1

Umjetni čki temelji u bonsai dizajnu

Elementi smislene kompozicije

Andy Rutledge

Prijevod: Dean Ćebić, Lektura: Nikša Ćorić ©Hrvatski bonsai klub, 2008.

2

Sadržaj

Zahvale ...................................................................................................................................... 4 Predgovor .................................................................................................................................. 5 Uvod ........................................................................................................................................... 6

Umjetnost = Komunikacija ..................................................................................................... 6 Jezik umjetnosti ........................................................................................................................ 8

Što je dobar bonsai dizajn? ..................................................................................................... 8 Govoriti jezikom umjetnosti ................................................................................................... 8 Linije i forme .......................................................................................................................... 9

Vertikalno .......................................................................................................................... 9 Okomit ............................................................................................................................. 11 Ukošen .............................................................................................................................. 12 Horizontalno .................................................................................................................... 14 Zaobljeno ......................................................................................................................... 14 Ćoškasto ........................................................................................................................... 17 Okruglo ............................................................................................................................ 18

Osnove gledanja i interpretacije ........................................................................................... 19 Boja ....................................................................................................................................... 21 Tekstura ................................................................................................................................ 21

Bonsai estetika ......................................................................................................................... 21 Ciljevi i izazovi ..................................................................................................................... 22 Emfazija ................................................................................................................................ 22 Personifikacija u umjetnosti ................................................................................................. 28 Specifičnost dizajna u odnosu na vrstu ................................................................................. 29

Inherentni izazovi u bonsai umjetnosti ................................................................................. 34 Lekcije iz oslikavanja pejzaža .............................................................................................. 34

Karakteristika vizualne komunikacije ................................................................................. 36 Veličina ................................................................................................................................. 36 Blago naginjanje drveta prema naprijed ............................................................................... 36 Proporcije grana .................................................................................................................... 37 Smanjivanje međučvorišta uz deblo ..................................................................................... 37 Perspektiva ............................................................................................................................ 38 Starost ................................................................................................................................... 41

a. Opadajući kut grana ................................................................................................. 41 b. Dobra struktura površinskog korijenja ................................................................... 41 c. Pretjerano zadebljano deblo ...................................................................................... 42 d. Otvorena struktura lišća ............................................................................................ 43 e. Vidljiva struktura krošnje ......................................................................................... 43

Znakovi ožiljaka (jin, shari) .................................................................................................. 44 Gruba, konzistentna kora (specifičnost vrste) ...................................................................... 44

Stanište ..................................................................................................................................... 46 Izložbeni elementi ................................................................................................................. 46 Posude ................................................................................................................................... 47 Prikaz drveta koje raste u procijepu stijene .......................................................................... 47 Prikaz drveta na prostranoj livadi ......................................................................................... 49 Prikaz drveta na vjetometini ................................................................................................. 50 Mahovina .............................................................................................................................. 51

Više k umjetničkom dizajnu .................................................................................................. 54 Priroda je irelevantna ............................................................................................................ 54

3

Neprirodni elementi u bonsai umjetnosti .............................................................................. 54 Pojednostavnite vaš život ..................................................................................................... 54 Zamršena mreža .................................................................................................................... 55 Jednostavno kao 1,2,3 ........................................................................................................... 56 Zaključak .............................................................................................................................. 59

Elementi istančanosti i smjera ............................................................................................... 60 Perspektiva gledatelja ........................................................................................................... 60

Izbjegavanje kognitivnih disonancija ........................................................................... 60 Točka interesa ................................................................................................................. 60 Fizički izgled .................................................................................................................... 61 Boja i kontrast ................................................................................................................. 62

Greške ...................................................................................................................................... 64 Prikrivanje mana ................................................................................................................... 64 Pogrešni smjer ...................................................................................................................... 64

Integritet dizajna .................................................................................................................... 66 Raspad komunikacije ............................................................................................................ 66 Kompozicija drveta ............................................................................................................... 66 Problemi konzistencije.......................................................................................................... 68 Nekonzistentnost starosti i snage .......................................................................................... 68 Nekozinstentnost staništa...................................................................................................... 69 Nekonzistencija stvarne starosti: .......................................................................................... 70 Kompozicijske pogreške ....................................................................................................... 71 Doticanje tangenti ................................................................................................................. 71 Nepravilan kut (osim ako nije fokusna točka) i glavna linija debla ..................................... 72 Pogrešna pozicija sadnje ....................................................................................................... 74 Simetrija ................................................................................................................................ 76 Proporcije stupova za ogradu................................................................................................ 76

Zaklju čak ................................................................................................................................. 77 Komunikacija i samoizražaj ................................................................................................. 77 Samoizražavanje ................................................................................................................... 78 Smiješan primjer ................................................................................................................... 78 Imajte još malo strpljenja….................................................................................................. 79

4

Zahvale

Želio bih se zahvaliti slijedećim osobama:

Posebno bih se zahvalio mojim učiteljima, Nicku Lenzu i Kenjiju Miyataiju, za njihove beskompromisne standarde, kvalitetne primjere, poduku i popustljivost (povremeno pivo).

Zatim bih se zahvalio prijateljima iz «Bonsai društva Dallas» za napore na kontinuiranom radu u obrazovanju i entuzijazmu (od sredine 1960.). Sretan sam što sam među posljednjima postao član.

Wayneu Schoechu iz publikacije «Stone Lantern» koji je dao sve vrste podrške na ovom projektu.

Mnogim mojim prijateljima diljem svijeta bez čije pomoći i fotografija ne bi zaživio ovaj projekt: Carlu Bergstromu, Klausu Buddigu, Kurtu Gagelu, Boonu Manakitivipartu, Elize-Marie Mann, Mikeu Martinou, Wolfgangu Putzu, Johnu Romanou, Howardu i Sylviji Smith i Suthinu Sukosolvisitu.

Zahvalio bih se administratorima i članovima dvaju najvrijednijih izvora: «Internet bonsai club» i «BonsaiTalk forum».

Posebno bih se zahvalio Carlu Bergstromu, Chrisu Cochraneu, Nicku Lenzu, Jerryu Meisliku i Walteru Pallu, koji su uzeli vremena za čitanje skice ovog projekta i potom dijelili svoje savjete i uvide.

Gore navedene osobe ne mogu preuzeti odgovornost za eventualne greške ili netočnosti u ovoj knjizi.

Andy Rutledge

5

Predgovor

U bezbroj radionica na kojima sam predavao koristio sam dvije riječi kojima opisujem bonsai materijal. Prva riječ je ružan. Ona opisuje materijal koji je bez nade. Obično je to štap s loše smotanim korijenom obrnutog sužavanja i barem jednom zadebljanom izbočinom, duplih grana. U tom slučaju, obično sam to izgovarao s riječima simpatije, unatoč očekivanju učenika da ga mogu pretvoriti u prekrasni bonsai poput čarobnjaka.

Druga riječ je ružan. To se odnosi na veliko uzbuđenje i obično opisuje prikupljenu biljku i nevjerojatne vijuge, interesantnosti i prikladnosti za bonsai kulturu, što sam uredno istaknuo s entuzijazmom.

Ružnim i ružnim, opisujem materijal.

U radu jedan na jedan se može demonstrirati estetika na komadu materijala u nadi da će student ili započeti razvojni proces ili hraniti drvo kao svog ljubimca. Ja se ne bih nikad odvažio pisati o bonsai estetici, ne bih više niti pokušavao predavati jer je to previše ezoterična tema za shvatiti vikend hobistima.

Sjećam se dobro trapavih ranih dana bonsaija u ovoj zemlji. Kad bih pitao jednog od predsjednika bonsai sudaca zašto je 1-2-3 pravilo potrebno, dobio bih odgovor:

„ Zato što je to način na koji radimo.“ Oh.

Kad sam pitao zašto je bjelogorično drveće posađeno u plave posude, dobio sam odgovori:

„ Zato što je prikladno!“ Oh.

Pa, to znači da je dobar bonsai dizajn ili neopisiv, ili je udomaćen po pitanju koje ne uključuje ništa drukčije doli pravila koja se nalaze u njihovim pravilnicima.

Iznenađenje, narode, Rutledge zna. U kratkoj knjizi, Andy navodi groznu temu bonsai estetike i nosi ju na višu razinu. On je napisao knjigu sa sveobuhvatnim razumijevanjem, pameću, i uzbuđenjem. Ovo nije dr.sc. disertacija, ali je laka za čitanje. Mnoge fotografije ilustriraju dizajn i dugogodišnju mudrost. Knjigu nije dovoljno samo pročitati, već je treba opet pročitati i nastojati je prostudirati.

Sjećam se prve skice prije par godina koju sam našao nedovršenu. U ovo izdanje je utkano puno iskustva i mišljenja koja su pravi mali dragulj, čak i ako kritike promijene nutrinu, ukoliko se upće to nekome da. Svi oni imaju tendenciju kritiziranja umjesto stvaranja umjetnosti i visoko rafiniranih bonsaija.

Ovu knjigu je odlično napisao moj najbolji bonsai učenik na kojeg sam vrlo ponosan.

Pročitajte i naučite što je nastalo svih ovih godina. I ja sam to učinio.

Nick Lenz Studeni 2003. god.

6

Uvod

Umjetnost = Komunikacija

Zašto su nam određeni pravci u umjetnosti lijepi ili uzbudljivi a drugi tupi ili neinspirativni? Zašto nam je neki dio glazbe umirujući i ugodan za uho a drugi dio se može činiti kaotičan i nestaložen za slušanje? Zašto kad pogledamo neko likovno djelo nas privuče određeni segment i odmah primimo poruku koju nam umjetnik govori? Kako može dio glazbe u nama pobuditi sreću ili tugu? Zašto svatko nađe ljepotu i smisao u određenom umjetničkom djelu? Što daje umjetnosti tu snagu preko ljudske psihe?

Odgovor leži u vrsti elemenata koje će umjetnik upotrebiti u svojem radu i kako će ti razni elementi odrediti umjetničko djelo. Ta kompozicija određuje kako se elementi odnose jedan prema drugome i kako komuniciraju sa gledateljem. Umjetnost, kao npr. slikarstvo, bonsai i glazba, vode određeni svrsishodni govor, da li vizuelni ili slušni, upotrebom linija, oblika, boje, prostora i teksture (ili sličnih metaforičkih elemenata), sve u specifičnom aranžmanu s raznim nivoima ravnoteže, harmonije, tenzija prema značenju.

Mi iz navike odgvaramo na te uobičajeno prepoznatljive konvencije, shvaćamo ljepotu i smisao u njima. Vidimo ili čujemo dramu, tugu, empatiju, aktivnost ili inertnost koju umjetnik izražava. Možemo čak reagirati i emotivno reagirati na način kako on to želi.

Drugim riječima umjetnost je komunikacija. Umjetnik razgovara s nama i, ako primamo njegovu poruku, odgovaramo na umjetnikovu poruku s razumijevanjem, interesom i emocijom. Bilo kako bilo, ako umjetnik ne koristi srodan jezik s nama, ne čujemo umjetnikov glas, ne odgovaramo na njegovu poruku i smatramo njegovo djelo glupim, neinspirativnim ili u svemu neumjetničkim. U tom slučaju to može biti naš nedostatak relevatnog razumijevanja. Možda umjetnik nije vješt u komunikaciji i ne može proizvesti smisleno djelo. Na kraju svega, komunikacija zahtijeva razumijevanje i govornika i slušatelja.

Gramatiku i rječnik ovog jezika umjetnosti u većoj mjeri treba tražiti u osnovama umjetničkog govora upotrebom linije, oblika, boje, prostora, balansa i teksture. Sintaksa ovog jezika se traži u tome kako su elementi usklađeni i kako se povezuju sa kulturološkim kontekstom/ima da bi prenijeli značenje ili ljepotu gledatelju. Ovakvi govori se karakteriziraju kao «pravila» umjetnosti.

Jezik umjetnosti se ne razlikuje od bilo kojeg drugog jezika u tome da ga pravila njegove gramatike i sintakse ne definiraju u potpunosti . Što više, mnoga pravila jezika imaju

7

iznimke i postoje kreativni modeli komunikacije koji čine vrlo malo ili ne čine reference tih pravila. Svaki jezik je pouzdana nijansa, stil i karakter individualne upotrebe. Za svako gramatičko pravilo, za svaku sintaksični govor su to iznimke, i moraju biti iznimke! S obzirom na strogost, i jezik i umjetnost su u određenoj mjeri tekući i rastezljivi.

Bilo kako bilo, nema jezika bez uspješne strukture. Osnove komunikacije su uvijek relevantne i uvijek potrebne referentne točke. Bez osnove, bez bilo kakve bazične reference, komunikacija je neizvediva, bilo verbalna, tekstualna, glazbena, fizička ili umjetnička komunikacija.

U tom pogledu bonsai je umjetnost koja se ne razlikuje od slikarstva, kiparstva, arhitekture i glazbe. Bonsai umjetnost upotrebljava relevantan medij – deblo, grane i lišće drveta, posudu, postolje, površinu zemlje u posudi te združene elemente prikaza... sve to pripovijeda jednu priču. U bonsai umjetnosti, kao i u nekoj drugoj umjetnosti, određeni govor može biti korišten za prijenos biti. Aranžmanom tih fizičkih elemenata u bonsai umjetnosti može se izraziti ljepota ili nemir... ili mogu biti toliko loši da ostaju bez ikakvog efekta.

Ako naučimo prepoznavati taj govor stila i kompozicije, i naučimo kako ih možemo upotrebljavati u prijenosu nekog značenja, poboljšat ćemo izglede da napravimo smislenu bonsai umjetnost. Ova knjiga će pokušati demistificirati taj jezik kako biste se vi razvili u bonsai umjetnika, poboljšali vašu vještinu umjetničke komunikacije i napravili lijep, uzbudljiv, smisleni bonsai.

8

Jezik umjetnosti

Što je dobar bonsai dizajn?

Stop! Prije nego počnete zamišljati strukturu snažnog površinskog korijenja i perfektnog grananja krenimo najprije na osnove. Zaboravite individualne elemente i mislimo na kvalitetan dizajn. Što ukazuje na uspješan dizajn?

Evo par primjera koji ukazuju na uspješnost dizajna:

• dizajn je pobuđujući: stvara osjećaj kod gledatelja; • dizajn je provokativan: potiče gledatelja na razmišljanje; • dizajn je prirodan: izgleda kao dio prirode; • dizajn je kohezivan: ima kompozicijski integritet i čini se kao scena; • dizajn je interesantan: privlači gledatelja; • dizajn je dinamičan: utjelovljuje život i vitalnost; • dizajn je opisan: opisuje mjesto ili životnu povijest; • dizajn je domišljat: rješava vlastite izazove; • dizajn ima ritam i tijek: nije niti monoton niti kaotičan;

Što kažete na: dizajn je umjetnički. Jedna fraza opisuje sve ovo gore. Umjetnik na osnovu svega gore navedenog komunicira sa gledateljem. Za primjer, ako želite oslikati miran, lijep poljski javor ili brijest, upotrijebit ćete elemente umjetničkog dizajna koji karakteriziraju mir, ljepotu, spokoj i eleganciju. A ako želite oslikati izmučen, žilav ariš koji se zakačio za kamen kojeg šiba jak planinski vjetar, upotrijebit ćete elemente koji karakteriziraju nered, snagu, borbu (zajedno prikazujući štetu iz borbe za život i smrt)

Sad se možda pitate: “Kako ću točno to napraviti?” Dakle, kako bismo učinkovito komunicirali moramo koristiti jezik umjetnosti. Zapamtite! Ti korisni umjetnički govori očaravaju i pojednostavljuju sliku kojom želite oslikati ljepotu i smisao. U narednim poglavljima knjige će se detaljnije raspravljati o elementima umjetničkog dizajna i preporučiti koje elemente ćete u budućnosti koristiti .

NAPOMENA: Što ako ne budete koristili niti jedan element umjetnosti? Dakle, tada ćete najvjerovatnije imati nedostatak komunikacije sa gledateljem. Jedan suprotan element iz gore navedene liste i dizajn će izgledati otrcano i bijedno. Dva ili čak više suprotnih elemenata i dizajn će u tom slučaju doživjeti krah.

Govoriti jezikom umjetnosti

Kako biste nadahnuli vaš bonsai umjetničkim dizajnom i kompozicijom (čitaj: «napraviti ga ugodnim i uzbudljivim za gledatelja»), morate razumjeti kako koristiti gradivne elemente umjetnosti. Sad ćemo se odmaknuti od striknih gledišta bonsaia i početi sa osnovnim elementima umjetničke komunikacije.

Ovo poglavlje opisuje osnovne gradivne elemente smislenog dizajna. Otkrit ćete da će ti jednostavni mali elementi definirati vaš rad (za vas dobro ili loše) bilo da vi to želite ili ne.

9

Ako razumijete te osnove, moći ćete kontrolirati što vaš bonsai želi reći gledateljima. Ako ih pak ne razumijete, vaš bonsai će izgledati kao slučajni pokušaj.

Osnove koje ćemo navesti i njihovi metaforički ekvivalenti su primjenjivi na bilo koju umjetnost ili vještinu, od arhitekture do umjetnosti, slikanja, plesa, grafike i bonsaija. Bilo kako bilo, to je samo uvod. Tu ima puno više toga nego što će biti navedeno, ali ovo može poslužiti kao osnovno upoznavanje sa tim konceptima i principima.

Linije i forme

Značajan dio osnova rječnika umjetničke komunikacije se nalazi u liniji i formi. Različite vrste linija i formi (oblika) imaju različito značenje. Definicije tih linija/formi su nekada univerzalne u svom drugom značenju, čak od kulture do kulture. Da bi u umjetnosti uspješno komunicirali morate razumjeti osnovni rječnik.

Izlažemo vam osnovni rječnik za vizualno umjetničko komuniciranje kroz liniju i formu, svaki sa crtežom i primjerom bonsai forme (deblom ili granom):

Vertikalan

Snažno, sigurno, usamljeno

10

Kolege, sličnosti, vojnici, uniformiranost

Snažno, strogo, grupa ljudi

11

Otac/majka - sin/kćerka

Okomit

Stabilno, postojano, muškost

12

Nepovezano, iz različitih izvora/podrijetla, barijera

Statično, zaustavljnje

Ukošen

Linearni pokret, drama, nesigurnost

13

Akcija

Izlazak (sunca), rasprskavanje, planuće

Stabilno, perspektiva

14

Nestabilno

Horizontalan

Mir, tišina, umirujuće

Zaobljen

Prirodno, mir, stabilno, zrelo

15

Lijeno, krivudavo, tok, bujica, sporo, relaksirano, perspektivno

Prirodno, izdanak, mlado, spontano, sreća

16

Pružanje, dosezanje, prirodno, mladost

Poslušan, star, umoran

Padina, star, umoran, plačljiv, žalostan

Tijek, mir, ženstveno, ritmično

17

Uglast

Aktivno, energično, brzo, muškost

Ljutnja, energično, kaotično, izobličeno

18

Konflikt, kaos, ljutnja, konfuzno

Okrugao

Puno, zrelo, kompletno

19

Osnove gledanja i interpetacije

Neke glavne karakteristike uzete iz prijašnjeg poglavlja nam pomažu oblikovati osnovnu definiciju linija i formi:

Uglaste forme – aktivno, brzo, muževno, formalno, strogo, siromašno, borbeno, grubo, stabilno.

Okrugle forme – lagodno, sporo, ženstveno, neformalno, komforno, raskošno, mirno, delikatno, nestabilno

Možete koristiti osnovne definicije ovog rječnika linija/formi kao vodič u dizajnu vašeg bonsaija. Jedan od tih oblika i linija može biti njegov temeljni karakter. Općenito govoreći, to znači da će deblo i/ili grane vašeg drveta prikazivati jednu specifičnu temu.

Ta tema će biti samo baza karaktera vašeg dizajna. Kako je bonsai i njegovo izlaganje kompozicija koja je sastavljena od više nego samog debla i grana, znači da se vaš umjetnički rječnik i komunikacija mora protegnuti preko ovih osnovnih elemenata. Također, cilj cijele prezentacije i vašeg stila mora biti usklađen sa cjelokupnom temom vašeg dizajna.

Tu postaje važna umjetnička kompozicija. Kompozicija znači kako napraviti od svih zasebnih dijelova da izgledaju kao jedna cjelina, što pokreće hrpu instrumenata i nota na stranicama u prekrasnu simfoniju. Razmotrit ćemo kompoziciju u slijedećem poglavlju.

Na ovim slikama ispod, prikazano je kako deblo i grane zajedno stvaraju jedinstvenu temu:

Japanski crni bor. Miran, snažan i stabilan karakter pravolinijskog debla se odražava na pravolinijskim granama. Široka, plitka posuda tvori okomit element koji kompoziciju bolje ističe. Širina posude također odaje osjećaj smirenosti kompozicije. Obratite pozornost na nožice koje također odražavaju karakter posude.

20

Japanski crveni bor. Uglađene, no nepravilne krivulje debla prenose se na grane. Cijelo drvo ima nepromjenjivu energiju. Uz to, oblost zavoja odražava humak zemlje u posudi. Jednako tako neformalan karakter drveta reflektira se u neformalnoj formi posude.

Zelkova serrata. Pravolinijsko deblo i pravolinijske grane čine ovo stablo da izgleda jako, čak grubo. Ova snaga je protuteža svijetloj, glatkoj kori i okruglom karakteru stabla. Okruglost dočarava osjet zrelosti i mirnoće. Fotografiju ustupio časopis „Bonsai Today“.

21

Boja

Postoji mnogo načina kako boje mogu biti upotrebljene u komunikaciji, no neke opće konstatacije su:

Tamne boje = muško, snažno, tužno, formalno

Svijetle boje= žensko, fino, sretno, neformalno

Tekstura

Kako god boja, tako se i tekstura može primijeniti u mnogim slučajevima komunikacije. Neke opće napomene teksture su:

Gruba tekstura = muško, staro, hrapavo, snažno

Glatka tekstura = žensko, mlado, spokojno, fino

Kako biste imali jedinstvo teme, morate imati jasno određene ciljeve. U slijedećem poglavlju ćemo razmatrati neke zajedničke ciljeve i izazove bonsai dizajna.

Bonsai estetika

22

Ciljevi i izazovi

Što želite reći vašim bonsaijem?

Da, vašim bonsaijem pokušavate nešto priopćiti gledatelju i vjerojatno zbog toga doživite neuspjeh – to po svoj prilici rezultira nezanimljivim bonsaijem.

Odgovor na ovo pitanje dosta varira od osobe do bonsaija, jer svako drvo i svaki umjetnik ima individualan karakter. Međutim, postoje izvjesni temeljni ciljevi i temeljni izazovi koji se upliću u bonsai umjetnost bez obzira na drvo ili osobu.

Emfazija

Jedan od ciljeva bonsai dizajna je da prikaže savršenstvo. Cilj je razviti interes i uzbudljiv pogled na arhetip. Svi mi težimo napraviti savršeno drvo, najbolji primjerak bonsaija. Ovdje se to odnosi na ultimate bonsai design (najbolji bonsai dizajn). Odnosno, mislim na primjer arhetipa određene vrste drveta ili određene forme drveta.

Ovakav način oblikovanja bonsaija može vrlo lako prijeći u pretjerivanje (kao na slici desno), ipak da bi dizajn bio efektan koristimo se takvim načinom pretjerivanja. U umjetnosti ovo pretjerivanje dizajna nazivamo emfazija ili fokusna točka dizajna.

U filmu, npr. kada redatelj ili filmski snimatelj želi naglasiti scenu, u tami usmjerava svjetlo preko očiju glavnog lika. Na taj način može vidjeti važan izraz glumca koji prikazuje tugu, strah ili iznenađenje, odnosno važnu radnju filma. To je domišljat trik, no opet jako važan za komunikativnu vrijednost same scene.

Kada oslikava herojski lik, umjetnik stavlja točku gledišta na sliku tako da lik junaka iz naše perspektive izgleda visoko u cijelom njegovom sjaju. Na taj način umjetnik prikazuje junakovu snagu, moć i heroizam. Emfazija kreira točku gledišta, kao npr. kada u fotografiji fotograf želi naglasiti određeno područje fotografije, blago zamuti druga područja tako da na taj način vidimo jasno točku fokusa.

Emfazija je uobičajena kod bonsaija, uključuje veličinu, perspektivu, pokret ili teksturu.

Acer buergerianum. Fotografiju ustupio časopis „Bonsai Today“.

23

Neki primjeri:

U ovom primjeru ispod emfazija je na snazi i moći. Krupno, zašiljeno deblo prikazuje tu kvalitetu. Ovako dizajniran bonsai je u popularno nazvanom sumo stilu. Veličinom i zašiljenošću debla kojom je prikazana snaga također se izbliza prikazuje perspektiva na bonsaiju. Takva forma potiče osjećaj kao da stojimo ispod velikog stabla, snažne strukture, koje se izdiže iznad nas.

24

Fotografiju ustupio časopis „Bonsai Today“.

Ovakva vrsta dizajna je ujedno prikaz mašte. Više od samog prikaza snage i veličine dizajn je u neku ruku uvod u bajkovitu priču ili sliku iz bajke.

Mašta je snažna i motivirajuća u stiliziranju bonsaija. Mnogi od nas su se zapravo primili bonsaia zato što preko njega mogu ostvariti svoju maštu. Maštom nadahnuta kreativnost često uključuje karikature, a slika drveta iznad je ništa drugo već karikatura snažnog drveta. U tom slučaju je prirodnost, pa čak i „drvenasti“ karakter drveta u drugom planu.

25

Ovaj dizajn ispod naglašava učinak snage prirode na drvo. Bonsai prikazuje snagu vjetra koja je djelovala na drvo i grane. Stvorila je kvrgavo, izvijeno stablo koje prikazuje snagu i pokret u malom.

Borovica. Fotografija Elize-Marie Mann.

Bor sa izmučenim deblom. Fotografija Klausa Buddiga.

26

Borovica. Fotografija Kurta Gagela.

Bonsai dizajn ispod naglašava borbu između života i smrti. Prikazuje drvo koje je mučila surovost prirode ali se ipak dugi niz godina opiralo životom.

Jasan prikaz borbe. Fotografija Sylvije Smith.

27

Pinus mugo. Fotografija Kurta Gagela.

Ono što čini ovakvu vrstu slika tako zanimljivim i snažnim je to na koji način se suprostavljaju vlastitoj smrtnosti. Kada vidimo takve slike bonsaia to nas podsvjesno podsjeća na našu vlastitu životnu borbu, više nego na bonsai – što takvo drvo čini još interesantnijim za našu svijest i ego. Mi smo neznatni u usporedbi sa takvom konstitucijom i dugovječnošću.

Grane ovog drveta ispod prikazuju nježne, delikatne pokrete te gracioznost i ljepotu. Tanko deblo i gracilne grane upućuju na žensku gracilnost. Tekstura kore upućuje na ženstvenost i ljepotu.

Ova Stuartia je skoro personifikacija ženstvenosti. Fotografiju ustupio časopis „Bonsai Today“.

28

Graciozan i miran javor. Fotografija Wolfganga Putza

Personifikacija u umjetnosti

Nakon što smo pročitali predhodna poglavlja trebalo bi biti očito da dizajn bonsaija prikazuje ljudske osobine .

U dosta slučajeva, ono što cijenimo u umjetnosti i prirodi je identično onom što cijenimo u nama samima. Ne bi trebalo biti iznenađujuće da većina našeg umjetničkog rada može biti opisana kao težnja prema osobnom izražaju (personifikaciji). Umjetnik često teži da u umjetnički rad unese svoje ljudske osobine.

Čak i da ne unosimo ljudske osobine u naš rad, često stvaramo predodžbu koja nam osigurava kontrast između nas i našeg umjetničkog djela - dramatično mrtvo drvo na starom drvetu. Velika starost je interesantan kontrast nasuprot naših kratkih života ili česta usporedba velikog gorostasnog drveta u usporedbi sa našom veličinom.

Stupanj uspješno provedenih ljudskih osobina i emocija u umjetničko djelo je često proporcionalan uspjehu našeg umjetničkog rada. Većina nas je našla vlastiti interes (ego), često unosimo sebe u rad (naše vlastito zapažanje) ili unosimo naš vlastiti doživljaj u umjetnost. Ako smo to mogli lako postići tada bi rad bio interesantan. Ako umjetnost nije mogla naći jasnu referencu ljudske osobine koje vrednujemo u sebi samima ili drugima, imali bismo mali interes u radu.

Na primjer, kada fotograf slika klupicu u praznom parku zimi, on ne nastoji uhvatiti samo sliku klupice u parku! Ono što on radi je prikaz ljudskih emocija i doživljaja: što osjeća kada vidi klupicu. U tom slučaju bi mogao napraviti crno/bijelu fotografiju (sentimentalnost,

29

sjećanje, prošlost, melankolija) i uključiti jednu ili više golih grana drveća u pozadini slike (zima, hladnoća /dobro predstavlja c/b tehnika/ sjetnost, itd...), bez ljudi na fotografiji. Ako je dosta dobar, može dočarati osjećaj bez vidljivog leda i snjega na fotografiji – koji bi na preočit način upućivali na hladnoću i beživotnost.

Iako nema ljudi na fotografiji (nema žalosnih lica) i nikakvih ljudskih referenci iza klupice, fotografija je slika osamljenosti, tuge – ljudske osobine i emocije. To je umjetnost, stvaranje nevidljivog vidljivim, pa čak opipljivim... preko naših očiju stvara refleksiju našeg iskustva.

Na kraju, personifikacija u umjetnosti nije uvijek djelotvoran alat, ali u određenoj mjeri pomaže u bonsai dizajnu.

Specifičnost dizajna u odnosu na vrstu

Ovdje imamo primjere određenih vrsta drveća koja se koriste za bonsai, a često se oblikuju u sličnim stilovima kao i drugo bonsai drveće iste vrste. Na primjer, često ćete vidjeti Cryptomeria japonica u formalno uspravnom, a rijetko u nekom drugom stilu. Uobičajeni stil Zelkova serrata je stil metle. To su primjeri specifičnosti dizajna u odnosu na vrstu. Zapravo te vrste u prirodi rastu u tim formama a bonsaiji su pandani tih vrsta i oblika.

Cryptomeria bonsai Cryptomeria u prirodi

Fotografiju ustupio časopis „Bonsai Today“.

30

Zelkova bonsai

Fotografija Elize-Marie Mann

Zelkova u prirodi

Fotografiju ustupio Treenet.com.au

31

Cvatuća dunja bonsai

Fotografiju ustupio časopis „Bonsai Today“.

Cvatuća dunja u prirodi

Fotografiju ustupio Colo, State Univ.

32

Borovica bonsai

Fotografija Elize-Marie Mann.

Borovica u prirodi

Fotografija Boona Manakitiviparta.

33

Močvarni čempres bonsai stil ravnog vrha

Močvarni čempres u prirodi

Fotografija Carla Bergstroma. Fotografiju ustupio časopis „Bonsai Today“.

Međutim, te prirodne forme ne bi trebale biti isključivi primjeri koje biste trebali slijediti u dizajnu određene vrste. Formu treba uzeti kao osnovu dizajna. Često smo naviknuti te forme stavljati na prvo mjesto, jer smatramo da je to glavno obilježje te vrste. Većina tih formi su djelotvorne jer poštujete važne karakteristike vrste zbog čega su lakše prepoznatljivi.

Izbjegavajući elemente specifičnog dizajna u odnosu na vrstu možete narušiti prirodnost i prepoznatljivost, no nije uvjek tako. U dizajnu je potrebno brižljivo razmotriti vaša odstupanja od prirodnih modela.

„Drvo“ je samo kap vode u moru do efektnog i smislenog bonsai dizajna. U sljedećem ćemo poglavlju istražiti primjere dobrog bonsai dizajna.

34

Inherentni izazovi u bonsai umjetnosti Lekcije iz oslikavanja pejzaža

Slikari pejzaža se suočavaju sa istim izazovom kao i bonsai umjetnici.. Zapravo ono što oni stvaraju nije pejzaž ili, bolje rečeno, potez boje na platnu. Umjetnik ima težak zadatak da na slikovit način bez upotrebe prirodnih elemenata okoline izrazi efekat prepoznatljiv ljudima. Uz to, umjetnik mora naslikati prizor važan i smislen za gledatelja. Da bi to postigao mora primijeniti neke umjetničke konvencije.

Par bitnih elemenata kojih se umjetnik mora pridržavati su:

1. Umjetnik može vrlo malo prikazati doslovnim kopiranjem. Doslovna kopija prizora u prirodi je ravno mrtvom djelu. Slika će imati slab umjetnički dojam jer nema kompozicije, emfazije, emocija...bez ljudskih osobina. Umjetnici ne kopiraju, oni tumače i daju svoje gledište.

2. Slikanje pejzaža (i u drugim umjetnostima) se u velikoj mjeri odnosi na ljudske elemente. Svaki dio slike ili skulpture ili glazbene kompozicije ili bonsaija je beživotan ako se ne uključe ljudski elementi – ljudsko iskustvo, ljudske emocije, ljudske osobine itd... Ako ništa drugo ne naučiš o umjetnosti, nauči ovo.

Nema razloga naslikati sliku ili komponirati glazbu ili napraviti fotografiju ako ne postoji interpetacija umjetnikovih osjećaja ili osjećaja koje želi podijeliti s ostalima.

Umjetnik pripovijeda priču gledatelju ili slušatelju koja govori o stvarima koje su bliske ljudima. Većinu pejzaža (slika vijugave riječice u dolini) slikar oslikava kako bi priopćio što je vidio ili osjetio gledajući taj prizor. Dolina i rječica su samo prirodne reference našeg svijeta koji nas okružuje ali je poruku, tj. poantu slike, umjetnik upotrebom emfazije naglasio.

Umjetnik manipulira elementima prizora na način da naglašava stvari koje želi da gledatelj razumije kao važan dio slike. Sama priroda je referentna točka iz koje umjetnik stvara emocionalni doživljaj i smislenu priču. Ta priča je kompozicija elemenata slike, a ne samo slika drveća, rječice, proplanaka i oblaka...

Te činjenice nisu mjerilo umjetnosti, ali u velikoj mjeri moramo ih imati na umu kada stvaramo umjetničko djelo.

Vratimo se na bonsai...

Ista stvar je kod bonsai umjetnika i njegovog medija (drvo, posuda i drugi elementi). Rezultat uspješnog bonsai dizajna nije samo u obliku drveta, grana i lišća, već u priči i emocijama koje umjetnik priopćuje ( stvarima koje su bliske ljudima).

Portretirati smislenu sliku prirode nije tako lako kako se čini. Sama činjenica da bonsai nije drvo u svojoj punoj veličini na livadi ili planini, nego je malo drvo koje raste u

35

posudi, stvara veliki umjetnički izazov. Izazov koji se ne razlikuje od slikara koji koristi kist umjesto živih ljudi, stvarnog drveća i planina ili kompozitora koji koristi note i zvuk različitih instrumenata umjesto govora i videa.

Kako bi nadoknadili velike razlike u veličini, perspektivi, staništu i starosti, bonsai umjetnici se moraju koristiti određenim domišljatim, pa čak i iluzionističkim tehnikama. Te afektivne umjetničke tehnike se koriste za portretiranje slike i osjećaja koje umjetnik želi da gledatelj vidi ili osjeti. Afektne forme i kompozicije se mogu smatrati sintaksom umjetnosti.

36

Karakteristika vizualne komunikacije Veličina

Veličina je najočitija razlika između bonsaija i ostalog drveća. Bonsai je obično visok oko 90 cm ili manje. Kad radimo sliku koja dočarava veliko drvo izazov je prikazati vjerodostojnu sliku. Ovdje opisano nekoliko načina tih izazova.

Blago naginjanje drveta prema naprijed

Manipuliranje linijom debla (posebno krošnjom) na način da bonsai blago nagnemo prema gledatelju je jako efektno jer daje pogled na drvo iz perspektive kao da se izdiže nad njim. Obično kada gledamo drveće gledamo ga iz perspektive stojeći na zemlji neposredno do njih ili iz njihove neposredne blizine. To je točka gledišta iz koje smo naviknuti gledati drveće. Naginjanjem bonsaija prema gledatelju dobivamo istu perspektivu koja pomaže bonsaiju u stvaranju predodžbe veličanstvenog i velikog drveta.

Slika lijevo:

Pogled na drvo prema gore iz njegove neposredne blizne. Imate osjećaj kako se izdiže i obuhvaća vas.

37

Proporcije grana

Jedna od karakteristika mladog drveća je da su im grane veće u odnosu na promjer i visinu debla. Kod jako starog drveća (ovisno o vrsti) grane su mnogo manje u odnosu na promjer i visinu debla.

Kako bi kod bonsaija postigli dojam veličine proporcionalno smanjujemo grane u odnosu na veličinu debla.

Primjetit ćete također da što su grane kraće, to nam se drvo čini više.

Smanjivanje međučvorišta uz deblo

Iz naše perspektive, stojeći, kad pogledamo drvo prema gore vidimo kako se grane približavaju od baze prema vrhu. Ova karakteristika drveća gledana iz naše perspektive pojačava taj dojam te nam se čini kako se grane pri vrhu više približavaju. Gledano prema gore deblo smanjuje međučvorišni prostor.

Kod prikaza bonsaija možemo malo pretjerati u ovoj karakteristici kako bismo istakli impresiju veličine i visine.

Ova borovica iznad dočarava vitko i visoko drvo zbog omjera širine – visine, te malih grana (u odnosu na deblo) i smanjivanja međučvorišta od baze do vrha . Fotografiju ustupio časopis „Bonsai Today“

38

Ovaj japanski crni bor je prilično star. Ima ispucalu i grubu koru, ali dugačke i brojne grane čine drvo mlado i nisko.

Na slici isto drvo nakon ponovljenog stiliziranja. Primje-ćujete kako drvo izgleda puno više, grane su u puno boljoj proporciji (daleko bolje iskorišten materijal).

Fotografije ustupio časopis „Bonsai Today“.

Perspektiva

Pogledamo li drveće iz naše perspektive sa zemlje, primijetit ćemo kako je veći dio debla bliži nama (baza) širi i veći, a gornji dio se udaljava, smanjuje iznad nas i sužava prema vrhu.

Gledatelju možemo prikazati približno identičnu perspektivu našeg bonsaija primjenjujući pretjerano sužavanje i veličinu promjera debla. Primjena omjera promjera i visine debla je koristan i često primjenjivan princip u dizajnu bonsaija.

Slika desno: Pretjerano konusno deblo ovog javora prikazuje perspektivu pogleda izbliza. Fotografiju ustupio časopis „Bonsai Today".

39

Na slikama koje slijede ispod su primjeri koji pojašnjavaju primjenu omjera visine-širine na drvo.

Na slici lijevo vidimo kako izgleda drvo egipatske smokve na određenoj udaljenosti. Iz ove perspektive vidimo približno objektivnu proporciju drveta. Primjećujemo da je omjer širine-visine 1:19. U bonsai umjetnosti je taj omjer neupotrebljiv, osim u bunjin (literati) stilu jer će taj stil čak i u tom omjeru biti uspješan. Omjer od 1:3 do 1:12 se najčešće primjenjuje u bonsai umjetnosti. Kad pokušavamo portretirati veliko drvo ovi omjeri su najsličniji omjeru drveća koje vidimo u parku ili prirodi.

Na slici desno vidimo isto drvo samo iz mnogo veće blizine. Omjer je oko 1:10 (skoro pola omjera sa prijašnje slike). Vidimo kako drvo iz te blizine izgleda puno snažnije i jače se sužava. To su elementi koje pokušavamo prenijeti na većinu našeg stiliziranja i bonsai kompozicija.

40

Na crtežima iznad primjećujete kako isto drvo izgleda na različitim udaljenostima. S lijeva na desno: daleko, bliže, blizu. Razmotrite ove oblike kada kreirate vaš bonsai.

Budite pažljivi pri korištenju ovog principa omjera širine-visine te ga nemojte koristiti za sve bonsaije. Omjer širine-visine drveta je neovisan u vašem prikazu bonsaija i nije univerzalna formula za sve. To je samo alat za izražavanje, jer ako bismo upotrebljavali jednak omjer za sve vaše bonsaije dobili bi efekat ravan nuli, a vaša ekspresija ne bi imala smisla.

Manji omjeri prikazuju pogled izbliza, snagu, starost ili energiju. Veći omjeri prikazuju pogled s udaljenosti, gracilnost ili određene uvjete staništa ili portretiraju bunjin (literati) stil. Naučite se koristiti odgovarajućim omjerima za svaku bonsai kompoziciju posebno. Koristite omjer tako da pojačava vašu poruku koju želite prenijeti i dopustite drugim elementima kompozicije bonsaija da podržavaju taj omjer ( više o tome u poglavlju INTEGRITET DIZAJNA).

41

Starost

Često razvijamo i stiliziramo naše bonsaije tako da prikazuju veliku starost. Kako je već prije spomenuto, bonsai često prikazuje arhetipske ideale. Bez obzira radimo li portret bonsaija sa specifičnim individualnim karakterom, impresija velike starosti je uvijek dio poruke. Većina drveća na kojima radimo često su relativno mlada te se kroz godine razvoja pojave znakovi starosti. Međutim, mi želimo da naš mladi bonsai izgleda vrlo staro i zbog toga upotrebljavamo razne umjetničke tehnike kako bi to dočarali.

U grupi bonsaia (stil šumice) imate priliku koristiti drveća različitih starosti kako bi uveli dinamiku u kompoziciju. Jednako tako skladatelj ili glazbenik u svojoj glazbi primjenjuje tiše i nježnije tonove kako bi istaknuo mir u glazbi ili kontrast s dinamičnijim i glasnijim tonovima. Tako u grupi bonsaija mlada drveća unose dinamiku i interesantnost koja je kontrast starijem drveću u kompoziciji.

a.) Opadajući kut grana

Jedan od načina na koji dočaravamo starost bonsaia je opadajući kut grana. Kako drvo stari tako se njegove grane spuštaju prema dolje. Uz to, teret snijega koji se nakuplja na granama uzrokuje spuštanje grana. Ovo obilježje je često kod četinjača, ali se katkada nalazi i kod listopadnog drveća.

b.) Dobra struktura površinskog korijenja

Staro drveće u odnosu na mlado ima dobro razvijeno površinsko korijenje. Izgled dobro razvijenog površinskog korijenja na bonsaiju prikazuje starost (kao na slici ispod).

Nebari (prošireni korijen) starog drveta. Fotografiju ustupio časopis „Bonsai Today“.

42

c.) Pretjerano zadebljano deblo

Vrlo staro drveće ima veliko i masivno deblo u usporedbi s njihovom visinom. Kao u slučaju ranije opisane perspektive, izgled debelog debla ističe starost i veličinu.

Staro drvo kamfora s debelim deblom. Fotografija Michael Martino.

Ovaj bonsai javor prikazuje veliku starost uz pomoć velikog zadebljanog debla.

43

d.) Otvorena struktura lišća

Jako bujno lišće koje prekriva strukturu krošnje je tipično za mlado drveće pa čak i za zrelija drva. Kad drvo ostari, tež prorijeđenoj masi lišća i otvorenijoj kompoziciji. Prorjeđenom strukturom lišća na našem bonsaiju možemo raditi na drugim obilježjima koja unose dašak starosti drveta.

e.) Vidljiva struktura krošnje

Kao što je rečeno na prethodnim stranicama, mlado drveće ima bujnu lisnu masu, koja prekriva strukturu grana. Kako drvo stari, njegove grane ukazuju na zreliji karakter, a ujedno lisna masa postaje rjeđa i struktura krošnje postaje vidljivija. Kako i mi težimo dočarati starost, stilizirat ćemo naš bonsai na taj način da napravimo strukturu krošnje vidljivom što će rezultirati osjećajem velike starosti drveta.

Ovaj japanski bijeli bor izgleda jako star iz više razloga, posebno zbog mnogobrojnih starih grana koje čine krošnju. Ali to isto drvo se doima dosta mlađe zbog guste strukture lišća koje prekriva strukturu krošnje.

44

Znakovi ožiljaka (jin, shari)

Kako drvo živi i stari, neprekidno je izloženo surovosti prirode (vjetar, hladnoća, napad kukaca, bolest itd.). Umetnete li izgled ožiljka na drvetu u vaš bonsai dizajn možete istaknuti starost.

Obilježja su takvih oštećenja da ne izgledaju svježe napravljena. Kako bi bili što uvjerljiviji treba ih ograničavati u cijeljenju. Izgled ožiljka ne bi smio biti pravilan i obal već prilično neurednog oblika. „Mrtvo drvo“ i slomljen vrh trebaju izgledati jako staro kao da se to dogodilo prije dosta godina.

Gruba, konzistentna kora (specifičnost vrste)

Drvo u početku svog života ima nježnu i glatku koru, ali kako stari ta kora postaje ispucala i hrapava. U početku ta ispucalost postaje vidljiva prvo na kori debla dok kora grana ostaje glatka. Jako staro drveće ima konzistentnu koru po cijeloj strukturi od debla do grana.

Ovaj japanski crveni bor izgleda jako staro jer je kora nepromjenjena na svim dijelovima drveta. Čak i tekstura malih grančica imaju isti karakter debla. Fotografiju ustupio časopis „Bonsai Today“.

45

Ova Styrax japonica dočarava veliku starost, u svim dijelovima, tekstura kore cijele strukture drveta je zrela i kozistentna. Fotografiju ustupio časopis „Bonsai Today“.

Potrebno je vremena za razvoj teksture kore. Bonsai sa konzistentnom i hrapavom korom izgledat će starije u odnosu na onoga koji ima glatku koru ili onoga koji ima djelomično ispucalu koru po pojedinim dijelovima debla i grana. Postoje razni načini za ubrzavanje tog procesa, no najdjelotvornije je vrijeme.

46

Stanište

U bonsai umjetnosti priča je jako važna. Veliki dio priče se odnosi na okoliš i srodne elemente. Drveće u prirodi je u svom prirodnom staništu, za razliku od bonsaija koji je izvađen iz staništa i posađen u posudu. Koristimo se raznim umjetničkim tehnikama kako bismo dočarali prirodno stanište koje je dio svake bonsai priče.

Izložbeni elementi

Postoje razni načini prikaza staništa drveća, a najčešće se prikazuje s osnovnim komponentama tradicionalne forme izlaganja bonsaija. Jednostavna akcent biljka pomaže u prikazu staništa koji želite naglasiti i daje dobar oslonac cijeloj kompoziciji. Jednako tako svitak može prikazati gorski masiv ili močvarnu biljku ili oluju ili planinu u daljini, što daje podršku cijeloj kompoziciji.

Stalak na kojemu se obično izlaže bonsai ima nekoliko funkcija. Prije svega on je formalni element, a izložba je obično formalna te pomaže u prikazu teme. Koristi se u prijenosu različitih stupnjeva značenja i/ili u prikazu zemljopisnog mjesta, što je također formalnost.

Akcent biljka, na primjer, može biti izložena na vlastitom niskom stalku, dok se bonsai izlaže na višem stalku jer je on fokus izlaganja. Obrnuto je u slučaju poljskih vrsta bonsaija koji se stavlja na niže stalke u kombinaciji s suisekiem, koji je na višem stalku, i simbolizira udaljenu planinu. To je prikaz prirodnih aranžmana tih elemnata, dakle kao u prirodi.

Na slici (iznad) akcent biljka naglašava određeni okoliš (močvara ili livada). Uz to, boja i gole grane biljke naglašavaju godišnje doba. Fotografija Sylvia Smith.

47

Ima dosta formalnih aspekata izlaganja u bonsai umjetnosti. Ova tema je opširna i ne stane u ovu knjigu, stoga preporučam slične tekstove, edukaciju uopće te puno prakse u izlaganju kompozicije.

Posude

Posude raznih oblika i veličina mogu efektno prikazati stanište. Ovdje je izloženo nekoliko načina ka se koristi taj element kompozicije.

Napomena: ovaj tekst neće razmatrati osnove izbora odgovarajućih posuda za drveća. Osnove izbora posuda morate prije shvatiti primjenom umjetničkih principa iznešenih u ovoj knjizi.

Prikaz drveta koji raste u procijepu stijene

Neglazirana posuda koja je visoka i uska pomaže predočiti drvo koje raste u procjepu stijene. Takva vrsta posude je dosta efektna kod tanjeg drva u stilu kaskade.

Druga forma posude za prikaz takve slike je posuda u obliku polumjeseca. Takva posuda podsjeća na teksturu stijene a oblika je kao da će obuhvatiti drvo. Taj oblik posude pomaže istaknuti bazu debla a drvo u njoj izgleda kao da raste iz procjepa neke stijene.

U drugom slučaju, više literalnog načina prikaza staništa, drvo posadimo direktno na kamen. To možemo izvesti u stilu korijen preko kamena ili saikei stilu, gdje je drvo posađeno u pokotinu na stijeni.

48

Bor u posudi oblika polumjeseca Fotografija Kurta Gagela.

Japanski javor raste na stijeni. Fotografija Suthina Sukosolvisita.

Kozja krv u sugestivnoj posudi. Fotografija Nicka Lenza.

Evokativno posađeni borovi na komadu stijene. Fotografija Wolfganga Putza.

Hinoki-čempres u sugestivnoj posudi. Fotografija Suthina Sukosolvisita.

Ova slika Stuartie je vrlo uvjerljiva. Fotografija Nicka Lenza.

49

Prikaz drveta na prostranoj livadi

Široka, plitka, ovalna, okrugla ili pravokutna posuda pomaže u stvaranju slike prostrane livade. Za isticanje ove slike pomaže rub koji je plosnat i daje osjećaj prostornosti. Ovaj način prikaza je najbolje raditi sa vrstama drveća koje inače rastu na livadama ili ako se drvo oblikuje u stilu metle ili neformalne metle.

Ovaj bonsai izgleda kao da je direktno uzet sa prostrane livade. Specifičan rast drveta i forma posude pomažu prikazati ovu ideju. Fotografiju ustupio časopis „Bonsai Today“.

50

Prikaz drveta na vjetometini

Plosnata kamena ploča upotrijebljena kao površina sađenja drveta pomaže u prikazu drveta koje raste na vjetrom šibanom mjestu.

Fotografiju ustupio časopis «Bonsai Today».

Prikaz šumice na brežuljku

Plitka ovalna posuda ili izbočena kamena ploča efektno djeluje u prikazu šumskog proplanka.

Ova šumica brijesta je vrlo evokativna. Fotografija Johna Romanoa.

51

Japanski javor u prirodnom izgledu. Fotografiju ustupio časopis „Bonsai Today“.

Mahovina

Razne vrste mahovine se obično koriste radi ukrašavanja bonsaija pred izložbu.Debeli tepih napravljen od bujne mahovine koja prekriva površinu zemlje u posudi pomaže dočarati sliku travnate livade. Razni su načini na koji mahovina može dati specifičan kontekst vašoj bonsai kompoziciji.

Mahovina pomaže u osjećaju starosti i permanentnosti kompozicije. Mogli ste presaditi drvo prošli tjedan, ali ako ste primijenili mahovinu i ispravno je posadili na površinu supstrata drvo će izgledati kao da je tu raslo desetljećima ili stoljećima. Iako rast mahovine na površinskom korijenju i deblu izgleda dosta efektno, zapamtite: to nije uvijek tako i rast mahovine nije uvijek prihvatljiv jer može prouzročiti oštećenje kore.

52

Stari bor s mahovinom očigledno je rastao neko vrijeme u ovoj posudi, jer je mahovina obrasla korijenje.

Različitom primjenom mahovine mogu se dočarati alpski pašnjaci ili planinski buseni trave. Krpicama od mahovine može se dočarati surovi okoliš dok se tepihom mahovine može dočarati umirujući okoliš.

Ovaj tepih od mahovine dočarava osjećaj smirenosti. Fotografiju ustupio časopis «Bonsai Today».

53

Krpice mahovine na ovoj slici dočaravaju surovo stanište. Fotografiju ustupio časopis «Bonsai Today».

Ako mahovina ima cvjetiće u obliku malih „zastavica“ prilikom sadnje budite sigurni da sve rastu u istom smjeru, te da su konzistentne sa smjerom rasta bonsaija. Ovaj mali detalj može biti skadan ili može narušavati integritet kompozicije.

Ove reference mogu biti djelotvorne u bonsai komunikaciji. Također, neki prirodni elementi nisu korisni za naš izražaj, kako ćemo razmotriti u sljedećem poglavlju.

54

Više k umjetničkom dizajnu Priroda je irelevantna

Do vraga, kažete? Zapravo, bonsai je prije svega umetnost oblikovanja a tek onda priroda. Ova važna tvrdnja znači da ćete morati dosta učiti kako bi stvarali smislenu bonsai umjetnost. Ne zaboravite – umjetnici ne kopiraju, oni tumače i daju svoje gledište.

Sastavite listu bonsai «pravila» te krenite u šetnju parkom ili šumom i brzo ćete shvatiti da drveće koje vidite nije bonsai. Važno je shvatiti kako su razvojne forme drveća irelevantne u odnosu na vaš bonsai dizajn. Ono što je relevantno je to što razvojne forme drveća govore ili ne govore gledatelju i kako one pridonose ili ne pridonose stvarnosti dizajna.

Činjenica da se razvojne forme drveća ne smatraju bonsaijem jer su drva s prirodnim manama ili zbog određenih pravila, generalno ne pridonosi učinkovitosti, jezgrovitosti dizajna i komunikaciji. Ta se činjenica općenito kosi s vašim ciljevima u umjetničkoj komunikaciji. Nadalje, nije dio onoga što mi prepoznajemo na temeljnoj razini kao jako lijepo.

Napomena: Nisam htio reći da je ovo vodič i da sve nesavršene elemente nađene na drveću u prirodi treba uvijek elimenirati iz vašeg bonsaija. Postoje razni načini vještog korištenja prirodnih nesavršenosti. To izgleda kao kršenje temeljnih konvencija koje nije jednostavno objasniti (način na koji se ostvaruju). Uspješno primjenjivanje određenih nesavršenosti je razumijevanje što nam određena nesavršenost govori. Uspjeh traži razumijevanje.

Neprirodni elementi u bonsai umjetnosti

Kad radimo na prikazu slike velikog drveta možemo naići na određene neobičnosti koje nisu uobičajene za strukture drveća u prirodi.

Pojednostavite vaš život

Osnova umjetnosti je pojednostavljenje (simplifikacija). Simplifikacija se upotrebljava zbog ljudske percepcije iz par razloga – u umjetnosti prikazujemo svoje gledište i tumačimo, a ne kopiramo.

Prvi razlog je taj što je drvo fizički kompleksan organizam. Kako na bonsaiu radimo na maloj strukturi moramo pojednostavniti izgled osnovne strukture drveta, jer smo ograničeni prostorom. Stoga je smanjenje nužna simplifikacija

Drugi razlog za simplifikaciju je taj što moramo raditi s idejom koja ne može protumačiti sve što će gledatelj vidjeti u vašem djelu. Krasan primjer je izjava na jednom od intervjua sa velikim redateljem filmova Stevenom Spielbergom. Ja ću parafrizirati : «Izjavio je kako mnoge elemente filma ostavlja nedefinirane ili donekle definirane, zato što gledatelji donesu sami zaključak s daleko više mašte nego što im ja mogu interpetirati.»

55

U našem slučaju, ono što je on izjavio je isto kao da mi pokušamo izraziti i protumačiti svaki mali prirodni detalj našeg bonsaija eliminirajući sadržaj ili značenje više nego smo ga uključili. Pojednostavnimo i dopustimo mašti gledatelja da sam zaključuje.

Zamršena mreža

Jedna od važnijih primjena istančanosti bonsaija i umjetničke simplifikacije je aranžman grana i izbojaka. Grane drveća u prirodi imaju poprilično kaotičan izgled. Svaka raste na svoju stranu (što narušava sva pravila bonsai kompozicije), međutim ukupno gledano efekat je posve uglađen i privlačan. Pokušate li to primjeniti na vaš bonsai dobit ćete sve drugo osim privlačan bonsai.

Kada aranžirate sekundarne i tercijarne izbojke na granama bonsaija, morate ih formirati prema nekom redu. Razlog tomu, opet, uključuje umjetnički princip simplifikacije. Drugi razlog je što takvim aranžiranjem pomažemo u konzistenciji dizajna. Takav aranžman grana i izbojaka pomaže u priopćenju slike ili poruke koju težimo prikazati, dok kaotična i zamršena masa prikazuje zapuštenosti.

Nadalje, postoji problem mjerila. Drveće u prirodi ima lišće ili iglice jako male u odnosu na grane i stablo. Što nije slučaj s bonsaijem. Zbog toga grane i lišće obično formiramo u obliku folijarnih jastučića. Ovakav privid reda će odvratiti emfaziju s listova ili iglica, jer su izvan mjerila ukupne kompozicije. Oblikovanje jastučića ističe vanjske obrise folijarnih jastučića više nego samu veličinu lišća. – kao na fotografiji ispod:

Iglice ovog bora (prije i poslije stiliziranja) su jednake dužine na obje slike. Ipak, na slici desno se čine kraće jer su grane aranžirane u folijarne jastučiće. To je zato što prije uočavamo obrise nego osobine iglica na granama. Aranžiranje grana u folijarne jastučiće pomaže sakriti veličinu lista. Fotografija Howarda Smitha.

56

Jednostavno kao 1,2,3

Drugo umjetničko pravilo važno za bonsai je osnovni koncept redoslijeda grana. Nerazumijevanje ovog koncepta dovodi do bonsai klišea «1-2-3» što se odnosi na idealan razmještaj grana, tj.desno-nazad-lijevo ili desno-lijevo-nazad redoslijed grana na bonsaiju.

Ova osnovna bonsai kompozicija grana je zapravo umjetnička spoznaja ritma i toka (kretanje oka). Takav redoslijed grana potiče određeni tijek oka gledatelja vodeći njegov pogled unutar i okolo cijele kompozicije. Nije uvijek nužan redoslijed lijeva-stražnja-desna grana, ali bi trebao postojati logičan redoslijed, jer će pogledu gledatelja izmaknuti određena mjesta ili će se zaustaviti zbog nelogičnog slijeda. Jednostavno rečeno siromašan ili slab redoslijed grana rezultirat će nezainteresiranošću gledatelja.

Nasuprotne grane (dvije grane koje rastu u istom nivou na nasuprotnim stranama debla), rezultiraju zaustavljanjem pogleda i ne daju čistu naznaku kako nastaviti dalje. Zbog toga gledatelj ima prekid prirodne putanje unutar i okolo cijele bonsai kompozicije. Drvo s nasuprotnim granama izgleda kao dva drveta, jedno ispod nasuprotnih grana a drugo iznad što potpuno narušava integritet dizajna (dva dijela umjesto jedan u cijelosti).

Uobičajena horizontalna forma nasuprotnih grana dijeli deblo na dva dijela odražavajući liniju zemlje. Predlažem da nivo horizontalne linije treba biti uvijek van drveta kako bi se izbjeglo dijeljenje drveta na dva dijela. Grane bi trebale biti mehanizam koji pobuđuje ritam i tijek, a nasuprotne grane su referentne linije za «zaustavljanje».

Iz hortikulturalnih i estetskih razloga se također izbjegavaju nasuprotne grane. Ako se ostave duže vrijeme uzrokuju ružno zadebljanje na deblu, zbog toga nema razloga da se to dogodi i da se uništi inače dobar bonsai.

57

Izgled ovog inače lijepog japanskog javora (iznad) narušavaju nasuprotne grane. Primjećujete kako se mjesto gdje izrastaju grane iz debla počinje

zadebljavati i vremenom će postajati još gore.

Na slici iznad primjećujete kako nasuprotne grane gotovo režu drvo na pola, stvarajući podjelu strukture. Ujedno lijeva grana je neprirodno ravna i

upadljiva u odnosu na druge grane ovog bonsaia. Fotografije ustupio časopis „Bonsai Today“.

58

Na umjetniku je odgovornost privući gledatelja i voditi kroz kompoziciju. To se odnosi na sve umjetnosti pa tako i na bonsai. Imajte to na umu kada stvarate bonsai, ako izostavite važne elemente umjetničke kompozicije vaš rad će pasti u vodu.

Ovaj japanski bijeli bor je primjer presimetrične proporcije. Iako je dobro razvijen i poprilično star, grane formiraju neprirodu simetriju. Trebalo bi napraviti malo više razlike u redoslijedu grana lijevo i desno. Fotografiju usupio časopis „Bonsai Today“.

Ovaj japanski crni bor ima monoton redoslijed grana: lijevo, lijevo-desno, desno (ne spominjući ostale mane na ovom boru) čine ovu kompoziciju nezanimljivom. Fotografija Howarda Smitha.

59

Zaklju čak

Kao i u mnogim umjetnostima, tako na kraju krajeva i ovdje postoje načini za kršenje tih principa. No, najprije naučite kako uspješno primjenjivati te principe pa ih onda počnite kršiti. „Pravila“ nisu važna, važna je estetika koja „pravila“ nalažu. Kao umjetnik, morate naći načine kreativnog izražavanja, no prije ih morate razumjeti.

Elementi kompozicije koji su prije navedeni u većini bonsai knjiga manje ili više se navode kao osnovne odrednice bonsai dizajna. Ući dublje u ovu konvenciju i rad je zapravo razumijevanje što svaki od nas teži ostvariti u dizajnu i hortikulturološkom pogledu. Kao umjetnik morate nastojati pronaći alternativne načine koji olakšavaju izražavanje tog govora. To je umjetnost

U slijedećem poglavlju ćemo razmotriti principe koji pomažu u ostvarivanju povezanosti s gledateljem te ga odvraćaju od pogrešaka u njegovom dizajnu.

60

Elementi istančanosti i smjera

Pored osnova dizajna i kompozicije,treba razmotriti i druge stvari vezane za proces dizajna. Te stvari nam pomažu povezati kompoziciju u u cjelinu, nadoknaditi inherentne nedostatke ili pomažu voditi gledatelja prema glavnoj točki interesa kompozicije.

Perspektiva gledatelja Izbjegavanje kognitivnih disonancija

Kognitivna disonancija je mentalno stanje nelagode koje nastaje kada je netko uvjeren u nešto ili su mu misli u sukobu. Na primjer, ako vam se sviđa deblo bonsaija, a uvjereni ste da su grane na pogrešnim pozicijama, vama se neće svidjeti bonsai, zapravo ste u kognitivnoj disonanciji (sukobu misli). Pitanje je: „ Da li volite bonsai ili ne?“

Zapravo, vaša publika zaista želi pronaći nešto zanimljivo i osobito u kompoziciji koju prikazujete. Ako im u tome pomognete, vrlo brzo će donijeti odluku (svjesno ili nesvjesno) izbjegavajući pogreške kompozicije da li im se sviđa. Imajući to na umu jako teško će donijeti suprotnu odluku ako ste ih u to uspjeli uvjeriti.

Kognitivna disonancija je također povezana s vašim egom. Jednom kad donesemo zaključak, novi podaci su u konfliktu sa našim zaključkom uzrokujući nelagodu. Mi ne volimo ideje u kojima ne bismo bili u pravu. Zato je većina naših odgovora na nove konfliktne podatke takva da ih kompromitiramo. Nastojimo vjerovati da su novi podaci netočni i ne postoji donošenje novog zaključka, jer već imamo svoj. "Uh! Sad se bolje osjećamo," mislimo.

Dakle, pomozite vašoj publici da vide samo dobru stranu, a ne vide greške u vašem dizajnu (uvijek je negdje nekakva greška). Jednom kad vide dobro neće primijetiti mane koje bi umanjile dojam.

Točka interesa

Katkad kad prvi put ugledate sirov materijal (netreniran materijal), primijetit ćete da raspolaže jednim osobitim potencijalom. Nekad ćete naići na stabla koja su prilično uobičajena ili možda ne obećavaju, ali to ne znači da nisu vrijedna obrađivanja u bonsai. Kod takvog materijala je važan dio dizajnerskog posla koji će istaknuti perspektivan izgled, i to tako što ćemo istaknuti njegove potencijale, a umanjiti dojam ostatka kompozicije. To ne znači da se ignoriraju ostatali dijelovi drveta već da se dizajniraju srazmjerno osnovnom izgledu ili da se «stiša» ostatak drveta. Takvim načinom se neće poremetiti gledatelj jer će pogledom brzo pronaći glavnu točku kompozicije.

61

Fizički izgled

Na primjer, lišće borovice na slici desno ponaša se kao neka vrsta okvira koji okružuje glavni izgled drveta (lijepa međusobna igra žive žile i mrtvog dijela drveta). Lišće formira lijep i miran zeleni okvir koji djelotvorno ističe ljepotu neobuzdanog mrtvog dijela drveta.

Fotografiju ustupio časopis „Bonsai Today“

Na primjeru ispod, upadljiva proporcija površinskog korijenja ovog javora očito je ključna osobina. Stiliziranje ostalog dijela drveta je uobičajeno i uravnoteženih oblika ističući dodatno glavni dio drveta. Bez obzira što greške mogu biti na vrhu, naš prvi odgovor na ovu sliku je „Vau!“.

62

Boja i kontrast

«Za mene je boja danonoćna opsesija, radost i briga» -- Claude Monet

Drugi način isticanja glavne osobine drveta je boja. Postoji puno načina isticanja upotrebom boje. Evo nekoliko primjera :

Na slici iznad, oblik lišća nije fokusna točka. Na ovom juniperusu je umjetnik upotrebio četkicu za poliranje kore i promjenio boju iz mat smeđe u crvenkastu. Dobio je krasan kontrast boja između bijelog mrtvog dijela stabla i bogate zelene boje listova. Boja žive žile drveta je komplementarna s bojom posude zanimljivog oblika polumjeseca. Fotografiju ustupio časopis „Bonsai Today“.

63

Kako ne možemo primijeniti boju listova i debla na svo drveće, moramo naći način upotrebe boje u emfaziji bonsaija. Kao na primjerima ispod:

Slika iznad prikazuje kako svijetla boja posude i nježni zeleni tepih mahovine daje kompliment i kontrast svjetlo obojenim, isprepletenim granama ove šumice bukvi. Žućkasta boja posude ističe boju novoformiranih pupova. Ali s druge strane...

...primjećujete na slici iznad kako se tamno zelena posuda protivi željenoj estetici, stvara prejak kontrast i kompozicija izgleda neprirodno i premuški. Fotografije ustupio časopis „Bonsai Today“.

64

Greške

Prikrivanje mana

Skoro da nema drveta za bonsai koje je bez mane ili nepoželjnih karakteristika. Često nismo u mogućnosti popraviti određene mane te nam ostaju kao trn u oku inače lijepog bonsaija. Ipak, postoje mogućnosti da se premoste ti problemi određenim umjetničkim zahvatima.

Pogrešni smjer

Koristeći slične metode koje su opisane u prethodnom poglavlju možete katkad popraviti loš izgled usmjeravajući pažnju gledatelja na nešto drugo.

Na ovom primjeru ispod, brijest ima slabu strukturu površinskog korijena, loš oblik debla i neke grane su preravne. Kako bi iz ovakvog materijala izvukli najbolje, umjetnik je odlučio u kompoziciju unijeti veliku dramu prikazujući snagu prirode u pokretu sekundarnih i tercijarnih grana. Prvi dojam kad pogledamo ovo drvo je kao da je drvo izloženo iznenadnim naletima bure (radije nego: „Uh, koji grozan korijen“. ). Gledano u cijelosti značajno je umanjen slab izgled.

Kineski brijest autora.

65

Deblo drveta (ispod) se slabo stanjuje prema vrhu. Ovdje umjetnik aranžira grane tako da emfaziju vodi podalje od izgleda debla (stanjenje debla prema vrhu) ističući ljepotu grana i lišća. Boja mahovine je komplementarna boji lišća i stvara vizualnu vezu, pomažući na taj način da gledatelj gotovo ignorira deblo.

Smreka. Fotografija Kurta Gagela.

Fotografije ustupio časopis „Bonsai Today“.

Božikovina (lijevo) prili čno je lijep bonsai, ali ne zbog forme debla. Deblo je prilično obično, čak ne atraktivno. Međutim, bonsai umjetnik je uzgojio drvo stvarajući sliku svijetle kore nasuprot crvenih bobičastih plodova, te se na taj način jedva primijeti forma drveta.

U sljedećem poglavlju ćemo razmotriti neke elemente koji mogu narušiti vašu kompoziciju i kako ti elementi mogu pomoći.

66

Integritet dizajna

Raspad komunikacije

Jeste li primijetili kako lako dođe do primanja ili slanja krive informacije putem e-maila?

To se gotovo stalno događa. Netko nešto napiše u dobroj namjeri i bezazleno, a primatelj e-maila stekne dojam da se autor poruke ljuti ili šali. To je zato što se ljudska komunikacija odvija na više razina, a ne samo na jednoj. Kada stojimo licem u lice izgovorena poruka je kao pola poruke koju dobijete e-mailom. Kada komuniciramo licem u lice govorimo što mislimo uključujući i govor tijela, facijalnu ekspresiju, ton i boju glasa, te pomno biramo riječi... Ta vrsta komunikacije je vrlo kompleksna i delikatna operacija. Stoga ako maknemo različite načine komunikacije, eliminiramo određene osjete (vid, zvuk ...) i komunikacija propada.

Kada pokušate izraziti smisao u vašem bonsai djelu, ukoliko ne uzmete prednost različitog načina komunikacije, konzistentnost poruke i komunikacija s gledateljem propada. Umjetnička komunikacija je u mnogo nijansi slična verbalnoj komunikaciji licem u lice. Ako izgnorirate određene elemente komunikacije, izgubite sposobnost povezivanja s gledateljem.

Taj multidimenzionalni koncept umjetni čke komunikacije se zove integritet dizajna. Integritet dizajna je ostvaren kada svi elementi kompozicije vašeg bonsai djela vode ka konzistentnosti poruke.

Kompozicija drveta

Ako znate koje forme grana i debla prenose određeno značenje (poglavlje 1.), koja je vrsta pogodna za koji oblik i znate prikazati određeni utjecaj staništa na vaše drvo, onda je slijedeći korak sve staviti u koherentnu kompoziciju.

Kompozicija sastavljena od debla, grana, izbojaka, korijenja, posude i postolja je isto što i recept za kolač sastavljen od brašna, šećera, margarina, mlijeka, jaja i vanilije. Ako ste to sve dobro kombinirali, može biti ukusno!

Važno je imati na umu svaki dio drveta, svaki element dizajna..., sve mora djelovati ka konzistentnosti poruke. Najvažnije je da nijedna osobina ne smije biti protiv slike koju želite prikazati ili poruke koju želite izreći (želite li staviti ocat umjesto vanilije u vaš kolač?)

To ne znači da dizajn mora biti jednodimenzionalan ili monoton. Napetost je važna u dizajnu, no sveukupna poruka mora biti konzistentna. Osnove svih odstupanja (jedino odstupanja s dobrim razlogom) čine reference.

Najlakši način da otkrijete da li vaše drvo ima konzistentnu poruku je da si postavljate pitanja za svaki element posebno. Na primjer, za vrijeme i po završetku se zapitajte slijedeće :

• što govori linija debla?

67

• što govori omjer visine-širine? • što govori pokret debla? • što govori pozicija debla u posudi? • što govori kut izrastanja debla iz posude? • što govori kut grana? • što govori oblik grana? • što pokret grana govori? • što govori razvijenost grana? • što stanjivanje grana govori? • što struktura vrha govori? • što govori količina lišća? • što govori oblik lišća? • što govori distribucija lišća? • što govori prazan prostor (nepostojanje) na drvetu? • što govori tekstura kore? • što govori boja kore? • što govori cjelokupna konzistentnost kore? • što govori vidljiva struktura korijena (nebari)? • što govori oblik površinskog korijenja? • što općenito govori vrsta drveta?

itd…

Dodajte ovome poruku koju želi priopćiti površina supstrata i posuda?

• što govori oblik posude? • što govori boja posude? • što govori veličina posude? • što govori oblik nožica posude? • što govori dubina posude? • što govori površina zemlje? • što govori dekoracija zemlje (mahovina)?

Svi odgovori na ova pitanja trebali bi ukazati na konzistenciju. To ne znači da svi odgovori trebaju biti isti, nego bi morali biti sukladni jedan drugome i konzistentni s cjelokupnim ciljem. Ako bilo koji odgovor nije sukladan željenom cilju, tada nastaje sukob i umanjuje se integritet dizajna.

Na primjer, ako orkestar sastavljen od basa, violina, čela, fagota i francuskog roga svira „Feelings“, a trube i tromboni sviraju temu iz „Star Wars“, rezultat će biti smanjeni integritet cijele kompozicije (kao što je već rečeno). U ovom primjeru veći dio orkestra svira melankoličnu i osjećajnu temu dok trube i tromboni sviraju mušku, agresivnu temu. Onaj koji je došao na taj koncert je zbunjen i traži novac nazad!

Ako primijetite da ne znate odgovor ni na jedno pitanje, to ukazuje na problem s kojim se treba pozabaviti. Rješenje ovog problema će možda zahtijevati neko vrijeme, ali ćete bar znati usmjeriti vaš trud.

Ako primjetite da ne znate odgovor na neka pitanja, to pokazuje da počinjete slagati kockice vašeg dizajna. Ako neznate što govori koji element, kako onda možete uspjeti? Nadam se da su vam ovi važni prikazi jezika umjetnosti postali jasniji.

68

Vodič za određivanje što pojedini specifični izgled znači, a odnosi se na liniju, oblik, boju i teksturu potražite u poglavlju 1. Kako ovo poglavlje nije obuhvatilo sve, potražite slične tekstove koji se odnose na umjetnost. Primjeri i objašnjenja koji se odnose na bilo koju vrstu umjetnosti pomoći će i vašem bonsai dizajnu da bude što smisleniji i uspješniji.

Problemi konzistencije

Kada bonsai pustimo da se razvija bez naše intervencije ili umjetnik kreira nemaran integritet, nastaje konflikt u bonsai dizajnu, a rezultat je siromašna i slaba komunikacija. Primjenom kritičnog i beskompromisnog pogleda na kompoziciju možemo uočiti konflikte bonsai dizajna. Drugi način otkrivanja problema konzistencije je odgovaranje na pitanja iz prethodne liste (iznad). Ako odgovori na pitanja nisu kompatibilni s željenim ciljem dolazi do sukoba i smanjenja integriteta dizajna (čitaj: narušavanje komunikacije u umjetnosti).

Nekonzistentnost starosti i snage:

Ako pogledamo ovaj japanski crni bor primijetit ćemo deblo kutnog smjera, značajnog stanjenja prema vrhu, ispucale stare kore i snažne strukture površinskog korijena, ali grana dugačkih, tankih i valovitih oblika zavoja s lišćem koncetriranim na vrhovima grana, tako da imamo problem (slika ispod).

Deblo govori: snaga, muškost, starost, strogo

Površinsko korjenje govori: snaga, starost, muškost

Grane govore: finoća, ženstvenost, nezrelost, mir

Vidite li konflikt? Prva dva elementa su konzistentna u svojoj poruci. No, treći element, grane, govore nešto potpuno suprotno od ostatka drveta i nema logičnog objašnjenja. To nam govori da grane trebaju možda jedan duži period pažljivog stylinga/treninga kako bi prenijele konzistentnu poruku starosti, snage, muškosti i strogosti.

69

Nekozinstentnost staništa

Ako pogledamo ovaj bonsai javor primijetit ćemo da uglavnom ima razvijenu strukturu korijena s jedne strane, gracilno, tanko izvijeno deblo iz kojeg izrastaju ravne horizontalne grane koje zadržavaju svoju pravilnost. U tom slučaju imamo nekozinstentnost poruke.

Korijenje govori: direktan pokret, slabo, kržljavo

Deblo govori: linija debla je prepravilnih zavoja, ženstvenost

Grane govore: snaga, muškost, stabilno, strogo

U ovom slučaju korijen i deblo su konzistentni u svojoj poruci, dok grane prikazuju svoje stanje i pokret. Ravna forma grana je u konfliktu s ostatkom drveta, te izbacuje iz ravnoteže cijelu kompoziciju.

70

Nekonzistencija stvarne starosti:

U ovom primjeru (iznad) dizajn poljskog brijesta prikazuje drvo iz perspektive izbliza. Posuda je tamna i kutna, drvo ima snažno deblo koje se stanjuje prema vrhu. Grane su poprilično guste i duljina im opada prema vrhu. Ali struktura vrha krošnje je trokutasta i označava mlado drvo.

Posuda govori: snaga, muškost, strogost

Deblo govori: perspektiva izbliza, snaga, muškost

Vrh krošnje govori: mlado drvo, četinjača

Ovdje je prikazana nekonzistentnost u prikazu postojeće starosti. Mnogi elementi prikazuju veliku starost, ali vrh drveta prikazuje mlado drvo. Staro drveće, naročito staro listopadno drveće ima zaobljenu krošnju. Trokutasta krošnja drveta je u konfliktu sa ostatkom kompozicije.

Ovi jednostavni primjeri pomažu prikazati neke probleme u bonsai dizajnu na koje treba obratiti pozornost. Konzistencija pomaže u snazi prikaza, te pridonosi težini poruke. Na taj način pomaže uspjehu i uvjerljivosti samog dizajna.

71

Kompozicijske pogreške

Pokraj uobičajenih bonsai pogrešaka i mana opisanih u ovoj knjizi postoje pogreške kompozicije koje treba izbjegavati. To su pogreške u umjetničkom pristupu koje su, ili umjetne ili neprimjerene, ili odvlače pozornost s umjetničkog prikaza bonsia.

Doticanje tangenti

Kada se dvije linije ili obrisi različitih ishodišta dodiruju, to stvara distraktibilnu osobinu. Ta vrsta pogreške odvlači pogled daleko od prirodnog tijeka kompozicije, kao na slikama dolje :

72

Fotografije ustupio časopis „Bonsai Today“.

Nepravilan kut (osim ako nije fokusna točka) i glavna linija debla

Kad je glavna linija debla nekonzistentno oblikovana ili nekonzistentna u pokretu, stvara se neugodna napetost u kompoziciji. Također, kada jedna linija odstupa od tijeka kompozicije stvara se distrakcija. Takva vrsta odstupanja se može iskoristiti kao fokusna točka dizajna. U tom slučaju ona mora nadjačati ostale elemente i mora imati logičan slijed.

73

Ovdje su neki primjeri :

Ovaj bor ima značajn problem konzistencije linije debla (između ostalih problema na drvetu). Linija debla započinje ravno do pola stabla a zatim iznad krivuda. Fotografija Howarda Smitha.

Konzistentni kut grana na ovoj borovici kvari jedna grana koja strši na vrhu. Fotografiju ustupio časopis „Bonsai Today“.

74

Primjećujete nekonzistentan kut grana na ovom drvetu (iznad). Grane su van cjelokupne kompozicije i narušavaju inače dobar bonsai.

Pogrešna pozicija sadnje

Pozicija drveta u posudi, izrastanje stabla iz zemlje, te nagnutost i nivo sadnje u posudi su prvi elementi koje vidimo na bonsaiju. Ti elementi zato moraju biti propisno izvedeni kako bi se spriječio loš prvi dojam. Iako ostatak kompozicije može biti prili čno lijep, ti elementi mogu nadjačati efekat cijele kompozicije.

75

Ovaj japanski crni bor je postavljen na krivu poziciju u posudi. Forma drveta je van centra. Deblo treba pomaknuti više prema desno.

Ovaj japanski bijeli bor ima slab kut debla u posudi. Kako deblo prili čno neznatno izgleda, kut debla u posudi bi trbao biti mnogo jači i značajniji (raspored lisne mase bi trebalo kvalitetnije obraditi).

Fotografije ustupio časopis „Bonsai Today”.

Deblo ove borovice ima slab kut u posudi (ravno gore). Ostali dio debla je dinamičan ali incijalni uspon od zemlje je loš.

Pozicija posude na stalku je također važna, treba je postaviti u centar, lijevo ili desno od centra, naprijed ili nazad, ako prekriva intarziju prednje strane izlagačkog stalka.

Ponekad je teško pronaći centar s obzirom da je drvo često posađeno u pravokutnu ili ovalnu posudu malo na jednu stranu. Međutim, te odrednice koje se odnose na drvo i posudu ne odnose se na posudu i stalak. Balans između dinamičnog tijeka debla i posude određuje poziciju sadnje bonsaija u posudu. Ako zbog toga postavljate posudu van centra stalka pojavit

76

će se disbalans. Postavljanje posude bilo gdje drugdje nego u centar stvara distraktnu neravnotežu.

Simetrija

Simetrija se rijetko nalazi u prirodi. Simetrija će uvijek izgledati umjetno.

Proporcije stupova za ogradu

Dojam koji prenosi uredan razmak je umjetno i dosadno. Neke stvari izgledaju neprirodne zbog takvog razmaka.

Iako su ova stabla (iznad) smještena različito naprijed i nazad, njihov razmak od lijevo prema desno je ružan i umjetan.

Ista stabla (iznad) izgledaju puno prirodnije.

77

Ovaj japanski bijeli bor (gore) izgleda umjetno zbog vodoravnog razmaka grana.

Fotografije iznad ustupio časopis „Bonsai Today“.

Dok gore opisane mane i pogreške mogu narušiti komunikaciju i samoizražaj, u slijedećem poglavlju ćemo vidjeti kako možemo upasti u zamku samoizražaja.

Zaklju čak

Komunikacija i samoizražaj

Ni jedan jezik ne može uspjeti bez strukture. Osnove komunikacije su uvijek relevantne i uvijek neophodne. Sposobniji pojedinci uz kreativnost mogu lukavo kršiti osnove komunikacije i uspješno komunicirati, ali s rizikom i pomoću konteksta prenositi značenje. Bez osnova i bez određenih osnovnih referenci komunikacija je neizvediva, bilo verbalna, pisana, tjelesna, zvukovna ili grafička.

78

Kontekst je više puta najvažniji element u komunikaciji. Čitajmo dolje navedene novinske naslove:

• Djeca rade hranjive zalogajčiće • Apel prostitutki Papi • Britanci ostavili kolače na Falkandskim otcima

*Steven Pinker, 2002 (iz novina «The Blank Slate»)

U doslovnom smislu gore navedeni novinski naslovi mogu biti komični ili pogrdni. Međutim, vjerojatno logičan kontekst ćemo zaključiti pročitamo li točan smisao u svakom slučaju.

Ova knjiga nastoji sagledati važne osnovne komponente umjetničke komunikacije. Čak i s ovim smjernicama moramo ostaviti mjesta za samoizražavanje. Samoizražaj je sastavni dio umjetnosti i komunikacije. Kako bi samoizražavanje bilo uspješno u komunikaciji, ono mora sadržavati neke temeljne i jasne kontekstualne reference.

Samoizražavanje

Bonsai se definira na razne načine kod različitih ljudi. Jedna popularna i djelotvorna definicija bonsaija je kako je bonsai način samoizražavanja. Vaš individualni koncept bonsaija će voditi stiliziranje i određeni vlastiti izražaj koji će uključiti umjetničko nastojanje. Ako zanemarite umjetnički izraz, vaše djelo će biti uskraćeno u sposobnosti komunikacije s gledateljem. Samoizražavanje je zanemarivo i impotentno bez uobičajenih referenci za konceptualizaciju vaše komunikacije.

Smiješan primjer

Zamislite sastanak sa gospodinom na jednoj večeri: Vi kažete „Bok“, a on vama kreštavo odgovori „PEEYOW“. Šokirani ga pitate jeli sve uredu s njim. „PEEYOW“ je njegov odgovor. U tom slučaju se uljudno ispričate i idete potražiti drugog sugovornika. Ups!

Recimo sada, da je ta osoba sretna i koristi izraz „PEEYOW!“ kako bi izrazio sreću. On, međutim, nema uobičajenu referencu i neće ga svatko razumjeti pa je njegov način izražavanja sreće nekoristan za sastanak.

Uobičajeno izražavane sreće može biti uzvik, ali uzvik može biti formiran u sklopu obično shvatljivog izraza, kao i vokabulara relevantnog jezika (ili kontekstualnog razumijevanja da gospodin ne govori hrvatski). Povrh toga, uzvik sreće povezuje se sa

79

kontekstom društvenih normi. Drugim riječima, komunikacija je uglavnom vezana osnovama izražavanja široko priznatih normi koje su odmah razumljive svima.

Imajte još malo strpljenja…

Sad primijenite samoizražavanje na bonsai. Recimo da svi vaši bonsaiji imaju razgranate grane (ramificirane). Ponosite se razgranatim granama na vašem drveću i uvjereni ste da je vaš posao definiran. Sviđa vam se način na koji su formirani (silueta lijepo oblikovanih izbojaka), ali ne razumijete zašto se vašm prijateljima i članovima kluba ne sviđa vaše djelo. Čini vam se kako ne razumiju kako želite da izgledaju vaši bonsaiji.

Vaši prijatelji kažu: „Ovako ne bi trebao izgledati bonsai.“ , ali vi ste vidjeli najbolje japanske bonsaije s krasnim stupnjem ramifikacije! Zašto to nitko ne vidi? Vama se sviđaju ali nikom drugom se ne sviđaju.

Razlog tomu je što ste iz konteksta izostavili ljepotu karakterističnog oblika drveta. Niste se služili umjetničkim manirima – u komunikacijskim manirima. Da, ramifikacija je dobra i lijepo izgleda, ali struktura glavnih grana je katastrofalna (kao na slici desno).Umjetnički se može dosta raditi na formiranju finih izbojaka, ali grane i deblo se ne mogu oblikovati. Nadalje, ne koristite prateće elemente i elmente formalnosti kada prikazujete bonsai. Ovaj nedostatak integriteta dizajna uzrokuje da vaš rad propadne.

Kao prethodni primjer, u slučaju gospodina „PEEYOW“, i svaki drugi slučaj bez osnovnih izraza konteksta rezultirat će nerazumljivim i nezanimljivim pokušajem komunikacije. Nitko neće naći ljepotu i zanimljivost u propaloj komunikaciji. Najbolji interes takvog nastojanja je u osobnosti.

Bonsai upjeh ili neuspjeh temelji se na umjetnosti. Dobar bonsai je onaj koji govori za nas, koji je uspješan u prenošenju umjetnikove poruke i onaj koji uspješno dotiče nešto u nama. Učite biti više umjetnički u vašem radu s bonsaijem i naučit ćete radit bolje bonsaije bez slučaja „PEEYOW“.

Ovo nije kraj

Zapravo ... ovo je kraj ove knjige, nadam da ovo nećete smatrati krajem diskusije bez obzira na sve navedeno u ovoj knjizi. Najbolje savjete koje vam mogu dati su:

80

• Naučite jezik umjetnosti – izraz, gramatiku, sintaksu. • Proučavajte sve vrste umjetnosti. Tražite primjere dobrog umjetničkog rada i one koji

su loši. • Proučite i zapazite kako različiti umjetnici prožimaju svoj rad orginalnošću i

smjelošću dok zadržavaju komunikativnu vrijednost. • Prestanite misliti na bonsai dizajn kao na osnovna pravila i osnovnu komunikaciju

(konvencija umjetnosti su reference kako komunicirati, a ne što komunicirati). • Ne mijenjajte prirodno za lijepo i evokativno. • Pristupite svakom dizajn projektu s određenim ciljem. • Opisujte i tumačite, a ne kopirajte. • Navedite specifičnu točku gledišta prije nego re-kreirate. • Naučite misliti u terminima dizajn integriteta radije nego u konvencijama dizajna. • Ne žrtvujte efektnu komunikaciju u odnosu na samoizražaj.

Ova knjiga je mali uvod u ideje, konvencije i koncept. Iskreno se nadam da ćete ući dublje u tematiku u namjeri da dobijete više razumijevanja.

Hvala vam što ste pročitali moju malu knjigu. Nadam se da ste nešto naučili i da sam dao neke odgovore na vaša pitanja. Na kraju se nadam da imate daleko više pitanja jer vam ona potiču vlastito istraživanje i daju daleko više od samog jednostavnog odgovora.