UNIVERSITY MREŽA GRAD VLADA KANTONA IDEA WSDC WIFI … 2018 Civilni poslovi.pdf · dio djetinjstva...
Transcript of UNIVERSITY MREŽA GRAD VLADA KANTONA IDEA WSDC WIFI … 2018 Civilni poslovi.pdf · dio djetinjstva...
0
IDEA WSDC WIFIUNIVERSITY
BURCH
MREŽA
PRAVDE
GRAD
SARAJEVO
VLADA KANTONA
SARAJEVO
1
PROJEKTNI CILJ: Podići opći nivo
znanja iz kulture kod građana,
posebno kod mladih ljudi.
PODCILJEVI:
Predstaviti BiH kao eminentnu
kulturnu sredinu
Prezentirati kulturu BiH mladima iz
cijele BiH
Potaći inovativan pristup
prezentiranju kulture BiH među
mladima iz različitih lokalnih
zajednica
PROJEKT:
MLADI ČUVAJU KULTURNO
NASLIJEĐE BiH
SADRŽAJ:
SADRŽAJ
O projektu 4
Uvod 2
Blago vama u Bosni 3
Moja lokalna zajednica je posebna po…
4
Intervju o kulturnom naslijeđu BiH 5
Mala zemlja, moja domovina, BiH 8
Čuvajmo naslijeđe 9
BiH vs. Evropa 10
Kultura kao dio života 11
Profesori kažu o svojim lokalnim zajednicama
12
Franjevački samostan i crkva –čuvari narodnog blaga
13
Novi nacionalni spomenik u BiH –Atik džamija u Ćivama u Kalesiji
14
Stripom do promocije kulturnog naslijeđa
15
Fotografijom da ti kažem – moje omiljeno mjesto
16
Ulice moga grada 18
Nacionalni park Kozara 19
Pjesmom da ti kažem 20
Umjesto kraja 21
2
Evo nas u novom izdanju Debatnih novosti koje su
posvećene kulturnom naslijeđu Bosne i Hercegovine.
Šta smo za vas pripremili? Nećemo vam odati odmah
u uvodu, ali ćemo reći da će se naći ponešto za
svakoga i da smo pokušali i ovaj put pokazati
bogatstva kojima obiluje BiH. Mnogo je raznih
spomenika kulture u svim dijelovima BiH, mnogo je
kulturne baštine koju nastojimo zaštiti i mnogo je
historije utkano u ovaj naš bh. prostor. Nažalost, malo
radimo na promoviranju naše kulture. Nekako nam je
ono što je daleko i strano, draže i čini se ljepše i bolje,
starije, impozantnije. BiH je mala država ali stvarno
imamo mnogo toga da ponudimo svijetu i bila bi šteta
da potencijale koje imamo ne iskoristimo. A da bi se to
dogodilo moramo svi zasukati rukave i pomoći našoj
državi da očuva spomenike koji svjedoče o
dugogodišnjoj historiji i svim događajima koji su se
desili. I samo zamislite, stotinama godina ranije možda
su vaši vršnjaci pomagali da neka građevina bude
izgrađena. Eh, pa na vama je red da pomognete da
građevina bude i sačuvana.
UVOD ŠTO TE NEMA
Što te nema, što te nema,
kad na mlado poljsko cv’jeće
biser niže ponoć n’jema,kroz grudi mi želja l’jeće,
što te nema, što te nema?Kad mi sanak spokoj dade
i duša se miru sprema,kroz srce se glasak krade,
što te nema, što te nema?Procv’jetala svaka staza
k’o što bješe divnih dana,po ružama i sad prskabistra voda šadrvana.
Ispod rose zumbul gleda,iz behara miris vije,
a za mene k’o da cvilii u bolu suze lije.
Što te nema, što te nema,vedri istok kad zarudiu treptaju od alema,
i tad srce pjesmu budi,što te nema, što te nema?
I u času bujne sreće,i kad tuga uzdah sprema,moja ljubav pjesmu kreće,što te nema, što te nema?
Kako mi je srce jadno,kao da ga neko bode,te sve plače i sve pita:Kuda moja Zejna ode?Je li grešna sabah zora,
il’ nebeska sjajna zv’jezda,je li grešna ljubav moja
k’o glas ptice iz gnijezda?
3
Imati priliku družiti se i/ili biti u rodu sa ljudima koji vam
nisu uopće slični predstavlja veliko bogatstvo. Veliki
dio djetinjstva sam provodila sa rodicom Sabrinom
koja je dolazila u Sarajevo sa roditeljima i tu provodila
ljeta. Njen otac, moj dajdža je, kako on kaže Bosanac
iz dna duše, a njena mama je Njemica. Eh Sabrina je
govorila njemački jezik koji ja uopće nisam razumjela.
Nije ni ona razumjela jezik kojim ja govorim. Pa, ipak, to
naše djetinjstvo smo provodile skupa, savršeno
razumijevajući šta je koja htjela. Sabrina je imala super
igračke koje je dijelila isključiva sa mnom. Ostaloj djeci i
svekolikoj rodbini je bio zabranjen pristup magičnom
svijetu njemačkih igračaka. Ja sam njene igračke
čuvala bolje nego svoje, i zato sam znala da ću i sutra
moći u ruci držati onu divnu lutku Barbie u najljepšoj
crvenoj balskoj haljini. Uh! Uglavnom Sabrina i ja smo
dosta različite, ali smo jedna drugu dobro razumjele.
Ja sam Sabrinu branila od „izazivanja” dječaka iz
mahale koji su bili u nju zaljubljeni, a ona je meni
pravila društvo kada sam išla do granapa da nešto
kupim. (ni dan danas ne volim ići u prodavnicu
sama…) Ja sam spremno dijelila svoje slatkiše sa njom,
ona svoje sa mnom. A skupa smo se krišom šminkale
da nas mame i tate ne vide. I razumjele jedna drugu,
čuvale i… Nakon rata razgovaramo na engleskom
jeziku, i Sabrina mi kaže, jah, i u Njemačkoj se svi trude
da prežive što bolje znaju i umiju, i još mi kaže, blago
tebi, kod vas u BiH nema trke, stresa i pritiska. A ja?
Kažem, šta drugo nego – jašta, blago nama. :)
Nadina Balagić
BLAGO VAMA U BOSNI!
Što se sjaji
nasred
Sarajeva?
Što se sjaji nasred
Sarajeva?
Il’ je alem, il je dragi
kamen?
Il’ je diba među
terzijama?
Il’ nevjesta među
djeverima?
Il’ je đerđef medju
veziljama?
Il’ je igla medju
ćurčijama?
Il’ je čaša među
bekrijama?
Il’ je vila, il je ljuta
guja?
Nit’ je alem, nit’ je
dragi kamen,
nit’ je diba među
terzijama,
nit’ je đerđef među
veziljama,
nit’ je igla među
ćurčijama,
nit’ je čaša među
bekrijama,
nit’ je vila, nit’ je ljuta
guja,
već je snaha među
djeverima.
4
Elmina Eminović, Brčko
„Kulturna baština Brčkog je
jako bogata također i
bitna za BiH. Brčko je
poseban po Gradskoj
vijećnici koja predstavlja
jedan od najznačajnijih
objekata pseudomaurske arhitekture u Bosni i
Hercegovini.”
Mahir Salihbašić, Srebrenik
„Kulturna baština u BiH je
veoma bitna za svakog
stanovnika Bosne i
Hercegovine. Što se tiče
Srebrenika tu imamo jednu
od najstarijih građevina u
BiH, Gradinu. To je bio grad koji je tada bio u vlasti
bosanskog bana Stjepana II Kotromanića koja se prvi
put spominje 15. februara 1333. godine.”
Ognjen Gavranović,
Prijedor
„Kulturna baština Prijedora
je veoma bogata. U
prvom planu se nalazi
spomenik Revoluciji na
Markovici (jedan od
vrhova planine Kozare) koji
je visok 34 metra. Postavljen je u proljeće 1942.
godine.”
Gloria Babić, Zenica
„Kulturna baština ove
države nam treba služiti na
ponos. Vezano za Zenicu,
ponos i dika jeste Bilino
Polje ili Vranduk tvrđava.
Vranduk tvrđava krije
mračne uspomene jer je korištena kao politički zatvor.”
MOJA LOKALNA ZAJEDNICA JE POSEBNA PO…U MOSTARU,
ČELEBI PAZARU
U Mostaru, čelebi
pazaru,
zametnuti laki
salandžaci.
Sve se ljulja malo i
golemo,
ponajviše čelebija
Mujo!
Koliko se plemenito
ljulja,
sve bademu odlijeću
grane.
Izlazio aga Hasan-
aga:
Lakše, more, čelebija
Mujo,
ne krši mi drvo
bademovo!
U men’ ima vjerenica
ljuba,
badem zoblje, šerbe
vodu pije!
Progovara čelebija
Mujo:
Čuješ mene, aga
Hasan-aga!
Ostala ti ljuba
udovica,
u Mujove zapanula
ruke
pa vidjela što je
muška glava!
5
Intervju kreirali: Belma Husejić, Medicinska škola Mostar
i Zlatan Kovačević, Prva bošnjačka gimnazija Sarajevo
Pitanja:
1.Koliko je važno kulturno nasljeđe za vaš grad?
2. Koliko omladina obraća pažnju na kulturno
nasljeđe?
3. Da li je kulturno nasljeđe krucijalno za obrazovanje
mladih ljudi?
Isidora Sekulić, Novi Grad “Kulturno
nasleđe je veoma važno za jedan
grad jer zbog toga mladi uče o svojoj
istoriji i svojim korenima i samim tim
trebaju da se ponose što njihov grad
ima bogato kulturno nasleđe jer se to s
ponosom prenosi s kolena na koleno.
Omladina obraća slabo pažnju,
međutim naša starija populacija nas stalno podseća
na to. Da bitno je za obrazovanje. Danas je sramota
ne znati svoju istoriju.”
Matea Man, Banja Luka: „Kulturna
baština je jako važna za jedan
grad. Mladi malo obraćaju pažnju
na kulturno nasljeđe. Kulturno
nasljeđe je veoma važno za
obrazovanje mladih ljudi, što smo
više
obrazovani to više možemo iskoristiti kulturno nasljeđe
za dobrobit društva.”
Šejla Grcić, Konjic: „Svi bi trebalo da
znaju historiju svog grada. Današnja
omladina jako malo obraća pažnju
na kulturno nasljeđe i da bi trebalo
učini nešto da se situacija poboljša.
Kulturno nasljeđe je veoma važno za
obrazovanje mladih, ali mladi treba da budu sa još
više ambicija što se tiče obrazovanja.”
INTERVJU O KULTURNOM NASLIJEĐU BIH CKD NOVINARI
Belma Husejić, Mostar
Zlatan Kovačević,
Sarajevo
Kada odete u
Sarajevo, ono što
ćete iskusiti jeste –
život
Mike Leigh, engleski
pisac i režiser
6
Armina Artuković, Tešanj
„Kulturno nasljeđe je najvažnija
karakteristika jednog grada. On
ima stanovnike koji to nose u srcu i
ponose se time. Budući da veliki
broj mladih putuje, ponosni su na
svoj grad. Uče o njemu i drugim ga
ponosno opisuju. Nikad ne smijemo
zaboraviti ko smo, šta smo i odakle dolazimo. To je
najvažnije i odlikuje čovjeka kao jedinku.”
Ognjen Gavranović, Prijedor
„Kulturno nasljeđe je od krucijalnog
značaja, tako grad čuva svoje ime,
tradiciju i kulturu. Omladina
većinom obraća pažnju na
kulturno nasljeđe ali ne svi, ima i
loših primjera koji uništavaju
kulturno nasljeđe ne znajući koliko
to zapravo vrijedi. Mislim da je jako važno.”
Dejan Gavranović, Prijedor
„Kulturno nasljeđe je važno zato sto
čuva našu kulturu i tradiciju.
Kulturno nasljeđe je jako važno za
izgradnju bolje budućnosti BiH.
Omladina slabo obraća pažnju na
svoje kulturno nasljeđe. Kulturno
nasljeđe je krucijalno za
obrazovanje mladih s obzirom na to da još više uče o
historiji nastanka kulturnog nasljeđa.”
Amajla Daut, Sarajevo
Kulturno nasljeđe je generalno jako
važno za cjelokupno društvo jer je
samim tim bogata historija. Kaže
da je za omladinu jako dobro da
znaju historiju grada iz kojeg
dolaze, jer od viška znanja glava
ne boli. Kulturna baština itekako je važna za
obrazovanje mladih, a također i mladi treba da
doprinose očuvanju kulturne baštine.
INTERVJU O KULTURNOM NASLIJEĐU BIHSalko se vija,
previja
Salko se vija, previja,
u svoje majke na krilu.
”Umrijeh, majko,
umrijeh,
ostadoh željan
Hajrije!”
”Ne tuguj, sine
Salkane,
sagradi dvore kraj
gore,
navedi vode studene,
posadi ruže rumene.
Sve mome redom
doći će,
i s njima l’jepa
Hajrija!”
Salko je majku
posluš’o,
sagradi dvore kraj
gore,
navede vode
studene,
posadi ruže rumene.
Sve mome redom
dođoše,
Hajrije nema, pa
nema.
7
Senad Bajat, Mostar
“Po mom mišljenju kulturno nasljeđe
je ono što definiše neki grad jer
predstavlja tragove prošlosti i
dostignuća koja su već davno
izgubljena neprekidnim tokom
vremena. Vjerujem da mladi nisu
dovoljno zainteresovani jer nisu u
stanju da shvate koliko važnost zaista nosi kulturno-
historijska baština jednog grada, i ovo je najveći
problem zbog kojeg je sve teže održati kulturno-
historijsku baštinu. Ja lično vjerujem da znanje o
kulturno-historijskim baštinama može samo poboljšati
kritičko mišljenje i svijest budućih generacija.”
Rijad Smajkan, Konjic
„Baština predstavlja ogled u prošlost
nekog mjesta i bez baštine gubimo
dio te zajednice, tako da je
očigledan značaj baštine. Mladi
često stavljaju prošlost u drugi plan
jer je njihova briga u budućnosti
zato sve dok ne budemo imali
nekog načina da prošlost približimo
mladim nećemo uspjeti sačuvati kulturno nasljeđe.”
Safet Šabanović, Tešanj
„Kulturno nasljeđe je važno zato što
definiše jedan narod. Također da
evropska modernizacija utječe na
omladinu te zbog toga da omladina
zapostavlja kulturu. Kaže da je
kulturno nasljeđe od krucijalnog
značaja za obrazovanje upravo
zbog toga što omladina nije toliko upućena što se tiče
kulturnog nasljeđa jer smatra da bi omladina trebala
da obilazi sva kulturna mjesta u Tešnju.”
INTERVJU O KULTURNOM NASLIJEĐU BIHSinoć beže iz
planine dođe
Sinoć beže iz planine
dođe,
nit’ dovede konja ni
hrtova,
nit’ donese sablje o
bedrici,
nit’ mavena ćurka na
ramenu,
ranjen dođe do bijela
dvora.
Kako dođe, leže
bolovati,
a majka mu rane
zavijala,
dovodila od mora
hećime,
na hiljade cijene
godila.
Al’ zaludu, fajde ne
bijaše.
Govorila lijepa
djevojka:
O, gospojo, beg
Avdina majko,
bi li meni svoga sina
dala,
kad bih njemu rane
izvidala?
Bih ga dala i šćerkom
te zvala
i u zlato tebe zavijala.
Djevojka je bega
liječila,
sretna bila, bega
izvidala.
Beg je uze sebi za
ljubovcu!
8
Bosna i Hercegovina je zemlja
koja se zaista može pohvaliti
raznovrsnim historijskim i kulturnim
nasljeđem. Iako je Bosna i
Hercegovina relativno mala
zemlja, ona ima bogato kulturno
nasljeđe, te je imala veliki utjecaj i
na druge zemlje. Svaki grad naše
zemlje ima neko obilježje, ali ako bismo tražili simbol
cijele zemlje, onda bi to bio stećak. Stećaka ima
diljem Bosne i Hercegovine, a u Radimlji kod Stoca ima
ih toliko da čine jedinstvenu nekropolu ove vrste u
svijetu. Također značajno kulturno nasljeđe za Bosnu i
Hercegovinu je i Most Mehmed-paše Sokolovića u
Višegradu, kao i Stari most u Mostaru, koji se nalaze na
listi svjetske baštine.
Kulturna baština naše zemlje doprinosi razvoju turizma,
zbog toga što se veliki broj turista odluči posjetiti neku
zanimljivu destinaciju. Najveći broj turista dolazi u naš
glavni grad, Sarajevo. Baščaršija, Gazi Husrev-begov
Bezistan, Gazi Husrev-begova biblioteka, džamije i
crkve samo su neke od znamenitosti Sarajeva.
O kulturnoj baštini Bosne i Hercegovine i njenom
značaju bi se moglo mnogo pisati i opet bi ostalo ono
nešto nedorečeno. U našoj zemlji živjelo je i živi mnogo
naroda, te je svaki od njih iza sebe ostavio neko
nasljeđe mlađim generacijama, koji ga trebaju čuvati,
njegovati, ali i promovirati.
Lejla Šarić, najbolji online debatant za januar 2018.
MALA ZEMLJA, MOJA DOMOVINA, BIH Telal viče
Telal viče od jutra do
mraka
koj' u koga noćas na
konaku,
nek' ne ide rano sa
konaka,
utekla je pašina
robinja,
i odnijela dva tovara
blaga,
i ukrala sahat iz
njedara,
i povela ata iz ahara,
i povela Muju
haznadara.
Susreta je pašin
kavaz:
"Što pobježe pašina
robinjo?
Što s' uzela dva
tovara blaga?
Što ukrade sahat iz
njedara?
Što odvede ata iz
ahara?
Što povede Muju
haznadara?"
"Blago nosim da
putem ne prosim,
sahat nosim da gdje
ne zadocnim,
ata vodim da pješke
ne hodim,
haznadara da ne
spavam sama!"
9
Bosna i Hercegovina jeste zemlja
koja je bogata kulturno-
historijskim nasljeđem, međutim
promoviranje i njegovanje
naslijeđa jedan je od mnogih
problema u našoj zemlji. Mladi
ljudi nemaju dovoljno razvijenu
svijest o značaju kulturnog
nasljeđa, te ga zbog toga ne njeguju i na neki način
uništavaju.
Kulturno nasljeđe ima veliki značaj za turizam, a samim
tim i za privredni razvoj Bosne i Hercegovine. Ono
predstavlja obilježje jednog naroda. Ako uništavamo
kulturno nasljeđe, uništavamo i te narode, što jeste
identitet tog naroda. Kao što trebamo njegovati naše
kulturno nasljeđe, tako trebamo njegovati i ono što su
nam ostavili drugi prije nas, koji su naseljavali područje
naše nam lijepe Bosne i Hercegovine. U svijetu postoji
veliki broj naroda koji je nestao, međutim iza njih su
ostali spomenici, nastambe kroz koje smo mogli vidjeti
način njihovog života i njihovu tradiciju. Kulturno
nasljeđe je u našoj zemlji nažalost zapostavljeno, a to
možemo vidjeti kroz odnos vlasti, ali i ljudi prema
njemu. Kulturno nasljeđe predstavlja snagu jednog
naroda, te zbog toga trebamo raditi na očuvanju
našeg kulturno-historijskom nasljeđu. Kulturno nasljeđe
je jedna od najbitnijih stavki za jedan narod, a time i
jednu državu.
Dakle, trebamo promovirati vrijednosti bh. kulturne
raznolikosti, očuvanje identiteta naroda Bosne i
Hercegovine i bogatu kulturno-historijsku tradiciju.
Lejla Šarić, najbolji online debatant za januar 2018.
ČUVAJMO NASLJEĐE!Sinoć vika sa
grada dizdare
Sinoć vika sa grada
dizdare
i on vika na vodi
brodara:
Ne brod’ broda,
pokrila te voda!
Sinoć mi je pobjegla
djevojka
oknivena i
prstenovana,
a bijela lica
neljubljena!
Odgovara sa vode
brodare:
Kopiljane, na gradu
dizdare,
sinoć sam je junak
prebrodio
i dala mi tri dukata
žuta:
jedan dukat, što sam
prebrodio,
drugi dukat, da joj
puta kažem,
treći dukat, što sam
obljubio!
10
Bosna i Hercegovina je zemlja koju
karakteriše specifična historija i
tradicija. Kulturna baština predstavlja
pravu turističku atrakciju i veliko
bogatstvo. Ako pogledamo Jajce,
Mostar, Počitelj, Sarajevo, možemo s
punim pravom reći da izgledaju kao
mali raj na zemlji. Kada bismo
tražili autentičan znak naše male zemlje, mogli bismo
reći da je to stećak. Pročitah jednom riječi Miroslava
Krleže o stećcima, o tome kako u Europi nema
spomenika kulture. Citiram:
"Neka oprosti gospođa Europa, ona nema
spomenike kulture. Pleme Inka u Americi
ima spomenike, Egipat ima prave
spomenike kulture. Neka oprosti gospođa
Europa, samo Bosna ima spomenike.
Stećke. Šta je stećak? Oličenje gorštaka
Bosanca! Šta radi Bosanac na stećku?
Stoji uspravno! Digao glavu, digao ruku! Ali
nigdje, nigdje, nikad, niko nije pronašao
stećak na kome Bosanac kleči i moli. Na
kom je prikazan kao sužanj".
I zaista moramo i trebamo biti ponosni. Možemo
nastaviti dalje navoditi razne primjere, a to su:
Zemaljski muzej u Sarajevu, Hagada, Hvalov Zbornik i
mnogi drugi.
Kulturno naslijeđe ne smijemo zanemariti, moramo ga
očuvati i biti ponosni na ono što posjedujemo i po
čemu se izdvajamo u odnosu na druge.
Edna Basara, najbolji online debatant za februar 2018.
BiH vs. Evropa
Sve tičice
pripivaše,
jedna ne piva
Sve tičice pripivaše,
jedna ne piva.
Pitale je drugarice, što
ti ne pivaš?
mene majka staru
daje da ja carujem.
Mene majka staru
daje da ja tugujem.
Kad obučem telmi
dibu, meni star ne da,
kad opašem hazna
kolan, meni star ne
da,
kad je pojdem u rod
majci, meni star ne
da.
Nejdi Hanko, nejdi
dušo, viđaće te mlad.
11
Kulturno naslijeđe je jedna od tema koja jeneiscrpna. Koliko god da debatujemo o njoj,nikada nije dosta. Uvijek su nam argumentioskudni. Koliko god da govorimo, situacijaostaje ista, čak ponekad i lošija. Zašto je totako? Zašto se ništa ne dešava, a tolikopričamo o promjenama?
Do sada ste mnogo puta čuli o "propadanju„ kulturnognaslijeđa. Upoznati smo s našim lošim odgojem kojegispoljavamo prema kulturnom naslijeđu. Upoznati smo kolikoje sve važnije od očuvanja blaga koje imamo. Koliko jošputa trebamo istaknuti da trebamo biti ponosni i zahvalništo sve ovo imamo? Koliko još puta trebamo reći damoramo razviti svijest o ovome problemu i koliko nas tonaslijeđe treba? Treba da ga očuvamo, da ne dozvolimoda se ruši, da budemo mi ti koji ćemo ga na najbolji načinpromovisati. Međutim, nešto je zaista zbunjujuće. U Bosni iHercegovini ekonomska situacija je vrlo loša i toga smo sviitekako svjesni. Kada nekoga pitamo nešto o kulturnomnaslijeđu, reći će vam da je u problemima ekonomskogstatusa i da ima važnijih problema o kojima mora misliti.Razmislimo sada. Za jednu zemlju, turizam je vrlo važan.Kada bismo se udružili zajedno, redovno organizovali akciječišćenja, pronašli one koji žele uložiti u naše bogatstvo, da libismo turizam podigli na viši nivo? Tada bi stranci mogli dauživaju u našim ljepotama i čarima koje imamo. Međutim,žao mi je što ove moje riječi ne dopiru do drugih. Koliko godda podignem glas i odlučim da se borim snagom
argumenta, uspjeh izostaje. Toliko priče o tome, ali uprazno. Također, problem se javi kod kuće i nastavlja sedalje kroz obrazovanje. Nismo i ne želimo biti osviješteni. Kodkuće nas nisu na to upozoravali, a u školi najmanje pažnjuposvećuju istome. Dakle, nemamo osjećaj prema kulturnomnaslijeđu jer nismo naučeni. I danas, sutra kada nekopročita ove moje riječi možda će se blago nasmijati ipomisliti: „Ko o tome još misli u Bosni i Hercegovini?". Kolikogod da drugi ne misle, ja mislim. Želim da sačuvamokulturno naslijeđe, da budemo ponosni i da tako topredstavljamo. Želim da budemo sretni i zadovoljnigledajući kako se drugi interesuju za naše blago i dauživamo u onome što smo učinili. Kultura treba, odnosnomora biti sastavni dio našeg života.Edna Basara, najbolji online debatant za februar 2018.
KULTURA KAO DIO ŽIVOTA!Široka kita,
rakita
Široka kita, rakita,
široko polje prekrila,
jednog mi kraja
neskrila.
Otud mi idu svatovi,
svatovi Šemsi-begovi.
Šemsi-beg pusti
sokola,
da vidi gdje će
panuti,
izvi se soko visoko,
i klonu mladi na grudi.
Gledala mlada
sokola,
iz oka suza kanula:
"Sokole, pitom sokole,
puče mi srce na
dvoje!
Dosad sam majku
dvorila,
od sada pitom'
sokola,
od sada tebe sokola!"
12
Saša Delić, Lukavac
Što se tiče kulturnog života, on je oskudan u Lukavcu.
Nema nikakvih kulturnih dešavanja.
Ono po čemu je Lukavac poznat svakako je jezero
Modrac, koji je jedno vrijeme, neposredno poslije
posljednjeg rata, bio kao turistička atrakcija. Sada su i
tamo dešavanja, posebno kulturna, vrlo rijetka.
Harun Macić, Mostar
Mostar je grad koji kroz svoju historiju njeguje jedinstvo,
različitost i toleranciju no međutim rat 90-ih razjedinio je
tu toleranciju. Mostar je poznat po Starom mostu koji je
ujedno i simbol Grada Mostara koji je UNESCO-va
svjetska baština.
PROFESORI KAŽU O SVOJIM LOKALNIM
ZAJEDNICAMA!
U Stambolu, na
Bosforu
U Stambolu, na
Bosforu,
a u silnog cara dvoru,
zaplakala Šećer Đula,
Osman-paše vjerna
ljuba:
"Osman-pašo, đe si
mori,
za tobom mi srce
gori?
Osman-paso đe si bio,
đe si vojsku ostavio?"
"U Bugarskoj, kraj
Sofije,
gdje se rujna krvca
lije;
Dušman me je
zarobio,
život mi je poklonio,
sablju mi je osvojio,
vojsku mi je oprostio!"
13
Vrijedi doći u veliko oraško naselje Tolisa i obići
franjevačku Crkvu Uznesenja Blažene Djevice Marije,
sagrađenu davne 1881. godine, i uz nju samostan.
Crkva i samostan zajedno predstavljaju umjetničko i
kulturno naslijeđe franjevaca koji su živjeli i djelovali u
župi i samostanu.
To je i izuzetno vrijedan umjetnički kompleks, jer je u
njemu pohranjeno nemjerljivo blago, nastalo
zahvaljujući vrijednim župljanima i fratrima koji su ga
pronalazili i čuvali.
http://avaz.ba/vijesti/bih/354521/franjevacki-
samostan-i-crkva-cuvaju-neprocjenjive-vrijednosti
U državi u kojoj je mnogo toga loše, ipak možemo naći
i pozitivne primjere koji nam pokazuju da još uvijek
postoje ljudi koji vjeruju u važnost očuvanja kulturnog
naslijeđa i kontinuiran rad na promoviranju vrijedne
baštine koja postoji u BiH.
Nažalost, primjeri poput ovog su rijetki i/ili nedovoljno
medijski promovirani, i javnost nije upoznata sa
načinima na koji pojedine institucije nastoje zaštititi
kulturu BiH.
Nekako se čini da je u interesu da nam propadne
nacionalno blago jer propašću kulture gubite svoj
identitet i nestajete. Ne smijemo dozvoliti nestanak. Ne
smijemo dozvoliti da zaboravimo naše porijeklo,
korijene i sve ono što čini naš identitet.
Za očuvanje kulturno-historijskih spomenika smo
odgovorni svi. Njihova materijalna vrijednost nekada
možda nije velika, ali njihova vrijednost za opstanak
države i kulture je itekako važna i nikada ne smijemo
prestati da brinemo za očuvanje nacionalnih
spomenika.
FRANJEVAČKI SAMOSTAN I CRKVA – ČUVARI
NARODNOG BLAGA
Slikom kroz
Tolisu
Trebalo bi nam dosta
vremena da obiđemo
crkvu, da vidimo kako
izgledaju njena
unutrašnjost i
spoljašnjost. Kompleks
je proglašen
nacionalnim
spomenikom BiH, a mi
se prema njemu
odnosimo najbolje što
možemo.
Fra Perica Martinović
14
Zavod za zaštitu i korištenje kulturno-historijskog i
prirodnog naslijeđa Tuzlanskog kantona je Atik džamiju
u Ćivama registrovao kao dobro kulturno-historijskog
naslijeđa, te uputio urgenciju Komisiji za očuvanje
nacionalnih spomenika BiH, kako bi ova džamija bila
proglašena za nacionalni spomenik Bosne i
Hercegovine.
Proglašenje nacionalnim spomenikom (Graditeljska
cjelina, Atik džamija u Ćivama, Gornje Vukovije,
općina Kalesija) je stiglo na 19. sjednici Komisije za
očuvanje nacionalnih spomenika, održanoj 12. marta
2018. godine.
http://muftijstvotz.ba/atik-dzamija-u-civama-u-kalesiji-
novi-je-nacionalni-spomenik-bosne-i-hercegovine/
Evo, za ovo izdanje Debatnih novosti smo odlučili
podijeliti malo pozitivnih priča o spomenicima u BiH.
Baš kada nam se učini da niko ne brine o kulturi i
spomenicima, dese se ovi pozitivni primjeri kojima se
iznova pokazuje da je zaštita naslijeđa kontinuiran
proces u koji trebamo biti uključeni svi.
Možda ćete reći da je zaštita nacionalnih spomenika
skupa, da kulturi treba mnogo novaca, da su
građevine teške za održavanje, da… Mi kažemo da su
to samo izgovori da ne uradimo ništa i da nađemo
izgovor da nastavimo kukati kako niko ništa ne čini. Eh,
pa, pogodite šta? Vi ste taj „niko” koji „ništa ne čini”.
Zato, vidi sa svojim nastavnikom, pitaj za spomenike
kulture u svojoj lokalnoj zajednici i pitaj kako možeš
doprinijeti njihovom očuvanju.
NOVI NACIONALNI SPOMENIK BiH – ATIK DŽAMIJA
U ĆIVAMA U KALESIJIAtik džamija
15
Belma Husejić i Zlatan Kovačević, novinari ovog izdanja Debatnih novosti su osmislili
strip koji vidite. Evo, oni su odlučili nešto uraditi i doprinijeti promociji turizma. Poruka
njihovog stripa je zaista jednostavna, ali i efektna. O kulturnom naslijeđu možemo
uvijek učiti i naučiti i ne smijemo propuštati prilike da budemo informirani i da ako
ništa drugo, uživamo u ljepoti koju nudi naslijeđe.
Vama predlažemo da nam šaljete još vaših crteža i radova kako bismo predstavili
kulturu Bosne i Hercegovine kroz oči mladih. I eto, još jedan način da doprinesete
očuvanju kulturnog naslijeđa u BiH.
STRIPOM DO PROMOCIJE KULTURNOG NASLJEĐA
16
Zašto je ovo mjesto meni posebno? Zgrada zvana "Bejrut", mjesto mog
odrastanja.
Ovdje sam stekao prve drugove sa kojima prijateljstvo traje i danas.
Mjesto naših nestašluka, mjesto na kojem sam prvi put zaigrao fudbal,
mjesto na kojem smo odigravali teniske turnire, naravno bez mreže,
prelazili ogradu da bi se ljuljali u dječijem vrtiću...
Mjesto vjerovatno najsretnijeg perioda mog života.
Dino Emrić, Mostar
FOTOGRAFIJOM DA TI KAŽEM - MOJE OMILJENO MJESTO
17
Moje omiljeno mjesto u Banjaluci je terasa koja se nalazi u restoranu
"Slap".
Pruža divan pogled na rijeku Vrbas, nekada posebno uljepšan prizorom
pataka ili labudova koji nerijetko mile kroz rijeku.
Uživanje je posmatrati djecu, a i odrasle kako uživaju u svim ljepotama
rijeke a naročito ljeti kada ona u toplim danima predstavlja pravo
osvježenje.
Dženneta Hajdarpašić, Banja Luka
FOTOGRAFIJOM DA TI KAŽEM - MOJE OMILJENO MJESTO
18
Najljepša sjećanja mog djetinjstva vezane su uz ulicekoje okružuju Mejtaš. U prethodnom broju Debatnih
novostima ste čitali o tome kako je dobio naziv Mejtaš.A ja ću vam pričati o ulicama kojevga okružuju i dječjim
igrama u tom naselju. Zimi bismo se sankali niz ulicu VukKaradžić koja se danas naziva Pehlivanuša i proteže se
sve do Murička škole. Na dnu prije stepenica bi bilapostavljena mreža koja je spriječavala da sankama
proletimo niz stepenice. Tada nije bilo toliko saobraćajai automobila i ta ulica bi bila zimi raj za djecu. Stariji i
iskusniji su se spuštali niz paralelnu ulicu Drvarsku koja sedanas naziva Sarač ismailova. Ona je bila „znatno
zahtjevnija” zbog strmine i skakaonice koja bi sestvarala na sredini ulice. Najteže bi bilo kada bismo stigli
do podnožja ulice i onda bismo trebali nazad. Ali uzsmijeh i priču svi bismo se zajedno penjali. I onda sve
ponovo. Po cijele dane bismo se spuštali i znalo sepravilo da nema ulaziti u kuću dok i zadnji atom snage
imamo jer roditelji nas tako promrzle nikada ne bi pustilivan ponovo. I samo je važno bilo čije su saonice brže.
Ponekada kada bi neko od starije grupe nam posudiosvoje bili bismo glavni u raji toga dana.
S proljeća i ljeti bismo se igrali žmire i ganje od školskog
dvorišta do Doma izvidžaća, kroz Kaptol i NaseljeSunca. Danas se tu nalazi Katolički školski centar „Sv.
Josip” Sarajevo, a u domu izviđača je premještenaškola Silvije Strahimir Kranjčević koja je bila do tada u
prostorijama današnjeg Katoličkog školskog centra.
Cijelo ovo naselje isprekidano je malim poprečnimulicama poput Curka, Hadžisulejmanove, Sepetarevca
(koji je kod starih ljud budio asocijaciju na nagli uspon),Kevrin potok (Kevrinim su ga zvali po porodici Kevra,
zanatlijama limarima, koji su živjeli tu, negdje krajpotoka), Ivan Cankar, i još mnoge druge koje su bile
ispunjene smijehom i rajom djece, udaranjem lopte izvukom zvižduka nekog od roditelja koji poziva svu
djecu da je vrijeme za poći kući.
ULICE MOGA GRADAULICE
SARAJEVA
19
Ka
Kada pomislim na Kozaru, prva asocijacija mi je
nepregledno zelenilo i jedna posebno osjećanje mira
koje donose zvuci prirode. Sve brige i razmišljanja
ostaju tamo negdje i vi jedino možete da se
prepustite tihom uživanju. Kao djeca smo se valjali po
travi. I danas sebe uuhvatim ponekad kako imam taj
neodoljivi poriv da se onako dječje nesputano
valjam u travi.
Kozara je planina i pored toga što je planina ona je i
vazdušna banja. Boravak na toj planini regenerira
cijelo naše tijelo, a posebno crvena krvna zrnaca.
Šuma daje poseban ugođaj i potiče vas da samo
duboko dišete i upijate taj vazduh. Za one koji ne
znaju planina Kozara nalazi se u sjeverozapadnom
dijelu Bosne i Hercegovine i okružena posebno
zelenim rijekama Savom, Unom, Vrbasom i Sanom.
O vremenu i ljudima koji su od davnina naseljavali
područje Kozare, svjedoče arheološki ostaci iz starog
vijeka (Benkovac, Gradina, Lukići), te srednjeg vijeka
(grad Marije Terezije ili Vrbaški grad prema Gornjim
Podgradcima).
U naselju Kozarac, smještenom ispod obronaka
Kozare, nalazi se kula koja i danas dominira ovim
mjestom. Kozaračka kula je izgrađena 1736.godine
prilikom proširenja tadašnjeg utvrđenja.
Tradicija i folklor kozaračkog naroda – karakteristična
pjesma „ojkača“, narodni običaji, kuhinja i ostalo,
čuvaju se od zaborava u potkozarskim selima.
Posebnu vrijednost imaju razni upotrebni predmeti
koji po svojoj formi predstavljaju izvorni folklor i
tradiciju ovog kraja. Naročito se ističu predmeti od
vune koji zadivljuju svojom bojom, šarama i
ornamentikom.
NACIONALNI PARK KOZARA
NACIONALNI
SPOMENIK
KOZARA
20
Dođi…Dođi u ovo moje lijepo Sarajevo.
Prošetaj tim čarobnim gradom,
Vjeruj mi da će ti duša
Ostati zarobljena u njegovom srcu.
Dođi…Pogledaj ovo nebo iznad Sarajeva. Nije isto.
Pogledaj Sebilj. Okrijepi se
Tom nevjerovatno lijepom, hladnom vodom.
Stari ljudi su od davnina govorili:
„Ko se jednom napije vode sa
Baščaršije taj se u Sarajevo uvijek vraća“
Dođi…Pogledaj Vijećnicu koja je bila divna od početka
Pa je ruka zla čovjeka u pepeo pretvori.
Majka mi je rekla da se iz pepela najljepše stvari rađaju.
Bila je upravu. Znam to. Samo pogledam Vijećnicu,
Sjetim se njenih riječi i to kažem: “U pravu si mila moja“
I s ponosom, očiju biserom na licu, zašutim.
Dođi…Dođi i vidi šta su to naši preci
U amanet nama ostavili.
Dođi i uvjeri se da ljepota Sarajeva
Je bila tkana prošlošću.
Ko zna čije ruke su sagradile sva ta
Kulturna obilježja koja nam krase gradove.
Ne znam da li smo mi robovi sadašnjosti
Pa ne pridajemo veliki značaj tome,
Ali ko jednom sebe u tijelu svoga grada pronađe
Taj uistinu zna šta je patriotizam.
Ja sam uvjerena da smo moj grad i ja
Jedno tijelo a srca dva.
Alisa Sjenar i Esma Zalihić
PJESMOM DA TI KAŽEM
21
Nadamo se da vam se dopalo ovo izdanje Debatnih
novosti i da ste, kao i mi, mnogo toga naučili o
kulturnom naslijeđu.
Najvažnija lekcija koju smo naučili jeste da BiH ima
mlade ljude koji su zainteresirani da rade na zaštiti
spomenika kulture i doprinesu očuvanju kulturne
baštine.
Slali su nam radove, radili sa CKD-om, pisali, scrtali i
fotografirali. Možda se ne čini kao mnogo, ali su uradili
mnogo više nego neki odrasli koji bi trebali aktivno
raditi na promoviranju kulturnog nasljeđa.
Mi smo ponosi na učenike članove debatnih sekcija, i
u narednom izdanju donosimo još radova i
nastavljamo promovirati kulturno baštinu na svaki
mogući način.
UMJESTO KRAJA
TAMBURALO
MOMČE UZ
TAMBURU
Tamburalo momče uz
tamburu,
tambura mu od
suhoga zlata,
tanke, žice kose
djevojačke,
a terzijan pero
sokolovo.
Gledala ga Ajka sa
čardaka:
”Vidi majko, lijepa
junaka!
Da mi ga je u dvoru
gledati,
na njegovim grudma
sevdisati!
Karanfil bih pod njega
sterala,
a pod glavu rumenu
ružicu,
nek miriše, nek’ se
često budi,
često budi i često me
ljubi!”
22
Debatne novosti, br. 3April 2018. godine
SVAKO UMNOŽAVANJE I KORIŠTENJE SADRŽAJA IZ NOVINA JE VEOMA
POŽELJNO!Cijena: 0 KM + obaveza da ponekad napišete članak za novine Izlazi mjesečno, a nekada i
češće
Fra Anđela Zvizdovića 171 000 Sarajevo
Bosna i Hercegovina+387 33 203 668
TRN: 1610000047260060 Raiffeisen banka [email protected]
www.ckdbih.com
ZA „CENTAR ZA KULTURU DIJALOGA“Sanja Vlaisavljević
UREDNICA Nadina Balagić
REDAKCIJADebatni klubovi, Amela Ibrahimagić, Amer Musić, Anesa Vilić, Nadina
Balagić, Zoran Marčeta i svi debatni klubovi CKD-a.
DTPAnesa Vilić
WEB INFONadina Balagić
IZDAJE I UMNOŽAVACentar za kulturu dijaloga
CKD STRANICA:
https://www.facebook.
com/groups/13420044
3968/?fref=ts
DEBATOLOGIJA:
https://www.facebook.
com/Debatologija?fref
=ts