346

Narodna umjetnost XVII

obilasci (pozdravljanje domaeini'l -ide uz prvu uskrsnu vecer); pozdravmladosti (ide u ciklus seljackih ma-gijskih obreda i nije mnogo ras-prostranj en); Prvi svibn~a (starislavenski i evropski praznik, asvjetski po svom karakteru - odkonca 19. st. praznik 'radnih ljudi)i obicaji uz prvu sjetvu jarog zita(za dobar buduCi urod - najboljese sacuvao kod Bjelorusa). Svi su tiobicaji bogati raznim postupcima ielementima magije.

Trece poglavlje Prvi izgon blaga- Durdevdan daje nam sHku obicajau Rusiji (a .i kod drugih slavenskihnaroda) jos od davnih vremena. Au-torica navodi da je to opceslavenskiblagdan koji donosi toplo ljeto, rosui vodu. Za njim dolazi Nikola kojegslave slavenski i mnogi evropskinarodi, a donosi travu.

Cetvrto poglavlje Kraj proljeca- pocetak ljeta ima tri dijela: Uz-nesenje (Spasovo) s funkciiom daozimi usjevi bde i bolje rastu(starije je od crkvenog); Trojica(Duhovi) iIi praznik zeleni (ukrasa-vaju se zelenilom domovi. crkve,ulice, p'Cave se vijenci, hoda s ukra-senom brezom, koja se na krajupotapa, bacaju se vijenci u vodui dr.); ispracaj rusalki, takoder jestari praznik s glazbom, pjesmom,plesom, vojnim i kazalisnim igrama.

U petom poglavlju govori se 0obicajima uz ljetni solsticij (prika-zuju se dva praznika: Ivanje i Pe-trovo). S njima zavrsava ljetni ci-klus.

U Zakljucku se uzostalo kazeda usporedba proljetnih i ljetnihkalendarskih obicaja kod Rusa,Ukraj,inaca i Bjelorusa pokazujeda je drevna osnova kod njih bilazajednicka, ali se nije sacuvala ujednakom stupnju. S vremenom,ziveN i razvijajuCi se u raznimsocijalno-ekonomskim i zivotnimuvjetima, ti su se obicaji umnogo-me mjj,enjali iIi transformirali, od-nosno popunjavali novim raznovrs-nim elementima, cesto i neobrednimpo postanku.

Obicaji 0 kojima se govori uovoj monografiji zivjeli su i zive i

kad nas, pa ovaj rad moze mnogokoristiti onima koji proucavaju fol-klorne, obicajne, obredne i drugeveze medu narodima, posebno s)a-venskim. Uz poglavlja nalazi setridesetak stranica raznih korisnihpodataka, a na kraju literatura(preko 200 jedinica). Postoje i 33ilustracije.

Ante Nazor

Geschichtc in Liedern (1815-1979), Pro-grammheft: Oeffentliche Abendveranstal-tung beim 22. Deutchen Volkskundekon-gress '79, Kiel, 19. Juni 1979, 104 str.

Medu pdkazima znanstvenih pu-b1ikacija nije uobicajeno pisati 0knjizici koja je u stvari koncertniprogram. Pa ipak, na ovu se valjaosvrnuti jer znatno nadmasuje do-sege koncertnoga programa. Knji-zica je zapravo rezultat znanstve-nog istrazivanja, a priredena je,kao i sam koncert, u povodu 22.njemackog etnoloskog kongresa. Tajje kongres bio i svojevrstan kul-turni dogadaj jer se odrZavao uKielu u toku uobicajene godiSnjegradske manifestacije »Kielski tje-dan«. Priredivaci kongresa ukljucilisu se u gradsku manifestaciju. Onisu organizirali razliaite priredbeetnoloskoga karaktera koje su po-stale sastavnim dijelom pucke sve-canosti »Kielskoga tjedna«. Tako je,na primjer, u tridesetak elitnih iz-loga pojedinih trgovackih radnji jrobnih kuea priredena specificnaetnoloska i folkloristicka izlozba(s dokumentarnim katalogom). ADeutsches Volksliedarchiv iz Frei-burga priredio je koncert pod gor-njim naslovom i ovu knjizicu. Pri-redivaci koncerta su izabrali 22 pje-sme koje su u posljednjih 150 go-dina »pratHe« njemacku povijest.Pjesmama su priSli sa stajalistavrlo siroke palete ljudskoga pjevac-kog repertoara. Ukljucili su, dakle,i tzv. ulicne popijevke, kuplete,sansone i slagere da bi se »na tajnacin sirok spektar moguenosti po-sredovanja znacenja i sadrZaja do-kumentirao putem prometnog sred-stva koje se zove 'popijevka' ... «

347

Prikazi i kritike

(str. 1). Takv~h pjesama, naravno,ima mnogo viS'e: za koncert su oda-brane 22 popijevke i one su komen-tirane u knjizici. Vazno je napome-nuti da su pri tome autori imaliu vidu dva komunikacijska procesakoj~ se u z~votu susrecu i koji semogu »dogoditi« pojedinoj pjesmi.S jedne strane to je proces kojipjesmu usmjeruje odozgo. S drugestrane kreee suprotni ili usporedniproces, koji pjesmu potice i mije-nja, a tece odozdo.

Ne treba posebno naglasavatida su sve te pjesme politickoga ka-raktera i da ,im je sudbina u bur-noj njemackoj proslosti kontroverz-na. Istine radi treba reci i to daNjemacka, premda se je najcescesjeeamo po nedavnoj teskoj fasistic-koj proslosti, ima svoju znacajnudemokratsku tradiciju. A to se ta-koder ogledalo u pjesmama.

Povijest u popijevkama zapravoje povijest sudbine popijevaka kojesu cesto kritizira1e Hi duhovito pa-rodirale oficijelnu politiku - odone kajzerove do ·one HitleroV'e,koje su reagirale na diktir,ani mili-tarizam, pjevale se na bar~kadama- sve do suvremenih protestnihpjesama.

Priredivaci su pokazali hrabrost- oni su izveli pojedine pjesmekoje izruguju i ruse jos uvijek po-stojeee nacionalne i nacionalistickesimbole i mitove sto su nadzivjeliapsolutisticke rezime. Na udal'll tihpjesama jesu politicke prilike uNjemackoj od februarske revolucije1847. nadalje, zatim odnosi s Dan-skom u vez:i sa Schleswigom i Hol-stein om, rast pruske samosvijesti imilitarizma, Napoleon, bitka kodSedana, prilike nakon prvoga svjet-skog rata, pad monarhije u Nje-mackoj, velika kriza, proleterskipokret, drug.i svjetski rat i fas[zam,poslijeratno vrijeme i privrednoeudo, politicki protesti pedesetih isezdesetih godina.

Opozicijski duh pojedinih vari-janata pjesama sustavno je prika-zan. Bitka kod Sedana 1. i 2. rujna1870. pocetak je njemackoga car-stva: njoj u cast ispjevano je mno-

stvo himni. Ali pjesma Kod Sedanana visini (br. 10, str. 49-51) imakao temu ljudski, to jest smrtonosnirezultat )}slavne« bitke (oko 26.000mrtvih ,i ranjenih). Nasuprot slav-Ijenickim himnama vojnik u ovojpjesmi vraca se kuci misled namnostvo poginulih drugova. Ne radise ovdje 0 junackoj smrti. Smrt sepromatra sa stajaliSta vojnika - avojnici su ratna sirovina. Premdata pjesma nije opozicijska po bu-kvalnom smislu svojih rijeci, onapokazuje istinske strane rata, i togledane odozdo. Ona odise rezigna-cijom i tugom.

S naseg stajaIiSta jedna njemac-ka pjesma iz drugoga svjetskograta jos je zanimljivija. Radi se 0poznatoj LiIi Marleen. Ta je pje-sma u nas dobro poznata kao pje-sma njemackih okupaaijskih vojni-ka. Osobno melodiju te pjesme uvi-jek asociram uz surove zvukovepotpetica njemackih vojnickih ci-zama u marSu u godinama 1941-1945. na nasim putovima i ce-stama.

Pa ipak i ta pjesma ima josnekoliko svojih lica. Pjesmu je is-pjevao gardijski strijelac Hans Leipgodine 1915. u Berlinu. Pjevali suje tada u uskom krugu i na danasnepoznatu melodiju; bila je to pje-sma mladoga stl.'azara. Godine 1938.N. Schultze komponirao je novumelodiju pjesmi mladoga strazara.Tu je pjesmu otkrila La1e Ander-sen i ponekad je pjevala. Bila juje snimila i na plocu, ali pjesmanije imala uspjeha.

Dana 20. travnja 1941. u Beogra-du pocinje emitiranje okupacijskaradio-stanica za njemacke vojnike.Radio-stanica nije imala ploea, pasu se organizatori snasli tako dasu .iz Berlina dobavili ploce kojesu ondje slabo isle iIi se uopee nisuizvodile. Medu njima nasla se ipjesma 0 mladom strazaru. U re-dakciji njemackog okupacijskog Ra-dio-Beograda Lili Marleen se ne-kome svidjela pa ju je emitiraonesto cesce. Vrlo brzo pjesma jestekla veliku popularnost, vojnicisu je trazili i pjesma je odlazila

348

Narodna umjetnost XVII

u eter redovito svake veceri, nestoprije 22 sata, na kraju emitiranja.

Ubrzo je usprkos ratu i ratnimprilikama - ili mozda upravo zbogtoga, pjesma postala vrlo popularna.Na drugoj strani borbenih Unijaantinacisticka emigrantkinja ]\/Iar-lene Dietr,ich pjevat ce istu pj.esmuamer.ickim vojnicima.

Prema sjecanjima Jare Ribnikar,emitiranim u jednom razgovoru snjome na Radio-Zagrebu u prosin-cu 1979. godine, Ivi Loli Ribaru,dok se krio u njezinoj kuci u Beo-gradu 1941. godine, svidjela se no-stalgicna pjesma Lili Marleen, kojuje CUO s okupatorskog Radio-Beo-grada. Rekao je: »Kako je to lepapesma!«

Kad danas nakon punih trideseti devet godina analiziramo pjesmumladoga strazara, shvacamo da jeto pjesma vojnicke ceznje. U vri-jeme kad su covjecji Zivot i covje-kova sreea Vl1ijedili tako malo, onaje govorila upravo 0 njima. U s10-bodnom pl1ijevodu stihovi kazuju:»Pred kasarnom, pred velikom ka-pijom stajala je nekoe svjetiljka.ana jos uvijek ondje stoji. Mi eemose ponovo vidjeti, stajat eemo podsvjetiljkom, kao nekad, Lili Mar··leen, kao nekad, Lili Marleen. Nasesu dvije sjene izgledale kao jedna.Odmah se vidjelo d.a se volimo,Neka svi Ijudi vide kako stojimpod svjetiljkom kao nekad ... Tadaviknu strazar: sviralo je povecerje,zakasnjenie ee te kostati tri dana(zatvora). Druze, dolazim, Rekosmodovidenja. Kako bih rado posao stobom, Lili Marleen ... ana (svje-tiljka) pozna tv.oje korake, tvoj vitkihod. Svake veceri sja, ali mene jevee odavna zaboravila. A ako mezadesi nevolja, tko ce s tobom sta-jata pod svjetiljkom, Lili Marleen ...Iz tisine, iz zemljice dizu me, kaoiz sna, tvoje zaljubljene usne. Kadse dignu kasne magIe, ja eu sta-jati pod svjetiljkom kao nekad,Lili Marleen, kao nekad, Lili Mar-leen.«

Doista, piesma je susta oprekamilitaristickim njemackim pjesma-rna. Njena popularnost za vrijeme

drugoga svjetskog rata nije poslje-dica ideoloskoga diktata. Naprotiv.Njezino izvodenje na radiju bUo jecak povremeno zabranjivano.

Zbog toga LUi Marleen danasmoze imati antimilitaristicko zna-cen:ie. Gotovo svugdje u svijetu.Osim u nas, gdje ce zauvijek pod-sjecati na okupatorsku radio-stani-cu i tutanj militaristickoga »trupa«u marilu.

Ima naravno u ovoj knjizici idrugih tizvanrednih primjera demo-kratskih pjesama i parodija milita-ristickih pjesama. Na primjer, ozlo-glaseni Horst Wessel Lied imao jetakoder britku i cinicnu parodiju,koja je ovdje objavljena, A objav-ljen je ,i izvorni fasisticki tekst,kao sto se objavljuju i neke drugemilitaristicke pjesme, koje su, me-dutim, u kontekstu knjizice i s nje-zinim komentarom poprimile su-protan smisao od prvobitnoga.

Na samom koncertu te su pjesmeizvodili grupa pjevaca protestnihpjesama »Liederjan«. Manfred Jas-pers iz grupe »Moin« i skupinastudenata etnologije iz Freiburga.Horst Wessel Lied, tu ozloglasenukoracnicu, nitko nije zelio izvestina koncertu - emitirana je s ploce,da bi odmah nakon toga studentiizveli vrlo uspjelu parodiju koja seilegalno pjevala za vrijeme rata.

Jos jedna odlika koncerta bilo jei to da se za vrijeme pjevanja po-jedinih pjesama na sceni izmjenji-vain prikazivanje dijapozitiva silustracijama iz vremena na kojese odnose pojedine pjesme.

Knjizicu i koncert pripremili suetnolozi iz Freiburga: dr. HartmutBraun, dr. Ji.irgen Dittmar, DavidG. Engle, Barbara James, dr. Wie-gand Stief i Edmund Weeger. Sli-kovni materijal izabrala je UrlikeSchnier. No dusa projekta, pisacuvoda i odlican komentator samogakoncerta bio je dr. Rolf Wilh. Bred-nich, poznati njemacki etnolog ifolklorist.

Dunja Rihtman-Augustin