima podrku nekoliko miliona korisnika ove drutvene mree. Naravno sa jaanjem pritiska broj stranica koji personifikuju otpor prema reimu se rapidno poveavao. U jeku kampanje kao na video traci smo bili izloeni bombardovanju informacija o napredovanju pobunjenika i njihovoj elji da skinu Gadafija. Izdvojiemo samo neke od medijski najekskluzivnijih informacija plasiranih u stranim medijima, a koje su prenijeli neki domai: Vodi se velika bitka za Gadafijev rodni grad: Vladine snage ule u Gadafijevu palau (http://www.jutarnji.hr/vodi-se-velika-bitka-za-gadafijev-rodni-grad--pobunjenici-usli-upalacu-bivseg-libijskog-vode/979796/) Pobunjenici napreduju ka Zaviji, Gadafi pozvao pristalice (http://www.lajk.ba/novost? k=17&p=Svijet&id=1702) Libijski diktator Gadafi je ubijen (http://www.nato.hr/libijski-diktator-gadfi-je-ubijen)5 Krvnik Gadafi u bjekstvu, narod na ulicama slavi (specijalno izdanje RTL televizije posveeno Libijskoj revoluciji) Zanimljivo je da je ak nekoliko puta naslovnice nekih tampanih medija krasile slike i naslovi o ubistvu Gadafijevog sina Kamisa Gadafija, koji je u tom trenutku jo bio iv. Takoe ekskluziva je bila vijest o hapenju drugog Gadafijevog sina Saifa al Islama, koji je po brojnim naslovnicama i picama predstavljen kao budui stanovnik Sheveningena i5

Posebno interesantno je to to pomenuti tekst dolazi sa slubenog sajta NATO asocijacije, to neminovno sugerie na ve odavno poznatu tezu da je ova intervencija unaprijed planirana

8

Hakog tribunala. Narednog dana Saif se obratio medijima. Pria o hapenju bila je la koja je podigla tira i gledanost brojnih zapadnih medija do nesluenih visina. Dakle iz navedenog je jasno da su i domai mediji podlijegali pritisku i bombardovanju informacija serviranih od strane monih stranih korporacija, jer kako drugije objasniti epitete kojima je se pripisuju Gadafiju, a samo nekoliko mjeseci prije slovio je za dravnika. Kada se navedenom dodaju i specijalna televizijska izdanja i prilozi sa mjesta dogaaja sve vie postaje jasno da je bilo gotovo nemogue ostati imun na konstantu medijsku buku, a poklonjena panja ovom dogaaju je vjerovatno jedna od najveih u istoriji medijskog ivota.

5.2 Stavljanje u drugi plan svih ostalih medijski relevantnih dogaajaTakoe, interesantno je da su u toku Libijske revolucije svijet potresali i neki drugi nita manje medijski atraktivni dogaaji, ali to je jo interesantnije oni su ostali u sjenci ovog dogaaja. Naime u istom periodu najvanija regionalna organizacija u svijetu Evropska Unija suoavala se sa najveom krizom svojoj istoriji. Ogroman spoljni dug Grke, loa ekonomska situacija u Italiji i paniji s pravom su izaziveli prie o eventualnom raspadu Evrozone, a lanana reakcija dovela bi i do raspada cijele zajednice. Cijeli ovaj scenario mnogo vie bi po prirodnom odnosu snaga trebalo da pobudi medijsku panju. Ipak nije. Tek poneki letimini podnaslov ili kratak osvrt u nekim informativnim emisijama, uslijed preoptereenosti svijesti gledaoca dogaajima u Libiji nisu izazvali gotovo nikakve turbulencije u javnosti6. Oi svjetske javnosti bile su uperene na Libiju. Pomenutoj krizi Evrozone moemo dodati jo jedan interesantan dogaaj a on se odnosi na SAD i demonstracije poznate pod nazivom okupirajmo Wall street. Probuena javnost SAD je ustala protiv ogromnih socijalnih razlika te svoje nezadovoljstvo iskazala okupiranjem simbola liberalne ere kapitalizma. Demonstranti su hapeni, nasilje je bilo evidentno na svakom koraku, a mediji su se dobro potrudili da cijeli dogaaj dobro sakriju od oiju ire javnosti. Gotovo identinu sliku smo imali i u Engleskoj gdje je ogroman broj ljudi protestovao te na taj nain izrazio svoje miljenje o socijalno ekonomoskoj situaciji. Nekoliko rtava, Liverpul, London i jo neki gradovi u plamenu, ali mediji ostaju mirni. Veoma kratki izvjetaji i namjerno odailjanje netanih informacija 7, su uinili svoje. O protestima narednih dana gotovo da se nije ni govorilo.

5.3 Medijsko predstavljanje i dobijanje udarnog mjesta u medijima irom svijetaO ovom elementu kostrukcije u sluaju Moamera Gadafija suvino je i govoriti. Svi vei svjetski mediji su na samom poetku pomenute revolucije prenijeli priu o genocidu u Bengaziju i priu o bombardovanju civila u Libiji.6

Neto poslije ispostavie se neopravdano jer je Grki premijer Papandreu uslije velike krize podnio ostavku, a prije samo nekoliko dana isto je uinio i italijanski premijer i skandal majstor Silvio Berluskoni 7 U jednom trenutku svjetski mediji su prenijeli informaciju da se u New Yorku okupilo nekoliko desetina demonstranata, da bi samo nekoliko sati poslije svijet doekala informacija da je uhapeno nekoliko stotina(!?) demonstranata

9

Tako britanski BBC prenosi: Libya unrest: Scores killed in Benghazi 'massacre' (http://www.bbc.co.uk/news/world-africa-12517327). Dalje Reuters prenosi da je Gadafi prije Libijske revolucije planirao ubistva Libijskih graana, mada bez jasnijeg obrazloenja zato bi to uradio, ali se navodi da je neposredno oruje trebao biti bojni otrov: (http://www.reuters.com/article/2011/04/05/us-libya-icc-exclusiveidUSTRE73443V20110405) Naknadno vijesti su demantovane. Svakodnevne naslovnice brojnih amerikih tampanih medija prenosile su slike pobunjenikog ugla, dok su ostali njemi na pozive Gadafijevih pristalica da dou i uvjere se u kompletnu priu. Istovremeno nezavisni UN posmatrai su odbili svaku mogunost da dou u Libiju i na terenu se uvjere u pravo stanje stvari. S druge strane isti mediji niti u jednom trenutku nisu prenosile NATO intervencije i bombardovanja irom svijeta, od Jugoslavije do afrikih zemalja. Na ovaj nain stvorena je lana slika o Libijskim pobunjenicima i njihovim zaslugama za osloboenje brojnih gradova. Kada tome jo dodamo nevjerovatno veliki broj priloga i posebnih izdanja posveenih Libiji onda postaje jasno da je samo jedna strana i jedan dogaaj okupirao panju javnosti u nekoliko prolih mjeseci. Samo na najveem internet pretraivau google-u mogue je pronai gotovo 10 miliona stranica koji sa sobom uz Gadafija nose pridjev diktatora (http://www.google.ba/search? hl=bs&client=firefox-a&hs=HYl&rls=org.mozilla%3Aen-US %3Aofficial&biw=1366&bih=664&q=muammar+gadddafi+dictator&btnG=Tra%C5%BEi).

5.4 Uvrtavanje spektakularnostiU glavnome gradu Tripoliju ljudi pucaju u zrak i izvikuju po ulicama: "Bog je velik, Gadafi je uhvaen!". (http://www.rtl.hr/vijesti/novosti/pukovnik-gadafi-ubijen-dok-jemolio-za-milost/) Video ubistva Gadafija (http://www.index.hr/vijesti/clanak/pao-je-sirt-rodni-grad-i-zadnjeutociste-snaga-moamera-gadafija-/578334.aspx) Ovo su samo neki od medijski izuzetno tendencioznih poziva da se vizuelno pogleda snimak koji e po Svetislavu Basari simbolino oznaiti kraj 20.-og vijeka. Spektal u reiji vodeih svjetskih sila bio je reiran. Direktan prijenos torture i egzekucije Libijskog voe sigurno moemo pripisati najspektakularnijim medijskim atakom na demokratiju i elementarna ljudska prava u cijelom svijetu. Konstantno ponavljanje video snimka na kojem se vidi polumrtav Gadafi kako preklinje za ivot je sa sobom donijelo i injenicu da su stotine miliona ljudi pretvoreni u krvodernu rulju. (Basara, NIN br.3174, 27.10.2011, str. 6-10). Slavlje na ulicama Tripolija i ostalih Libijskih gradova pomalo je podsjealo na proslave doeka najveih nacionalnih praznika i orgijanje demokratije se nezaustavljivo proirilo irom svijeta. Mediji su ispunili svoja oekivanja. Servirali su Gadafija kao krvoloka i podarili legitimitet masi da na za 21. vijek pomalo gnusan nain doeka slobodu.

10

6. Libija- Kraj istorije ili Sukob civilizacijaIako smo se u prethodnom izlaganju posvetili medijskoj satanizaciji Libijskog lidera, Libijska revolucija sa sobom neminovno nosi i neke ire konotacije. Trenutni politiki poredak i konstalacija snaga na terenu sigurno nisu odrivi, a kao glavni argument ovoj tvdnji moemo izloiti konstantne i uestale konflikte, kako na vojnom tako i na politikom polju. Kao to su antropoloke pretpostavke interpretirale ovjeka kao dobrog i li loeg8, tako je i savremena drutvena i politika stvarnost podijeljena izmeu dvije meusobno iskljuive paradigme- kraja istorije i sukoba civilizacija. Ove dvije teze interpretirane su od strane amerikih politikologa- Samjuela Hantigtona i Frensisa Fukujame. Hantingtom smatra da se globalno-politika situacija u svijetu poslije hladnoratovskog perioda sutinski se izmjenila. Blokovsku podjelu svijeta bipolarni svijet zamjenjuje civilizacijska podjela svijeta i multipolarni svijet. Pojavljuje se svjetski poredak zasnovan na civilizaciji u kojem se drzave grupiu oko vodee drzave(a) koja ini jezgro njihove civilizacije. U posthladnoratovskom svijetu najvaznije razlike izmedju ljudi i drzava nisu politicke, ekonomske ili ideoloke ve kulturne. Drutva spojena ideologijom ali podijeljena civilizacijom se raspadaju (SSSR, SFRJ) a drutva razdvojena ideologijom ali spojena civilizacijom ponovo se ujedinjuju (Njemacka). Naziru se najmanje etiri velike civilizacijske grupe: 1) Sinika ; 2) Hindu ; 3) Islamska ; 4) Zapadna, a mogue im je pridodati 5) Japansku; 6) Latinoameriku ; 7) Afriku (Hantigton, 2000: 45) Univerzalna optesvjetska civilizacija se ne pojavljuje. Pretpostavku da kraj hladnog rata znai i kraj sukoba u globalnoj politici i pojavu jednog relativno harmoninog svijeta zasnovanog na vrijednostima zapadne civilizacije iznosi Fukujama, smatrajui da se nalazimo na kraju istorije u smislu dovravanja ideoloke evolucije ovjeanstva i trijumfa liberalne demokratije. Budunost nee biti posveena borbama oko ideja ve rijeavanju svjetskih ekonomskih i tehnikih problema. Demokratija e u smislu najboljeg dravnog ureenja trijumfovati, trei talas demokratizacije, tj. pad reima u paniji (Frankova diktatura), Grkoj i Portugalu 70.-ih godina prolog vijeka su konkretan dokaz. Reimi koji nemaju izborni legitimitet su neodrivi. Upravo ovu poslednju konotaciju moemo povezati sa Libijom i Moamerom Gadafijem. Neminovno je da Gadafi nije uivao izborni legitimitet Libijskog naroda i kao takav je sigurno bio predodreen za kraj kakav je i doekao. Ipak teko se oteti utisku snanog spoljnjeg faktora kao jednog od najvanijih motora Libijske revolucije, a medija kao neposrednog egzekutora Gadafija. Naravno kao pogodan trenutak mediji su iskoristili revolucije u Egiptu i Tunisu, te je etvrti talas demokratizacije mogao da pone. Gadafi bi se nuno povukao sa mjesta neprikosnovenog voe, ali kontrola medijskog aparata zapadnih sila je odluila da je ba ovaj trenutak pogodan za to.

8

kola antropolokog optimizma Ruso-kola antrpolokog pesimizma Hobs

11

7. ZakljuakSavremeni svijet je toliko zavisan od medija da rjeavanje globalnih problema interesuje sve ljude na planeti, to i jeste cilj informativnog poretka. Svaki medij posjeduje svoje posebnosti, metode, karakteristike i funkcije, pomou kojih gradi sistem usmjeren na pridobijanje javnosti. Danas mali broj ljudi koncentracijom kapitala u medijima vlada svijetom, to potvruje injenica da 90 % meunarodnih vijesti stie iz etiri velike agencije- UPI (United Press International), AP (Assoccieted Press), Rojter (Reuter) i AFP (Aans Frans Pres). Da bi mediji vrili selekciju informacija i istovremeno kontrolisali ogroman svjetski auditorijum, veoma je vano da se poruke i informacije, koje se alju putem medija, oblikuju tako da budu prilagoene obrazovanju, kulturi i politikim stavovima ciljne grupe kojoj su namijenjeni, a kada je cijela pria pripremljena dovoljno spektakularno efekat je na dohvat ruke. U suprotnom moe desiti da izostane eljeni efekat, odnosno da poruka ne bude primjeena. Da su zapadni mediji tano znali ta im je cilj, odnosno da su odlino savladali instrukcije politikih divova, te da je odlazak Gadafija pripremljen i realizovan u strahu od promijena ekonomske politike govore i injenice da nova Libijska vlada ve uveliko pokazuje sluh za interese velih sila. Takoe ne moemo se oduprijeti utisku da je Gadafi samo jedan u nizu medijski dobro konsruisanih sluajeva, sjetimo li se Sadama Huseina, Slobodana Miloevia9 itd. Dakle jasno je da je moral strani pojam u meunarodnim odnosima da ekonomija diktira tempo u kojem je velike sile izuzetno teko ili gotovo nemogue zaustaviti.

9

NATO alijansa je 1999.godine izvrila bombardovanje Srbije zbog navodnih zloina reima Slobodana Miloevia u junoj srpskoj pokrajini Kosovu, koje je nedavno proglasilo nezavisnost, a u koje su u prolom periodu posjetili brojni svjetski lideri i predstavnici krupnog kapitala. Vrijednost Kosovskog rudnika Trepa procijenjena je na oko 300 milijardi amerkih dolara

12

8. LiteraturaEdvard Herman, Politika genocida, Vesna info, 2010. John Street, Demokratija, masovni mediji i pluralizam, Politika kultura, 2003. Noam omski, Hegemonija ili Opstanak, CID, 2001. Samjuel Hantigton, Globalizacija ili sukob civilizacija, CID 2000. Frensis Fukujama, Kraj istorije i poslednji ovjek, CID 2000. Internet: http://www.newsmart.me/nakon-ubojstva-gadafija.html http://www.jutarnji.hr/sve_teme/Moamer%20Gadafi

13