Ucenici s Poop

UENICI S POSEBNIM OBRAZOVNIM POTREBAMA Uenikom s posebnim obrazovnim potrebama1 smatra se svako dijete koje ima tekoe u uenju (znatno vee od svojih vrnjaka), zbog ega mu je potrebna posebna odgojno-obrazovna podrka.2 Prema vaeoj orijentacijskoj Listi vrsta i stupnjeva tekoa u razvoju (Pravilnik o osnovnokolskom odgoju i obrazovanju uenika s tekoama u razvoju, NN, 23/1991.) vrste tekoa u razvoju su:

1. oteenje vida 2. oteenje sluha 3. poremeaji govorno-glasovne komunikacije i specifine tekoe u uenju 4. tjelesni invaliditet i kronine bolesti 5. mentalna retardacija 6. poremeaji u ponaanju uvjetovani organskim faktorima ili progredirajuim psihopatolokim stanjem 7. autizam 8. postojanje vie vrsta i stupnjeva tekoa u psihofizikom razvoju

Suvremena hrvatska kola pretpostavlja integraciju djece s posebnim obrazovnim potrebama. Nacionalna strategija jedinstvene politike za osobe s invaliditetom od 2003. do 2006. (Vlada RH, 2003.), kao i Nacionalni plan aktivnosti za prava i interese djece 2006.-2012. predviaju niz mjera u podruju obrazovanja usmjerenih odgojno obrazovnoj integraciji djece s posebnim obrazovnim potrebama: struno usavravanje uitelja, meuresorna suradnja i suradnja s civilnim sektorom, osuvremenjivanje nastavnih planova i programa, mobilne slube podrke i dr. Konvencija o pravima djeteta3 zalae se za potpun i dostojanstven ivot djece s posebnim obrazovnim potrebama u drutvenoj zajednici. Odbor UN-a za prava djece, koji prati izvrenje Konvencije u zemljama lanicama, dao je Hrvatskoj 2004. godine preporuke za unapreenje prava i zatite djece, te su one ukljuene i u Nacionalni plan aktivnosti za dobrobit, prava i interese djece (2006. 2012.), prihvaen od Vlade RH 22. oujka 2006. Prema Planu razvoja sustava odgoja i obrazovanja 2005. 2010., usvojenom od strane Vlade RH 2005, predvieno je i za uenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama besplatno i obvezno osnovnokolsko obrazovanje, s teitem kolovanja u blizini mjesta stanovanja, ime se osigurava pravo djece na odrastanje u vlastitoj obitelji. Pretpostavke za ostvarivanje suvremenih pristupa uenicima s posebnim obrazovnim potrebama, meu ostalim, podrazumijevaju promjene u terminologiji, uvoenju raznolikih sadraja i oblika rada, osposobljenosti uitelja i promjene unutar zakonskih odredbi. Pozornost se usmjerava na mogunosti i potrebe uenika, individualizaciju odgojno obrazovnoga rada, te osiguravanje dodatne podrke uenicima primjenom rehabilitacijskih programa, ukljuivanjem osposobljenih asistenata u nastavi i dr. Vodi kroz Hrvatski nacionalni obrazovni standard (u daljnjem tekstu HNOS) rabi terminologiju u skladu sa suvremenim poimanjem ljudskih prava, kako se nazivljem ne bi podravali stereotipi koji oznaavaju uenike s posebnim obrazovnim potrebama kao manje vrijedne.4 Najvei broj uenika s posebnim obrazovnim potrebama potpuno je integriran u redovite razredne odjele, i to tako da u jednom razrednom odjelu mogu biti najvie tri uenika s posebnim obrazovnim potrebama.

1 U HNOS-u se rabi naziv djeca s posebnim obrazovnim potrebama umjesto djeca s tekoama u razvoju ili djeca s invaliditetom jer je iri, manje stigmatizirajui i prikladniji u podruju odgoja i obrazovanja. 2 DfEE(1996) Education Act 1996, London. 3 Konvencija o pravima djeteta meunarodni je dokument, usvojen na Glavnoj skuptini UN-a, 1989., koji sadri univerzalne standarde koje svaka drava stranka Konvencije, tj. drava koja ju je potpisala i ratificirala, mora jamiti svakom djetetu. Ratifikacijom Konvencije o pravima djeteta, 12. listopada 1992., Hrvatska je preuzela obvezu njezina provoenja te obvezu izmjene i prilagodbe postojeih zakona i akata u skladu s tim meunarodnim dokumentom. 4 Prijedlog Orijentacijske liste prema novim strunim preporukama: 1. uenici s oteenjem vida, 2. uenici s oteenjem sluha, 3. uenici s poremeajima glasovno-jezino-govorne komunikacije, 4. uenici s motorikim poremeajima i kroninim bolestima, 5. uenici sa snienim intelektualnim sposobnostima, 6. uenici s poremeajima panje/hiperaktivnosti, 7. uenici sa specifinim tekoama uenja, 8. uenici s poremeajima u ponaanju i emocionalnim poremeajima, 9. uenici s poremeajima iz autistinog spektra. Izvor: Alcott, M. (2001): An introduction to children with special educational needs, Hodder & Stoughton, London; prilagodba od strane recenzentske skupine HNOS-a (Igri, Sekuak-Galeev, Bai, krinjar, Turalija, Pribani, Blai, Oberman-Babi, 2005.)

Radna nelektorirana verzija 1

Pravilnikom o broju uenika u redovitom i kombiniranom razrednom odjelu u osnovnoj koli (NN, 74/99.) utvreno je da razredni odjel u koji je ukljuen jedan uenik s posebnim obrazovnim potrebama moe imati najvie ukupno 28 uenika, razredni odjel u koji su ukljuena dva uenika s posebnim obrazovnim potrebama moe imati najvie 26 uenika, a razred s tri uenika s posebnim obrazovnim potrebama moe imati najvie 24 uenika. Pravilnikom o osnovnokolskom odgoju i obrazovanju uenika s tekoama u razvoju (NN, 23/91.) utvreni su primjereni oblici kolovanja uenika s posebnim obrazovnim potrebama. U slijedeem tekstu navodi se Pravilnik o osnovnokolskom odgoju i obrazovanju uenika s tekoama u razvoju (NN, 23/91), koji je jo na snazi, te se stoga navode oblici odgojno-obrazovnoga rada koje je prema preporukama HNOS-a potrebno prilagoditi u skladu s iskazanim potrebama tijekom njihove 15-godinje primjene. Uenici s lakim tekoama u razvoju u pravilu se ukljuuju u redovite razredne odjele te svladavaju redovite nastavne programe uz individualizirane postupke s obzirom na posebne potrebe koje uenik ima ili prilagoene programe sukladne njihovim sposobnostima. Oblici rada koji se nude unutar osnovnokolskog odgoja i obrazovanja za uenike s posebnim obrazovnim potrebama provode se u: Redovitim osnovnim kolama

a. potpuna integracija (redoviti razredni odjeli) po redovitom programu uz individualizaciju po prilagoenom programu

b. djelomina integracija redoviti razredni odjeli predmeti iz podruja kultura posebni razredni odjeli obrazovni predmeti po posebnom programu

c. posebni odjeli s posebnim programima

Posebnim odgojno-obrazovnim ustanovama po redovitom programu po prilagoenom programu po posebnom programu

Za uenike sa senzorikim i motorikim oteenjima (vida, sluha, tjelesna oteenja) koji su potpuno integrirani u redovite razredne odjele organizira se nakon nastave produeni struni postupak u skupinama od 6 do 10 uenika. Uenici s lakom mentalnom retardacijom bez utjecajnih tekoa u razvoju koluju se u sustavu djelomine integracije u posebnim razrednim odjelima u kojima svladavaju nastavne sadraje hrvatskoga jezika, matematike i prirode i drutva, dok nastavne sadraje likovne i glazbene kulture te tehnike i tjelesne i zdravstvene kulture svladavaju u redovitom razrednom odjelu, uglavnom po prilagoenom programu. Sukladno Pravilniku o osnovnokolskom odgoju i obrazovanju uenika s tekoama u razvoju za uenike s veim tekoama osnovno kolovanje ostvaruje se u posebnim odgojno obrazovnim ustanovama te u ustanovama zdravstva, socijalne skrbi i pravosua. Posebni nastavni programi izraeni su za uenike u kojih je prisutna mentalna retardacija kao primarna ili kao pratea tekoa. Planiranje, programiranje i neposredni odgojno-obrazovni rad s tim uenicima izvode uitelji defektolozi (edukatori rehabilitatori). Ti razredni odjeli imaju od 5 do 9 uenika, s obzirom na vrstu i stupanj tekoa. Za uenike koji zbog bolesti nisu u mogunosti due vrijeme polaziti nastavu ustrojava se tzv. nastava u kui koju provode uitelji i struni suradnici kole koju uenik polazi. Takoer se organizira i nastava za uenike koji se nalaze na duem bolnikom lijeenju, npr. na onkolokim, psihijatrijskim odjelima i sl., koju provode uitelji i struni suradnici najblie osnovne kole.


Uenici s umjerenom, teom i tekom mentalnom retardacijom, s autizmom te oni s kombiniranim veim tekoama u razvoju osposobljavaju se prema posebnim nastavnim planovima i programima u sklopu posebnih odgojno-obrazovnih podruja (briga o sebi, komunikacija, upoznavanje ue i ire okoline, socijalizacija, razvoj kreativnosti, radni odgoj, tjelesna i zdravstvena kultura te izobrazba u obavljanju poslova). Uenicima s veim tekoama u razvoju omogueno je kolovanje do 21. godine ivota.

Zakoni i pravilnici vezani uz kolovanje osoba s posebnim potrebama

NAZIV PREMA L. ZAKONA NARODNE NOVINE

Zakon o osnovnom kolstvu l. 60, 61, 62 odnosi se na djecu s tekoama u razvoju Narodne novine, broj 59/90., 27/93. 7/96., 59/01., 114/01., 69/03., 75/06.

Pravilnik o osnovnokolskom odgoju i obrazovanju uenika s tekoama u razvoju

Temeljem lanka 60. stavka 2. i lanka 61. stavka 2. Zakona o osnovnom kolstvu

Narodne novine, broj 59/90 i 23/91 Glasnik, 78/91

Pravilnik o upisu djece u osnovnu kolu

Temeljem lanka 44. stavka 5. Zakona o osnovnom kolstvu (Narodne novine, broj 59/90)

Narodne novine, broj 13/91.

Pravilnik o broju uenika u redovitom i kombiniranom razrednom odjelu te odgojno-obrazovnoj grupi

Na osnovi lanka 38., stavka 4. Zakona o osnovnom kolstvu (Narodne novine, broj 59/90., 27/93. i 7/96.)

Narodne novine, broj 74/99.

Naputak za rad strunoga tima za opservaciju djece s tekoama u razvoju

Glasnik MZO-a 2/93.

Nastavni planovi i programi odgoja i kolovanja uenika s tekoama u razvoju

Glasnik MZO-a 4. 9. 1996.

Zbog neujednaenih uvjeta rada u razliitim sredinama i kolama, prije svega u opremi, kadrovima i arhitektonskoj pristupanosti, radit e se na njihovu ujednaavanju. Sustavnim strunim usavravanjem uitelja i strunih suradnika osigurava se potrebna razina kompetentnosti za rad s uenicima s posebnim obrazovnim potrebama, od prepoznavanja njihovih posebnosti, izbora najprikladnijih didaktiko-metodikih pristupa i oblika rada do vrjednovanja uspjenosti, vodei rauna o potencijalima i potrebi za uspjehom svakog uenika. Suradniki rad na planiranju i provedbi odgojno-obrazovnoga rada s uenicima s posebnim potrebama ukljuuje uitelje, ostale uenike, strune suradnike, ravnatelje, obitelj, lokalnu zajednicu, udruge i medije i nuna je pretpostavka u planiranju i izvoenju rada s uenicima s posebnim obrazovnim potrebama.

Individualizirani odgojno-obrazovni programi HNOS preporuuje izradbu Individualiziranih odgojno-obrazovnih programa (IOOP) za uenike s posebnim obrazovnim potrebama, polaznicima redovite osnovne kole. Individualizirani rad s uenicima s posebnim obrazovnim potrebama podrazumijeva potrebu izradbe pojedinanih nastavnih programa (IOOP). Programi imaju razliite razine, ovisno o odgojnoobrazovnim potrebama uenika, a sadravaju ciljeve, sadraje, metode, rokove, vrjednovanje i osobe zaduene za njegovu provedbu. Program izrauju uitelj i struni suradnici kole, o emu roditelji/staratelji uenika s posebnim obrazovnim potrebama trebaju biti upoznati. IOOP se izrauje za sve uenike s posebnim obrazovnim potrebama temeljem Rjeenja Ureda dravne uprave i Odluke uiteljskog vijea kole. Predvia se mogunost uvoenja novih oblika rada koji obogauju postojee, a mogu se provoditi i izvan same kole. Bonus nastava kao novi oblik rada predstavlja ponudu zamjenskih


aktivnosti za predmete koji veinom zasnivaju na apstraktnom miljenju, a odnosi se na stjecanje radnih vjetina uenika viih razreda. Posebno je korisna za male sredine radi sprjeavanja upuivanja djece u specijalizirane institucije i izdvajanja iz djetetu bliske sredine. Blok sat olakava organizaciju bonus nastave. Sadraje planira kola u suradnji s roditeljima, uenikom i slubama kao to su zavodi za zapoljavanje, obrtnike kole, obrtnike radionice, kolske zadruge, specijalizirane ustanove za djecu s posebnim potrebama, a sukladno uenikovim mogunostima i ponudama lokalne zajednice u kojoj bi sutra trebali biti zaposleni. Uenicima kojima nije potrebna sadrajna prilagodba pristupa se samo prilagoenim i primjerenim metodama rada. Izradba individualiziranog odgojno-obrazovnoga programa temelji se na procjeni sposobnosti, interesa i potreba uenika (jakih strana), a tek potom na procjeni podruja koja treba razvijati. Etape su izradbe individualiziranoga programa inicijalna procjena, odreenje nastavnih predmeta i sadraja, razine usvajanja sadraja, vremenske dimenzije (kratkoroni i dugoroni ciljevi i zadatci), izbor metoda, individualiziranih postupaka, sredstava i pomagala, praenje i ocjenjivanje postignua uenika. Planiranje i praenje uspjenosti programa provodi se mjeseno. Ako kola nema strunjaka odgovarajuega profila, duna je osigurati primjerenu odgojno-obrazovnu i rehabilitacijsku potporu suradnjom sa strunjacima izvan ustanove i ovlatenim institucijama. Svi dokumenti i prilozi praenja uenika ulau se u mapu uenika. Na kraju svake kolske godine struni tim i uitelji kole duni su izraditi pisano izvjee o postignuima, kao i preporuke za daljnji rad. Od uitelja se oekuje da omogui svakom ueniku da bude uspjean. Procesi decentralizacije predviaju vei stupanj aktivnog ukljuivanja lokalne zajednice u planiranje, izvedbu i financiranje kolovanja uenika s posebnim obrazovnim potrebama, te osiguravanje razliitih oblika podrke. Moe se oekivati poveanje broja posebnih odjela pri redovitim kolama, to e osigurati ovim uenicima kolovanje bez izdvajanja iz obitelji. Posebne ustanove postaju potpora redovitim kolama pruanjem rehabilitacijske strune pomoi. Preporuke u odgoju i obrazovanju uenika s posebnim obrazovnim potrebama u redovitoj osnovnoj koli

Osnivanje lokalnih mobilnih timova (psiholog, pedagog, defektolog odgovarajue specijalnosti) i Osposobljavanje uitelja za rad s uenicima s posebnim obrazovnim potrebama Osiguranje strunoga tima u koli i razvijanje modela struna podrke kola pod posebnim

uvjetima redovnim kolama Ukljuivanje asistenata u nastavi (osposobljenih za rad s uenicima s posebnim obrazovnim

potrebama) Izmjene i obogaivanje programskih sadraja i oblika rada (diferencirana, bonus nastava, nastava u

kui i bolnici) Opremanje kole potrebnim didaktikim i rehabilitacijskim sredstvima i pomagalima Osiguranje pristupanosti (arhitektonske zapreke, prijevoz)

Ravnatelji kola, uitelji i strune slube odgovorni su za uspjenost kolovanja djece s posebnim obrazovnim potrebama, a roditelji, izvankolski suradnici, srodne institucije i cijela lokalna zajednica postaju aktivni sudionici u procesu njihova kolovanja i osposobljavanja.


UVODNE NAPOMENE ZA ZA RAD S UENICIMA S POSEBNIM OBRAZOVNIM POTREBAMA*

Osnovno kolovanje uenika s posebnim obrazovnim potrebama jedinstveni su dio sustava odgoja i obrazovanja u okviru kojeg im treba omoguiti zadovoljavanje specifinih potreba (Zakon o osnovnom kolstvu, l. 58.- 63., NN br. 69. /2003.) Pretpostavke za ostvarenje HNOS-a za uenike s posebnim obrazovnim potrebama su:

- pristupanost kole (bez arhitektonskih barijera, prijevoz uenika, osobni asistent, asistent u nastavi,) - edukacija uitelja za rad s uenicima s posebnim obrazovnim potrebama (cjeloivotno uenje) - opremljenost potrebnim specifinim didaktikim i rehabilitacijskim sredstvima i pomagalima - osiguranje potpore strunog suradnika defektologa, odnosno strunjaka za edukacijsko-rehabilitacijsku

podrku (u daljnjem tekstu strunjaka za edukacijsko-rehabilitacijsku podrku) odgovarajue specijalnosti

- osiguranje edukacijsko-rehabilitacijske potpore putem mobilnog strunog tima strunjaka odgovarajue specijalnosti iz posebne ustanove za kolovanje uenika s posebnim obrazovnim potrebama ili druge organizacije za strunu podrku

- izmjene i obogaivanje programskih sadraja (diferencirana, bonus nastava i drugo) - promjene u zakonu i provedbenim propisima.

* Koritena je najnovija struna terminologija i podjela oteenja, koja se razlikuje od one u Zakonu o osnovnom kolstvu (NN 69/03.) i provedbenim propisima (Pravilnik o osnovnokolskom odgoju i obrazovanju uenika s tekoama u razvoju (NN 23/91.).

SADRAJNA I METODIKA UPUTSTVA 1. POSEBNOSTI ZA RAD S UENICIMA S OTEENJEM VIDA RAZVOJNE ZNAAJKE I. Sljepoom u smislu potrebe edukacije na Brailleovom pismu smatra se ostatak vida na boljem oku s korekcijskim staklom do 0.05 (5%) uz suenje vidnog polja na 20 stupnjeva ili ispod 20 stupnjeva, koncentrino suenje vidnog polja oka s vidnim poljem irine od 5 do 10 stupnjeva oko centralne fiksacijske toke, ili bez obzira na otrinu vida nesposobnost itanja slova ili znakova veliine Jaeger 8 na blizinu (font Times New Roman 22). II. Slabovidnou se smatra otrina vida na boljem oku s korekcijskim staklom od 0.4 (40 %) i manje. Preporuka uiteljima za rad s uenicima s oteenjem vida Integrirani uenici s oteenjem vida ne zaostaju u intelektualnom razvoju za vrnjacima koji vide i svladavaju redoviti nastavni plan i program predvien za pojedini razred. Specifine sadraje za obrazovanje ovih uenika (usvajanje Brailleovog pisma, vjebe vida, peripatologija - vjebe orijentacije i kretanja, uporaba tiflotehnike, usvajanje svakodnevnih i socijalnih vjetine) ostvaruju strunjaci za edukacijsko-rehabilitacijsku podrku koji su specijalizirani za navedena podruja. Uenici s oteenjem vida upoznaju svijet, komuniciraju i ue koristei preostala osjetila. Za slijepe je najvanija taktilna percepcija, sluh i govor. Svakako se koristi i ostatak vida ako postoji. Ueniku s oteenjem vida potrebno je:

- omoguiti da sjedi na njemu najprimjerenijem mjestu u razredu uz individualnu rasvjetu radnih povrina sukladno njegovim potrebama

- obavijestiti ga o svim promjenama u organizaciji prostora (na primjer drugaiji raspored klupa, novi ormar, i slino),

- dati mu dovoljno vremena za koritenje nastavnog materijala, - omoguiti mu uporabu diktafona na satu, - provjeriti urednost pod kolskom klupom, - ukljuiti ga u sve aktivnosti razreda jer on to moe.


Posebnosti u koritenju nastavnih metoda: Metoda usmenog izraavanja:

- uitelj se ne moe osloniti na geste i mimiku, ali e gramatiki pravilan govor, mirnog tona, ist po izgovoru, dobre intonacije i ritma imati uinkovite efekte na uenika oteena vida.

- vano je da uitelj bude siguran da ga uenik s oteenjem vida dobro uje. Metoda razgovora:

- govor ima izuzetno znaenje za spoznaju svijeta za uenike s oteenjem vida. - nastojati ublaavati verbalizam jer esto semantiki sadraji izgovorenog ne odgovaraju stvarnom

iskustvu uenika - potrebno je provjeriti stoji li iza rijei iskustvo, odnosno primjerna predodba rijei i pojmovi s

vizualnim konotacijama (gledati, vidjeti, plavo, zeleno) normalno se upotrebljavaju u komunikaciji s uenicima oteena vida

- pri davanju uputa budite konkretni, precizni i kratki (na primjer umjesto ovdje ili tamo koristite ispred tebe, pored tebe, s tvoje lijeve /desne strane)

Metode pisanih i ilustrativnih radova: Uenik oteenog vida ne moe prepisivati s ploe te mu je potrebno plan ploe i sadraj osigurati na brajici ili uveanom tisku koji e mu stajati na klupi, a sadraje koje piete na plou izgovarajte glasno da vas uenik s oteenjem vida moe slijediti i zapisivati biljeke,

- opismenjavanje slijepih uenika na brajici provodi defektolog, a daljnji razvoj pismenosti tee paralelno s ostalim uenicima u razredu

- slijepi uenik koristi za pisanje brajev pisai stroj i papir - u viim razredima uvodi se prijenosno raunalo prilagoeno slijepima - slijepi uenik dopunjava reenicu, upisuje rijei i odgovara na pitanja tako da s listia na brajici ita

zadatak i na posebnom papiru ita traene rijei ili odgovore, a ispred svakog odgovora pie redni broj zadatka (ne prepisuje pitanja)

- pismeni radovi odlau se u za to predviene mape - kontrolu i ispravljanje pismenih radova na brajici u razrednoj nastavi provodi uitelj sam uz povremenu

pomo roditelja ili strunjaka za edukacijsko-rehabilitacijsku potporu u predmetnoj nastavi kad se obim pismenih radova povea tehniku pomo ee prua strunjaka za edukacijsko-rehabilitacijsku potporu,

- uenik moe sam proitati svoj pismeni rad na brajici, a uitelj mu ukazuje usmeno na eventualne pogreke

- slijepi uenici mogu izraivati neke tablice i dijagrame pomou brajevog stroja, a za crtanje koriste pribor koji se sastoji od folije za pozitivno crtanje i gumene podloge

- slabovidni uenici za pisanje koriste obine ili specifine biljenice ili posebno pripremljene listove papira s jae otisnutim crtama i veim proredom na bijeloj ili ukastoj podlozi

- koristiti pisaljku (mekana olovka ili kvalitetan flomaster) koja ostavlja deblji trag - slabovidni uenici za crtanje i slikanje upotrebljavaju isti pribor kao i videi uenici, ali im treba

omoguiti vie vremena za rad Metoda demonstracije

- pri demonstriranju kad god je mogue koristite stvarni predmet o kojem govorite, a zatim reljef, crte ili sliku

- pri demonstraciji pokreta i radnji uenik s oteenjem vida treba biti model - demonstrirani predmet dati ueniku u ruke uz dodatno govorno pojanjenje i dovoljno vremena za

percepciju ostalim osjetilima - pri demonstraciji sliku opisati i objasniti u cjelini, a zatim pojedine dijelove - prije gledanja dijapozitiva, filma, kazete, potrebno je usmeno objasniti uenika o sadraju koji e se

prikazivati - karte, sheme, dijagrami, tablice i skica za uenika s oteenjem vida trebaju biti individualne,

jednostavne, reljefne i otrog kontrasta - slabovidni uenici pri gledanju skica, karti, tablica koriste povealo


Metoda tiskanih radova - slijepi uenici koriste materijali tiskane na brajici, (slova, brojke, simbole i ostali znakovi), ali mogu

koristiti takozvane zvune knjige (kazete, CD-e i raunala koja pretvaraju pismo u govor) - slabovidni uenici itaju crni tisak koji se prilagoava njihovom vidnom statusu (veliina slova Jaeger 5

do 8, font Times New Roman 14 do 20) - zbog oteenja vizualne percepcije koja moe biti kombinirana s nistagmusom (titranje oi) slabovidni

uenicima tekoa u itanju pa se preporua koritenje tzv. Zvune knjige Metoda laboratorijskih radova

- zbog nemogunosti uenja imitacijom slijepi uenici individualno uvjebavaju manipulaciju predmetima, alatima i instrumentima

- rad u grupi provodi se uz pomo uitelja ili videih uenika - za rad u prostoru izvan uionice potrebno je osigurati pomo vodia za kretanje i upoznavanje prostora.

Nastavna sredstva i pomagala Osim standardnih nastavnih sredstava potrebna su i neka specifina sredstva i pomagala: udbenici, radne biljenice, kontrolni zadaci i radni listii na brajici i uveanom tisku, zvune knjige, brajev pisai stroj, prilagoeno prijenosno raunalo, brajev papir, folija za pozitivno crtane, prilagoeni pribor za crtanje, mape za odlaganje pisanih radova i reljefnih crtea, prilagoeni kalkulatori, poveala, prilagoeni mjerni instrumenti, prilagoene biljenice za slabovidne uenike, prilagoene olovke i flomasteri, klupa s nagibom, stalak za itanje, reljefne karte, globus, sheme, zvuna lopta. 2. POSEBNOSTI ZA RAD S UENICIMA S OEENJEM SLUHA RAZVOJNE ZNAAJKE Oteenje sluha ubrajamo u jedno od najeih priroenih oteenja, a javlja se u prosjeku u jedno do troje djece na 1000 novoroenadi. Kod 70 do 80% djece oteenje je prisutno ve kod otpusta iz rodilita, a u 20 do 30% nastaje kasnije, najee zbog nekih bolesti ili traumatskih ozljeda glave. U Hrvatskoj se od rujna 2002. godine u svim rodilitima vri probir novoroenadi (screening) na oteenje sluha tako da su sva novoroena djeca pregledana prije otpusta iz rodilita. Uenici oteena sluha, ovisno o stupnju oteenja mogu biti

gluhi (gubitak sluha iznad 91 dB) nagluhi: blaa, umjerena ili tea nagluhost (gubitak sluha od 25 do 90 dB)

Vrijeme nastanka oteenja sluha moe biti:

- prelingvalno, perilngvalno ili postlingvalno, odnosno, potrebno je uzeti u obzir injenicu je li oteenje nastupilo u dojenakoj dobi ili u razdoblju intenzivnog usvajanja (do druge/ tree godine ivota) ili je dijete usvojilo govor i jezik prije nastupa oteenja sluha. Po svojim posljedicama prelingvalna gluhoa vrlo je ozbiljno senzorno oteenje te utjee na cjelokupni razvoj i psihosocijalno sazrijevanje osobe.

Posljedice prelingvalne gluhoe ovise o interakciji stupnja i vremena nastanka oteenja, o prisutnosti dodatnih tekoa, o stavovima i podrci okoline (roditelja, lanova obitelji, suuenika, uitelja) te o pravodobnosti, kvaliteti i kvantiteti rehabilitacijskih i edukacijskih postupaka. Tekoe u govorno-jezinoj komunikaciji, kao dominantna posljedice oteenja sluha, mogu rezultirati i odstupanjima u emocionalnom i socijalnom razvoju te u obrazovnim postignuima djeteta. Neophodno je neprestano imati na umu velike individualne razlike unutar populacije uenika oteena sluha da bismo mogli zadovoljiti njihove individualne potrebe u svakom predmetu i temi. Prelingvalna gluhoa donosi najvie posebnosti u podruju govorno-jezine komunikacije budui da se govor i jezik prirodno i spontano usvajaju sluanjem bez posebnog napora. Stupanj zaostajanja u jeziku i oteana govorno-jezina komunikacija jo je uvijek problem za vei dio osoba oteena sluha bez obzira na proces rehabilitacije sluanja i govora. I u optimalnim uvjetima zaostaju u govornom jeziku, sporo ga usvajaju i konano lingvistiko postignue teko nagluhih i praktino gluhih osoba razlikuje se od ujuih govornika. Posljedice u odgojno-obrazovnim uvjetima oituju se kao: tekoe uenja govora, zaostajanje u usvajanju govornog i pisanog jezika, problemi u pismenom izraavanju, oskudniji rjenik, agramatinost, oteano razumijevanje pisanog teksta, a radi loijeg poznavanja jezika i tekoe u usvajanju obrazovnih sadraja.


Djeca s blaom nagluhou takoer e trebati barem povremenu edukacijsko-rehabilitacijsku podrku uz neke tehnike prilagodbe u razredu: FM1 (aparat) smanjuje buku, olakava primanje govora i orijentaciju u prostoru; po mogunosti smanjiti vanjsku buku i buku u razredu (izolirati noge stolaca); pojaati govor za 20dB. Posebno voditi rauna (iako su rijetki sluajevi) o uenicima s jednostranim oteenjima sluha koja imaju potekoa u slunoj orijentaciji i sluanju u buci. Sljedeih godina oekujemo vei broj gluhih uenika s umjetnom punicom u redovnim kolama, a prilagodbe u odgojno-obrazovnom radu bit e sline kao i u nagluhe djece. Umjetna punica tehniko je pomagalo koje omoguava bolje sluanje, slikovito bismo mogli rei da je to "proteza unutranjeg uha" koja se od 70-tih godina operativno usauje gluhim osobama. Kako bi nauilo govoriti i razumjeti govor uz pomo umjetne punice dijete mora imati dovoljno mogunosti da uje govor i da samo govori. Za veinu gluhih osoba s umjetnom punicom i za veliki dio pravovremeno implantirane djece, umjetna punica donosi bitno rastereenje, posebno u psihikom smislu. Oekuju se i bolji temelji integracije u svijet ujuih osoba. Uenici oteena sluha mogu biti vrlo uspjeni u savladavanju redovnog programa, uz razumijevanje problema i primjenu specifinih postupaka u tijeku izvoenja nastave (10% ih zavri fakultete). Samo neke nastavne sadraje ovi e uenici usvajati s veim odstupanjima radi prirode oteenja (hrvatski jezik diktati; glazbena kultura - pjevanje, sluanje glazbenih djela; strani jezik vjebe sluanja i izgovora, diktati) radi ega se rad i zadaci trebaju temeljiti na uenikovim sposobnostima u okviru sadraja pojedinog predmeta i teme. Cilj odgoja i obrazovanja uenika oteena sluha je pristup cjelovitim obrazovnim programima koji su primjereni njihovoj kronolokoj dobi. To pretpostavlja da gluhi ili nagluhi uenici bez dodatnih tekoa ili smetnji u razvoju, koji se nalaze u inkluzivnoj edukaciji mogu imati razliite vrste podrke obzirom na svoje individualne potrebe, preporuke savjetnika i odabir roditelja. Potrebno je omoguiti povremenu ili stalnu edukacijsko-rehabilitacijsku podrku, mobilnu slubu podrke, produeni struni postupak u okviru cjelodnevne nastave ili podrku edukacijskog tumaa, odnosno prevoditelja za znakovni jezik. Znakovni jezik je pravi prirodni jezik gluhih koji se odvija u vizualnom i prostornom modalitetu za razliku od govornog jezika kojega dominantno percipiramo auditivnim kanalom. Istraivanja su pokazala da rano usvajanje znakovnog jezika ne interferira s uenjem oralnog jezika. Uz podrku koju e omoguiti i obitelj i kola uenici oteena sluha mogu biti vrlo uspjeni u svladavanju redovnog programa. Od uitelja u redovnim kolama mnogo se oekuje. Na pitanje: to misle o integraciji gluhog ili nagluhog djeteta u njihov razred, uitelji uglavnom odgovaraju da se boje kako e ostvariti obostrano uspjenu komunikaciju, da li e razumjeti to im dijete eli rei i da li e njihova poruka (prijenos znanja) biti u potpunosti primljena. Da bismo to postigli korisno se pridravati nekih praktinih savjeta koji se odnose na subjektivne i objektivne okolnosti komunikacije s gluhim osobama pa tako i s djetetom u odgojno-obrazovnim uvjetima: - osobni kontakt s gluhom djecom s kojom radimo najbolji je za stvaranje dobre atmosfere i dobrih

meusobnih odnosa. Nastojite uvijek sami ostvariti kontakt s gluhi uenikom na nain koji vam se u odreenom trenutku ini najprihvatljivijim: govorom, pisanjem, pokazivanjem, runom abecedom ili znakovnom komunikacijom ukoliko ju poznajete. Naravno da prije toga trebate znati kakvo je stanje sluha u djeteta kojem se obraate, stupanj pismenosti, poznavanje jezika i ostalih oblika komuniciranja. Vie puta se moe dogoditi da je potrebno samo jasno i razumljivo govorenje ili pojaan glas, pa tek onda poseemo za pisanjem, osobito ako je poruka znaajna i ne trpi dvosmislenost ili djelominost;

- potrebno je provjeriti je li vas gluhi uenik u cijelosti razumio za to nije dovoljno samo njegovo kimanje glavom. Za to je potrebna strpljivost!

- treba paziti na osvjetljenje lica, da ne bude u sjeni i na udaljenost. Kod grupnih situacija potrebno je gluhom ueniku omoguiti mjesto koje e zadovoljiti te uvjete. U razredu to znai da bi gluhi uenik trebao sjediti u prvoj ili drugoj klupi srednjeg reda kako bi mogao lake ostvarivati vizualni kontakt s uiteljem, a uitelj bi trebao usvojiti naviku da je uvijek okrenut licem prema uenicima kada im se obraa govorom.


PRILAGODBE U NASTAVNOM RADU Osnovni principi rada u razredu Ponekad e biti potrebno izraditi prilagoeni program, moda samo iz nekih predmeta. Ako uitelj za odreeni predmet to ne moe sam uraditi, uinit e to u suradnji sa strunim timom ili odgovarajuim strunjakom ustanovom koja se bavi odgojem i obrazovanjem djece oteena sluha. Djeca oteena sluha vrlo esto nemaju dovoljno iskustva na temelju kojega najee kreiramo uvodni dio sata. Zbog toga je vrlo vano u gluhog/nagluhog uenika to iskustvo stvoriti u neposrednom kontaktu s prirodnim ili drutvenim pojavama, ljudima, ivotinjama, situacijama Nerazumijevanje gradiva esto puta proizlazi iz nerazumijevanja pojedinih rijei ili reeninih konstrukcija. Panja uitelja bit e usmjerena i na nove pojmove koji su djetetu oteena sluha nepoznati, nastojat emo mu ih objasniti, najee slikom ili sinonimom ili kratkim jednostavnim objanjenjem. Bilo bi dobro kada bi svako gluho dijete samo kreiralo svoj individualni rjenik novih pojmova s objanjenjima. U tekstu nepoznatu rije emo istaknuti markiranjem. Bez nastavnih sredstava nema motivacije ni efikasnog rada s djecom oteena sluha bez obzira na kronoloku dob. Zornost pospjeuje i verbalno pamenje pa je potrebno sadraje rada potkrijepiti pismom: transparenti s natpisima, npr. imena djece, dijelovi namjetaja, sadraj nastavnog gradiva Poeljno je sav pisani materijal unaprijed pripremiti, najbolje na grafo-folijama ili barem na tvrem papiru prikladnom za plou ili pano. Koristimo, naravno, sva dostupna vizualna sredstva, a posebno mjesto zauzima kalendar prirode ija uporaba poinje ve u predkolsko doba i traje dulje nego to je uobiajeno. Metode - Metoda govorenja i sluanja: govor - izraajan, jasan, poznate rijei, uvoenje novih rijei, pauze za

vrijeme govora, formulacija pitanja - Metoda demonstracije - Metoda praktinog rada - Metoda dramatizacije - Metoda crtanja: slobodno ili tematski Princip zornosti - polisenzorni pristup - audio-vizualna i vizualna sredstava: slike, fotografije, predmeti, modeli, grafike slika rijei i reenica,

dijafilmovi, video zapisa, raunalni edukacijski programi Domae zadae - Iskljuivo iz sadraja koji se obraivao na satu - Gradivo mora biti objanjeno, nekoliko puta ponovljeno i provjereno s aspekta uenikovog razumijevanja - Provjeriti razumijevanje zadatka za domau zadau Nain provjere znanja - Usmeno, ee kroz manje cjeline - Pismeno, ee kroz manje cjeline s jasnim i kraim pitanjima - Razgovor - Kvizovi, najvie 8 do 10 pitanja koja su prethodno obraena - Poticajno ocjenjivati samostalno i kreativno miljenje - Ocjenjivati prema individualnim sposobnostima i osobnom napredovanju Naglasak je na: zornosti, iskustvu, postupnosti, kreativnosti, aktivnosti, strpljivosti


3. POSEBNOSTI ZA RAD S UENICIMA S POREMEAJIMA GLASOVNO-JEZINO GOVORNE KOMUNIKACIJE Podjela: a) Poremeaji glasa karakterizirani su neprimjerenom visinom glasa (suvie visok, suvie nizak, bez promjene, ili prekidan udasima), neprimjerenom kvalitetom glasa (hrapav kripav, promukao, uman ili nazalan), neprimjerenom glasnoom, rezonancijom ili trajanjem

b) Poremeaji govora: - artikulacijski poremeaji tekoe u izgovaranju ili artikulaciji glasova i njihovog meusobnog

povezivanja u vidu omisija glasova (....UKA umjesto RUKA), supstitucija glasova (TJAVA umjesto TRAVA) i distorzija glasova (WAV umjesto LAV) pri emu razumljivost govora moe biti naruena.Razlozi nepravilnog izgovaranja glasova mogu biti mnogostruki (npr. tekoe u voljnoj pokretljivosti izgovornih organa, tromost artikulatora, tekoe u slunoj percepciji i diskriminaciji glasova, i sl.). Budui da su sluanje i govor neraskidivo povezani, ako dijete neki glas ne uje dobro, ono ga nee niti pravilno izgovarati, niti pravilno proitati, niti pravilno napisati.

- poremeaji fluentnosti (mucanje i brzopletost) Karakteristike verbalno-glasovnog ponaanja kod mucanja: ponavljanje glasova, slogova, rijei ili fraza, produavanje glasova, slogova, rijei ili fraza, prekidi i zastoji u tempu i ritmu govora (esto uzrokovani grem), oklijevanje u govoru, praskav ili eksplozivan poetak govora, neadekvatne pauze, ubacivanje razliitih glasova i potapalica, openito dulje trajanje govora Karakteristike verbalno-glasovnog ponaanja kod brzopletosti: simptomi vrlo slini mucanju, neosvjetenou osobe o vlastitom poremeaju, kratkim rasponom panje, tekoama u percepciji, artikulaciji i oblikovanju govora, te esto prebrzim izraavanjem, verbalna manifestacija centralne jezine neuravnoteenosti koja zadire u sve kanale komunikacije (itanje, pisanje, ritam...) i openito u ponaanje

Prilagodbe u nastavnom radu:

Mucanje nikada ne ispravljati i osvjetavati, rugati se djetetu, oponaati ga ili dozvoliti drugima da to ine

Pravilnim govornim modelom, smirenim, tiim i sporijim (laganijim) tempom obraati se djetetu Ne inzistirati da dijete govori ukoliko ono to ne eli u nekoj situaciji i preferirati pismene ispite znanja Kod brzopletosti pruiti djetetu strukturu i odreeni redoslijed obavljanja zadatka Uputiti dijete logopedu zbog terapije ili savjeta i postupati u koli po uputama logopeda

c) Jezini poremeaji (tekoe) karakterizirani su odreenom sporou u razvoju jezinih vjetina neophodnih za izraavanje i razumijevanje misli i ideja zbog razliitih uzroka. Jezine tekoe - ukljuuju tekoe u izraavanju (ekspresiji) i/ili tekoe u razumijevanju (recepciji) jezika i mogu se oitovati od vrlo jakih (uoljivih) do vrlo blagih tekoa u receptivnom i/ili ekspresivnom jeziku.

1) Ekspresivne jezine tekoe oituju se kao: semantiko (rjeniko) znanje oskudno (siromaan rjenik, tekoe imenovanja,); gramatika razina esto neadekvatna (reenica oskudna, esto agramatina, tekoe morfolokog oznaavanja rijei, tekoe pri razumijevanju i uporabi prijedloga; na fonolokoj razini mogu biti prisutne tekoe u artikulaciji glasova, fonemskoj diskriminaciji, auditivnoj percepciji; pragmatika (komunikacijska) razina uglavnom uredna, iako zapravo nije dobro oblikovana. Prisutne su tekoe u memorijskim funkcijama i obradi jezika. Uestalo su prisutne tekoe itanja i pisanja, te tekoe uenja. 2) Receptivne jezine tekoe oituju se u: nerazumijevanju ili djelominom razumijevanju i slijeenju verbalnih uputa kao i u tekoama razumijevanja pisanog teksta.

Karakteristike jezinih poremeaja kod uenika u procesu uenja: - velike individualne razlike po sposobnostima i mogunostima, - nema dva uenika s potpuno istom tekoom, - veinom su to tekoe ekspresivnog izraavanja, - problemi sredinjeg slunog procesuiranja, - ti poremeaji ostavljaju dugotrajan uinak na kolovanje i socijalizaciju tih uenika, - deficit pri tumaenju ili uenju simbola, - vrlo slabe semantike vjetine: sporo imenovanje, sporo traenje odgovarajue rijei, siromaan

vokabular, upotreba rijei samo u jednom kontekstu, nemogunost razumijevanja i upotrebe vieznanih


rijei ili prenesenog znaenja, esta upotreba gesti, slaba mogunost izvoenja definicija (to rezultira teim usvajanjem gramatike u jezicima i razumijevanju matematikih zadataka posebno onih zadanih rijeima, iako mogu biti dobri u matematikim procedurama).

- Teko pokazuju naueno i podjednako teko pokazuju svoje znanje usmenim i pismenim putem - Ostavljaju loiji dojam o svom znanju - Uz adekvatnu logopedsku terapiju mogu postii sposobnost samostalnog uenja 60 % djece kod koje postoje tekoe u uenju, a urednog su intelektualnoga razvoja imaju neki oblik jezinih tekoa.

d) Komunikacijsko pragmatike tekoe karakterizira ih sposobnost izgovaranja rijei, reenica, fraza na pamet pri emu su reenice gramatiki pravilne, ali tekoe nastaju pri uporabi jezika u komunikacijske svrhe. Djeca s ovom vrstom tekoa se osamljuju i nerado komuniciraju. Blai oblici jezinih i komunikacijskih tekoa mogu se oitovati u tekoama pripovijedanja, pojanjavanja, davanja relevantnih informacija te koritenja jezika u komunikacijske svrhe.

e) Disleksija i disgrafija Ovi uenici su prosjenih ili nadprosjenih intelektualnih sposobnosti, ali esto s rasprenjem rezultata na verbalnim u odnosu na neverbalne skale. Mogu imati probleme s auditivnom percepcijom, jezinom i kognitivnom obradom, panjom i sl. Zato pri radu s uenicima s ovim tekoama, ovisno o vrsti i stupnju tekoe, trebamo obratiti panju na obiljeja jezinog razvoja i jezinog znanja (nerijetko kao i kod djece s jezinim tekoama) te neke specifine vjetine relevantne za itanje i pisanje (npr. postojanje vizualnoga rjenika, vjetinu glasovne analize i sinteze, radno pamenje i slino) i obiljeja itanja i pisanja i to posebno tehnike itanja i pisanja kao i razumijevanja proitanoga: - ini li greke isputanja, dodavanja i zamjene glasova, slogova, rijei ili cijelih reenica - ima li probleme razumijevanja proitanoga - tekoe koncepcije sadraja prema proitanome - greke isputanja, dodavanja i zamjene glasova, slogova, rijei ili cijelih reenica u pisanju - probleme s rukopisom - probleme koncipiranja pri pisanju - neodgovarajuu razinu pisanja - I NAJVANIJE jeste li razumjeli to je uenik rekao, je li uenik razumio vas, je li razumio proitani

tekst( ponekad ne razumiju pojedine rijei) PROVJERITE Uenici s tekoama u itanju i pisanju i s disleksijom razlikuju se od ostalih uenika po duini poetnog usvajanja itanja i pisanja, sposobnosti dekodiranja, a ak i kad naue i automatiziraju itanje imaju tekoe s traenjem i pronalaenjem smisla proitanog, veze izmeu proitanog i njegovog dotadanjeg iskustva, te u pronalaenju opih pravilnosti i generalizacija. Ove tekoe se reflektiraju na tekoe u uenju gotovo svih kolskih predmeta, a posebno u predmetnoj nastavi. Radna memorija im je nedostatna da informacije due zadre i pohrane u trajno pamenje zato i naueno brzo zaboravljaju. Jezina obrada informacija ne omoguava im potpuno razumijevanje podataka pa nerijetko ne znaju to ste htjeli rei ili pitati. Poetne tekoe kod disleksije su prisutne od prvog razreda pa i tijekom daljeg kolovanja, a one su : - spora sinteza i analiza odn. itanje i pisanje - izostavljanje,zamjena , dodavanje- slova, slogova ili rijei pri itanju i pisanju - okretanje slova pri pisanju - nepotivanje reda i prostora na papiru pri pisanju ili crtanju - neurednost rukopisa posebno neujednaenost veliine slova i nagiba pisanja - nerazumijevanje proitanog kao ni informacija koje prima NAPOMENA: Uenici s disleksijom i disgrafijom su djeca urednih spoznajnih sposobnosti, a ipak imaju tekoa u uenju, to ih ini specifinima. U nekim sluajevima e im trebati individualizirani pristup i pomo u uenju. Neophodna im je podrka edukacijsko-rehabilitacijskog strunjaka-logopeda


4. POSEBNOSTI ZA RAD S UENICIMA S MOTORIKIM POREMEAJIMA I KRONINIM BOLESTIMA

RAZVOJNE ZNAAJKE Osnovne karakteristike uenika s motorikim poremeajima su: - razliiti oblici i teina poremeaja pokreta i poloaja tijela, - smanjena/onemoguena funkcija pojedinih dijelova tijela (najee ruku, nogu i kraljenice), - nepostojanje dijelova tijela (najee uroena nerazvijenost pojedinih dijelova ruku ili nogu ili je dijete

ostalo bez dijela/cijelog ekstremiteta zbog bolesti(amputacija oboljelog dijela) ili nezgode. - posebnu pozornost zahtijevat e uenici s oteenjem sredinjeg ivanog sustava koji uz motorike

poremeaje mogu imati: oteenja vida, tekoe komunikacije (glasovno-jezino-govorne), smetnje u ponaanju, ponekad i snieno intelektualno funkcioniranje.

Osnovne karakteristike uenika s kroninim bolestima su: - postojanje bolesti koja je trajnijeg karaktera, promjenjive teine (razdoblja poboljanja i pogoranja

zdravstvenog stanja) koja moe uzrokovati potrebu posebnih uvjeta, metoda i sredstava rada, a ponekad i promjenu, odnosno uvoenje specifinih metodikih sadraja,

- promjenjivost zdravstvenog stanja tijekom kolske godine i potrebe lijeenja u bolnici ili kod kue uvjetuju stalno prilagoavanje sadraja, metoda i oblika rada,

- nuno je dobiti informacije od lijenika o mogunostima i ogranienjima uenika, osobito u odnosu na razinu dozvoljenog optereenja i uvjete rada.

Sukladno vaeem Pravilniku o osnovnokolskom odgoju i obrazovanju uenika s tekoama u razvoju Orijentacijskoj listi vrsta i stupnjeva tekoa u razvoju u ovu skupinu se ubrajaju: - djeca s oteenjem lokomotornog aparata, - djeca s oteenjem sredinjeg ivanog sustava, - djeca s oteenjem perifernog ivanog sustava - djeca s oteenjima koja su posljedica kroninih bolesti drugih sustava. PRILAGODBE U NASTAVNOM RADU Uenicima s motorikim poremeajima koji su ukljueni u redovitu osnovnu kolu najee su potrebne prilagodbe koje ukljuuju metodike specifinosti u obradi pojedinih tema i dobivanju povratnih informacija od uenika pismenim putem osobito kada se trai preciznost i brzina te koritenju posebnih pomagala u radu. Kod provedbe programa potrebno je posebno uvaavati principe individualizacije, re-edukacije i kompenzacije. Re-edukacija podrazumijeva sustavno razvijanje aktivnosti oteenih organa, posebnih osjetila i koritenje svih preostalih sposobnosti da bi se ponovo postigla maksimalna sposobnost oteenih funkcija. Kompenzacija se koristi kada se re-edukacijom ne moe razviti odreena sposobnost vjetina na uobiajeni nain (koritenje raunala ili drugih pomagala za pisanje ili komunikatora za govorno sporazumijevanje i dr.) Uenicima s kroninim bolestima ponekad e biti potrebno prilagoavati tempo rada (ako se zbog bolesti ili medikamentozne terapije bre umaraju i sporije reagiraju), a ostale posebnosti u odnosu na zdravstvene potrebe uenika treba dogovarati sa strunom slubom kole, roditeljima i lijenikom uenika. Ukoliko uenik zbog lijeenja ee odlazi u bolnicu potrebno je odravati stalnu vezu i izmjenjivati informacije o napredovanju i specifinim potrebama uenika sa uiteljima koji rade na bolnikom odjelu na kojem se uenike lijei, a ako uenik zbog kronine bolesti ne moe pohaati nastavu u koli postoji mogunost organizacije nastave u kui. Nastavnik treba uenika to ee dovoditi u situaciju uspjeha kako bi bio motiviran za daljnje usvajanje sadraja, ojaao svoje samopotovanje, emu e potpomoi i maksimalna podrka u razvoju sposobnosti kojima je uenik obdaren. Posebnosti pisanja:

- osigurati primjereno radno mjesto, radni stol i stolac prilagoen individualnim potrebama uenika, - rukohvat na stolu za odravanje i kontrolu tijela - oteana maneta koja ublaava tremor i dri ruku uz radnu podlogu - kada drugaije nije mogue piu samo velikim tiskanim slovima, - pribor za pisanje, biljenice/papir s crtovljem i proredima odgovarajue veliine i proreda te pojaane

otrine linija, - koritenje papira i biljenica veih formatima (najee A 4, ponekad i A 3),


- fiksiranje papira za pisanje ili biljenice za radnu podlogu, - prilagoavanje sredstva za pisanje; koristiti pomagala za pisanje (proteze za pisanje, pomagala za

pisanje drugim dijelovima tijela, radne podloge za pisanje nogom, koritenje raunala s posebnim dodacima-prilagodbama) u skladu s njihovim specifinim potrebama.

- kada uenik ne moe samostalno pisati koriste se drugi oblici rada i pomagala (diktiranje drugoj osobi, snimanje pismene obveze na kasetu,

- uenicima treba osigurati vie vremena za izvoenje grafikih aktivnosti, - tekst predvien za plan ploe najee treba biti kopiran i nalijepljen u uenikovu biljenicu, - pismeni ispiti znanja moraju se prilagoditi manualnoj sposobnosti uenika (iri prostori za pisanje,

zaokruivanje ponuenih odgovora, pomo druge osobe u pisanju, koritenje raunala za pisanje, samo usmeno odgovaranje),

- uenicima koji imaju dodatne tekoe osigurati uvjete predviene u napucima za rad s navedenim kategorijama.

Posebnosti itanja

- pomagalo za dranje knjige u optimalnom poloaju, - pomagalo za okretanje stranica, - za uenike s oteenjem vida i tekoama itanja koristiti naputke za rad s navedenim kategorijama.

Posebnosti u izvoenju praktinih radova

- omoguiti koritenje specifinih pomagala u radu, - pomo druge osobe ili da druga osoba izvodi praktini rad/pokus prema usmenom naputku uenika,

Posebnosti u izvan-uionikom radu

- osigurati prijevoz i pratnju druge osobe za uenike koji se ne mogu samostalno kretati ili se brzo zamaraju.

5. POSEBNOSTI ZA RAD S UENICIMA SA SNIENIM INTELEKTULANIM SPOSOBNOSTIMA RAZVOJNE ZNAAJKE Razvojne osobitosti uenika sa snienim intelektualnim sposobnostima odraavaju se kao ogranienja u intelektualnom funkcioniranju i adaptivnom ponaanju. Odstupanja u intelektualnom funkcioniranju najee se prepoznaju kao tekoe u izvoenju razliitih misaonih operacija (naroito generaliziranja i apstrahiranja, analiziranja, povezivanja i zakljuivanja, rjeavanja problema) to znatno oteava usvajanje apstraktnih sadraja uenja. Vrlo esto su prisutne i tekoe na podruju percepcije, zapamivanja i pamenja, pozornosti, govorne recepcije i ekspresije, koje takoer utjeu na procese uenja. Na podruju adaptivnog ponaanja osobitosti se manifestiraju kao ogranienja u dva ili vie podruja adaptivnog ponaanja kao to su: komunikacija, briga o sebi, ivot u kui, socijalne vjetine, koritenje socijalne zajednice, samousmjeravanje, zdravlje i sigurnost, funkcionalna znanja, slobodno vrijeme i rad. PRILAGODBE U NASTAVNOM RADU

Podrka u nastavnom procesu odnosi se na osiguranje prilagodbe sadraja i svih strukturalnih elemenata nastavnog procesa sposobnostima uenika (individualizirani i prilagoeni programi) te na pomo ueniku/uitelju u nastavi (pomagai u razredu). Opi zahtjevi:

- osnovno je s uenikom uspostaviti pozitivan, dobronamjerni odnos, pohvaliti trud koji ulae, postaviti ciljeve u radu kako bi imao jasniju strukturu rada,

- ueniku omoguiti mjesto u razredu tako da je mogue primjereno ukljuivanje u rad, praenje uenikove aktivnosti i samostalnog rada te kontrola uratka,

- prilagoavati problemske sadraje, didaktiko-metodike postupke, zahtjeve i sredstva u radu sukladno sposobnostima uenika,

- dozirano poticati uenikovu samostalnost u radu, omoguiti mu dulje vrijeme za rad, vjebanje i ponavljanje bitnih dijelova sadraja uz eu provjeru njihovog razumijevanja,

- poeljno razraditi motivacijski plan (razraeni sustav poticajnih postupaka i aktivnosti s ciljem jaanja interesa, volje i elje uenika za provoenje planiranog rada),

- poticati uenika i vrnjake na pozitivnu interakciju provoenjem zajednikih aktivnosti.


Zahtjevi u odnosu na nastavne sadraje: - planiranje i programiranje temeljiti na inicijalnoj procjeni znanja i sposobnosti/vjetina uenika. Liste

procjene i praenja izraditi u suradnji sa strunjakom za edukacijsko-rehabilitacijsku podrku, - individualiziranim programiranjem predvidjeti usvajanje manjeg broja injenica i generalizacija,

naroito apstrakcija, - sadraje uenja pribliiti ueniku na zoran, jednostavan nain, bez suvinih detalja, te ih to vie

povezivati s potrebama svakodnevnog ivota uenika i mogunostima njihove primjene, - sadraje teorijskog tipa prirediti isticanjem/saimanjem bitnog uz semantiko pojednostavljivanje;

zadatke za samostalan rad dati u skladu s tekstom ponuenim za uenje, - sloene pojmove, zadatke, procese, radnje, logiki razloiti i svladavati po sastavnicama (razlaganje u

koracima), a zatim udruiti u sadrajnu cjelinu, - uenika uvoditi samo u jednostavne praktine zadatke, postupno, uz jasna obrazlaganja; samostalan rad

temeljiti na dobro izvjebanim i shvaenim primjerima, - za potrebe samostalnog uenja u tekstu oznaiti ono to je bitno, tekst saeti i/ili pojednostaviti u smislu

uporabe poznatih rijei i kraih reenica, dati smjernice za rad (plan), izraivati kognitivne mape, koristiti zornu podrku.

Zahtjevi u odnosu na nastavne metode i postupke:

- maksimalno koristiti metodu demonstracije, crtanja i praktinog rada pri pojanjavanju apstraktnih i sloenih pojmova, odrednica sadraja, tijeka izlaganja/fabule, dogaanja/radnje ili procesa usmjeravanjem na ono to je bitno/faze rada,

- izlaganje uitelja/nastavnika uskladiti s pojmovnim fondom uenika, koncentracijom i panjom: primijeniti razgovijetne i krae reenice usmjerene na bitno, uz slikovno predoavanje sadraja (crte, slika, shema), potrebno ponavljanje te eu provjeru razumijevanja,

- to ee koristiti razgovor pri emu je znaajna uporaba pomonih pitanja kojima se ueniku pomae da pronae pravi odgovor,

- u svim nastavnim predmetima primjeriti koliinu i sloenost sadraja italakim sposobnostima uenika, a ukoliko postoje tekoe pri itanju potrebno je primjereno ukljuivanje (itanje na poetku teksta, na poetku odlomka) te koritenje orijentira,

- zahtjeve za uenikim biljeenjem tijekom predavanja ili itanja potrebno je izbjegavati, a ueniku prirediti posebne listie,

- pri prepisivanju dueg teksta ueniku omoguiti prepisivanje u dijelovima ili mu istai samo reenice bitne za prepisivanje,

- pri izravnom diktiranju potrebno je tempo i duinu izlaganja prilagoditi sposobnostima uenika ili provoditi selekcionirano diktiranje,

- za samostalne pismene radove dati kompozicijske smjernice, a prije aktivnosti pisanja podsjetiti na osnovna pravopisna pravila te oblike u kojima uenik najee grijei,

- ohrabrivati uenika Zahtjevi u odnosu na provjeravanje i ocjenjivanje

- provoditi u skladu s Naputkom o praenju i ocjenjivanju uenika s tekoama u razvoju u osnovnoj koli,

- u skladu s postojeim tekoama (posebno panje, koncentracije) potrebno je dozirati vrijeme ispitivanja (ee, krae provjere manjih cjelina) te omoguiti ueniku onaj nain provjere znanja koji mu je laki (usmeno, pismeno),

- ocjenjivanje treba biti opisno i brojano (1-5), zasnivati se na zahtjevima prilagoenog programa odreenog nastavnog predmeta i uspjenosti konkretnog uenika u odnosu na obim i kvalitetu usvojenosti sadraja, u usporedbi s inicijalnim predznanjem a ne na uenikovoj uspjenosti u odnosu na ostale uenike (razred).

Prilagoavanje sredstava i zahtjeva u njihovoj uporabi

- koritenje izvorne stvarnosti, kad god je to mogue, kao polazita u prikupljanju injenica potrebnih za stjecanje znanja i razvijanje sposobnosti, uz poticanje aktivnog odnosa prema stvarnosti

- nastavna sredstva (vizualna, auditivna, tekstualna) koristiti na nain da se uenikova panja rukovoenim promatranjem uvijek usmjerava na ono to je u promatranju bitno, po potrebi i prekrivati nepotrebne pojedinosti

- perceptivno prilagoavanje sredstava kojima se prezentira izmjenjujui sadraj (dinamina sredstva) radi lakeg pouavanja (poveanja, smanjivanja elemenata, usporavanja, ubrzavanja izmjene itd)

- izrada individualiziranih vizualnih sredstava proienih od detalja koji uenika ometaju u promatranju i oteavaju mu predoavanje i razumijevanje


- izrada sredstva koja ueniku omoguuju stupnjevito perceptivno spoznavanje apstraktnih sadraja (npr. aplikacijsko sredstvo-slika s istaknutim obiljejima, originalno sredstvo; didaktiki materijal, slikovni prikaz, grafiki prikaz, simboliki prikaz)

- izrada sredstava za podrku u radu-podupiraa (npr. okviri za praenje slijeda itanja, naglaena crtovlja i sl)

- vjebanje i ponavljanje na individualiziranim nastavnim listiima (npr. razne vrste lota, didaktikih igara)

- omoguiti koritenje kalkulatora pri raunanju - koristiti raunalo u cilju interesantnog uenja ili vjebanja i ponavljanja sadraja, a posebno u

sluajevima kad su prisutne perceptivno-motorike smetnje koje oteavaju pisanje. Diferencirana ("bonus") nastava Diferenciranom nastavom omoguuje se svakom ueniku uspostaviti vlastiti ritam uenja i koristiti se sadrajima i metodama koje mu najvie odgovaraju. Prijedlog ponude ovog oblika nastave nastao je uvaavanjem isticanja potrebe da kola bude otvorena svim uenicima, bez obzira na stanje njihova tijela, uma i osjetila. Razvidno je kako kolski programi (kurikulumi) moraju postati fleksibilni i diferencirani, nudei uenicima razliitih sposobnosti odgoj i obrazovanje prema njihovim potrebama i sposobnostima. Uenici smanjenih intelektualnih sposobnosti ili s drugim oteenjima, znaajno ometajuim za praenje i usvajanje sadraja nekih predmeta, trebaju imati mogunost ponude nastave koja e im omoguiti stjecanja znanja i vjetina potrebnih za svakodnevni ivot. Budui da oni u nastavku svog kolovanja najee odaberu neka od obrtnikih i pomonih zanimanja, sadraji koji se nude kroz bonus nastavu uvijek su ivotni i realiziraju se kroz praktinu aktivnost uenika. Ovi uenici, posebice u VII. i VIII. razredu umjesto nastave koja veim dijelom poiva na sposobnostima apstraktnog miljenja (fizika, kemija, matematika posebice u zavrnim razredima, strani jezici) mogu se ukljuiti u "bonus" nastavu s ciljem stjecanja praktinih vjetina koje postupno uvode uenika u svijet rada, vodei rauna o njihovim sklonostima, interesima i mogunostima lokalne zajednice u kojoj bi sutra trebali biti zaposleni. Sadraje treba prilagoditi i planirati kola u odnosu na potrebe konkretnih uenika, sukladno njegovim mogunostima i potrebama lokalne zajednice. Na ovim zadaama kola surauje s roditeljima i slubama kao to su zavodi za zapoljavanje, obrtnike kole, obrtnike radionice, kolske zadruge, posebne ustanove za djecu s posebnim potrebama i s drugim slubama po potrebi. Uvoenje blok satova olakava organizaciju "bonus nastave".5 6. POSEBNOSTI ZA RAD S UENICIMA POREMEAJEM PANJE/HIPERAKTIVNOSTI RAZVOJNE ZNAAJKE

Deficit panje/hiperaktivni poremeaj (ADHD) je razvojni poremeaj s izraenim simptomima nepanje i/ili hiperaktivnosti-impulzivnosti koji su maladaptivni (kliniki znaajno oteenje socijalnog, akademskog ili radnog funkcioniranja -DSM IV,1994), i ne odgovaraju razvojnom stupnju. Javlja se kod 5-7 % kolske djece i to etiri do pet puta ee kod djeaka.

Sva djeca ne pokazuju iste simptome. Kod neke djece moe biti dominantna nepanja, kod neke hiperaktivnost i impulzivnost, a kod neke se sa podjednakom jainom i uestalou moe javiti i poremeaj panje i hiperaktivnost. Prema Dijagnostiko statistikom priruniku mentalnih poremeaja (DSM-IV, 1994) koji se najee koristi u naoj klinikoj praksi moe se raditi o tri tipa poremeaja:

Deficit panje/Hiperaktivni poremeaj, kombinirani tip O ovom obliku poremeaja se radi ako est ili vie simptoma nepanje i est ili vie simptoma hiperaktivnosti-impulzivnosti traje najmanje est mjeseci. To je ujedno i oblik poremeaja koji se javlja kod najveeg broja djece i adolescenata.

Deficit panje/Hiperaktivni poremeaj, predominantno nepaljivi tip Ovaj tip poremeaja se dijagnosticira ako est ili vie simptoma nepanje a manje od est simptoma hiperaktivnosti-impulzivnosti traje najmanje est mjeseci Kod kolske djece simptomi nepanje utjeu na rad u razredu i akademsku uspjenost. Dijete esto krivo prepie tekst sa ploe, okree se prema drugim uenicima u razredu, ne zapie to ima za zadau, zaboravi kada treba doi na neki sat u suprotnoj smjeni, zaboravi donijeti novac za predstavu, uinu.Ako dijete sa poremeajem panje nema podrku uitelja / nastavnika u razredu, tee prati sadraje bez obzira na prosjene ili natprosjene

5Primjeri mogue izvedbe "bonus nastave" nalaze se su na kraju uvodnih napomena


intelektualne sposobnosti, a elja za uspjehom se esto ne prepoznaje pa se djetetu pripisuje na primjer razmaenost i lijenost.

Deficit panje/Hiperaktivni poremeaj, predominantno hiperaktivno-impulzivni tip Ovaj podtip poremeaja se dijagnosticira ako est ili vie simptoma hiperaktivnosti impulzivnosti a manje od est simptoma nepanje traje est mjeseci. Meutim, i kod tog tipa poremeaja nepanja moe biti znaajni problem. Uenici sa ovim oblikom poremeaja teko mogu due mirno sjediti, esto ustaju i vrpolje se ili sjede na rubu stolca. Vrte predmete, lupkaju rukama i pretjerano tresu stopala ili noge. esto pretjerano priaju. Kako djeca sazrijevaju, simptomi hiperaktivnog ponaanja obino postaju manje uoljivi. Do kasnog djetinjstva i rane adolescencije znakovi pretjerane motorike aktivnosti manje su uobiajeni, i mogu se svesti na vrpoljenje ili osjeaj razdraljivosti i nemira. Hiperaktivnost i impulzivnost javljaju se zbog tekoa u inhibiciji (koenju) reakcija, pa djeca imaju tekoe u izboru najprimjerenijeg ponaanja u nekoj situaciji i planiranju buduih dogaaja, zbog ega teko odgaaju zadovoljavanje elja, teko se odupiru trenutnom iskuenju, bave se potencijalno opasnim aktivnostima bez razmiljanja o moguim posljedicama pa ponaanje esto dovodi do nezgoda. esto ne sluaju upute, zapoinju razgovor u neprikladno vrijeme, pretjerano prekidaju druge, ometaju druge, grabe tue predmete, diraju stvari koje ne bi smjeli, ludiraju se, drugi se mogu aliti da ne mogu doi do Da bi ponaanja postala simptom poremeaja (DSM IV, 1994), moraju biti u neskladu sa djetetovim razvojnim stupnjem, moraju ozbiljno naruavati adaptaciju djeteta u razvojno prikladnu socijalnu sredinu te negativno utjecati na akademska postignua. Problem nastaje upravo zbog karakteristike poremeaja, za koji je svojstven nedostatak u izvoenju onog to dijete zna, a ne u samom znanju. Za samousmjeravanje i samokontrolu ponaanja odgovoran je i unutarnji govor, koji kod djece s impulzivnim i hiperaktivnim ponaanjem nije razvijen u skladu s razvojnom dobi. Zbog toga ga djeca s takvim oblikom poremeaja ne koriste u kontroli i usmjeravanju vlastitog ponaanja. Uz ADHD esto se javljanju dodatne tekoe. Za rad u koli najznaajnije su:

Slab kolski uspjeh tekoe u uenju: Oko 40 do 60 % djece sa ADHD-om ima tekoe sa uenjem u koli, a ostali imaju tekoa sa vremenskim ogranienjima, koliinom itanog ili pisanog teksta. Iako najee imaju prosjeno razvijene intelektualne sposobnosti (a mogu imati i iznadprosjene) ostvareni obrazovni stupanj moe biti nii, a profesionalna dostignua slabija nego kod vrnjaka i nego to bi se obzirom na intelektualne sposobnosti moglo oekivati. Takvo stanje esto dovodi do konflikata s autoritetima u koli i obitelji, jer se nemogunost primjerenog posveivanja zadacima koji zahtijevaju trajniji mentalni napor esto tumai kao znak lijenosti, slabog osjeaja odgovornosti i suprotstavljanja.

Specifine tekoe u uenju poremeaj u jednom ili vie bazinih psiholokih procesa, ukljuenih u razumijevanje ili koritenje jezika, govornog ili pisanog, koji se moe oitovati u nedovoljno razvijenoj sposobnosti sluanja, miljenja, govora, itanja, pisanja ili raunanja (te sposobnosti su slabije razvijene od opeg intelektualnog potencijala). Smatra se da 15 do 20% djece sa ADHD-om ima specifine tekoe u uenju, a vjerojatno oko 50% djece sa specifinim tekoama u uenju ima ADHD

Poremeaji govornog i jezinog razvoja - iako ponekad moe biti teko rei da li odreeni problem proizlazi iz jezinih tekoa ili ADHD-a.

Razvojno zaostajanje u drugim podrujima (npr. problemi u motorikoj koordinaciji i finoj motorici) dijete ima nezgrapan rukopis, sporije pie, ne stie prepisati sa ploe, pa se moe javiti otpor prema radu u razredu

Zahtjevi u odnosu na prilagodbu u nastavi Uenicima s deficitom panje /hiperaktivnim poremeajem nije potrebno sadrajno prilagoavati nastavu ako nemaju neke od dodatnih tekoa. U sluaju dodatnih tekoa treba se rukovoditi preporukama za sadrajnu prilagodbu u odnosu na njihove specifinosti. Prilagodba u nastavi za uenike sa ADHD-om odnosi se na individualizaciju pristupa u prezentaciji nastavnih sadraja i naina provjere znanja, uz napomenu da se sve tekoe ne javljaju kod svih uenika sa ADHD-om a razliita je i etiologija i teina simptoma U nastavku su navedene neke od najeih tekoa koje mogu pokazivati djeca s ADHD-om, te neki postupci prilagodbe koji su se pokazali uinkovitima. To naravno nisu svi postupci, oni predstavljaju orijentir i poticaj za pronalaenje i drugih optimalnih rjeenja Vano je svakom ueniku pristupiti individualno te odabrati one postupke koji uenicima mogu pomoi da se ne osjeaju manje vrijednima i da uspjeno usvoje potrebna znanja. Osim tekoa koje esto uenicima oteavaju usvajanje znanja, djeca sa ADHD-om imaju brojne vrline, talente i interese, koje je potrebno isticati i koristiti i kao motivaciju i kao podruja u kojima mogu biti uspjeni i tako prevenirati razvoj loe slike o sebi i razvoj emocionalnih tekoa i poremeaja u ponaanju.


PRILAGODBE U NASTAVNOM RADU

- Ocjenjivati sadraj, ne rukopis. - Omoguiti alternativne naine provjere znanja (usmeno, tipkani izvjetaji, audio i video prezentacije i

sl.). - Omoguiti alternativne naine rjeavanja zadataka, sa reduciranim potrebama za pisanjem; verbalno

izlaganje; izrada mapa i grafikona; koritenje slikovnog materijala. - Privui panju prije davanja uputa: koristiti upozoravajue geste, npr. lagano tapanje po ramenu;

kombinirati verbalne i pismene upute; davati upute jednu po jednu; tiho ponoviti upute ueniku; traiti da ponovi upute radi potvrde razumijevanja.

- Kombinirati govorne, vizualne, pisane i imbene metode; moda je ueniku potrebno da sam ponovi kako bi zapamtio; poduavanje memorijskih tehnika (npr. mnemonika, vizualizacija, verbalno ponavljanje vienog ili proitanog,...).

- Omoguiti dodatno vrijeme; poduavati vjetine i strategije pri pisanju testa (ispita znanja); omoguiti usmeno ispitivanje; koristiti jasne, itljive i pregledne forme za pisane testove; oznaiti linijama mjesta za odgovor; ostaviti dovoljno mjesta za odgovor ako je rukopis nezgrapan.

- Nabrojati, napisati i izrei sve korake potrebne za izvrenje zadataka;reducirati zadatak u nekoliko izvedivih dijelova, u oekivanim vremenskim okvirima; esto provjeravati napredak;omoguiti ueniku pomo drugih uenika, tj. tono mu rei kome se i kako treba obratiti ako "zapne".

- Pripremiti pisani materijal sa podcrtanim bitnim dijelovima i idejama vodiljama; predoiti uz tekst bitne injenice na koje treba obratiti panju; poduavati izradi saetaka bitnih dijelova teksta; pripremiti audio materija! na osnovu teksta.

- Omoguiti ueniku da sjedi blizu nastavnika tako da se omogui bolji nadzor; rei ueniku jasno to se od njega oekuje; nagraditi poeljno ponaanje.

- Omoguiti este prilike za ustajanje i kretanje uokolo; omoguiti prostor za kretanje; smisliti aktivnosti koje ukljuuju i zahtijevaju kretanje.

- Nagraditi panju;razbiti aktivnosti u manje jedinice; nagraditi izvravanje na vrijeme; koristiti fiziku blizinu i dodir za preusmjeravanje aktivnosti uenika; smanjiti mogunost odvlaenja panje bukom i dogaajima u okolini; omoguiti da se uenik aktivno ukljui u izlaganje; osigurati razumljivost predavanja (kako se uenik ne bi "iskljuio" radi nerazumijevanja.

- Poduavati metodama samonadzora; poticati prekidanje rada i provjeru uraenog. - Davati pravovremene obavijesti o promjeni aktivnosti (npr. "imate pet minuta do zavretka tog zadatka i

prelaska na drugi..."); pravovremeno obavijestiti o oekivanjima u sljedeoj aktivnosti (npr." za sljedei zadatak trebate..."); specificirati sredstva potrebna za izvrenje aktivnosti; specificirati sve korake potrebne za izvrenje zadatka; ako je potrebno osigurati ueniku pomonika za organiziranje i izvravanje aktivnosti.

7. POSEBNOSTI ZA RAD S UENICIMA SA SPECIFINIM TEKOAMA U UENJU Razvojne znaajke Djeca sa specifinim tekoama u uenju (ili tekoama u uenju, kako se u zadnje vrijeme navodi u strunoj literaturi) vrlo su heterogena skupina meu kojima su uenici s disleksijom6, disgrafijom, diskalkulijom, tekoama u kratkotrajnom pamenju i tekoama percepcije. Ove se tekoe mogu javljati pojedinano ili u kombinaciji to jo moe ukljuivati tekoe panje, hiperaktivnost, dispraksiju i potekoe u radnoj memoriji. Njihove intelektualne sposobnosti mogu biti razliite; od ispodprosjenih do iznadprosjenih. U odnosu na njihove obrazovne potrebe istie se neujednaenost njihovih sposobnosti i esto izrazite razlike izmeu potencijala i kolskih postignua. Takve osobine ovih uenika dovode ih u posebno nepovoljan poloaj u koli i obitelji zbog neshvaanja razloga njihovih niskih kolskih postignua. Stoga ih se esto smatra lijenima i nezainteresiranima. Zbog potekoa organiziranja vlastitog prostora i stvari oko sebe, znaju u kolu donijeti pogrene knjige , zakasniti u kolu i teko zapoinjati zadatak ili pripremiti traeni materijal na satu. Jedna od karakteristika ove djece je u organizaciji informacija jer njihova percepcija situacije ovisi o cjelokupnom polju bez mogunosti analize pojedinih komponenti. Zbog toga esto nemaju dobar uvid u neku socijalnu situaciju te mogu imati problema u interakciji s okolinom.

6 Tekst o disleksiji i disgrafiji s logopedskog stajalita je u poglavlju 3. Posebnosti za uenike s poremeajima glasovno jezino govorne komunikacije


Kod nekih uenika se mogu javiti i jezine tekoe izraene slabim semantikim vjetinama. Veliki dio ove djece ne razumije gramatika pravila niti razumiju vezu izmeu pojedinih rijei u reenicama i frazama te se slue manje kompleksnim reenicama od druge djece i i njihovo razumijevanje situacije je nepotpuno. U viim razredima esto djeca sa specifinim tekoama u uenju imaju niu razinu samopoimanja u odnosu na sebe kao uenika, dok u niim razredima ove se tekoe reflektiraju na openito loiju sliku o sebi. Uenici sa specifinim tekoama uenja esto svoj uspjeh / neuspjeh pripisuju vanjskim imbenicima, drei da ne mogu osobno utjecati na promjene. Pokazuju nii stupanj ustrajnosti u zadacima, skloni su tjeskobi i depresivnosti vie od druge djece. S vremenom i roditelji ove djece oekuju manje od njih glede kolskog uspjeha i ponaanja. Ova djeca su najee svjesna da ih okolina ne prihvaa, osjeaju nepravdu i pate zbog toga, doivljavaju brojne stresne situacije, to sve moe izazvati da postaju nemotivirani za kolski rad te su izloeni velikom riziku od depresije pa ak suicidalnog ponaanja i poremeaja u ponaanju.

Prilagodbe u nastavnom radu Potrebno je slijedee:

- predvidjeti due vremensko razdoblje za usvajanje nekih tema, - koristiti razliite vrste podraaja vidne, slune, dodirne kod obrade novih sadraja, - dati prednost eim usmenim oblicima u pouavanju i provjeravanju znanja, - sistematski provjeravati da li je uenik razumio sadraj, pojmove i definicije ta dati dodatna

objanjenja, - izbjegavati uenikovo itanje na glas ili pisanje na ploi pred razredom (osim ako uenik na izrazi tu

elju), - koristiti preraene, saete, jednostavnije tekstove (i kod itanja lektire), - u udbeniku jasno oznaiti mjesta koja su bitna reenica, pravilo, primjer, slika, postupak, - koristiti mnogo konkretnih primjera, slika, pokusa, povezanih s poznatim sadrajima, - zadavati manji broj zadataka, a zadatke po teini rasporediti tako da je prvo laki zadatak, pa tei, a na

kraju opet laki), - podijeliti zadau na vie faza, - pismeno rjeavanje zadataka ne ograniiti vremenski, a greke tipa disleksije ne ocjenjivati, - greke u pisanju ne ispravljati nego ih samo naznaiti (podvui rije u kojoj je greka) kako bi uenik

sam nauio i ispravio greke uz pomo udbenika ili rjenika, - kod uenja koristiti slikovne podsjetnike odnosno pomoi ueniku da naui tehniku vizualizacije i breg

zapamivanja te da ui uz pomo kognitivnih mapa) koje samostalno izrauje po podrujima koje ui) - ohrabrivati uenika za spontano izraavanje i poticati ga na samostalnost u radu.

Neophodna je struna podrka edukacijsko-rehabilitacijskog strunjaka -logopeda. Openito u radu s uenicima s tekoama uenja neophodne su prilagodbe metoda rada koje e provoditi uitelj u razredu uz podrku edukacijsko-rehabilitacijskog strunjaka- rehabilitatora ili za neke metode, psihologa. Neke od prilagodbi: - koristiti audiovizualna sredstva za ilustraciju izlaganja i teksta za uenje - upoznati uenika s planom izvoenja nastavne cjeline zbog mogunosti predvianja cjeline zadatka - opaati ponaanje uenika kroz cijelo vrijeme izvoenja zadatka - koristiti razliite oblike grupnog rada kao podrka vrnjaka i uenje u timu - davati zadatke kao i ostalim uenicima uz detaljni feedback o dobrim i loim stranama uratka - koristiti razliita sredstva u nastavi za svladavanje odreenog gradiva kod uenika s tekoama u uenju - esto koristiti nagrade za dobar uradak i ponaanje - koristiti specijalizirane strategije pouavanja kao metakognitivni model uenja odnosno koritenje

unutarnjeg govora i podizanje razine panje putem razvoja vjetine samoopaanja - koristiti naine ispitivanja prikladne uenikim sposobnostima (usmeno ispitivanje, ispitivanje u vie

navrata, krai testovi) - kod ocjenjivanja vie vrednovati elemente zalaganja na satu i motivaciju za rad, a ocjena znanja treba biti

motivirajua. U metodama rada biti e korisni mnogi postupci opisani za djecu sa snienim intelektualnim sposobnostima. Uenicima s tekoama u uenju esto je potreban je individualiziran pristup u radu i ocjenjivanju.


8. POSEBNOSTI ZA RAD S UENICIMA S POREMEAJIMA U PONAANJU I EMOCIONALNIM POREMEAJIMA

RAZVOJNE ZNAAJKE Poremeaji u ponaanju skupni su naziv za sve pojave bioloke, psiholoke i socijalne etiologije koje manje ili vie pogaaju pojedinca i nepovoljno djeluju na njegovu aktivnost te neugodno, tetno i opasno utjeu na druge pojedince i drutvene organizacije (obitelj, djeje ustanove, kolu, zajednicu). Drugim rijeima radi se o velikom broju razliitih oblika ponaanja i rizinih ponaanja koji predstavljaju znaajnije odstupanje od uobiajenog i drutveno prihvaenog ponaanja odreene sredine za specifinu dob djeteta te situaciju, neposredno su ili posredno ugroavajui, tetni i opasni za samo dijete (negativne posljedice na obrazovno, socijalno, emocionalno i ukupno funkcioniranje djeteta u svakodnevnom ivotu) ili za njegovu okolinu, ukazuju na jasne pokazatelje budueg nepovoljnog razvoja djeteta te zahtijevaju razliite razine intervencija od primarne prevencije, ranih intervencija, kriznih intervencija do tretmana i rehabilitacije. Iz navedenog proizlazi da prevencijske i rano interventne programe u koli provode struni suradnici socijalni pedagozi, a u suradnji s uiteljima i drugim strunim suradnicima pomau u osiguravanju odgovarajuih uvjeta kolovanja. Za potrebe podruja odgoja i obrazovanja ee se koristi termin poremeaji emocija i ponaanja i pod kojim se podrazumijeva: smanjena sposobnost za uenje koja se ne moe objasniti intelektualnim (ne rijetko su to i darovita djeca), senzornim ili drugim zdravstvenim imbenicima, nesposobnost za izgradnju zadovoljavajuih interpersonalnih odnosa s vrnjacima i uiteljima, neprimjeren tip ponaanja i osjeaja pod normalnim okolnostima, raspoloenja nesretnosti i depresije te tendencija razvoja fizikih simptoma ili straha u svezi s osobnim ili s problemima u koli. U skupini poremeaja u ponaanja i emocija (Svjetska zdravstvena organizacija) koji se pojavljuju u djetinjstvu i adolescenciji navode se: hiperaktivni poremeaji, poremeaji ponaanja, mjeoviti poremeaji ponaanja i osjeaja, emocionalni poremeaji osobito u djetinjstvu, poremeaji u socijalnom funkcioniranju s poetkom u djetinjstvu ili adolescenciji, tikovi, ostali poremeaji, mentalni poremeaji , te poremeaji nesvrstani drugdje. Tome se pridruuju i opozicijska ponaanja, poremeaji s nasilnikim ponaanjem, poremeaji prilagodbe s mijeanim smetnjama emocija i ponaanja, poremeaje prilagodbe sa smetnjama ponaanja i antisocijalno ponaanje djece i adolescenta. PRILAGODBE NASTAVNOG/KOLSKOG RADA Djeci s poremeajima u ponaanju (kao to je vidljivo iz opisa njihovih znaajki) nije uvijek nuno prilagoavati samo nastavno gradivo (osim u situacijama poremeaja panje i hiperaktivnosti odnosno specifinih tekoa u uenju, vidi ve navedeno) nego jo vie prilagoavati uvjete obrazovanja, prema kvalitetnom kolskom okruenju u kojemu se:

- uenje prilagoava djetetovim mogunostima, - ispituje tako da se oekuje i postie uspjeh, omoguava uspjeh, - postavljaju jasne granice i oekivanja, - razumije djetetove potrebe i ponaanja, - razumije njihov jezik komunikacije (trae panju, ele biti prepoznati kao vrijedni i cijenjeni...) - osigurava pozitivnu afirmaciju, - omoguava razvoj pozitivne slike o sebi, pozitivan razvoj, - ui socijalne i emocionalne vjetine, razvija empatija, - osjea prihvaenim, podranim, nagraenim, - osiguravaju prilike za odgovorno ophoenja s vrnjacima i odraslima, - stvaraju prilike za stvaranje uspjenih odnosa, - osiguravaju prilike za vjebanje socijalnih vjetina,

- postavljaju uvjeti u kojima se djeca osjeaju pripadni i privreni svojoj koli.


9. POSEBNOSTI ZA RAD S UENICIMA S POREMEAJIMA IZ AUTISTINOG SPEKTRA RAZVOJNE ZNAAJKE

- Autizam se ubraja u skupinu pervarzivnih razvojnih poremeaja koji pored njega ine i Rettov poremeaj, dezintegrativan poremeaj u djetinjstvu, Aspergerov poremeaj te pervarzivni razvojni poremeaj, neodreen. Ovi razvojni poremeaji ine tzv. autistini spektar definiran dijagnostikim kriterijima koji predstavljaju zajednika obiljeja, a to su kvalitativno oteenje socijalnih interakcija, kvalitativno oteenje komunikacije i ogranien, ponavljajui stereotipni obrasci ponaanja, interesa i aktivnosti. Za razumijevanje i uspjeno poduavanje uenika s autizmom vano je i poznavanje odreenih dimenzija autistinog ponaanja i uenja. Kod osoba s autizmom postoje specifinosti percepcije, doivljaja okoline, pamenja te je veoma bitno uzeti u obzir ulogu emocija kao konteksta u tom procesu. Uspjena i sigurna edukacijska integracija u redovnu kolu po prilagoenom programu mogua je za uenike s Aspergerovim poremeajem, uenike s autizmom koji imaju laki stupanj snienih intelektualnih sposobnosti, za one koji su graninog ili prosjenog intelektualnog razvoja uz odreenu, minimalnu razinu socijalne zrelosti i umjereni stupanj autizma, a kod kojih su smetnje u ponaanju zastupljene u manjoj mjeri. U procesu odgojno obrazovne integracije autizma moraju se uzeti u obzir sljedee znaajke:

disharmoninost razvoja (socijalnog, kognitivnog, emocionalnog) tekoe u razumijevanju verbalne i neverbalne komunikacije, rigidnost i manjkavost u

socijalnoj interakciji, ogranieno polje interesa, nefleksibilni obrasci ponaanja PRILAGODBE U NASTAVNOM RADU Opi zahtjevi Uenike s autizmom treba ukljuiti u redovni kolski program samo ako su zadovoljeni potrebni uvjeti i omoguene specifine metode prilagoene potrebama ovih uenika, odnosno ako stupanj poremeaja doputa neometani nastavni proces. Pretpostavke za rad su:

- spremnost kole, uitelja tj. prihvaanje i razumijevanje uenika - spremnost za suradnju sa strunjakom za edukacijsko-rehabilitacijsku potporu i roditeljima - kontinuirana dostupnost specifine strune podrke uiteljima i roditeljima - dobro pripremljen individualizirani program,manji razredi po broju uenika (dvadesetak) i bez drugih

uenika s tekoama u razvoju, - mogunost koritenja asistenta u razredu kao podrke ueniku i uitelju

Zahtjevi u odnosu na nastavne sadraje Individualizirano planiranje i poduavanje mora biti usmjereno na usvajanje znanja i vjetina koje su funkcionalne, praktine i kroz koje se djeluje na podizanje razine socijalne kompetencije i prihvatljivih oblika ponaanja. Akademska znanja usvajati na nain koji je opisan u poglavlju Prilagodbe nastavnom radu s uenicima sa snienim intelektualnim sposobnostima. Ovdje se kao i prilagodba pojedinih podruja u nastavnim predmetima moe podrazumijevati i da uenik ne mora usvojiti sve nastavne sadraje svih nastavnih predmeta. Usvajanje akademskih znanja ne smije imati prednost pred poticanjem komunikacijskih i socijalizacijskih sposobnosti (doivljaj /ne/uspjeha). Zahtjevi u odnosu na metode i postupke Vrijede upute pod ovim naslovom dane za poduavanje uenika sa snienim intelektualnim sposobnostima. Posebnosti uenika s autizmom su pored navedenih: Vizualno-kognitivna podrka u strukturiranju prostora, vremena i socijalnih odnosa (TEACCH metoda i

oblici augmentativne komunikacije ako je potrebno). Poduavanje upotrebom slikovne podrke omoguava bolje razumijevanje i anticipiranje konteksta te pomae stabilizaciji socijalne okoline uenika.

Voditi rauna o niem stupnju emocionalnog razvoja i moguim posljedicama na ponaanje. Ono to je naueno potrebno je vjebati u razliitim situacijama i kontekstima s razliitim osobama

(radi oteane generalizacije),


Individualno odreeni vremenski periodi rada i odmora Prema potrebi koristiti alternativna sredstva i metode za kompenzaciju podruja u kojem uenik ima

tekoe (npr. dopustiti mu da tipka umjesto da pie, dopustiti mu pismeni ispit umjesto usmenog). Zahtjevi u odnosu na provjeravanje i ocjenjivanje Isto kao i kod uenika sa snienim intelektualnim sposobnostima uz posebnosti za autizam: Provjera znanja se treba izvravati u razliitim situacijama, vie puta zbog neujednaenosti reprezentacije. Procjena takoer treba biti usmjerena na evaluaciju razvoja socijalizacije, komunikacije i promjene odreenih oblika ponaanja. Prilagoavanje sredstava i zahtjeva u njihovoj upotrebi Osigurati mogunost:

- nabavke potrebnih sredstava za vizualno kognitivnu podrku (TEACCH metoda) - kratkotrajnog iskljuivanja, osamljivanja i odmora - odabir primjerenog mjesta u razredu s obzirom na moguu senzorika preosjetljivost uenika - prema potrebi - parcijalna integracija (socijalizacijski predmeti u redovnom razredu i obrazovni

predmeti u posebnom odjeljenju) uz mogunost prelaska iz jednog oblika u drugi (djelomina i potpuna integracija),diferencirani oblici nastave

- produeni struni programi (PSP) koji ukljuuju specifine oblike podrke (npr. logoterapija, kineziterapija, senzorika integracija, terapija igrom i sl.)

- organiziranje produenog strunog programa (PSP) u suradnji sa specijaliziranim ustanovama. Primjer planiranja i izvedbe "bonus nastave"

1. odrediti kojim uenicima je potreban takav oblik nastave (struni tim u suradnji s roditeljima i uenikom)

2. razmotriti mogunosti matine kole, mogunosti i drugih suradnikih kola (kabineti i oprema, kolska kuhinja, kolska zadruga, ponude izvannastavnih aktivnosti koje se temelje na usvajanju konkretnih radnih vjetina) i lokalne zajednice (obrtnitvo, industrija, komunalne slube, udruge, uslune djelatnosti)

3. dogovoriti ponudu s uenikom/uenicom, roditeljima i strunim suradnikim slubama naglaavajui: da ovom nastavnom ponudom uenici stjeu znanja i vjetine potrebne za samostalno svakodnevno ivljenje da ih ova nastavna ponuda uvodi u takav svijet rada koji e predstavljati poetak kolovanja za budue zanimanje vodei rauna o mogunostima zapoljavanja u lokalnoj zajednici

4. odrediti osobe za provoenje i praenje "bonus nastave" (ravnatelji manjim kolama, voditelji

sekcija izvannastavnih i izbornih aktivnosti, strune slube kole, nastavnici s nepotpunom satnicom, roditelji i lanovi ue obitelji, studenti pedagokih studija na praksi, volonteri, ronici na civilnom sluenju vojnoga roka)

5. vrednovanje postignua

prijedlozi svih sudionika procesa 6. Primjeri kola pri kojoj djeluje kolska zadruga

Ove su kole najzahvalnije za provoenje "bonus nastave. Bogatim ponudama koje su vezane uz lokalitet na kojem se kola nalazi, kolsko zadrugarstvo nudi uenicima s posebnim potrebama individualni pristup uz mogunost izbora konkretnih ivotnih radnih aktivnosti: pelarstvo, maslinarstvo, skupljanje ljekovitog bilja, izrada ipki i suvenira na temeljima batine, cvjearstvo, vinogradarstvo, njegovanje travnjaka i dr.

kola pri kojoj ne djeluje kolska zadruga

Ako kola nema kolsku zadrugu, razmotriti e ponude svojih izvannastavnih i izbornih aktivnosti, planiranih projekata i sl. s ciljem ukljuenja uenika s "bonus nastavom", a sve u skladu s njegovim sposobnostima i eljama.


Uz ove ponude, ako kola ima i kolsku kuhinju, moe zadovoljiti razliite interese uenika s "bonus nastavom"

Suradnike kole na projektu "bonus nastave"

Kada kola nije u mogunosti ponuditi realizaciju "bonus nastave" unutar svoje kue, treba se povezati sa kolom koja e joj postati partnerom na tom zadatku (suradnika kola).

kole na projektu "bonus nastave" surauju s lokalnom zajednicom

Dogovarajui "bonus nastavu" s uenicima i roditeljima, kola treba uzeti u obzir mogunosti koje nudi njihova lokalna zajednica u odnosu na budue radno mjesto, te u odnosu na potrebe zajednice za obavljanje odreenih poslova. Ovo posebno dolazi do izraaja u malim mjestima, izoliranim mjestima i na otocima gdje kola nema mogunosti traiti suradniku kolu, ve se u potpunosti oslanja na lokalnu zajednicu.


Individualizirani odgojno-obrazovni programi Zahtjevi u odnosu na prilagodbu u nastavi

Razvojne znaajke Opi zahtjevi Zahtjevi u odnosu na nastavne sadraje Zahtjevi u odnosu na metode i postupke Zahtjevi u odnosu na provjeravanje i ocjenjivanje Prilagoavanje sredstava i zahtjeva u njihovoj upotrebi

Ucenici s Poop

Documents

Transcript of Ucenici s Poop