ŠIBENIK, u sriedu 6. prosinca 1911. ;

N A U Č N I O D S s

Broj 5Ô2

BVATSKARIEČ ' L A T A : ZA ŠIBENIK D O N A Š A N J E M U K U Ć U T E ZA AUSTRO tu-A ) M NA M J E S E C K 1 2 5 . ZA T R O M J E S E C K 3 75 P O L U G O D ^ N ^ f l R A Z M J E R N O . - ZA INOZEMSTVO K 15 1 P O Š ^ A ^ N A —. P L A T

I UTUŽ1VO U ŠIBENIKU. I OJISOIIVI HHOJ i«, I > A R A .

J U T A R N J I JvI»T

IZLAZI SRIEDOM, PETKOM I NEDJELJOM Telefon tor. Sit. — Čekovni rfcioctn 71.040

U R E D N I Č T V O I U P R A V A „HRVATSKE R1EČ1« NALAZE SE U „HRVATSKOJ T I ­

SKARI" (Dr. KRSTELJ l DRUG.) - RUKOPISI NE VRAĆAJU SE. - N E F R A N -

KIRANA SE PISMA NE PRIMAJU.

OGLASI F»0 C I I v X I K i : .

Posljedice Jednog nenaravnog položaja. Nenaravan položaj, u koji je zapala Migarska monarkija uslied saveza

(emačkom i Italijom, tišti ko ljuta mora ide monarkije i dovodi do oštrih su-

izmedju a.-u. vanjske politike i in-pučanstva.

i Hrvati ovaj nenaravni savez osje-i osjećamo najteže i u dvostru-

i p ravcu: gospodarskom i političkom, maclja i Istra izručene u vinogradar-

ribarstvu i uljarstvu interesima h a ­na položaj pak Banovine vrši trojni

zatoran upliv, jer je dualistički s i-koji je izručio Banovinu na milost i

lilost Ugarskoj , tek jedna njegova ema-dozvoljavajuč u stanovitim momen-

i utjecaj i najviših faktora Berlina u Magjarima. Što vriedi za Banovinu

se protegnuti i na Bosnu, u kojoj više preotimlje maha magjarski upliv. Dosta je sjetit se zakulisnih doga-za aneksije. Dok je monarkija, da

bije- mahnitanja kojekvih srbskih „ le-smrti" i omete već unapried svaki

išaj sa srbske strane, morala držati u i svoju armadu, Italija je koncentri-a granici svoje čete, da Austro-U-i, svoju saveznicu, eventualno iza ledja

dne.

Danas se opetuje onaj pokušaj . U jju Tripolisa Italija se stavlja, iza ledja

saveznika, u dodir sa državama l sporazuma, te osjećajuć se sigurna

loći Francuzke, Englezke i Rusije, za i opreka izmedju Njemačke i Englezke,

: je svaki čas moglo doći do obće rine, ona pojačava na sjevernoj gra-

)je čete i izazivlje Austriju. A kada , da se osigura za svaki slučaj, ra jednakim mjerama, istodobnim

ianjem svojih četa prama talijanskoj onda aranžer tih mjera opreza i

sti, šef generalnog štaba barun Konrad Hótzendorf, pada žrtvom.

Do ovakvih nemilih posljedica mo­je doći. Već desetke godina mirno

trpi uplitanje Italije u nutarnje prilike irkije. Talijanska je vlada tužbe dal-

kih, istarskih, tršćanskih, goričkih i i talijanaša uzimala za svoje i njena

diplomacija neriedko na Ballplatzu in-renirala na štetu našeg naroda. Inter­cala je i sada u poslu pojačanja

Tirolu i zatražila je glavu pred-nika generalnog stožera. Ministar vanj-

posala doprinio je i tu žrtvu „svjet-miru" i general Konrad von Hot-

dorf morao je otići. Ali šef generalnog stožera, prije nego

ode, takodjer je i g o v o r i o . A govorio je tako, da se je iz ove njegove afe,re izvr­gao jedan veliki skandal, koji baca odveć ružno svjetlo na prilike u vanjskom mi­nistarstvu. Onom ponositom generalu bilo je dosta poniženja habsburžke monarkije i on je digao glas obtužbe proti vanj­skom ministarstvu, izjavljujuć u službenom komunikeju Korrespondenz Bureau-a, da odstupa, jer je došao u sukob sa mini­strom vanjskih posala. Drugim riečima, on je htio da vojska bude pripravna za sve eventualnosti na granici Italije, ali ministar vanjskih posala grof Aehrenthal uzprotivio se tome u „interesu svjetskog mira".

Reklo se, da šef generalnog stožera mora svoje djelovanje upriličiti prama mnienjima vanjskog ministarstva. Grof Aehrenthal uzprotivio se bud kakvom na­oružanju ili utvrdjivanju u Trentu, i on je tu svoju volju podupro svojom odgovor­nošću prama parlamentu, i pobiedio je. Vladar je odlučio grofu Aehrenthalu u prilog. Ali sukob je bio i ostao je prezamašan i za odstupajućim generalom stajao je na­sljednik priestolja, pa svi oni koji traže, da država prekine s ovom svojom vanjskom politikom koja donosi njoj po­niženja a pučanstvu štete. Vladar je ipak popust io ministru vanjskih posala i to obzirom na kritičan momenat vanjske p o ­litike, ali je u duši dielio mnienje o-vog odličnog vojnika. Za to je pre-višnje ručno pismo odstupajućem generalu puno vanredne topline i kaže : „Dok držim upotriebiti na drugom polju službe, za dobro vojske, vaše sjajne sposobnosti zapovjednika i vašu duboku vojničku va-spitanost, združenu riedkim izkustvom, rie-šavam vas mjesta glavara generalnog sto­žera čitave moje oružane sile i imenujem vas inspektorom vojske. Na milu uspomenu vašeg odličnog i vjernog rada u službi, koju ste dosada vršili, podjeljujem vam veliki križ mog Leopoldovog reda, uz oprost pristojba. Beč, 2. prosinca 1911. Podpisan : Franjo Jos ip" .

Dok magjarska, talijanska i jedan dio njemačke štampe oduševljenjem pozdraviše odstup šefa generalnog štaba, to je s p o ­znaja da iza odstupajućeg generala stoji i nasljednik priestolja, tu istu štampu sta­vila u bjesnilo. Cjelokupna magjarska štampa nazrieva u komunikeju Korre­spondenz Bureau-a nekakvu izjavu sa­mog nasljednika priestolja, koji da se je htio izjaviti suglasnim s političkim nazo^ rima odstupajućeg šefa generalnog stožera, što je za Magjare nešto uprav „nečuvena"!

Odstupom dosadašnjeg šefa general­nog stožera kriza nije riešena. Ona po­stoji i dalje, i sva je prilika, da će po ­vući za sobom i samog grofa Aehrenthala. Ovakovi pojavi slabe ugled države u vanjskom svietu. Je li trebalo za volju trojnom savezu nanieti cieloj monarkiji ta­kovo poniženje, još u času kada se u Rimu konspirira da Italija izstupi iz trojnog saveza ? ! Uspije li francuzki po­slanik kod Kvirinala u tom pravcu, kajat će se monarkija, što je onako demon­strativno prelomila štap nad glavom ge­nerala Konrada von Hotzendorfa, koji u ostalom — kako samo kraljevo ručno pismo veli — nije svršio svoju vojničku karijeru, nego može da čeka na razvitak dogadjaja i eventualno opet preuzme do ­sadašnju ulogu.

Sve su ovo ipak tek umjetna nena­ravna riešenja. Najjači bedem monarkije za sve eventualnosti proti Italiji i drugim dr­žavama, koje su interesirane u iztočnom pi­tanju, bila bi Hrvatska, kad bi hrvatski na­rod bio ujedinjen i gospodar na svomu, jer bi narod hrvatski u svojoj obrani, koja je na bojnom polju kroz viekove prokušana, branio i monarkiju od svih neprijatelja na jugo i na jugo-iztoku.

Od alfa do omega. Zadar, 5 prosinca.

Rekao sam u prvom članku, da se indiferentizam za materinsku rieč izpoljavao i ondje, gdje je tobože došlo do neke koncentracije naše inteligencije — u „Bri-stolu". Talijani kao da su znali, da naše ljude neće mnogo ešofirati, ako se jednog dana „Bristol" pretvori u čisto leginu šta-ciju — i mogu vam javiti, da je konce­sija „Bristola" prodana konsorciju, u koji ulazi Medovich, Banca popolare itd.

Imati jedno čisto narodno sastajalište od velike je važnosti i inače, a za zadar­ske prilike naročito. Nu okolnost, da ne samo naši ljudi ne stiču novih pozi­cija, nego, eto, gube i ono što su imali. Mnogi će primjetiti, da Hrvati nisu mogli uplivisati, kome će se prodati koncesija. Ovo bi faktično bila neosnovana tvrdnja, jer mi znamo iz pouzdanog vrela, da je moglo biti i drugačije. Osim toga znamo i to, da je nedavno jedan naš brat Slo venac namjeravao otvoriti u Zadru kafanu modernijeg stila, pa je nekoje naše ljude molio da se zauzmu, da dobije lokal. Nu on ispovjeda, da ga jedan „narodni" čo­vjek nije htio po drugi put ni primiti, a drugi ga je od tog nauma odvraćao, jer

da u Zadru ima malo Hrvata, a „Bristol* da im je dosta.

Dopustimo ipak, da su ti „prijatelji* naše obće stvari predvidjali poteškoća za našeg brata Slove i ca , naročito kad se ra­dilo o novom poslu, ali što može biti uzrok, da zadarski Hrvati ne pomažu već obstojeće hrvatske ustanove, naročito, u ovom slučaju, naše trgovce ? Neosnovana je primjedba, da je roba kod naših trgo­vaca skuplja i lošijeg kvaliteta.

Mi naprotiv znamo, da ima naših radnja sortiranih solidnom robom, a ciene su ne niže, ali iste kao i kod Talijana.

Pa ko je . to koji bagateliše našeg trgovca, koga se najradje oporezuje za obće narodne stvari ? Opet samo naša — inteligencija !

Uzmimo slučaj sa trgovcem Pilićem. Pored svoje postojeće radnje bio je otvorio još jednu u ulici Sv. Mihovila, u namjeri, da time našem svietu dade ono što d o ­sada nije imao. Radnja se nije rentirala. A zašto ? Njegova prva radnja, koja ide odlično i sve više napreduje, manje ima zadarske hrvatske inteligencije za mušte­rije ; a druga, koja je bila namjenjena inteligenciji, nije se rentirala radi „inteli­gencije" onih mušterija, kojima je bila namjenjena!

Naš Slovenac se žalio, da nije mo­gao s ljudima govoriti, jer da su ga ve­ćinom suviše službeno primali. Službenost, odnosno naduvenost, koja liči na diletant-sko glumljenje aristokracije — to je ve­liko zlo za našu obću stvar. Naš seljak je strašno otudjen našoj inteligenciji. Nije njemu težko govoriti sa sudcem ili kakvim savjetnikom — nego i sa pisarom I Ta i kako ne bi : fino obučen, očešljan i na­mazan gospodin, koji pogledom leti nebu pod oblake . . . zaboravljajući na opanke, koje je jučer svukao.

Nije iz sličnih razloga naša inteligen­cija nepristupačna samo seljaku ili pur­garu, nego ni sama sebi. Separatizam na svim linijama, koji je uviek bio neprija­telj ma i najmanje zajedničke akcije.

Samo za izbore svi se pretvaraju u narodne ljude, pristupačne, nizke i p o ­nizne — i tada baš izbija na površinu trulež oličenih grobova.

Ba j G a n j a

Iz hrvatskjh zemalja, Promjene na pomorskoj vladi .

Novom godinom na pomorskoj vladi nastaju veoma važne promjene. Današnji predsjednik g. Délies ide u Beč, da pre-

duzme važno mjesto u ministarstvu trgo vine. Njegovim nasljednikom biti će ime­novan današnji podpredsjednik grof At-tems, brat dalmatinskog namjestnika, koji je služio i u Dalmaciji. Nadzornik za ri­barstvo g. Lorini polazi u mirovinu, a upravu ribarskog odjela preuzimlje g. Marko Nisiteo, današnji nadzornik tehničko-nau-tičkog odsjeka, a g. Paštrović pristav za ribarstvo dobiva VIII raz. čina. Biti će imenovana i dva putujuća učitelja za ri­barstvo. Ove promjene, sudeći po oso­bama, mogu donieti samo dobra Dalma­ciji, jer koli grof Attems, toli g. Nisiteo, dok su služili kod nas, a k tome je g. Nisiteo domaće čeljade, i dokazali su da imadu ljubavi i volje za rad, a to je u današnje doba prieka nužda za podignuće zapuštenog ribarskog i pomorskog stališa.

I zbor i u B a n o v i n i r a z p i s a n i . Izbori za hrvatski s a l o r razpisani su

za 15, 16. i 18 ov. mj.

Dne 15 prosinca birat će : Zagreb, 1. 2. i 3.,kotar, Varaždin, Zemun, Gračac, Srb, Udbina, Perušić, Otočac, Brlog, Ko-renica, Ogulin, Plaški, Slunj, Vojnić, Del­nice, Vrbovsko, Draganić, Jastrebarsko, Samobor, Vrgimnost, Glina, Petrinja, Ko­stajnica, Ivanec, Bjelovar, Hercegovac, Kri­ževci, Koprivnica, Novska, Daruvar, Pakrac, Vilić-selo, Požega, Brod, Garčin, Virovitica, Slatina, Dol. Miholjac, Našice. Valkovo, Vuka, Djakovo, Dalj, Vukovar, Nuštar, Morović. Ilok, Mitrovica, Martinci, Ruma, Hrtkovci, Irig. Karlovci, Stara Pazova, Si-manovci, Vinkovci, Bošnjaci.

Dne 16 prosinca : Osiek 4. i 5. kotar, Gospić, Senj, Dugoselo, Dol. Stubica, Kla­njec, Biškupec, Novi Marof, Čazma, Križ, Sveti Ivan-Žabno, Novi Grad podr., Cerna.

Dne 18 pros inca : Karlobag, Selce, Bakar, Karlovac, Pisarovina, Sveti Ivan-Zelina, Vel. Gorica, Sisak, Krapina, Pre­grada, Ludbreg, Zlatar, Kloštar podr., Nova Gradiška, Šid.

Uži izbori obavit će se drugi dan poslie izbornoga dana, t. j . 16., 18., i 19. prosica. Bude li pako izborni posljedak izbora ustanovljen istom drugi dan. obavit če se izbor jedan dan kasnije, t. j . 18. 19. i 20 prosinca.

K a n d i d a t u r e . Iz Zagreba primamo 4 ov. mj . : Iz­

bori su razpisani, i Božić doniet će nam novi sabor. Računa se da će preko 240 kandidata natjecat se za 88 mandata, da­kle na svaki kotar odpada 3 kandidata.

Stranka prava objavit će danas svoje kandidate i izdat proglas na narod. P ra -vaši kandidirat će u jedno 70 kotara s liepim izgledima u uspjeh. Kolacija p r o -

je 57 kandidata i t o :

i: , , J otmenom tami"

Nisam nakanio u ovome kratkome cazu dojmova, koje sam dobio pri nju gori navedene knjige, da se upu-

u cjepidlačenje, jer je predmet veoma tican.

Da je pisac htio pružiti hrvatskoj lačkoj publici „nješto novoga" i što

„zanimati u velike trpeće družtvo", i nema sumnje, kao što nema sumnje, svoj cilj odabrano promašio. Prvo pružio nam je knjigu u kojoj je »i hrvatski jezik do zla Boga na-

Konstrukcije većinom italijanske, pojmovi skalupljeni s koca i konopca,

gramatikalne pogrieške, interpunkcija . . . da nam „date gornje okolnosti fali

[urnosti", da to nazovemo „nječim"

Pa dala bi se i ta gorka pilula p ro -tati, kad bi oblik bio zgodan, a u samoj Jržini kad ne bi bilo krivih nazora.

Što se forme tiče, ta je baš smušena. ¥jek se zaroni u ona duga, kobasiča-

lavlja, te se poslie dugog čitanja da je pri kraju, koga je još odavna

klvao. Glava mu je zaokupljena m n o ­

žinom materije, koja nema kadikada ni-kakove logičke sveze, a iz te materije niču razni tipovi. Te se slike pojavljuju polako obavite maglom, tamne slike, koje se gube jedna u drugoj. Da nemaju ti zločinci one jasnoće. One nam se glavne crte njihovog karaktera nekako gube u onom razvlačenju predmeta. P r tdme t sam u sebi je zgodan i zanimiv, jer nam iznosi rane družtva u kome mi živemo, a u opasnosti smo, da svaki tren pretrpimo sa strane tih bolestnih organa ljudskog druž­tva. Ali tu zanimivost oduzima u prvome redu forma, o kojoj sam već govorio, a zatim često opetopanje istih misli. N. pr. m i s a o : da nema ni govora o kakovoj žrtvi, gdje osobni interesi niesu poticalo djelovanja. Ova se misao proteže, razteže, opetuje kroz čitavo djelo u raznim formam a osobito u poglavlju „Politika". Ta se misao n. p . na same tri stranice (309, 300, 311) opetuje t r i puta.

Pisac je uzeo kao glavnu polaznu tačku i temeljni kamen svih zala egoizam — živinski egoizam. To sam već gore spomenuo, jer ona vječna miso nije već odraz egoizam.

„Prama toj svojoj osnovnoj tezi stavlja nbm i mjerilo za dobrotu čovjeka:

Prama tome, kako je više ili manje

razvijen taj živinski osjećaj, prama tome kako čojek više ili manje grieši u egoizmu t. j . više ili manje altraističar, govori se o više ili manje zlim, više ili manje do­brim ljudima."

Kad bi uzeli ovo mjerilo, zaista bi imali čudnu sliku ljudskog družtva pred sobom, to bi čitav sviet bio više ili ma­nje špilja zločinaca, jer danas su rietki slučajevi altruizma, š'o i pisac kaže (str. 396) „da ne postoji altruističkih uzora" i da (str. 297). „Ne postoji u životu ljudi niti jednog takorečenog cilja ili uzora u kojemu nije prvobitni izvor egoističan". Ova misao nije ništa nego opetovanje one na str. 30 . . ., ona vječna misao, koja obara ono gornje mjerilo dobrote, koja rek bi gleda sviet kroz malo mračne očale pesimizma.

Nu baš radi toga što je pisac uzeo kao uzrok svih zala egoizam, to njegov do­bričina „normalni" čovjek izlazi veoma kon-servativan sa svojim propuštanjem i onom: pustimo neka ide svojim tokom, vrijeme će riješiti. Ali je taj „normalni" čovjek još podmuklica i zločinac u pravom smislu rieči.. 0 njima veli pisac (str. 200) normalni ljudi tražu da oprezno i potajno radu . . . oni radje druge nego sebe izla-gaju i iz brusije siplju vatru . . . " Neću

da ovim „normalnim" ljudim dodadem još koje „dobro" svojstvo, jer su i onako na svom mjestu !

Naše djelovanje većinom ovisi o okol­nostima i ako „čovjek — kako kaže Scho­penhauer — subjektivno ne radi nego ono, što on hoće" to ipak njegovo htijenje ne bi vriedilo, kad okolnosti ne bi bile sklone.

Rousseau-a je pisac jednostavno ubro­jio medju zločince, a kao osnovni temelj navodja „hrdjavo svojstvo precjenjivanja samoga sebe" i prećerano samoljublje. Ovdje bi se usudio reći, da pisac ne pozna karakter Rousseau-a koji jasno proističe iz njegovih djela a osobito iz „Ispovjedi". Njegovo odalečenje od družtva nije ništa već posljedica razočaranog čovjeka, koji ne nalazi pravice u družtvu. To on jasno veli u 7-om poglavlju „Ispovjedi": „Pravednost i bezkoristnost mojih tužaba ostavili su u mojoj duši zametak gnjušanja prama na­šim glupim družtvenim ustanovama, gdje se uviek žrtvuje pravo obće dobro i pra­vica ne znam kome prividnom redu, koji ima za posljedicu narušavanje svakoga reda . . . " Da, njega je gadiio to družtvo, ona razkalašenost, putenost na dvoru, špilji pravih navrnutih zločinaca, i on u svojoj ogorčenosti dobacuje u svojoj „Novoj E-loizi" samoj ljubovci kraljevoj Pompadour

„Žena jednog ugljara dostojnija je većeg poštovanja, nego li Ijubovca kraljeva 1" A da je Voltaire „normalni" čovjek vjerujem, ali sistema piščeva, ocrtana (na str. 200). Da normalan je jer se nabacivao blatom potajice na Rousseau-a, kome je bio 8 god. „prijatelj", jer se znao ulagivati na dvoru, jer je damama . . . Ciničko iznašanje i ži-gosanje zlih strana, gadnih strana ljudskog družtva Notaría i Zole krsti pisac protu-moralnim i gadnim. Prvo svega, da pr ispo­dobim pisca — a to mi dopušta — mislim

onom glasovitom matematičaru, koji je buljio u jednu umjetninu i uskliknuo: „Pa šio je dokazala umjetnost!", pr ispodoba „un poco ardita" — (samo je ta razlika da pisac nije glasoviti sudac) . A sam Roskin kaže : „Visoka umjetnost ne sastoji ni u mjenjanju ni u popravljanju prirode . . . "

Nu svaka knjiga ima i svoju dobru stranu, tako i ova, ali na nju se ne zaslu­žuje osvrnuti jer nema osobito iztaknutih mjesta, a dobre strane ne iznašam, jer je dužnost svakog pisca da iznosi dobro . U ostalom strpljivi će naći u njoj dosta liepih i zanimivih stvari ali samo — strpljivi.

P. G.

a . . . ìoran

vi . je Io

;

i ni v s

Zagreb I. kotar dr. Nikolić; Zagreb II. kotar grof Kulmer; Zagreb III. kotar Milan Krešić ; Osiek II. dr. Kraus ; Varaž­din dr. Magd ić ; Gospić dr. Šurmin ; Gra­čac Pajo Obradov ić ; Srb Petar Krajnović; Udbina Banjanin ; Brlog dr. Budisavljević; Korenica Svetozar Pribičević; Ogulin dr. Nikolić; Plaški dr. Medaković ; Slunj Va-lerijan Pribičević; Vojnić Muačević ; Selce dr. Mažuranić ; Bakar Barč ić ; Vrbovsko dr. M a g d i ć ; Karlovac dr. Lukinić; Dra-ganić M o d r u š a n ; Jaska Veslaj; Dugoselo Mance ; Sisak T u š k a n ; Stubica dr. Novo-sel; Vjrginmost Bude Budisavljević; Glina proto Hercegovac; Petrinja dr. B a d a j ; Kostajnica dr. Stojanović; Krapina Cero­vac; Pregrada Glojnarić: Zlatar Rauer; Bjelovar Werklein; Hercegovac Wilder; Križ Pet reković ; Daruvar dr. Latković; Pakrac dr. Marković; Vilićselo dr. Jur iša ; Požega dr. Šurmin ; Garčin dr. Bert ić ; Slatina Lukić, p a r o h ; Našice Wi lde r ; Val­povo dr. Lorković ; Djakovo dr. Švarcma-jer; Dalj Šandor P o p o v i ć ; Vukovar dr. Paleček; Nuštar barun Rajačić; Borović Gjurić; Mitrovica dr. Dušan P o p o v i ć ; Martinci dr. Dušan P o p o v i ć ; Ruma Mar­ković, p a r o h ; Hrtkovei Jurić, p a r o h ; Irig dr. Simeonović-Čukić; Karlovci šuica , u-mirovlj. major ; Cerna Kutuzovič ; Bošnjaci dr. Bertić. U Osieku gornjem gradu p o ­dupirat će koalicionaši kandidaturu dra. Pinterovića, u Brodu dr. Ante Radića, u Vuki dr. Papratovića, u Sidu Vitomir Ko­rača, socijaliste. U užim pak Izborima iz-medju pravaša i seljačke stranke dat će koalicionaši vriednost kandidatu seljačke stranke. Kako se vidi, koalicionaši upiru sve sile da u izborima sruše pravaške kandidate.

I socialistička stranka stavila je svoje kandidate, kao u Zagrebu I. i II. kotaru, u Zemunu, Rumi, Brodu, Sidu, Irigu i Dugomselu,

U l o g a St ipice Radića .

Kako je poznato, hrvatsko-srbska koalicija i seljačka stranka sklopiše za iz­bore uži sporazum tako da imaju i ne­koliko zajedničkih kandidata. Kako su ti sporazumi iskreni, evo priča „Sisački Glas" , list g. Tuškana, koalicionaškog prvaka. Taj list piše izmedju ostaloga i sliedeće :

„Seljačke stranke kao da niti nema. Mi još nemožemo reći, no čini nam se, da Će se već kod ovih izbora pokazati, što jest I što vriedi seljačka stranka. Braća Radići ponašaju se prigodom ovih izbora, kako nismo mogli ni iz daleka misliti. Stjepan Radić sve je učinio, što je mogao da naškodi, da ruši ugled hrvatsko-srbske koalicije, a sad, kad su došli izbori, on je pobjegao i ostavio hrvatsko-srbsku ko­aliciju samu na bojištu i da bude još ljepše, obvezao ju sporazumom da šuti o njem i da ne radi u nekojima od onih kotara, gdje je bio izabran pristaša seljačke stranke. P o sadanjem stanju stvari sudeć g. S. Radić i nije htio s tim sporazumom po ­stići drugo, nego da osigura i pokrije svoju vriednu o s o b u ! "

P r o c e s prot iv 24 se l jaka radi u m o r s t v a .

Pred zagrebačkim sudbenim stolom vodio se proces protiv 24 seljaka iz Pra-vutnika, koji bijahu obtuženi da su umorili Franju Tuhačeka, u misli da je on pali­kuća. Sud je sve obtužene riešio, jer su umorstvo počinili u silnom strahu koji ih je držao punih 14 dana, buduć u selu svaki čas javljali se požari, koji su bili podmet ­nuti. Obćinstvo je pravoriek suda pozdra­vilo pljeskom i poklicima odobravanja.

R a z k o l medju „naprednom" m l a d i n o m .

Medju naprednom omladinom buknuo je otvoreno jaz. Razcjepila se medju Supi-lovce i koalicionaše. Glasilo „Val" javno je

anas anatemisano od pristaša koalicije, i roglašeno Supilovim ćedom, te će protiv

njega biti pokrenuto drugo, koje će izda­vati hrv. i srbsko akademsko družtvo „ P r o ­svjeta" i „Njeguš".

N a p r e d n a m u s l i m a n s k a s tranka . U Bosni i Hercegovini osniva se na­

predna muslimanska stranka. Prvim siečnja Mehmed ef. Spahić pokreće njeno glasilo „Ithatad". Nova stranka ima u svom p ro ­gramu medju ostalim i sjedinjenje Hrvatske, Slavonije, Bosne, Hercegovine, Dalmacije i Istre u jedno državno tielo, ravnopravno Ugarskoj i Austriji (trializam).

spješno se oglašuje „Hrvatskoj Rieči«

Gospodarski pregled. Lička že l j ezn ica ipak ć e s e gradi t i ? !

Službeni list hrvatske vlade, na razne glasove da je gradnja ličke željeznice na puštena, donosi s l iedeće:

„Zajednički je sabor u istinu za g. 1911. odobrio jedan milijun kruna za nuždne predgradnje, s kojima se je odmah započelo, dok za samu gradnju nije bila opredjeljena nikakova svota, pa nije takva uvrštena ni u zajednički proračun za god. 1912. Zašto ? Za to, jer će se lička že­ljeznica, koja je bila prvobitno zasnovana kao vicinalna željeznica, a gradnje se ova-kove provadjaju na temelju kreditnom.

Kako su predradnje glede ličke že­ljeznice dovršene, vode se sada pregovori glede predanja gradjevnih radnja s jednim poduzetničtvom, a ti su pregovori već toliko uznapredovali , da će se s gradnjom, ako vrieme povoljno posluži, moći zapo­četi još ove godine, a najkasnije i sva­kako u proljeće buduće godine.

Da do gradnje nije još došlo, nije krivnja ni na zajedničkoj ni na hrvatskoj vladi, već u drugoj jednoj okolnosti . Au­strijska je vlada naime tečajem prošle godine glede ličke željeznice bila stavila zajedničkoj vladi propozicije, koje se raz­likuju od utanačenja, sklopljenih prigodom obnove austro-ugarske nagodbe. Ugarska je vlada da što morala lojalno ove pro­pozicije izpitati, a konačno se je ipak moralo ostati kod prvobitnoga projekta. Pregovorima, što su ih izavale austrijske propozicije, izgubilo se je medjutim ne malo vremena, za kojeg su naravno i predradnje morale zapeti. Sada su i ove zapreke prebrodjene, pa mi podpuno mo­žemo ostati kod izjave, na koju smo u listopadu bili ov laš ten i : da će se g rad ­njom ličke željeznice po mogućnosti za­početi još ove godine, a najkasnije na bu­duće proljeće".

Neznamo, koliko se ovim uvjerava­njima službenog lista može dati ozbiljnosti i vjere, buduć bačena u izborno doba, kada se obično obećavaju zlatna brda.

P r o p a d a n j e r ibarstva.

Ima onih, koji nam kažu, da u ribar­stvu napredujemo. Je li ovo mnienje iz-pravno, neka nam kažu ove brojke.

Tvornica ribe u Rogoznici, dakle po ­slie Visa u najvažnijoj i najplodnijoj ribarskoj zoni na cielom Jadranu, platila je na svoj rad g. 1906 poreza K 1143; g. 1907 K 3 8 8 6 3 9 : g. 1908 K 1829-48; g. 1909 K 504-38, a god. 1910 K 246'13, dok ove godine ni punih 100 K. uzme li se, da su svi ribari u Rogoznici sklopili ugovor s tvornicom za prodaju ulovljene ribe, biva jasno kako je njima, kad je tvornici naopako. Ove brojke govore čisto i bistro, koliko u ribarstvu napredujemo. Ovim uzrocima treba tražiti ozbiljna lieka, a kamo li graditi motore a ni za što. Ako prosljedimo ovako 10 godina, biti ćemo bez ribe i ribara.

Ribanje s p u ž a v a .

Ribanje spužava ove godine zaključeno je. Krapljanski spužvari, koji pripadaji svi „Ribarskoj zadruzi", izribali su 130000 komada spužava. Jedan dio 'spužava proe dali su u Milan po 34 K sto komada. Sračunajuć današnju cienu s prvim, te t ro­škove što su ribari imali prije osnuća za­druge za svoj ribolov, dolazim do zaključka da će zadruga donieti koristi ribarima ove godine preko 20.000 K.

Iz grada i pokrajine. P o v o d a n j u o b ć i n i T i e s n o . U sjed­

nici carevinskog vieća od 1. ov. mj. zast. Dr. Dulibič prikazao je prešni predlog o šteti nanesenoj pučanstvu obćine Tiesno prigodom povodnja od 24 s tudenoga.

„ U b o ž k o m D o m u " darovao je g. Ivan plemić Sauerwein, pukovnik ove d o ­mobranske posade , kr. 10, na čemu se najuljudnije zahvaljuje — Uprava.

N a s l u ž b e n o m p u t o v a n j u . — Pišu nam sa Bribirskih Most ina : Na službenom putovanju, koga je namjesničtveni upravi­telj grof Marij Attems poduzeo do Knina, zadržao se je i ovdje. Sa osobitim intere-sovanjem informirao se o ekonomskim pri­likama našega kraja. Bilo mu je istaknuto, da je ovdašnja bara g. Sinobada nedovoljno regulisana, te preko glavnog potoka voda prelieva za jačih kiša. Gospodin upravi­telj obećao je da će se učiniti što bude moguće.

Milo nam je što možemo iztaknuti, da

g. namjesništveni upravitelj poklanja naro­čitu pažnju našim ekonomskim prilikama, i to sa osobitim poznavanjem predmeta.

D i n a s t i j a G r g i ć p o r a ž e n a . Za danas javljamo samo dvije rieči o procesu Grgić proti don Bartuli Ganzi, čekajuć pisanje Mateja i Oskara u „Slobodi" i o n o š t o j e G r g i ć u k a v a n i d i k t i r a o A n t o n i j u z a „ J e ­d i n s t v o " . Razprava je trajala pred p o r o ­tom u Spljetu u subotu i nedjelju. Po iz-kazu mnogobrojnih svjedoka don Bartul Ganza pisao je samo istinu. Antonije je i n a s u d u l a g a o , kako mu je dokazao sam obtuženik. Dinastija Grgić, nalazeč se u škripcu, p o v u k l a , j e o b t u ž b u i b i o s u -d j e n a d a i z p l a t i s v e p a r n i č k e t r o š k o v e . Obtuženog zastupao je Dr. Krstelj. Česti­tamo Don Bartulu !

V j e ž b a n j e z a T r i p o l i s . Iz Splita pri­mamo : Mjestni talijanašići uvjereni, da nji­hovoj bratiji stoje sasvim slabo ratne p o ­zicije u Tripolisu, zadnje nedjelje po kra­snom vremenu odvedoše uz pratnju Bande Cittadine svoje Bersaljere, koji ne znadu talijanski ni beknuti, u Špinut da najprvo provitre svoje monture i da se poslije to ­liko vremena vježbaju u „šajbanju". U Špi-nutu izmoreni šajbanjem i nakon „finte ba-taglie" okriepiše s /oja umorena uda na ra­čun : „paga la Španja". Ugrijani rumenikom poslije podne proložijahu uz svirku glazbe B. C , predvodjeni unajmljenom mularijom, po vojničkom vježbalištu te misleći, da su sigurno u Tripolisu, s tadoše se drečiti i urlikati talijanskom Spljetu, psujući i grdeći Hrvate po uzoru „balde gioventù zaratina". Par zvižduka sa. strane nekolicine hrvat, omladinaca toliko im je straha zadalo, da su im lica u čas požutila i pozelenila, te uza svu komandu njihovog vodje, izna-djoše iz redova à nekoji su kuražniji čak u paradnom odielu stali lomatiti šakama na omladinu. Sva sreća krvi nije bilo, jer su tada izgledali, kaò da je niti nemaju. Pu ­blika se smijala Rakovim „junacima" i p ro -vokaterima, koje će „Dal." i „Ris." po svo­jem običaju prikazati kao mirnu i skladnu čeljad, nu sva sreća, da su baš talijanašići zapisani u knjigu; i da će za svoja divljačtva i odgovarati .

Jadnoj Italiji uz ovakove pomagače !

B r z o j a v l j a j u n a m iz V i s a 5 pro­sinca : Amošnji utvaro-demokrati stoje ne ­prestano u pismenom i brzojavnom sa ­obraćaju sa članjom mješovitog povjeren­stva za riešenje obć. izbora drom. Macchie-dom, koji ih obavješćuje o svemu što se odnosi na riešenje našeg utoka. Savjetni­kom im je i penzionirac Tončić . Upiru sve sile da izbori ne budu uništeni i na­stoje djelovati na odluku mješovitog p o ­vjerenstva. Mi ne dvojimo u konačni iz-padak, jer nedvoumna većina na našoj strani.

Topićevom glavom vodji Petru Ma-rasoviću dignuto je povjerenstvo „Matice Hrvatske" i Svetojeronimskog družtva.

J e d n a r a k - r a n a n a š e g a d r u ž t v a . Pr imamo iz Kotara : Zagorska i primorska mjesta hara nemila zaraza umaknuća i su-lozništva na javnu sablazan i silnu m o ­ralnu i materijalnu štetu naroda, iz čega se poradjaju zavisti, mržnje, osvete i krvne posljedice.

Koliki nam svjedoče strašni doga -djaji i grozni slučajevi o kojima se vode parnice svagdano po sudovim, ubojstva, upropašćenje djevojaka, koje se svagdano potucaju po sudu i plaču svoju nepro­mišljenu p ropas t !

Za ovakovu rak-ranu na našem d o ­maćem tielu, vrhovno Sudište god. 1905 na utok Jerke Dorbića protiv odluci P o ­glavarstva šibenskog, o izagnjanju sulož-nice mu izvan okružja zbog javnog sulož-ništva, izdalo je na ' sudove i sve vlasti kao i javne organe naredbu prijave za svaki takov slučaj.

Šibensko poglavarstvo prijavilo je ne­koliko slučajeva šibenskom i skradinskom sudu kao i neki župnici, pa od svih pri­java nijedan nije pedipsan, s razloga, da nije sablažnjivo, a po tomu ni kažnjivo.

Predstavnicim naroda mora na duši i srcu ležati moralni i materijalni napre­dak naroda, pa neka svojski porade da Namjesničtvo ne zateže s upućenim mol-bam za dozvolu ženidbe, kad su tomu u-kućani zadovoljni, a s druge strane, da sudovi odslen strogo pedipsavaju svaki slučaj prijave e bi se tako odstranile to ­like žalostne posljedice koje ruše mir i napredak obitelji.

O b l j u b l j e n č i n o v n i k . Javljaju nam iz Trog i r a : Prošle sedmice otišao je od nas sudbeni pristav g. Šime Štuk na svoje novo odredjeno mjesto u Blato na. Kor­čuli. Kroz malo mjeseci što se je ovdje nalazio znao je steci pravu ljubav i iskre­

no poštovanje od sviju, koji su ga po znavali, što se je dokazalo u času kada se je od nas dielio.

O b ć i n s k e l i s t ine u O p u z e n u . Ov-dješnji tajnik tužio u svoje vrieme tri per­janice demotkratske što su ga potvorili da je falsificirao listine izborne. Izvidi su uzsliedili i dokazano je da je tužba taj­nikova temeljita, jer listine niesu bile kn votvorene.

Premda je proti potvoriteljima bila povedena iztraga radi prekršaja § 209 k. z. C. K., Državno Odvjetništvo u Spljetu odustalo je od obtužbe.

Mi postavljamo di lemu: — ili jesu izborne listine obćine Opuzenske kr ivotvo­rene ili niesu. — Ako jesu za što se ne postupa proti krivotvoritelju; ako niesu gdje je zakon da ne kazni otimače tudjega poštenja ?

Nego zaludu dileme, pa i ako znamo da par Opuzenskih omanovića ima u Spljetu prijatelja i zagovornika, ipak se još nadamo da će zakon ostati zakonom i da će se doći kraju svim protekcijam.

Op. Ured: gosp . tajniku ostaje, ako hoće i ako nije prošlo vrieme, otvoren put privatne tužbe.

U p r a v i t e l j o b ć i n e M e t k o v s k e Bo šnjak, poznat urbi et orbi, kao kakva u -hoda dolazi kriomice noću u Opuzen, te kao nevidovna sjena znade se došuljati do kolovodja omanovske bande i s njima ortaci. Ne znamo za što taj mračnjak d o ­lazi amo, kad mu je sielo Metković ; a uvjereni smo da ga ne vode čiste namjere u gnjezdo pravaša, kad im je neprijatelj.

Mi bi savjetovali upravitelja Bošnjaka da bi bolje uradio kad bi stao mesti u svom uredu a ne prtio se u tudje p o ­slove i u tudjoj kući podžizao vatru, jer bi se lje mogao lahko i opeci .

G. Bošnjak odviše je u jedan put pokazao plahe s rčanos t i ; al se tomu ne č u d i m o ; čudimo se nasuprot , komu je p o ­vjerena sudbina jedne obćine. Ili je zar taj mračnjak baš za to postavljen da ruje ovdje po Neretvi, sije razdor i uhodari ? Jadna Dalmacijo !

SHedi na četvrtoj strani

« y i S T E C

Ženske r,

koje h o ć e , d a očuvaju svo ju k o ž u , n a r o č i t o o d ljetnih p jega , a koje h o ć e d a dobi ju i da o d r ž e m e k u k o ž u , n e k a u p o t r e ­bljavaju k o d pran ja s a m o STECKENPFERDOV SAPUN

ljiljanovog mlieka ( Z n a k S t ecken fe rd )

K o m a d stoj i 80 p a r a , a dobi je s e u sv im l jekar­n a m a , d roge r i j ama , p a r -

fumer i j ama i td.

Marko Markov ina S p l i t

Te le fon 93 .

Skladište i Zastupstvo Peći i šparherda,

- - - Eterni ta - - -

C i j e v i , dimnjaka i p loč ica

: keramike :

Stakala prostih i ornamentalnih

Papendeka tankog i debeloga

Zahoda porculane i t. d .

Izvješćujte „Hrvatsku Rieč" !

Vrućina i žedja Oslabljen i umoran

p o s t a n e s v a k i , ko j i si u v r u ć i m danima g a s i ž e d j u s a v i n o m ili p ivom.

Veselje za rad i jakost o č u v a si p a k s v a k i , t k o p o p i j e za u g a l ž e d j e č a š u o h l a d j e n e k a v e „ENRH Ovaj „ E n r i l o " zavrjetak se pripravlja posve jednostavni način. Uzmi u 1 ft vode 2 p u n e ž l i č ice (10 grama) „Franci voga" kavinog nadomjestka „ENR1L pusti to 5 časa dobro kuhati; kod vrijenja 1 put izmješaj, pusti zatim 3 da se s t a l o ž i , odlij zavrjetak, pridonu nešto sladora, te pusti, da se sve to ohla

1 l i t r a t e u k u s n e k a v e „ENRILO" s s l a d o r o m z a j e d n o s a m o

mt 3-3 p. Ako se sa mliekom

g o r k a pije, jest k a v a w ENRILO„ grama na ' / 4 litre vode) izvrstan zajutra

takodjer i večera

O v a k a v a „ E N R 1 L O " p r o i z v a d j a se jedine* u t v o r n i c i H E N R I K A F R A N C K A SINOVI U Z A G R E B U , a d o b i v a s e u s v a k o j t r g o v i n i š c e r a j s k e r o b e .

i— m

.a i

42 -^ to

• i C

o c

.E, rc

o ¡3

Oprei?! Družtva ,,r»r»ijlr" Abadie

Poš to se u posljednje vrieme ponoi r a z n e i m i t a c i j e naših općepoznatih ljubljenih tuljčića

RIZ ABADIE (Riz fore) molimo naše p . n. mušterije, da paze točna na ime A b a d i e , koje se nastoji sa raznim drugim riečima nadopunit i . Mi opominjemo p r i j e k u p o v i n e na lošu imitaciju, jer ćemo protiv imitacija sa svim sudskim sredstvima

postupat i . D R U Š T V O » P A P I R ABADIE".

Anstrijaisko jaroMarsto irnžtvo u to „DALMATIA"

u z d r ž a v a o d 1. m a j a 1911. s l iedeć g l a v n e p r u p e :

Trst—Metković A (poštanska) P o l a z a k iz T r s t a poned je l j ak u 5 sat i pos l . o p o v r a t a k s v a k e s u b o t e u 6 sat i pr i je podne .

Trst—Metković B (poštanska) P o l a z a k iz T r s t a u če tv r t ak u 5 sati pos l i e po< p o v r a t a k s v a k e s r i e d e u 6 sat i pr i je p o d n e .

Trst—Metković C (poštanska) P o l a z a k iz T r s t a u s u b o t u u 5 sati pos l i e poi p o v r a t a k u če tv r t ak u 6 sati pri je p o d n e .

Trst—Korčula (poštanska) P o l a z a k iz T r s t a u u t o r a k u 5 sat i pos l i e p o p o v r a t a k u poned je l j ak u b sat i pri je p o d n e

Trst—Šibenik (poštanska) P o l a z a k iz T r s t a s v a k e s r i ede u 5 pos l i e p o p o v r a t a k u u t o r a k u 6 sat i pr i je p o d n e .

Trst—Metković D ( trgovačka) p o l a z a k iz T r s t a s v a k e nedjel je u 3 sa ta pr . p o v r a t a k s v a k e nedjel je u 2.30 p o s l i e p o d r

T r s t — V i s ( t rgovačka) P o l a z a k iz T r s t a u p e t a k u 5 sati pos l i e p o p o v r a t a k svak i če tv r t ak 8.30 prije p o d n e .

Predplatite se

na „Hrvatsku Rieč" !

BRZOJAVI „HRVATSKE RIEČI G o v o r d r a . D u l i b i ć a .

BeC, 5. prosinca. U proračunskom oru u nastavku razprave o proračun-

provizoriju zast. dr. Dullbić držao rio zanimiv govor, koji j e saslušan

zanimanjem od zastupnika I mlni-te prekidan odobravanjem.

Dr. Dulibić govorio je o potrebama Opuštenosti Dalmacije. Spomenuo je

da se prosliedi asanacijom ma­rnih predjela, da se sagradi most od jina p teko Krke. Pr ikazao je zapu-ist Šibenika od strane vlade. Iztiče [Odivu pot rebu da Šibenik dobije brze brodarske pruge, lučko poglavarstvo, iji brzojavni spoj , interurbani tele

spoj . P redoč io je žalostno stanje nske obale iztičući nuždu da se bezod-

predje na gradnju obale od gata lučkog ureda jer je pogibelj da zapne

j t ; najtoplije je zatim zagovarao Šibeniku, obzirom na svedj rastući,

net, dade t rgovačka škola.

U daljnjem tieku govora dr . Dulibić n u o se na pisanje novina o Njegu-i atentatu. Te su novine, pišući o Nje-

vazda spominjale da je Njeguš iz nika, da je Hrvat, da je Dalmatinac, se je tako htjelo baciti neko ružno

na Šibenik, gdje je Njeguš, p o -i Crnogorac i grčko-iztočnjak, samo

ajno rodjen, nitko nezna, gdje je r o -Luccheni, a sve to iz mržnje prama

tskom narodu , u tome kao i u osta-stvarima.

u v i e k s n i v a j u o r a t u

p r o t i A u s t r i j i .

Prag , 5. prosinca. Barun Binder-gelstein, jedini austrjjski častnik u ta­lkom glavnom taboru u Tripolisu,

„Bohemiji", da je talijansko t op -i dne 23 l is topada pucalo u austrij-

konzulat u Tripolisu. Dalje javlja, da častnici u Tripolisu uviek govore

atu medju Italijom i Austrijom.

N a o r u ž a n j a I t a l i j e .

Beč , 5. prosinca. U proračunskom oru zast. d.r Korošec upozorio je na anska naoružanja na granici. U p o z o -

vladu da posveti najveću pozornost anskim rovarenjima u Albaniji.

t i i l i n e b i t i t r o j n o g s a v e z a .

Rim, 5 prosinca . „Agenzia Stefani" a, da nije još pala nikakva odluka o ovi ili o razpustu trojnog saveza. Izme-cara i kralja Franje Josipa, njemačkog Vilima i talijanskog kralja vodi se livanje glede obnove saveza. Nitko , kako sadržaj dopisivanja glasi.

D e m i s i j a A e h r e n t h a l a .

B e č , 5 prosinca. Ministar vanjskih , grof Aehrenthal, u savezu s afe-dstupa šefa genera lnog stožera, pre­

v ladam demisiju. Vladar demisije prihvatio.

T u r s k e - t a l i j a n s k i r a t .

Pariz, 5. prosinca. Franeuzka je za-liia belgijskim aviatičarima prelaziti tu-

granicu.

London, 5. prosinca. Sklopljenje izmedju Turske i Italije očekuje se

cem ovog mjeseca, š to se može za-čiti i iz okolnosti , da je Italija obu-

vanredne naručbc ugljena.

Porto Said, 5. prosinca. U Suežkom alu talijanski krštad „Pugl ia" pucao je nglezki parobrod „Polvvarth".

Carigrad, 5. prosinca. Nekadanji mi-mornarice Muktar paša izjavljuje u

intevjevu, da je dosad rat b io za iku povoljan, za Italiju nimalo. Ako ilijansko brodovlje htjelo proći kroz lanele, polovica b rodova bit će uni-, Turska borit će se, dokgod se I-ne povuče iz Tripol isa .

O b r a n b e n a r e f o r m a .

BudimpeSta, 5. prosinca. Ministar ncija Lukacs imao je sa vod jama o p o -

zicionalaca konferenciju, na kojoj je izja­vio, da kralj nemože da povuče obranbenu reformu.

R u s k o - p e r z i j s k i s u k o b .

London, 5. prosinca. Obe perzijske stranke izmiriše i ujedinjše se proti Rusiji te zamoliše englezki parlamenat za pomoć . Perzijske žene pridružuju se proturuskim dcmostracijama. Po uticama Teherana vlada prava anarhija. Gradjani bojkotiraju rusku trgovinu i ruske željeznice. Derviši pripo-vjedaju sveti rat proti Rusiji.

B o m b a y , 5. prosinca. Radi postupka Rusije i Englezke u Perziji mnslimani In­dije priete nemirima.

A t e n t a t n a t u m a č a u N j e g u s e v u

p r o c e s u .

Beč , 5 prosinca. Nepoznat atentator pucao je na dra. Krausa, koji je bio tu­mač hrvatskoga jezika u procesu proti Njegušu, ali srećom nije pogodio .

P r o g o n p o l j a č k i h d j a k a .

B r e s l a v a , 5 prosinca. Ravnatelj nad­biskupskog konvikta Steimann zabranio je poljačkim djacima da pjevaju u njihovom jeziku, pod prietnjom izgona iz zavoda.

Hrvatska T i s k a r a (Dr . KrstelJ i drug. ) V lastn lk , Izdavatel j I o d g o v o r n i u r e d n i k :

J O S I P D R E Z G A .

Jeste ti bolestni?

B a d a v a s a o b ć u j e m s v a k o m e , k a k o s a m ja o d d u g o g o d i š n j e bo les t i na p luć ima ( suš i ce , upa l e gr la i z a d u h e ) o z d r a ­vila. N e t r až im zji t o n i -k a k o v e o d š t e t e . Činim to s a m o , p o š t o s a m z a m o j e bo les t i , k a d a su svi za me bili izgubili s v a k u nadu , bila odluči la , a k o nadjem s r e d s t v o m o m s p a s u , d a to ob jav im na mo j t r o š a k u sv im n o v i n a m a . O o s p o -dja F . K r l z e k , P r a g II. - - Br. 2007. ( Č e š k a ) . - -

Nuzzaslužba! P O S V E BADAVA ša l jem j e d a n ele­

gantn i iz a m e r . d o u b l e z la ta odulji ili dvos truk i l a n a c sa privjeskom onomu, koji mi pošalje 100 adresa, na koje ja moj katalog badava poslati mogu. Adrese imaju biti od-obr tn ika , namještenika, činovnika i i ne više od 10 adresa iz jeenog mjesto. Ovih 100 aoresa ima se točno i razgovjetna napisati na 100 bielih ceduljica u veličini od 8 cm. širine i visine, sa naznakom kod svake a d r e s e : Ime i prezime, zanimanje, mjesto, zadnja pošta i zemlja. Pošiljka ima biti sa 20 filira frankirana te najdalje do 1. s tudenoga priposlata na

L e o p . Schaechter , B e č XVI. 14 Lerchenfeldergiirtel 5-7.

Bolestni na plućima, na grlu,

- - na zaduhi - -

Tko hoće da se riesi plućnih bolesti ili

grlobolje, pa i u težem stupnju, tko hoće

da ozdravi od zaduhe, ma kako ona bila

stara i činila se neizlječivom, neka se obrati

na A . W o l f f s k y Berlin N. 3 7 / N ^ s e n -

burgerstrasse 79. Mnogobrojne zahvale daju

jamstvo za uspjeh njegovog liečenja.

Knjižice badava.

PRVA DALMATINSKA TVORNICA

:: :: PREDIVA I TKALA :: ::

PAŠKO RORA I DRUG :: ŠIBENIK - DALMACIJA::::

SASTAVLJENA IZ NAJNOVIJIH, NAJMO­

DERNIJIH STROJEVA, PRAVI SUKNO

(ŠTOFU) ZA ODIJELO IKABANE U SVA-

KOVRSTNIM MODERNIM BOJAMA, IZ

SAME ČISTE-NARAVNE DOMAĆE VUNE.

Španjolska inkvizicija Roman u 14 svezaka stoji sada s a m o

1 krunu (prije K. 40), sa poštarinom K. 1.20. Tko želi upoznati prave prilike za vrieme inkvizicije u Španjolskoj, neka si ovaj roman svakako nabavi.

Tajne grada Rima. Roman u 10 svezaka sa 17 s l ika stoji

sada s a m o 1 krunu (prije K. 2.—), sa p o ­štarinom K 1.20, a nastavak je „Španjol­skoj inkviziciji", te ne bi nitko smio p ro ­pustiti, da ovaj roman pročita.

Šalje se samo uz unapried poslani novac. Naručbe volja slati na adresu :

• ~ — • <SP~<——-r—i — .

,£•*", Zagr«b.^ Jlicalbroj 55.1 Mlada.

Izravna njemačka vom« prigs brxlm 1 poštanskim parobrodima. O d p r e m a putnika

s v a s t r a n e s v i j e t a

naročito ni prugama H a m b u r g - N e w y o r k

H a m b u r g - P h i l a d e l p h i a Hamburg-Argantlna I Hamhiirg-llexlco

(-Arganti Hamburg-Brailllji Hamburg-Canadr Hamburg-Cuba Hamburg-Afrika Hamburg-Eagtaaka Hamburg-Franouaka

Zabavna pomorska putovanja. Putovanja oko svijeta, vožnje na istok, u Istočnu Indiju, u južnu Ameriku, le volnje po sredozemnom mora. Putovsnj» na S|ever do Dronthslma, na

otok Island, na sjeverni kap I Spitzbergen. VoJnje po Nilu.

Upute se šalju i daju beiplatne. Hamburg-Amerika Linie,

odio u putnike, Hamburg.

Z a s t u p s t v o u T r s t u : H a m b u r g - A m e r i k a L i n i e ,

G e n e r a l , a g e n t u r a z a P r i m o r j e , V i a P o r p o r e l l a .

VT „bjačKi bom" u Z a d r u

KONVIKT Prima učenike srednjih škola na stan i obskrbu (vrlo

dobra hrana, stan udoban, pranje, čiščenje, krpljenje, nadzor,

poduka u svim predmetima itd.) uz mjesečni honorar K 70.

Ujedno primaju se učenici pučkih škola u pripravni

tečaj za srednje škole (gimnaziju, realku itd.) Za uslove obra­

titi se ravnateljstvu. Pravila šalju se bezplatno.

Ravnateljstvo.

« 4

• o M A L I O G L A S N I K • • ZA JEDNO UVRŠTENJE OD 3 REDKA U „MALOM OGLASNIKU" PLAĆA SE 40 PARA-ZA SVAKI DALNJI REDAK 10 PARA VIŠE. ZA VIŠEKRATNO UVRŠTENJE P O P U S T . -

- PLAĆA SE UNAPRED.

• • • TKO ŽELI KAKOVU OBAVIEST GLEDE NAŠIH OGLASA U „MALOM OGLASNIKU", DOBIT ĆE ODGOVOR SAMO ONDA, AKO NAM PRIPOŠALJE MARKU ILI DOPISNICU

ZA ODOOVOR.

Šeširi za gospodje vaju se kod Anastazije Carbonetti. •

Kuća u Varošu, ! ^ f t ; a

( l obratit se na upravu našeg lista pud brojen

l/l 11 A dvokatna u prizemlju više konoba i dvo l w u n u neposrednoj blizini mora, na liepom početku Doca, prodaje se. Informacije daje uprav pod brojem i a sii; lista

HARMONIUM,

Traži mjesto gazdarice k samostalnom go-• "' *upniku, vješta u svemu gospo-

e 24 godine. Adresa u upravi

Slana dobrog livadnog imamo na prodaju u većim kol ICIIa ćinama. Možemo liferovati prešano u balama, Iranko Mostiue, Vodice ili Skradin prema sporazumu. Cien« umje­rene. — Uprava Gospodarstva Bribirske Mostine.

STANOVE I SOBE B^ÄÍ»á^ , , 0S ,'

ULJARSKE STROJEVE KAO I PODPUNE UREDJAJE U SVAKOJ IZRADBI, NAJFI­NIJA IZVJEŠĆA, VINSKE PREŠE, SVE VRSTI MOTORA, MLINOVA I GOSPO-:: :: :: DARSKIH STROJEVA :: :: ::

RAZAŠILJE

EMANUEL I OSKAR KRAUS :: TRST, VIA S. NICOLO Br. 2. ::

BRZOJAVI: CARAUS, TRST - TELEFON Br. 2066.

Posjećivanja po našim inžinirima, proračuni . i nacrtijbadava.

i • * > i i

fit1

-S a s aO W „

O G L A S . Javljamo P. N. općinstvu da smo

već započeli radom u [našoj modernoj krojačnici na obali kod Hotel de la Ville, pod upravljanjem i krojenjem modernog krojača, koji može poslužiti svakovrstnim rezanjem.

Cijene su štofe i izradbe odijela veoma umjerene.

Primaju se naručbe za štofe i odijela i iz vani.

Prva Dalmatinska Tvornica Prediva i Tkala u Šibeniku

PAŠKO RORfl I DRUG.

PAPIRNICA

I G R A Č K E - D A R O V I - IGRAČKE.

VANJSKE NARUČBE UZ POUZEĆE, NA IZBOR. B L I Ž A BOŽIĆ

URESI Z A DRVCE - DAROVI - URESI Z A DRVC6

A R T U R G R I M A N I I DKUG - Š I B E N I K .

NIKOGA

-NAŠI DOPISI.

V o d o v o d u S in ju . Pišu nam iz Sinja : Kroz malo vremena, odkako su naši ljudi u svoje ruke uzeli obćinsku upravu opaža se silni napredak u raznim smjero­vima obćega narodnoga dobra . Naši ljudi naviestlli su novu e r u : prestalo je pogo-dovanje privilegovanih obitelji, a zapo­stavljanje sveukupnoga pučanstva. Njima je obće dobro nada sve. Izmed drugih životnih pitanja, koja je uzela obćinska uprava da riešava pod vodstvom zauze-tnoga svoga načelnika dra. Marovića, naj­ozbiljnije je bilo pitanje vodovoda .

Hvala njegovom žilavom i uztrajnom radu ovo je pitanje već r i e šeno : mi smo pred gotovom činjenicom.

Na 28 pr. m. u veče doletio je gla­vom presv. gosp . grof Attems, upravitelj Namjestničtva, da osvjedoči o gradnji vodovoda .

Kad se uzme u obzir obća pot reba pitke vode a onda dobri glas, koji se pročuo o novom poglavici zemlje, onda nikakovo čudo, što je pr igodom njegova dolazka cieli Sinj bio pun oduševljenja i pozdravio ga glazbom i rasvjetom, a su­tra dan vijanjem sagova i naših t roboj -nica.

Grof Attems toliko se je zainteresi­rao za ovo pitanje, da se je u družtvu sa našim načelnikom u rano jutro odve­zao na vrelo, odakle se ima voda do vesti.

.Obćinsko vieće, koje se držajp dne 31 pr. m. zahvalilo je grofu Attemsu na zauzimanju oko riešenja ovoga najživotni-jega pitanja Sinja sa sliedećim brzojavom:

Njegovoj preuzvišenosti gospodinu Mariu grofu Attemsu, upravitelju namjestni-štva dalmatinskog u Zadru. Na izvršenje j ednodušnog zaključka glasovana u dana­šnjoj sjednici obćinskog vieća, milo mi je i ugodno javiti Vašoj Preuzvišenosti , da je ono pravim oduševljenjem dalo oduška svojoj zahvalnosti radi ozbiljnog, s rdačnog i moćnog zauzimanja Vaše Preuzvišenosti , s kojega je pitanje našega vodovoda eto gotovim činom, te radi ljubavi, koju novi zemaljski poglavica iskazuje za napredak i procvat ove krajine. Vaše preuzvišenosti zahvalni i preodani — Načelnik: Dr. Ma-rović.

Na ovaj brzojav grof je Attems od-rna odgovor io :

Gospodinu zastupniku Dru. Maroviću obćinskom načelniku — Sinj. Izvolite ve-lecienjeni gospodine načelnice tumačiti sla­vnom obćinskom vieću sinjskome moju najtopliju zahvalnost na sadržaju današnjeg zaključka kojemu mogu samo da opet o-sjeguran da se radujem s Vama o defini­tivnom riešenju pitanja tamošnjeg v o d o ­voda te da ću nastojati da vlada što više moguće dodje u susret opravdanim potre­bama i željama sinjskog kotara u korist njegovog lojalnog valjanog pučanstva. Vi gospodine načelnice primite još jednom moju najsrdačniju zahvalu te izraz mojeg iskrenog veleštovanja — Attems.

Bog će dati, pa će i ostale dobre namjere našega vieća naći odziva pod vodstvom načelnika, koji posjeduje veliku spremu gospodarskoga razumievanja, a onda prepuno srce najuzvišenijih ideala obćega blagostanja.

Želimo našemu načelniku odvažnu volju u provadjanju plemenitih n a u m a : neka prezirno prelazi preko svih zapreka, koje će mu na put bacati narodni para-siti, koji su narod kroz polovicu vieka jedino zaglupljivali i izsisavali, pa će tako sebi U srcu harnoga naroda vječni s p o ­menik ljubavi podignuti .

Iz s in j ske Krajine, 30. s t udenoga : Težko bi čovjek vjerovao kako se zateže bilo popravcima bilo gragjom župskih kuća i crkava u nas u Dalmaciji. Živim su nam svjedokom crkve Vojnić i Turjaki po­rušene trešnjom 2 srpnja 1898 i župske kuće, a da još uza sve komisije i obe ćavanja nigda kraju. T o je ponizivanje vjerskog čuvstva u narodu, i nehaj prema svećeničkom stališu izloženu nepogodam vremena. Dok ovo iznosi se javnosti, teško je čovjeku na srcu, kad zadje kod ne­kih župnika u kuću vlažnu, opalu i izobr-danu vlagom kao što je u Grabu, kuhinju koja podapl iva, štala u vlagi pod zemljom. Kuhinju zakupio zakupnik Jurela ima pet godina, pa još nigda ni rukom se doditi, Kuća nova još 1898 odredjena graditi, Tada bilo trista, a danas nevidimo ništa Na ovaj način nemili' se čovjeku k6 pro­sjaku obliećati vrata sad Poglavarstva, sad Namjesništva. Gdjegod dodješ, svaki ti vidjet ćemo, gledat ćemo, učinit ćemo, a kad tamo, nigda za amena.

Stavimo, da samo selo hoće bez pri­pomoći vlade raditi crkvu, kuću ili poprav; tu ti ona hoće hiljadu izprava i zanove tanja. Malo više duševnosti , g o s p o d o na Namjestničtvu !

Vrl ika 28 s tudenoga : Danas u sati po podne , iz Knina prispjeo je amo poglavica zemlje grof Atems, koji u dru­žtvu ovdješnjeg činovništva i načelnika viteza Kulišića pregledao katoličku, grčko-iztočnu crkvu, nakon česa opro­stio se najsrdačnije sa prisutnim i od-putovao za Sinj. Kao pri dolazku tako pri odlazku zagrmiše prangije a vitez Ku-lišić gromkim glasom dade izražaja t ro -kratnim „živio !", nakon česa mrkim p o ­gledom osinu prisutne, htijući time poka­zati svoju silu i tobožnju moć, što kod okupljenog svieta izazva primjetljivi o d u ­ševljeni smieh. Nadodajemo da je vitez Kulišić dne 27 tek. uputio brzojavno naj­toplije i najsrdačnije čestitke u ime o b ­ćinskog vieća presvj. gosp . upravitelju zemlje na njegovu imenovanju.

Kada obćina sinjska dočeka pristojno poglavara zemlje, onda se to osudjuje i svakojako komentira, a kad vrlički načel­nik u slavu glavara zemlje daje pucati iz prangija, onda je sve to liepo, pa ako iioćete i patriotično i radikalno. E, obćina je vr l ička*utvaraško-demokratsko-srbska . .

VELIKA Z L f l T f l R I J f l

GJURO PLflNČIĆ VIS - - STARIGRAD - - VELALUKA

BOGATO SNABDJEVENA PODRUŽNICA

a: u Š I B E N I K

¿1111111111111111111111111111 u u i n 11 ii 1111111111111 ii 1111 u i I J

| P o k u ć s t v o f = solidno i ukusne izradbe \

r. može se dobili uz veoma %

\ nizke ciene samo kod §

E dobro poznate trgovine ž

f A. DELFIN, Šibenik. | \ t a p e t a t l a i A^odjetda |

5 - - - z a d i o n i e a - - - =

Ti 11111 u 11111 u 11 III 11111M1111111111111111niM11111111 u 111 lE

li fnndorferova Il d I d VIId, alkalićka i - „ A k i s e l i c a .

Dobiva se u drogariji

V. VUČICA - - Šibenik - -

Hrvati !

Sjećajte se Družbe S S . Cirila i Metoda.

G r u b i š i ć & C o m p . u Šibeniku

O d p r a v n i š t v o i s t o v a r i š t e z a u m j e t n o g n o j i v o

CALCIUMCIANAMID-A ( S o c i e t à a n o n i m a p e r l a u t i l i z z a z i o n e d e l l e f o r z e i d r a u l i c h e d e l l a D a l m a z i a ) .

U p u t e i r a z j a š n j e n j a o u p o r a b i n a z a h t j e v b a d a v a i f r a n c o .

oooooooooooooooo

POZOR RODOLJUBI! Zahtjevajte posvugdje

naše igraće karte

19 P R I M O R K A "

Prva slavenska tvornica igraćih karata u Ljubljani.

uüüúúúoúoóumúou

INSAM & PRIMOTH St. Ulrich, Groeden (Tirol).

0

to o

)(ipar$H* radnje iz Meta za crKVe Kipovi svetaca, oltari, propovjsdao nice

križni putevi. razpela, j a s l i c e itd.

Katalog uzoraka s cienama daje se badava.

Za dostavu naručbe do štacije uključivo sa

škrinjom, ne plaća naručitelj.

Z a b o l e s t n e n a ž e l u d c u ! Sv ima , koji p r e h l a d o m iii p r e n a t r p a n j e m ž e l u d c a , už i t kom s labe , nep robav l j i ve , p reh ladne

ili p r e t o p l e h r a n e , te n e u m j e r e n o š ć u dobi ju ž e l u d a č n l k a t a r , g r č e v e , b o l o v e , t e ž k u p r o b a v u i s l u z , p r e p o r u č a m o d o b a r d o m a ć i i zkušan i l i e k :

„Hubert Ullrich'scher Kräuterwein!" O v o bil jevito v ino j e s o k d o b r i h i z d r a v i h biljka, p r e p a r i r a n o s a izvrs tn im vinom, ,

jača i oživljuje p r o b a v n i s u s t a v , ods t ran ju je n e p r o b a v u , a p o m a ž e pravl jen je z d r a v e krvi. Upo r n b o m o v o g a vina u z g o d n o d o b a ods t ran ju ju se ž e l u d a č n e bo l e s t i u z a m e t k u . S impton i kar g l a v o b o l j a , š t u c a v i c a , l j u t i n a , n a d u t o s t , s l u z , b l j u v a n j e , š t o p r a t e k r o n i č n e ž e l u d a č n e boles n a k o n neko l iko d a n a l iečenja nes ta ju .

Z A T V O R i n j e g o v e zle p o s l j e d i c e : s m a l a k s a n j e , k o l i k a , k u c a v i c a s r c a , b e z s a n i c i k a o š to i z g r u š a n j e krvi u d ž i g a r i c a m a , h e m o r o l d l , č e s t o s e iz l ieče b r z o sa DR. ULLRICHOVII. b l l j e v n l m v i n o m . — Isto t a k o i s u h o b l l e d o l i c e , s l a b o k r v n o s t , o s l a b l j e n j e , koji su posl jedica z le p r o b a v e , s l a b e krvi i n e u r e d n o s t i u dž iger ic i . P o m a ž e k o d s l a b o g a p e t i t a , n e r v o z n e u z b u d j e -n o s t i , n e r a z p o l o ž e n j a , g l a v o b o l j e i b e z s a n l c e .

SWr B i l j e v i t o v i n o p o d a j e o s l a b l j e n u t i e l u n o v u s n a g u . B i l j e v i t o v i n o p o d i ž e a p e t i t , p o m a ž e p r o b a v u i h r a n i v o s t , k a o š t o i p r o m j e n u i

v o t n o g š t o f a . — U s k o r u j e p r a v l j e n j e krvi , u m i r u j e ž i v c e i p o d i ž e v e s e l j e z a ž i v o t . D o k a z i m n o g a p r i z n a n j a i z a h v a l n a p i s m a .

H u b e r t U l l r i c h ' s c h e r K r ä u t e r w e i n m o ž e s e dob i t i u b o c a m a p o K 3 — i K 4 — i k a m a m a Š iben ika , S k r a d i n a , Z a d r a , -Drniša, T i e s n a , B i o g r a d a na m o r u , B e n k o v c a Knina , Vrl ike, Sinj K a š t e l s t a r o g , Spl je ta , te u cieloj A u s t r o - U g a r s k o j .

T a M j e r razasilju ljekarne u Šibeniku 3 i više boca „Krauterweiß" po originalnoj cieni na sva mjesta Anstro-Up Čuvajte «s© patvorenja! :

Zaht jeva j te izr ič i to :

„Hubert Ullrich'scher Kräuterwein" Moje biljevito vino nije nikakva tajna: Njegova sastojina Jest: Malaga 450. Vinska testa 100. Olioerln 100. Crvi

vino 240. Sok od Jagoda 150. Sok od trešanja 320. Mana 30. Koromač, anii, helensko, amerikanski, enolansko I L - ' -korlenje po 10, pomlešano sve skupa.

Sirite „Hrvatsku Rieč"

HRVATSKA VERESIJSKA BANKA

:: PODRUŽNICA Š IBENIK :: Centralka DUBROVNIK. Podružnica u SPLITU i ZADRU

D I O N I Č K A G L A V N I C A 2 , 0 0 0 . 0 0 0 K PRIČUVNA ZAKLADA U PRITIČCI 250.000

BANKOVNI ODJEL PRIMA ULOŽKE NA KNJIŽICE U K O N T O K U R E N T U I ČEK P R O M E T U ; E S K O M P T U J E MJENICE, OBAVLJA INKASO, P O H R A N J U J E I UPRAVLJA V.?IEDNINE. D E ­VIZE S E PREUZIMLJU NAJKULANTN1JE. 1ZPLATE NA SVIM MJESTIMA T U I INOZEMSTVA OBAVLJAJU S E - - - BRZO I UZ POVOLJNE U V J E T E . - - -

MJENJAČNICA KUPUJE I P R O D A J E j D R Ž A V N E P A P I R E , R A Z T E R E T -NICE, ZALOŽNICE, SREĆKE, V A L U T E , K U P O N E . P R O D A J A S R E Ć A K A NA O B R O Č N O ODPLAĆIVANJE. O S J E O U R A N J E P R O T I GUBITKU ŽRIEBANJA. REVI­ZIJA SREĆAKA I VRIEDNOSTNIH P A P I R A B E Z P L A T -- - N O . UNOVČENJE K U P O N A BEZ O D B I T K A . - -

TVORNICA PAPIRNATIH VREĆICA ANTE ZORIĆ - ŠIBENIK - (DALMACIJA).

Tvornica je uredjena sa svim potrebnim strojevima Izradjuje vrećice u svim veličinama i u svim bojama. Ovo je prvo i jedino domaće poduzeće ove vrste. Ciene su vrlo umjerene, te domaći potrošioci ne će imati razloga, da pored domaćeg poduzeća služe,

se iz vana.

- NARUČBE SE I Z V R S U J U VRLO BRZO I TOČNO.

L J E P O T A i U M I L J A T O L I C E p o s t i z a v a s e k r o z u p o r a b u

AACHBNBR - THBRMALOVOG SAPUNA l i o j l j . e u j e d n o n o j o o l j e s r e d s t v o mi o o i i v t n x j c 3 o r o t l k o ž n o j b o l e s t i

Dobiva se samo kod braće M. V. ŠKUBANJA — blBENIK (Dalmacija).

C i j e n a j e s t z a k o m a d e o d I-e v r s t i K 2*40

„ » „ „ H -e „ „ 1-60

C i j e n a j e s t z a k o m a d e o d Hl-e v r s t i K 1*40 . - „ IV-e „ „ - . 8 0 POSL1E U P O R A B E

•