Univerzitet DžemalBijedić DOI 10.5937/kultura1757034R ...
Transcript of Univerzitet DžemalBijedić DOI 10.5937/kultura1757034R ...
34
Uni ver zi tet DžemalBijedić u Mo sta ru, Fa kul tet hu ma ni stič kih na u ka – Od sjek za en gle ski je zik i knji žev nost,
Mo star, Bo sna i Her ce go vi na
DOI 10.5937/kultura1757034RUDK 821.163.4(497.6).09-1 Марић С.
originalan naučni rad
NJENAKRATKAPRIČA ŽIVLJENJAIUMIRANJAU ZBIRCIPJESAMADO SMR TI
NA RED NESENKEMARIĆSažetak: Sen ka Ma rić, pri zna ta bo san sko her ce go vač ka pje sni ki nja, ispi su je “nje nu” krat ku pri ču žen skog ži vlje nja i umi ra nja u svo joj zbi r ci pje sa ma Do smr ti na red ne, ob ja vlje noj 2016. go di ne. Na su prot hi sto ri ji vi đe noj kao nje go voj pri či (HI Story), što zna či da hi sto ri ju uglav nom pi šu muš kar ci, nje na pri ča (HER story) ot kri va žen sku stra nu svi je ta kroz nje nu lič nu pri ču. Do smr ti na red ne je umno go me au to bi o graf ska pri ča, pa ona funk ci o ni ra i kao po et ski me mo ar Sen ke Ma rić. Nje na ge ne za i kao pje sni ki nje i kao že ne je je dan od mno gih po et skih ni voa zbir ke. Ona se, ta ko đer, mo že vi dje ti i kao lir ski ro man o žen skoj on tolo gi ji. Shod no sve mu to me, ovaj rad ana li zi ra kon cep te žen skog bi vanja i ne bi va nja u zbi r ci pje sa ma Do smr ti na red ne Sen ke Ma rić, kao i ele men te au to bi o gra fi za ci je i mi to lo gi za ci je nje ne pri če, uklju ču ju ći i ele men te ma tri li ne ar no sti u svim tim ni vo i ma.
Ključneriječi: Sen ka Ma rić, nje na pri ča (her story), Do smr ti na red ne, žen ska on to lo gi ja, au to bi o gra fi za ci ja, mi to lo gi za ci ja, ma tri li ne ar nost
SenkaMarićjerođenauMostarupu kim slu ča jem1,kakobitorekaoBenediktAnderson(BenedictAnderson)uparafraziriječiRežisaDebrea(RegisDebray).Tajpu ki slu čajSenkuMarićčinipjesnikinjomkojapripadaza miš lje noj za jed ni ci2gradaMostara
1 Anderson,B.(1998)Na ci ja: za miš lje na za jed ni ca,Beograd:Plato,str.22.2 Isto.
SELMA RALJEVIĆ
35
SELMA RALJEVIĆ
idržaveBosneiHercegovine,naciječijisediohistorije,tezamiš lja nja i stva ra nja njene zajednice,mijenjao i u toku životapjesnikinje.Međutim,iakonjenumjetničkiizrazumnogomepripadauniverzalnojre pu bli ci maš te3iknjiževnonadilazigraniceza miš lje nih za jed ni ca,pjesmeuokvirenezbirkomzačudnoganaslovaDo smr ti na red ne nude i brojne lirske, kulturološke iontološkeslikekojesvojim izvoromiutemeljenjemsmještajuumjetnostriječiSenkeMarićuširikontekstkulturnihtradicijaEvropeiuonajuži,Hercegovine iMostara,najdominantnijegprostoranjenihživota.Usvemutomese,ipak,taoznaka„njenihživota“izdvajakaoključna.Naime,trećazbirkapjesamaSenkeMarićDo smr ti na red ne,objavljena2016.godine,funkcionira,uvjetno rečeno, ikaonjenpoetskimemoar ikao romanustihovima ženskog lica.Do smr ti na red ne je, u svakomslučaju,knjigaoneminovnosti jednogženskog,aopet i sveženskog i,naširemuniverzalnomnivou,sveljudskogživljenjaiumiranja;knjigaopoetskojgeneziženskeduše i tijela;knjigaoontologiji ženeubivanju inebivanju; aonda, to je i autobiografskalirizacijamatrilinearnosti;te,takoreći,apokrifnizapisoženisavremenogdoba;kao i eshatološki epitafo specifičnoženskimsmrtimaautentičnogženskogpjesničkogiskustva,pričemusupjesmegovornadsopstvenimsmrtimaizpoziciježivljenjai/ilipreživljavanjado smr ti na red ne;ijošmnogotoga.Ovimradomćesepokušatiprikazatiianaliziratislojevitost(i)pričeženskogsubjekta,njena(hi)storija(her story)življenjaiumiranjaumnožiniistih,odnosnozapisoženiizapisženeuzbircipjesamaDo smr ti na red ne SenkeMarić.
Naslovzbirkejenetipičaninesvakidašnji.Ondjelujekaoiskaziskustvapreživljenesopstvenesmrti.Njimezapočinjelirskapričaojednomodživota–nakonjednog,aprijedrugogumiranja–ucjelokupnomživotučovjeka,itoproblematiziranogženskogbića,akaoputovanjuod rođenjakaoprvestanice i smrtikaokonačnogkrajaputa, izmeđučegase,narazličitimstanicama,bezbrojnoumire i ponovo rađa, svakiputnanekinovinačin.Tapričaježenskaispovijestuslobodnomstihu.Pjesmesudemistifikator složenih puteva ženskog postojanja u vizuri SenkeMarić. Pjesnička (is)kazateljica govori izravno iz sebe, paiondakadajepjesničkiiskazudrugomilitrećemlicujednine,kaoiuprvomilitrećemlicumnožine.Tomogoljavanjusebstvau izrijekuživota,čiji susastavnidionebrojenesmrtidosmrtikonačne,izmeđuostaloga,doprinosiigrafikapjesme,obnaženostlirskogpostupkaiodsustvointerpunkcije,itopretežnonamjestimagdjebi rečeničkiznak trebaooznačitiodređenikraj.Paradoksalno,iporedtogaštosvakanarednapjesmaimaneku
3 Nafisi,A.(2014)The Re pu blic of Ima gi na tion: Ame ri ca in Three Bo oks,NewYork:VikingPenguin.
36
SELMA RALJEVIĆ
unutarnjuvezusprethodnom,teposljednjapjesmauzbircineoznačavakraj,većjetajkrajživotvornootvoren,svakapjesmaizgledakaodajebašonaposljednja,itoujednoiprvaiposljednja, istokaošto je isvakidan, isvaki trenutakjednogživota,naodređennačin, iprvi iposljednji.Usvemutome, jednuodneobičnostipjesamaSenkeMarićuzbirciDo smr ti na red neuodnosunastvaralaštvonjenegeneracije,pre ga že ne ge ne ra ci je,patimeiovovremeneiz gu blje ne ge ne ra ci jeuMostaruiBosniiHercegovini, karakterizira nadilaženje rata.Njene pjesme senebaveratom.NjenapoezijanegovorioposljednjemratnomiporatnompreživljavanjuuBosnuiHercegoviniiliegzilu.SenkaMarićseudaljavaodtoga.Jednaodpreživljenihsmrtiunjenomživotujeismrtrata.Analognotome,jedanodnjenihprethodnihživotauživotujeiživotrata.Onseuistovremenomodsustvu iprisustvu tekosjećauposljednjojpjesmipodnaslovom„Dobroje“,čijeriječiispisujuiljepotuiužasživotakaozbirarazličitihživota.ZanjujeSenkaMarićdobilatituluEvropskeviteškinjepoezijetimeštoje2013.godinepobijedilanaEvropskomtakmičenjuzaviteza/viteškinjupoezije,kojeokupljapjesnikeipjesnikinjeizAustrije,BosneiHercegovine,Hrvatske,Italije,Mađarske,SlovačkeiSlovenije.Zbogpotkeipozicijetepjesme,cijeluzbirku,naodređennačin,opisujuriječiobrazloženjaOdlukemeđunarodnogžirija toga takmičenjasazavršnemanifestacijeodržaneuMariboru,unovembru2013.godine.Utomobrazloženju,izmeđuostaloga,stojidaseautoricaneodriče„osobneiemotivneumiješanostiupjesmu.Onaneiscrtavaparalele,negojednostavnojukstaponiradvanizapjesničkihslika.Neštoneobičnosedogađauovojpjesmi.Onoštonijebiloizgovoreno,odjednomdobivaoblik:ovdjenemanipolitikenirata,aliistovremenoteškojenepomislitinanesrećekojeovodvojeuzrokuje.“4Tuse,također,ističedajepjesmaSenkeMarić„suptilna,sublimnaimudra.Onajeuspjelada‘porastedojednostavnosti’,kakobirekaovelikigrčkipjesnikJorgosSeferis.“5Ontološkajukstapozicija,aliiisprepletenostživotaismrti,štonarazličitimnivoimapjesničkogiskazaprožimacijeluzbirku,sadržanajeunaslovnomparadoksupjesme„Dobroje“slavenskogkulturološkog,čestoironijskogizraza,zakojiautoricaprilikomjednogintervjuazaOslo bo đe njekaže:„dobrojeupravozatoštonije.“6Onadodaje:
4 SpiritofBosnia/DuhBosnebr.2,godište9,2.septembar2017.,http://www.spiritofbosnia.org/bs/volume9no22014april/itsgood/?output=pdf
5 Isto.6 Salčinović,E.„Moždabismoodustaliodljubavi“:IntervjusaSenkomMa
rić,Oslo bo đe nje,6.februar2017.,2.maj2017.,http://www.oslobodjenje.ba/kun/umjetnost/mozdabismoodustaliodljubavi/193135.
37
SELMA RALJEVIĆ
Mi slim da nam sva (...) ve li ka oče ki va nja, uvje re nost da smo pred o dre đe ni za sre ću i da ži vot tre ba ju či ni ti sa mo do bre stva ri ne olak ša va ju baš pre vi še. Sklo ni ja sam misli ti da do bro i nje go va su prot nost, ka ko god da je na zove mo, ni su dva po la, već sa mo dva is pre ple te na prin cipa. Uvi jek će mo uz sve do bre stva ri i gu bi ti, i bolo va ti, i pa ti ti. Lak še je ka da smo u sta nju to pri hva ti ti.7
Pjesmom„Dobroje“,dakle,završavapričaupjesmiSenkeMarićDo smr ti na red ne.Tapričauvelikogovorioljubavi,alinjene pjesme nisu ljubavne.One su fragmenti života koji se šuti.Drugimriječima, iz šutnjenastajupjesmekao fragmenti izživota.
Svepočinjeepigrafomuriječipjesnikinjei/ilipjesničkogženskog lica kazivanja kao apokrifnim zapisom prapočetka pričepjesamaizzbirke:
Za le đi ma mi je ka me ni zid. U ru ci već bo ca ugri ja ne vo de. Is pi jam to pli gu tljaj i za tva ram oči. Is pod me ne blješ ti mo re, pla vet ni lo ko je je spo sob no da pje va. U dalji ni se na zi ru oto ci, kao osta ci pla ste li na od ko jeg je Bog pra vio ze mlju...8
IakopoezijaSenkeMarićintertekstualnovodisvojevrstandijalogsreligijskimtekstom,itoisKur’anomiBi bli jom,smisaotogaje tekpoetski i, iznadsvega, ljudski.Logikatogasmisla,uvjetnorečeno,počivautežnjizaznanjemipotrebizapronalaskomodgovoranapitanjanakojaseodgovorinemogupronaći.Izistograzloganjenepjesmeraz go va ra juisumjetničkomriječibosanskohercegovačkogpjesnikaMakaDizdara,češkofrancuskogpiscaMilanaKundere imakedonskogknjiževnikaBlažeKoneskog.Njenapjesnička„ja“intertekstualnokomuniciraisPenelopomizHomeroveOdi se je,ishazretiFatimom,isprvomženom,pramajkomčovječanstva,ismitskim,imističnimimetafizičkim.Međutim,poezijaSenkeMarićjedubokoukotvljenausvijetrealnostiukojemje,premariječimaautorice,„književnostčestostvarnijaodrealnogsvijeta.“9NjenazbirkapjesamaDo smr ti na red ne podijeljena je na četiri ciklusa koji su zaokruženisljedećimnaslovima:„Jeliseovakoumire?“,„Talog“,„Motifsféminin“i„Dobroje“.Svakiodnjihpojedinačno,kaoinjihovojedinstvocjeline,ogoljenjeodmaskeulogakoječovjekigranapozornicistvarnosti.Također,odnosstvarnostiiknjiževnostiseupogleduiznutraizzbirkepjesamaSenkeMarićmože
7 Isto.8 Marić, S. (2016) Do smr ti na red ne, Tešanj: Izdavačkoštamparska kuća
„PlanjaxKomercdoo“.9 Salčinovič,E.nav.internetizdanje.
38
SELMA RALJEVIĆ
vidjetikaoničeanskiplesdionizijskogiliprincipahaosaiapolonijskogiliprincipareda,pričemujeknjiževnostbližaapolonijskojspoznaji.Toznačidauvrtložnomkretanjuživotaibitka,teuplesuživotaismrtiiliErosaiTanatosa,književnostpredstavljainstinkt,nagonikonceptživotaistvaranja.Književnostsena tajnačinpostavljanažensku liniju.Metaforički rečeno,književnostdobivaulogumajkeumatrilinearnomciklusupri čeosopstvenomstvaranjusebeutijeluidušiženekroz(žensko)tijelopjesmepjesničke stvarateljke, i tako iznovaod smrtido smr ti na red ne.Uodređenomsmislutakoipoezijapoprimasvojstvaromantičarskesileskojomsepjesnikinjarađa,itosvakompjesmomuvijekiznova.Pjesnikinjauulozilirskogsubjektailiglavneakterkepjesmekaotenesavladivesilestvaranjaiživota,nasuprotumiranjuismrti,aktualizirasopstvenostvaranjei(p)ostanakkakopjesnikinjom, tako i ženom.Ugenezi sebe, i/ilipjesnikinjei/iližene,odpjesmedopjesmenaredne,onastvaraimitoBoguMajci(Bog,kaoJedan,jeMajka–GodtheMother),madaje„vjera“njenihpjesamaateistička.Pjesnička„ja“jeizopćenaodsvijeta,paiondakadasesjedinjavasnekimnjegovimelementima,ačakikadapoprimaatributeBogaMajke.Lirskaakterkajeskorouvijekudru go stiuodnosunasvijet,nekimuškisubjekt,samživot,teinasamusebeusmisluodnosnostisvogaduhaitijela.Iondakadaujednininekepjesmedru go sti njejednenema,većseusferimetafizičkeljubavidvojeujedinstvupostavljajunaplanodređenepozitivnemitologemedru gosti uodnosunasvijet,kao,naprimjer,upjesmama„Nalivadi“i„Danas“,kojeuciklusu„Talog“iindikativnoslijedejednaizadruge,toje„uslovljen[o]nepostojanjemsutra“10,ilise,nanekidruginačin,„događa“uprocjepupostojanja,naprimjer,usjećanjuilizamišljanju.Ipak,kadasedogađaju,fantazmesutuuracionalnomkonstruktu.Njimasenajčešćedajesmisaotrenutkui/iliživotu.Također,fantazmaupoezijiSenkeMarićčestoimaupravosuprotnoznačenjeodsamogznačenja fantazme.Jedanodtakvihprimjeraiščitavaseupjesmiparadoksalnognaslova„Važnostfantazme“,ponovouciklusu„Talog“.Važnostfantazmeizvizureženeutojpjesminijeumetafizičkojljubavi,većuerotskomnagonu,seksualnojpožudi iseksuzbogseksakaoizrazu,paikrikuživotanasuprotsmrti.Erotskosetakouprincipu životamitologizira u pravcu ljubavi, i to fizičke ljubavi.Eros je samotranscendirajuća moć, takoreći, nagona življenjauemancipacijiživota.Nagonženskogživljenjaispisujese,naprimjer, i slikomekstatičnogplesapjesničke akterkeu ljetnojhaljini,vjerovatnonapočetku jeseni (daugo di nje mu,ali idaseosjetiživom,jerži va je, ži va je, ži va11),upjesmi„Ples“koja
10Marić,S.nav.djelo,str.38.11Isto,str.29.
39
SELMA RALJEVIĆ
u pjesničkom nizu zbirke slijedi nakon „Važnosti fantazme“,te timeisamostalno iusvojevrsnomdijalogus tompjesmomdopunjujeznačenjefantazmeinjenevažnostiu,takoreći,poetskomleksikonusavremenogženskogživljenjaiumiranjaSenkeMarić.Tajnizfantazme,uslijedunakon„Važnostifantazme“i„Plesa“,upotpunjujuipjesme„Naobali“i„Kaonafilmu“.SvakapjesmajeujednoipričasamazasebeidiojednepričeDo smr ti na red ne.Istovrijediizatajnizpjesamafantazme,izmeđuostalihtogamodusa,kaoizasvakicikluszbirkepojedinačno,aondaizazbirkuucjelini.I„Važnostfantazme“i„Ples“i„Naobali“i„Kaonafilmu“,svakapjesmanasvojnačin,stvarafantazmusuporištemurealnosti.„Naobali“jepjesmaodvojekojiveć odavno nisu dvoje u jedinstvu, već zasebne jednine kakounutarrealnostitakoiunutarfantazmeukojoj,nizatrenutak,nemaodsustvarealnostijer„kasnojevećdasepokuša“12išta.Tonpjesmejetužaniimaoznakusmrtiurazličitimvarijacijama.Uminuspostupkuipjesmeinjenefantazmenalaziseželjazatimdasemoždapokušaneštokakozanamanebiuvijekostajale tišine i/ili „mjesta kojima ne pripadamo“13. Pjesma „Kaonafilmu“seujednomodnjenihmogućihčitanjaostvarujekaosvojevrsnafantazmaizminuspostupkapjesme„Naobali“.Neki„on“ćemoždapokušatineštoi„spasiti“14ženuuulozipjesničkeglavnejunakinje,iliobratno,pjesničkujunakinjuuulozižene.„Kaonafilmu“jenjenakratkapričaustihovima:
Akoosluhneš
tišinaćetenavestinamojtrag
Prepoznatćešmepodlanovima
ukojesamurezala
svedosadašnjeporaze
(li ni ja lju ba vi na glo pre sje če na
ožilj kom iz dje tinj stva)
Moždaćešmetadaspasiti
iljubiti
onakofilmski
–glavazabačenaunazaddok
vijorikosa.15
12Isto,str.30.13Isto.14Isto,str.31.15Isto.
40
SELMA RALJEVIĆ
Međutim,„Kaonafilmu“dolazinakonpjesme„Naobali“,kakoupjesničkomnizuzbirketakoimetaforičkinakonsmr ti tepjesme,paje„Kaonafilmu“inekanovafantazmainekanovamogućnostrealnostiiživota.Zarazlikuodpjesme„Naobali“,čijajefantazmao(ne)mogućnostiprošlosti,akaotakvajeigroteskna,pjesma„Kaonafilmu“injenafantazmaokrenutisukabudućnosti,anjentonjekombinacijatragikeikomike,također,ukategorijigroteske.Ženajetusamaiusamljena,kakvajevećinomženaizhistorijepričeustihuDo smr ti na red ne SenkeMarić.Njenepjesmeispisujuiskonskumatrilinearnupričuoženi.Naime,ženajepredodređenaprvomženominjenimgrijehom.Tajgrijehjeujednomznačenjskomnivouioži ljak iz dje tinj stva izpjesme„Kaonafilmu“kojimjeobilježenažena.Tako,recimo,pjesma„Ugriz“izciklusa„Motifsféminin“pričasljedećupriču:
Tovoćejeuvijekjabuka
danemoraštrošitidodatneriječi
nasimboliku
Ugrizjeurezanutvojuprirodu
Onajesvakakodošlaprijetebe
predodredilatvojput
tvojpad
Ionako
akozagrizešuneštotvrđe
nikotenećerazumjeti.16
Ženauulozilirskejunakinje(ililirskajunakinjauulozižene),ipak,iuprkossvemu,za gri za u neš to tvr đeipostajeizopćenijaodsamežene,atimeiodsvojestvoriteljice/(pra)majke,aliijača–postajepjesnikinjom.Onasamasebestvaraodpjesmedopjesmenaredne,odsmrtido smr ti na red ne.
Prvi cikluspjesamakoji nosi naslovu znakupitanja „Je li seovakoumire?“predstavljapočetakstvaranjaparadoksalankontekstuikonceptusmrtiiztognaslovnogpitanja.Tajciklusjeinajkraćiuzbirci.Njegačinečetiripjesmepodnaslovima:„Smrti“,„Postop“,„Hronikajednebolesti“i„Tijeloovo“.Metaforičkirečeno,prvicikluspredstavljari ječ ko ja bi ja še na po četku.Ta riječ poetski ispisuje suočenje sa smrću uslijed bolestikarcinomadojkepjesničkogženskog lica.Lirskaakterka seuiskustvenojstvarnosti, takoreći,preživljavanjasopstvenesmrti
16Isto,str.60.
41
SELMA RALJEVIĆ
iumiranjadijelovasopstvenogtijelaizjednačavasasamompjesnikinjom. Naime, Senka Marić pjesnički ogoljava intimno ibliskoiskustvosmrtisvogatijelaiživotnakonsmrtiodređenihdijelovasvogaženskogtijelauožiljcima, teknjiževnomriječinastojidashvatiiprihvatisvojunovustvarnost,nadljudskosvedenanivoljudskogidaseposlijetesmrtiiznovastvori.Uduhutakveriječiprvapjesmaprvogciklusakojaseobraćasmrti,naštoupućujeinjennaslov„Smrti“,počinjeinkantacijompjesničkemisliMakaDizdaraiznjegovepjesmepodnazivom„Svatovska“.Pjesničkaakterka,ženaspočetkapjesmekojajeupotrazizabiljkom„štorakliječi“17,učijojulozisejavljasamapjesnikinja,svojompoetikomprenosisvojepsihičkostanjenapriroduiostataksvijeta.Njenanutarnjostudekonstrukcijitimepostajepostupakkonstrukcijepjesme.Upotrebomelemenatatakozvane„patheticfallacy“ipostupcimamitologizacijetapjesničkaženatranscendirauBogaMajku.Međutim,ukrajnjemishoduipostupkom(anti)transcendencijeseispostavljadasukonturemitološkogupisaneuautobiografskojastvopjesnikinje,čimepoezijaSenkeMarić,većnasamompočetkuzbirke,postajeimitostvaranjupjesnikinje.Pjesma„Smrti“završavaautoteličkominkantacijom izDizdarovepjesmepreformulisanomupitanje:„Smrćumojomhoćeliumrijetisvijet?“.TapjesmaSenkeMarićfunkcionirakaoinkantacijaprvogciklusa,koji,također,naosobitnačin,djelujekaoinkantacijacijelezbirke.Pitanje:„Jeliseovakoumire?“ponavljaseunutarpjesme„Hronikajednebolesti“kojabolnomiskrenošćuispovijedaoemocionalnomitjelesnomsuočavanjusbolešćukarcinomadojkeipreživljavanjuživotaispunjenogsopstvenimumiranjem.Prviciklusijestelirskahronikapreživljavanjabolestižene.Tojenjenakratkapričaohistorijibolestisopstvenogatijela,liriziranidnevnikpreživljavanjasvogumiranjaizapisotomekakojenadživjelasopstvenusmrt.Iznadsvega,tajcikluspjevaoživotuipjevaživotuizpozicijeneposrednogiskustvasmrti.Četiripjesmekojegačinesu,svakanasvojnačin,suočenjesasmrću,atimeisaživotomjerživotjedinousuočenjusasmrćudobivapravoznačenje.Naprvomfrontusuočenjasasmrćusunjenakožaitijelo.Prvoćejojotkinuti tre ći nu si se18, azatimće jojod sje ći obje si se19. „Ionda“,onakaže,
...čekanje
idanidugiibijeli
akičmamojaodkamena,odmermera
17Isto,str.7.18Isto,str.9.19Isto,str.10.
42
SELMA RALJEVIĆ
držimeuspravnoinepopušta
nepriznaje
torastakanjetijela,tobolnofragmentiranje
upućivanjenanjegovunesavršenost
lomljivost
krhkost
napuklost...
Ja–mehanizamukvaru.20
Tendencijommehanizmapreživljavanjausuočenjusumiranjemsebeuvidukarcinomadojke ispostavljasepod no še nje nanačin„kaodasedešavanekomdrugom“21.Pjesnikinjakrozpoezijusamasebestvaradokseustvarnostikaomodalitetupoezijenjen(a)al ter egorastvarairazjedinjujesam(a)usebiisam(a)odsebe.Njenobićeseusvijeturealnostiras ta čeodnjenogtijela,pajeishodištepoezijeiknjiževnostistvaranje.KnjiževnostjemoždajedinaBogMajkaupoezijikaokrajnjojrealnostiDo smr ti na red ne SenkeMarić. Pjesnička „ja“ SenkeMarić pjesmompo ku ša va da sta ne u svo ju ko žu22 iprisjećase,gutajućiboljerjojjekožauska–„zatosveto(naravno!)/iličinakožužene“–kolikožudi„dostarosti/dovući/tijelo/ovo“23.
Životucjelini jeuviđenjuSenkeMarić„talogštoostane izanas“24. Iz razloga značenja temetafore je naslov „Talog“ posljednjepjesmeizdrugoginajdužegciklusaujednoinaslovtogadijelazbirke.Pjesmeizdrugogciklusaprogovarajuoljubavi,tojmoždanajstarijojpjesničkojpreokupaciji,alinekomnovomženskomosjećajnošćukojaje,sjednestrane,duhovnaimetafizička,asdruge,tjelesnaierotska.Ljubavusvimtimvidovimajejedanodosnovnihsastojakata lo ga,odnosnoživota,itoiondakadaljubaviusvimnjenimoblicimanedostajeuživotu,iondakadaljubaviusvimvidovimaima,ilikadaljubaviimatekuodređenimtragovima.Zbogtoga,vjerovatno,nijeslučajnodasenasamomkrajupjesme„Podprijetnjomsmrću“uciklusu„Talog“dešavastih„Dosmrtinaredne“25koji imafunkcijuinaslovazbirke.Ljubavu„Talogu“,ipjesmiiciklusuuzbirciSenkeMarić, a u posudbi, recimo, višestruke književnemislitransnacionalneturskespisateljiceElifŠafak(ElifShafak/Elif
20Isto,str.1011.21Isto,str.12.22Isto,str.13.23Isto,str.14.24Isto,str.45.25Isto,str.24.
43
SELMA RALJEVIĆ
Şafak),jestestvarkojajeprisutnasvojomodsutnošćuondakadajenema.Iakojeiu„Talogu“iuzbirciDo smr ti na red ne ucjeliniostihovljenaljubavusavremenomsvijetu–itounivouljubaviizmeđupartneratoje,uovomslučaju,emocionalnaifizičkaljubavjedinoizmeđumuškarcaižene–ljubavježenskomlinijomoblikovanaprošlošćuihistorijom.Prošlostjemodalitetsadašnjosti,ahistorijajekaonje go va pri ča (HI Story)neizbježnoutkanaunje nu pri ču (HER story).Pjesnička„ja“jesavremenaženakojasemijenjauodnosunaženuizprošlosti,alijeonaidaljeobilježenabremenomhi storije.Onaježenakaojednai,istovremeno,sveženeujednoj.Društvoukojemlirskažena živido smr ti na red nesesporijemijenja(iliseumnogomenemijenjanikako)istagnirauodnosunaprogresivnumisaopjesničke„ja“pjesnikinje.Međutim,ionasamaječestouraskoluizmeđusebe iznutra i izvana– izmeđusvojemisli injenog izraza, izmeđusvogabitiinebitiisamogznačenjabivanjainebivanjausopstvenomključu.Osimtoga,njenobremejeistrah.Izmeđuostaloga, to je strahodmnogihoblika smrti, paonaupjesmi„Podprijetnjomsmrću“kaže:
Zartakoteškojeodrećisesvihtihsati
štoihusvojojnesmotrenostinazvasmoljubavlju?
Zarneznašdatojesamo
strahodtijelakojeseraspadauzemlji
zatogajebiloprijekopotrebno
oživjeti
samojošjednom
jerkozna
moždavećsutra
tajužasni
neizdrživi
vodoravni
položaj
Itišina
Tišinagustezemljekrozkojuneprolazizrak
Zatodahćemoglasno.26
26Isto.
44
SELMA RALJEVIĆ
Kli še ti zi ra ne sli ke27 ljubavi, kako ih sama pjesnička/pjesnikinja „ja“ naziva, dio su ta lo ga života i kao takve su životne iživotvorne.Međutim,no va osje ćaj nost28 pjesnikinjinog izrazausmisluoriginalnogemocionalnogsamootkrivanjarazbijabilokakvu klišetiziranost pjesničke slike.Uduhu te nove osjećajnosti,izmeđuostaloga,isamoćepredstavljajutvorbeniprincipstraha,aliiženskogbremenauodređenomsmislu.Naime,tkivosavremenepoezijeSenkeMarićčiniitradicija,panjenalirskaženanijeupotpunostioslobođenamatrilinearnognasljeđaženekao„slabijegspola“ipodređenogpolauodnosunamuškarca.Njenasrećaječestouvjetovanaakcijomibivanjemmuškarca,aonasama,dokutopografijisvojihtišinačeka,većinomsenalaziupozicijistagnacijeinebivanja.Kaotakvajeteknapolastvarna.Osvojojne pod noš lji voj la ko ći po sto ja njakaže:
Nemogusesjetitikakosesmije
kakosesmije
kadajelakoživjeti.29
Onaje,također,nezaštićenainejakaikaoženaikaopojedinacuvrlomnovomsvijetujernijeimunanabolestisavremenogdruštva.Ženaupjesmi„Našebolesti“nemasnagedase„uzaludnimgestomdizanja ruku“30 zaštiti od tih bolesti društva: kon flik ta re al no sti i že lje, ne u ro za, ank si o znih po re me ća ja, ne us kla đeno sti ida i ega31, iluzijestvarnosti ial ter na tiv nih či nje ni ca,daupotrijebimotrumpovskumetaforu.Isvejeto,opet,diota lo ga.Međutim,lirskaženautranscendencijipjesnikinjeimasnagedaprogovori,patimeidadigneglas,nadvladastrahodživljenjaidaživiriječjudo smr ti na red ne.
Upravo,pjesma„Talog“,svojompozicijomifeminističkimmotivomdruštvenogta lo gaženskeulogekojaseoblačikao ured no skro je na ha lji na „zadobrudjevojčicu“32,uvodiitematikutrećegciklusakojijenaslovljen„Motifsféminin“.Utomdijeluzbirkeprelamajuseglasoviženskogpoliglasjakrozhistorijuuvidunje ne pri če, kao i kroz književnost i druge oblike ljudske ili,boljereći,ženskepojavnosti,iispreplićusintimompjesničkogženskog lica. Ona, pjesnička protagonistica ili lirska akterkaili (is)kazateljicapjesme, jeu„Motifs féminin“ i slaba i jaka,
27Isto.28Kelly,A.„DialecticofSincerity:LionelThrillingandDavidFosterWalla
ce“, 17. oktobar 2014., 2. septembar 2017., http://post45.research.yale.edu/2014/10/dialecticofsinceritylioneltrillinganddavidfosterwallace/
29Marić,S.nav.djelo,str.25.30Isto,str.42.31Isto.32Isto,str.45.
45
SELMA RALJEVIĆ
ibolnaiotupjelaodboli,icjelovitaipodijeljena,isveženeini jedna cijela, imitologizirana i sasvim stvarna, s pozicijomiuživotukojiseživiiuživotukojiseneživi.Pjesmeiztrećegciklusaslobodnimigolimženskimglasomizgovarajupričuženskestranesvijeta.Tapričajematrilinearna,štoznačidajepostavljenanaženskuliniju.Priča,međutim,nijelinearna,nijehronološka,većjenelinearnorazbacanaufragmente.Paradoksalno,upričujeutkanahronologijaženskepričekrozhistorijuuvidunje ne pri če.Njeneni ti u sit nom ve zu33,daseposlužimometaforomizposljednjepjesmeizciklusa„Motifsféminin“podnazivom„Niti“, uvezuju ženu iz tradicionalnogpatrijarhalnogsistema,njenušutnjuitrpljenje,iženuizsavremenogdruštva,jošuvijekneoslobođenuijošuvijekneoslobođenoza da tih okvira34 tradicije.Tažena lirikom,odnosnopričomiknjiževnošćuprevladava„zadati“strahženeinjeno(ne)postojanjeutišinama.Onaprogovaraionašimmajkamainasljeđutešutnjeitrpljenja.Timeprogovara i protiv tognasljeđa, i tokaoprvimženskimkoracima/riječima,kaodatekpokušavahodati/govoriti(iživjeti),kaodasveženaunjenomutjelovljenjutekprogovarajer„Inesložesetaslovauriječi/jerušiinisunaviklenatajzvuk“35.Onasamusebeizričeuvidurađanja.Ta„Ona“postajepjesnikinjom.Uunutarnjemrazgovorulirskeženespjesnikinjomusebiupjesmi„Razgovor“izmeđunjih„dvije“sla žu se slo va u ri je či:
Znašdamorašviše
Da daš ili da ti se da?
Izgubljenaupotrazizaodgovorom
Jošuvijekdopuštašdatemimoilazedani
...što sa mo ne pro baš da ži viš
tektako
bezprevelikebuke
pustikosu
pustirukeniztijelo
dodajkakavosmijeh
ipočniopticamaicvijeću
obiločemu
samoneomrakuiznutra
33Isto,str,65.34Isto,str.64.35Isto.
46
SELMA RALJEVIĆ
Šta če kaš?
Ne skre ći po gled!
Če ga se bo jiš?
govoriona
onakojojvišenemoguprodatisvojelaži
Ona–izogledala
Onakojaseuopćeneplašidaspavasama.36
U svemu tome, u tišinama i njenim procjepima, u paradoksima–ikadajekaožena„slabija“i„slabijispol“,ikadasesublimnoispostavljajakomuslabostimai/ilisopstvenebolestii/ilisvihbolestidruštva isvijeta,pa ikadasenanekinačin ispostavlja„snažnijimspolom“,Ona, lirska(sve)žena,književnahroničarkaženskestranesvijeta–Pjesnikinja,ispuštaslovoDo smr ti nared nedaotupi„oštricu/štopodrebrimaživuranuvećpravi“37.Toslovojesveženski
uzdahkojimsmoprešutjele
sveovovrijeme
savršenemajke
podatneljubavnice
izvrsnekuharice.38
Zbirkaucjeliniispisujeautentičnuženskuontologijukakoživota,takoismrti,štoseuposebnomključutematiziraiuposljednjem,četvrtomciklusu„Dobroje“.Unjemuseuvidusvojevrsnezavršneilizaključneriječiobjedinjujuiradostiituge,isrećeinesreće,isvijetlaitamnastranaživljenjanekaodvasuprotnaprincipa, većkao isprepletene životneneminovnosti, gdje je ismrtneminovnostživota.Topografijanutarnjostiudekonstrukciji upotrebom elemenata „pathetic fallacy“ s početka zbirketranscendirautopografijunutarnjostiukonstrukcijinanjenomkraju,pričemujeidekonstrukcijadiokonstrukcijepomatrilinearnojlinijiMaj ke Ze mlje.Tako,naprimjer,Ona,doksasvogprozoragledakomšijinujapanskujabuku,koja„[l]aganodrhtinavjetru/doklopte jesočne/blještavenapozadiniodsivogHuma/vukupremazemlji“39,prošaptava:„Se stro/...iz dr ži još ma lo/ot past će!“40Naosnovusvegatoga,akojeznačenježivo
36Isto.str.6162.37Isto,str.64.38Isto.39Isto,str.76.40Isto.
47
SELMA RALJEVIĆ
tausmrti,ajezikmjeraživota,daseposlužimoparafrazomriječi41ToniMorison(ToniMorrison),prveženeafričkoameričkogporijeklakojajedobilaNobelovunagraduzaknjiževnost,SenkaMarićpoezijomDo smr ti na red ne jezičkiogoljavaženskibitakživotaistvarapoetikuženskogživljenjaživotabliskogsmrti,aondaiživotnijegživota,usopstvenomizrazu.
LITERATURA:Anderson,B.(1998)Na ci ja: za miš lje na za jed ni ca,Beograd:Plato.
Kelly,A.Di a lec tic of Sin ce rity: Li o nel Thril ling and Da vid Fo ster Wal la ce,17.oktobar2014.,2.septembar2017.,http://post45.research.yale.edu/2014/10/dialecticofsinceritylioneltrillinganddavidfosterwallace/
Marić,S.(2016)Do smr ti na red ne,Tešanj:IzdavačkoštamparskakućaPlan jax Ko merc doo.
Morrison,T.„NobelLecture“,2.septembar2017.,https://www.nobelprize.org/nobel_prizes/literature/laureates/1993/morrisonlecture.html
Nafisi,A.(2014)The Re pu blic of Ima gi na tion: Ame ri ca in Three Bo oks,NewYork:VikingPenguin.
Salčinović,E.Moždabismoodustaliodljubavi:IntervjusaSenkomMarić,Oslo bo đe nje,6.februar2017.,2.maj2017.,http://www.oslobodjenje.ba/kun/umjetnost/mozdabismoodustaliodljubavi/193135
Spi rit of Bo snia / Duh Bo snebr.2,godište9,2.septembar2017.,http://www.spiritofbosnia.org/bs/volume9no22014april/itsgood/?output=pdf
41Morrison,T.„NobelLecture“,2.septembar2017.,https://www.nobelprize.org/nobel_prizes/literature/laureates/1993/morrisonlecture.html
48
SELMA RALJEVIĆ
SelmaRaljevićDžemalBijedićUniversityinMostar,FacultyofHumanities–
DepartmentforEnglishLanguageandLiterature,Mostar,BosniaandHerzegovina
ABRIEFHERSTORYOFLIVINGANDDYINGINACOLLECTIONOFPOEMSUNTIL THE NEXT DEATH
BYSENKAMARIĆ
Abstract
SenkaMarić, an acclaimedBosnian andHerzegovinian poetess, haswritten a brief “herstory” of female living and dying in her 2016collection of poemsUntil the Next Death. Unlike history – seen asHIStory,meaning that history ismainlywrittenbymen–HERstoryrevealsawoman’ssideoftheworldthroughherpersonalstory.UntiltheNextDeathis,inmanyways,anautobiographicalcollection,soitcanbeseenasapoeticmemoirofSenkaMarić.Oneofitsmanypoeticlevelsisherowngenesis,bothasapoetessandawoman.Also,itcouldbeseenasalyricalnoveldepictingherfemaleontology.Accordingly,this paper analyses the concepts of female “being” and “notbeing”inSenkaMarić’sbookUntil the Next Death,aswellas theelementsof autobiographisation and mythologisation of herstory, including
elementsofmatrilinealityinallthesecases.
Key words: Senka Marić, herstory, Until the Next Death, female ontology, autobiographisation, mythologisation, matrilineality
ИванаЖивић,Костур,цртеж,графитнаоловканапапиру,100x70цм,2017.