Mart 2014, Broj 11

NOVOSTI IZ GRUPACIJE LIDEROVI PROJEKTI NOVOSTI I DEŠAVANJA POZNATO LICE IZ LIDER-A

KUTAK ZA KLIJENTE SAVJETI ZA USPJEŠNO POSLOVANJE O PROIZVODIMA I USLUGAMA NAŠIH KLIJENATA

U OVOM IZDANJU

2

NOVOSTI IZ GRUPACIJE

JORDAN:

JORDAN:

ETIOPIJA:

Global Communities djeluje u saradnji sa Vital Voices na identifikaciji poduzetnica sa potencijalom u upravljanju uspješnim srednjim i malim kompanijama. U saradnji sa Overseas Private Investment Corporation i USAID –om (Američka Agencija za međunarodni razvoj), Global Communities je pomogao uspostavljanje Kreditno- garantnog fonda u Jordanu (JLGF), radi prevazilaženja jaza u finansiranju malih i srednjih kompanija. Kreditno-garantni fond (JLGF) redovno organizira radionice iz oblasti finansijskog menadžmenta kreirane prema specifičnim potrebama i izazovima sa kojim se suočavaju lokalne poduzetnice.

U sklopu projekta MENA - Youth Empowerment Strategy (MENA- Strategija osnaživanja mladih),

Global Communities je u partnerstvu sa Caterpillar Fondacijom, započeo implementaciju

trogodišnjeg programa vrijednog 4,4 miliona USD namjenjenih omladini između 15 i 29 godina

u Jordanu, Lebanonu i Jemenu, i njihovoj pripremi za tržište rada i zapošljavanje. Ove godine, u

sklopu MENA-YES projekta organizovana je obuka u kuhanju u saradnji sa Nabil Arabia.

Sušom pogođeni stanovnici Gode, u Etiopiji obuhvaćeni su programom obuke u zidarskim vještinama pod pokroviteljstvom ureda U.S. Foreign Disaster Assistance u sklopu projekta RECOVER. Cilj projekta je uvođenje pozitivnih promjena u živote ugroženih zajednica kroz jačanje njihovih vještina i kapaciteta.

Global Communities sara-

đuju sa općinskim vlastima

u Accri, Gana u njihovom

nastojanju da konačno sva-

ka ulica u Gani ima ime. Pro-

čitajte više na http://citisco-

pe.org/story/2014/where-

streets-now-have-names.

GANA:

3

NOVOSTI IZ GRUPACIJE

LEBANON:

FILIPINI:

DLA Piper Fondacija podržava Global Communities u nastojanjima da se Filipini oporave od posljedica razornog tajfuna Haiyan, koji je ovo područje pogodio 8. novembra 2013, oštetio preko jednog miliona domova i ugrozio 14 miliona stanovnika. Uz pomoć DLA Piper Fondacije, Global Communities obezbjeđuje utočište i krov nad glavom za preko 300 porodica u gradu Bisay, provincija Samar. Bisay, posebno pogođen tajfunom, inače je centar tekstilne proizvodnje za izvoz u SAD i Evropu. Global Communities obezbjeđuje pakete pomoći za žene koje se bave kućnom radinošću, čije kuće su oštećene tokom tajfuna. Kroz pomoć u obnavljanju njihovih domova, ubrzo će biti u mogućnosti ponovo otpočeti proizvodnju u vlasititim domovima i ponovo zarađivati za život.

Sredstvima UNHCR-a, Global Communities pomaže izbjeglice iz Sirije, trenutno smještene u Lebanonu.

Stotine hiljada Sirijaca je izbjeglo u Lebanon, opterečujući lokalnu zajednicu i resurse. Od marta 2013,

Global Communities je aktivno uključen u procjenu i praćenje stanja, identifikaciju i adaptaciju kuća,

te distribuciju građevinskog materijala za više od 300 izbjegličkih porodica iz Sirije. Ciljevi programa su

obnova kuća Lebanonskih porodica, poboljšanje infrastrukture, promoviranje higijene i obnova škola.

Rawla, je sa svojom porodicom napustila svoj

dom u Damasku prije skoro dvije godine. Sada

živi u nedavno renoviranoj kući, sa još pet članova

obitelji, u malom selu Keteramaya na obroncima

planine Lebanon, 30 minuta udaljenom od Bejruta.

Osoblje Global Communities sarađuje sa općinskim

organima u Lebanonu na identifikaciji lokalnih

vlasnika stambenih objekata koji su spremni

prihvatiti Sirijske izbjeglice u svoje domove, koji će

biti renovirani u vrijednosti jednogodišnje rente

za smještaj izbjegličkih porodica. Rekonstrukcija

u Rawlinom slučaju je obuhvatala izgradnju

dodatnih pet prostorija, renoviranje kupatila i

ugradnju stolarije.

NIKARAGVA:

Cilj “Escuela Multicultural de Comunicación” projekta je jačanje vještina i znanja lokalnih novinara u svrhu efikasnog medijskog izvještavanja iz sfere participacije javnosti i lokalne uprave. U projektu je učestvovalo 26 novinara, koji su predstavljali 22 lokalne medijske kuće iz gradova Chontales i Rio San Juan, a na završnoj ceremoniji na Universidad Centroamericana (UCA) koja se održala 1. Februara, dodijeljena su prigodna priznanja. Inicijativu je finansirao USAID Nikaragva u sklopu projekta Programa de Gobernabilidad Local.

4

Sarajevo su brojna putovanja, pobjede i značajni

rezultati, kao i lijepa druženja. Klub danas okuplja

350 dječaka i djevojčica u svim selekcijama. Nije

nepoznata činjenica da mnogi igrači iz klubova u

regionu, žele upravo u ovom Sarajevskom klubu

da napreduju i grade svoju budućnost. KK „Koš“

Sarajevo čeka sjajna budućnost, jer mnogi vrhunski

timovi iz regiona pa čak i Evrope se raspituju za

mlade igrače iz „Koš“-a.

MKF LIDER kao prijatelj kluba, daje punu

podršku mladim entuzijastima, a mladim

igračima od srca želi puno lijepih putovanja,

utakmica i naravno pobjeda.

LIDEROVI PROJEKTI

MKF LIDER je prijatelj Sportske Akademi-

je Ilijaš. Akademija je osnovana 07.12.2009.

godine kao sportsko udruženje na Kantonu

Sarajevo - Općina Ilijaš.

Jedna od glavnih aktivnosti kojima se bavi

Sportska Akademija je škola fudbala za dječake

do 14 godina. MKF LIDER je Sportsku Akademi-

ju opremio majicama za treninge, te je ovom

skromnom gestom podržao njihov trud, napor i zalaganje. Sportska Akademija je organizator i pobjednik

mnogih turnira, a članovi MKF LIDER-a im od srca žele mnogo medalja i lijepog i kvalitetnog druženja.

U toku novembra mjeseca LIDER je vrijedno radio na projektu pod nazivom

“Jedan mjesec - jedan crtež, skupa sa dugogodišnjim partnerom “Naša

djeca” Zenica. U projektu su učestvovala djeca iz Udruženja “Naša djeca”

i djeca koja su učestvovala u kreativnoj art radionici, na pedijatrijskom

odjelu Kantonalne Bolnice Zenica, u dobi od 7 do 15 godina, a njihov

zadatak je bio naslikati jedan mjesec iz njihovog najljepšeg doba godine.

Od dvadesetak crteža izabrali smo najljepših šest crteža, koji su se našli

na LIDER-ovom kalendaru za 2014. godinu. MKF LIDER je na velikoj

novogodišnjoj zabavi za djecu, u prostorijama Udruženja “Naša djeca”,

dodjelio specijalnih šest nagrada, a ostali učesnici su dobili zahvalnice.

MKF LIDER

je u mjesecu

februaru 2014.

godine, obukao

lidere prvenstva

iz KK „Koš“

Sarajevo.

P o m e n u t i

klub je osnovan 2007.godine od strane bivšeg

vrhunskog igrača i reprezentativca BiH Seje Bukve

i tada je brojao 50 članova. Vođeni vizijom da se

što više mladih ljudi bavi sportom, masovnost u

klubu se povećava iz godine u godinu. Iza KK „Koš“

5

LIDEROVI PROJEKTI

Imate ideju? Pravo je vrijeme za ulaganje u poljoprivredu i biznis. Uz podršku, savjet i ohrabrenje, LIDER Vam nudi rješenje. Brzo, lako i jednostavno. Najbolji krediti do sada, uz najnižu kamatnu stopu na tržištu mikrokredita, uz vremenski rok otplate i do 60 mjeseci i grace period do 24 mjeseca. Tokom marta i aprila mjeseca LIDER provodi medijsku kampanju na

radio stanicama, Radio Breza, Radio Ilijaš, Radio Kakanj, Radio Žepče,

Radio Antena i ART info kanal. Svrha radio kampanje je informisanje

stanovništva na području općina Kakanj, Travnik, Visoko, Breza, Ilijaš i Kiseljak, o LIDER-ovom djelovanju i

pogodnostima koje pruža u sklopu proljetne akcije za poduzetnike i poljoprivrednike.

Sredinom decembra 2013. godine, zvanično je otvoren 52. po redu malonogometni turnir, pod imenom „Natronovi branioci Maglaja“ 2013/2014., u sportskoj dvorani Maglaj. Turnir je svećano otvoren od strane općinskog načelnika, Mehmeda Mustabašića. Na malonogometnom turniru, učestvovalo je 36 ekipa, između ostalog

Tokom decembra mjeseca 2013. godine u Visokom, u dvorani KSC „Mladost“ održan je novogodišnji malonogometni turnir. Malonogometni turnir je prešao već u tradiciju, i održava se po 10 put, u čast Midhatu Ahiću. Učestvovalo je 20 ekipa, u četiri grupe, po pet ekipa. U malonogometnom turniru svoje učešće je uzela i LIDER-ova nogometna ekipa. Nismo ušli u polufinale, ali to i nije toliko bitno, jer naš moto je „Bitno je učestvovati, a ne pobjediti“. Posjećenost samog turnira je bila velika. Na kraju samog finala Memorijala, uručene su i nagrade za najbolje tri ekipe turnira: Semko-Bios, Doktori Čarobnjaci i SAS Tehnic. Nagrade su uručili specijalni gosti turnira: Ministar privrede Ze-Do Kantona Muhamed Husić, Dženan ef. Handžić, Direktor Medrese u Visokom i predstavnici sponzora i prijatelja turnira.

i ekipa MKF LIDER. Za ekipu LIDER-a igrali su juniori iz kluba „Natron Maglaj“. S ponosom možemo reći da je naša ekipa ušla u drugi krug takmičenja, među 18 ekipa. Malonogometni turnir je trajao mjesec dana, a ono što nas veseli je zainteresovanost publike. Na turniru je svaku noć bilo prisutno Cca 1000 gledaoca.

6

NOVOSTI I DEŠAVANJA

Ljudi u ruralnim područjima češće koriste us-

luge mikrokreditnih institucija, dok je studija

pokazala da postoji potencijal za rast mikrofi-

nansijskog tržišta od pet odsto godišnje, ističe

Rolf Bernd iz Međunarodne finansijske korpo-

racije /IFC/.

Sveobuhvatna studija o sektoru mikrofinansi-

ranja u BiH, koju je provela IFC, imala je za cilj

da utvrdi potencijalnu veličinu koja bi mogla

pokriti tržište, te da spriječi njegov preveliki i

nagli rast.

„Studija je napravila segmentaciju uzoraka

i podjelu na urbano, ruralno, na siromašne

i bogate, te ispitala svrhu korištenja kredi-

ta, odnosno da sredstva idu u produktivnu

djelatnost ili za potrošnju“, naglašava Bernd

rukovodilac Odsjeka za pružanje savjeto-

davnih usluga na finansijskim tržištima u

istočnoj Evropi IFC-a.

Zaključak studije glasi da ljudi iz ruralnih po-

dručja češće koriste sredstva iz mikrokredita

za nabavku sredstava koja im omogućavaju

ostvarivanje prihoda neophodnih za život,

dok se u urbanim područjima ta kreditna sred-

stva više koriste za potrošnju.

BiH, za razliku od zemalja u okruženju, ima ra-

zvijen sektor mikrofinansiranja, pa nije izne-

nađenje što je nakon finansijskog procvata od

2000. do 2009. godine, nakon svjetske eko-

nomske krize, uslijedio udar i na ovaj sektor i

što je u prvi plan „isplivao“ problem prezadu-

ženosti fizičkih lica.

„U periodu 2012. i 2013. godine došlo je do

stabilizacije i smanjenja prezaduženosti, te

prestanka trenda višestrukog pozajmljivanja,

odnosno uzimanja većeg broja kredita“, preci-

zira Bernd.

On naglašava da su mikrokreditne institucije,

zaključno sa 31. decembrom 2013. godine,

imale 260 000 klijenata koji, uglavnom, uzima-

IFC:

ju kredite u manjim iznosima, maksimalno do

10 000 KM, što dovodi do ukupnog portfolija

od 537 miliona KM na nivou BiH.

Bernd smatra da problem prezaduženosti fi-

zičkih lica nije specifičnost BiH i napominje da

IFC želi da tom problemu pristupi, radeći sa

kreditorima i korisnicima kredita.

„Zbog toga smo ohrabrili `smart kampanje`,

odnosno, uvođenje standarda kreditiranja na

tržište BiH. Riječ je o primjeni principa koji tre-

baju da dovedu do rasta povjerenja u sektoru

mikrofinansiranja“, rekao je rukovodilac Od-

sjeka IFC-a.

Osnovni principi „smart kampanje“ su: fer cije-

na, transparentnost informacija, izbjegavanje

prezaduženosti, zaštita podataka klijenata te

pravične prakse naplate.

Bernd pojašnjava da je „smart“, u osnovi, Me-

đunarodni savez donatora i finansijera koji

procijenjuju da li mikrofinansijske agencije

rade u skladu sa ovim načelima.

„Prema informacijama koje imamo, do sada je

u svijetu seritfikovano 14 mikrokreditih orga-

nizacija. Od toga su tri u BiH“, rekao je Bernd.

IFC je sa partnerima radila na razvijanju meto-

dologija kreditnog savjetovanja koje se sada

pružaju u opštinama Bijeljina, Teslić, Visoko,

Kakanj, Zavidovići i Tuzla, a interesovanje za

tu vrstu saradnje pokazalo je još 30 opština.

„Svrha rada sa zajmoprimcima jeste da se oni

učine zrelijim za uzimanje kredita i da to sa-

gledavaju realnije. Ovakav projekat koji po-

drazumijeva istovremen rad sa kreditorima i

zajmoprimcima IFC ne provodi nigdje, osim u

BiH“, navodi Bernd.

On zaključuje da mikrofinansijske institucije,

koje pokrivaju pet odsto tržišta novca, nisu

konkurencija bankama koje drže 90 odsto.

Izvor: Srna, mart 2014

7

NOVOSTI I DEŠAVANJA

Projekat unapređenja lokalnog razvoja

(GOLD) finansiran od strane Američke agen-

cije za međunarodni razvoj (USAID) i Švedske

međunarodne agencije za razvoj i saradnju

(Sida), ozvaničio je saradnju sa jedanaest op-

ćina koje gravitiraju Sarajevu. Memorandum

o razumijevanju potpisali su David Barth,

direktor misije USAID-a u BiH, Pelle Persson,

savjetnik Švedske ambasade/Sida-e u BiH, i

načelnici jedanaest partnerskih općina: Go-

ražde, Ilidža, Istočna Ilidža, Istočno Novo Sa-

rajevo, Novi Grad, Novo Sarajevo, Pale, Stari

Grad, Visoko, Vogošća, i Zenica.

Glavni cilj USAID Sida GOLD projekta je

snažna podrška lokalnim zajednicama na

ekonomskom razvoju, privlačenju inve-

sticija i otvaranju novih radnih mjesta. U

ostvarenju tih ciljeva Projekat će angažova-

ti građane, javni i privatni sektor, akadem-

sku zajednicu, nevladine organizacije, kao

i donatore. USAID Sida GOLD projekat će

razvijati model održivog lokalnog ekonom-

skog razvoja pri čemu će partnerske općine

kreirati model ekonomskog razvoja, koji će

biti primjenjiv u cijeloj zemlji kao temelj za

održiv ekonomski rast.

Intervju smo započeli gromoglasnim smije-hom sjetivši se jedne prilike, kad su kolega Alen i kolega Albin krenuli u posjetu kli-jentu, i umjesto foto aparata, sa sobom ponjeli heftaricu… Pored smiješne aneg-dote imamo još veći razlog da budemo nasmijani i sretni, Alen je prvi kolega u LIDER-u koji će ubrzo da post-ane deda….

Recite nam nešto o sebi?Moje ime je Alen Hadžić, rođen sam u Zenici 1966.

godine. Imam 48. godina, oženjen sam već 25

godina, i imam sina od 24. godine koji je također

oženjen. U LIDER-u sam od novembra 2011.

godine, u uredu Zenica, na poziciji Kreditnog

službenika.

Kako izgleda vaš uobičajeni radni dan?Moj radni dan počinje neizbježnom kafom

sa radnim kolegama. Uz kafu se dogovaramo

o aktivnostima za taj dan. Posao Kreditnog

službenika je jako dinamičan pa samim tim i

radni dan, koji nimalo nije uobičajen i monoton,

jer sam svaki dan u dodiru sa različitim ljudima i

njihovim zaniljivim životnim pričama.

Smatrate li sebe uspješnom osobom? Da, prvenstveno uspjeh na porodičnom planu, a

pored toga i na poslovnom. Uspijevam uskladiti

poslovne i privatne obaveze, uz veliku podršku

radnih kolega, sa kojima imam jako dobar odnos.

Koja je vaša filozofija u radu i životni moto?Koliko uzbrdica, toliko nizbrdica.

Koja je vaša najjača strana?

Radna disciplina, dobro planiranje obaveza,

brzina, i uspjeh u prevazilaženju problema, s

kojima se susrećem u svakodnevnom radu.

Šta vas motivira?

Motivira me zadovoljan klijent i saznanje da smo

mu uspjeli pomoći u realizaciji njegovih planova.

Imate li savjet za mlade kolege?Savjet mladim kolegama, da budu uporni, da

svoje radne zadatke završavaju na vrijeme, i da

uče od starijih i iskusnijih kolega.

8

KUTAK ZA KLIJENTE

Omeragić Midheta je samohrana majka, koja živi

u Novom Travniku, naselje Lazine. Da su mnoge

životne priče tužne i teške, potvrđuje i sudbina

gospođe Midhete. Tokom ratnih dejstava kao i

mnoge porodice tako i njena porodica, bila je

primorana napustiti svoj rodni kraj. Nakon završetka

rata vratili su se u rodni kraj i obnovili porodičnu

kuću. Midhetin suprug je vrijedno radio, kako bi

obezbjedio svojoj porodici iole pristojan život.

Taman kada je pomislila da je napokon problemima

došao kraj, Midhetin suprug se naglo razbolio, i

nedugo nakon toga je i preminuo. Ostala je sama

sa svekrvom i tri djevojčice. Nevjerovatani Midhetin

pozitivni duh joj nije dozvolio da poklekne. Želja

njene najmlađe kćerkice je bila da ima kravu.

Talić Samir iz Gornjeg Vakufa je dugogodišnji LIDER-ov klijent. Gospodin Samir živi u domaćinstvu

sa suprugom i dvoje male djece. Samir je otvorio pilanu još davne 2002.godine. Na početku je radio

sam sa svojom suprugom. Kako je vrijeme prolazilo, a vrijedni rad i trud urodio plodom, Samir je

polako počeo upošljavati i druge radnike. Danas na pilani radi Samir sa svojom suprugom i još 5

radnika. Uglavnom proizvodi brodski pod i lamperiju, grede i građu, pored toga ima u vlasništvu i

svoj kamion, kojim vrši prevoz građe. Proizvode uglavnom isporučuje na domaće tržište. Gospodin

Samir ima pune ruke posla, jer je potražnja za kvalitetom i povoljnom cijenom velika. Pogotovo

kaže da je proljeće sezona kada i ima najviše posla u pilani i da je neophodno da ima i zalihe gotovih

proizvoda koje priprema tokom zime. Uz mukotrpan rad i trud, uspio je izgraditi veliki objekat u

kojem skladišti i suši rezanu građu i brodski pod. Zadnji kredit u LIDER-u je podigao u februaru

2014.godine, a sredstva su namijenjena za opremu i obrt. Samir u budućnosti planira kupiti mašinu

za proizvodnju peleta. Za LIDER kaže “ Zadovoljan sam sa LIDER-om, kredit koji potražujem dobijem

brzo, korektan je odnos i sa uposlenim i što je najbitnije jemci mi nisu potrebni”.

Zahvaljujući dobrim ljudima ta želja joj se i ostvarila.

Međutim krava nije dovoljna da bi se preživjelo i da

bi se djeca školovala. Gospođa Midheta je odlučila

da se bavi plasteničkom proizvodnjom povrća

i da na taj način stekne prihode. Općina Travnik

u saradnji sa REZ Agencijom joj je prošle godine

dodjelila plastenik, kao samohranoj majci. U Lider je

došla po kredit u februaru 2014.godine, a sredstva su

namijenjena za kupovinu sadnica. Danas gospođa

Midheta uspješno proizvodi papriku, paradajz i

špinat. Svoje proizvode prodaje na zelenoj pijaci,

te komšijama i poznanicima. Midheta za LIDER

kaže „Pomogli ste mi kada mi je najviše trebalo“, i

u svakom slučaju bi LIDER preporučila svim svojim

poznanicima kao kuću od povjerenja.

9

SAVJETI ZA USPJEŠNO POSLOVANJE

Aronija je dospjela u Europu iz istočnog dijela Sjeverne Amerike. Navodno su je poznavali tamošnji Indijanci, njene plodove su sušili i upotrebljavali za zimske pogače, te kao hranu i lijek. Kako plodovi aronije dugo vremena ostaju na grmu i ne kvare se, Indijanci su se hranili njime, plodove su sušili i mljeli, te miješali sa životinjskom mašću i osušenim mesom. Sušeni plodovi aronije bili su hrana za zimu, te lijek protiv želučanih i crijevnih tegoba. Osim zrelih plodova, sjevernoamerički Indijanci su kao lijek upotrebljavali i listove i koru aronije. Ljeti su sušili listove i koru, pripremali su čaj, koji su koristili kao sredstvo za zaustavljanje krvarenja iz rana. U Europi je aronija privukla pažnju zbog svoje ljepote, jer su njeni bijeli cvjetovi jedni od najljepših cvjetova grmolikih biljaka. 1972. godine crnoplodna aronija je primila nagradu Kraljevskog vrtlarskog udruženja u Engleskoj. Učinak na zdravljePlodovi aronije navodno pomažu i kod dječjih bolesti, bolesti jetre i žuči, upala želuca, alergija, kožnih bolesti, a ublažavaju i posljedice zračenja. Osim toga, od njih se proizvode i lijekovi za sniženje krvnog tlaka. Aronija je odlična za pomoć pri tegobama izazvanim: slabokrvnosti, tlakom, probavnim tegobama, migrenama, povišenim šećerom, također plod ove voćke, zbog svojih antioksidativnih svojstava, je odličan za ublažavanje stresa i sindroma kroničnog umora. Zanimljiv je podatak da su nakon černobilske nesreće ishranom plodovima aronije ublažavali probleme izazvane zračenjem. Nadalje, plodovi aronije prerađuju se kao sušeno voće koje je bogato aktivnim tvarima vitamina P. O bogatoj vrijednosti vitamina, minerala, aromatično i biološko aktivnih tvari koje ima aronija, je mnogo toga napisanoga. Skoro za pola abecede vitamina (A,C,P, iz skupine B-B9, B6, B2, vitamin E i betakaroteni, antocijani-boje, tanini i čreslovina) je u plodu aronije, zajedno sa kalijem, kalcijem, željezom, manganom, molibdenom, jodom i fosforom. UzgojAronija ima vrlo male zahtjeve u pogledu mjesta uzgoja i klime, tako da se može uspjevati u vrlo različitim klimatskim područjima. Ali ipak uzimajući u obzir da je aronija porijeklom iz područja s utjecajem atlantske klime bolje uspijeva na staništu s višom vlažnošću tla i zraka. Optimalna količina oborina 1000 – 1200 mm godišnje. Aronija dobro uspijeva čak i na tlima s visokom razinom podzemne vode, gdje druge vrste voća, poput jabuka i višanja, ne uspijevaju. Aronija i dosta dobro uspijeva kad se uzgaja na kamenom tlu, s malo zemlje. Pri sadnji aronije treba izbjegavati ekstremno suha pješčana tla te zbijena tla vlažna. Mraz gotovo uopće ne može naškoditi stabljici i cvijetu aronije. Ozbiljna oštećenja od smrzavanja mogu se očekivati tek pri temperaturama od -23°C početkom zime i na -30°C sredinom zime. Kritična temperaturna granica tla iznosi -11°C.Sadnja1. Označite mjesto sadnje (razmak između sadnica u redu neka bude 1,5 do 2 m)2. Iskopajte jamu dubine i promjera 50 cm3. 1/3 izvađenog tla dodajte 1/3 stajskog gnoja i 1/3 humusa, te takvu mjesavinu natisnite oko sadnice i dobro zalijte.Iskustva i prijedlozi oko sadnje aronijeKao prvo možete sa dvije letvice povezane kanapom na dužinu koliko hoćete da Vam bude razmak između sadnica prenositi ih i obilježavati sprejom. Razmak između redova zavisi od toga kako mislite brati plantažu tj. da li će biti ručno ili mašinsko branje. Ako je mašinsko branje onda zavisi od mašine pa može biti 3 ili 4 metra, a ukoliko se radi o ručnom branju onda

može bit i manji. Iskopajte jamu 50 cm, a i to zavisi od same sadnice i veličine korijena nekad može i manje. U jamu stavite 1/3 humusa i pokrijte korijen sadnice da stajsko gnojivo i zemlja koju smo izvadili pomiješana ne dotiče korijen sadnice. Mješavinu stajskog gnojiva i izvađenog zemljišta natisnite oko sadnice do prvih grančica i dobro zalijte.Berba i preradaPlodovi dozrijevaju od početka do sredine augusta. Budući da svi plodovi najčešće dozrijevaju u isto vrijeme, potrebna je samo jedna berba. Kako plodovi ne bi prezreli i počeli otpadati, berbu treba obaviti brzo odmah nakon početka zriobe. Neke bobice ipak mogu dozrjeti prije ostalih. Berba može biti ručna ili strojna. Kod ručnog branja plodovi se otkidaju palcem, pri čemu se može ubrati do 12 kg na sat. Na većim plantažama uobičajena je strojna berba, a učinak radnog stroja se kreće od 3 do 4 sata za hektar. Plodovi su joj bobice koje su u svježem stanju gorkog okusa, ali se često koriste u pripremi vina, džema, čaja, sirupa, kompota, likera, itd. Također se koriste kao začin i boja u pićima i jogurtima. Svakako je sok odnosno čaj od aronije vrlo ljekovit i okrepljujući napitak, koji se preporuča piti i starijima kao i mlađim osobama. Nema popratnih efekata, u svakom slučaju povoljno djeluje na imunološki sustav, na otpornost organizma te poboljšavanje krvne slike. Osim soka i čaja se mogu iz ovih dragocjenih plodova pripremati ukusne marmelade, kompoti, voćne kaše, želeji, sirupi, sokovi i razne voćne slastice, a kod miješanja sa drugim voćem ostvarujemo bogatu aromu i lijepu tamnu boju. Zreli, slatkasto kiselkasti i pomalo trpki plodovi aronije mogu se jesti svježi bez ograničenja, kuhani, pečeni ili osušeni, a mogu se i zamrznuti za kasniju upotrebu. Od plodova aronije mogu se pripremati osvježavajući voćni napici, rakija, liker, ocat, ili vino. Tanini koji se nalaze u tamnocrvenom soku zrelih plodova daju bezalkoholnim i alkoholnim pripravcima bistru i svijetlu boju, i mogu se miješati. Plodovi aronije se mogu upotrijebiti kao prirodna boja za žigove na mesu u proizvodnji sokova i u proizvodnji pekarsko slastičarskih proizvoda.CIJENA SADNICACijena dvogodišnjih sadnica dobijenih iz sjemena sa izuzetno dobrom vegetatitvnom razvijenošću: 1-10 komada..............6,00KM; 10-100 komada...............5,40KM; 200-500 komada.........4,50KM; 100-200 komada.........4,80KM; 500-1000 komada............4,20KM

Izvor: http://www.aronija-bh.com/index.html

10

DA LI STE ZNALI?

Kako će se proizvoditi hrana? Superprecizni roboti farmeri

– agriboti mogu da obrađuju isti broj biljaka na vrlo malom

prostoru, sa tačno onoliko materijala koliko je neophodno.

Slijedeći put, dok budete uživali u slasnom komadu vrućeg

peciva, čaši toplog svježeg mlijeka ili zreloj jabuci, odvojite

sekund da razmislite, otkud baš oni na stolu? Kako su tu došli

i odakle? Ne tako davno, svi ti prozvodi su bili živi, rasli su i

razvijali se na farmi, polju, bašti ili voćnjaku… Ne tako davno,

o njima su računa vodili ljudi. Ovaj posao je težak, odgovoran

i zavisi od mnogo faktora. Na neke od njih farmeri ne mogu da

utječu, a potreba za hranom postaje sve veća.

Proračuni kažu da će čovječanstvu do 2050. godine biti

potrebno dvostruko više hrane nego danas. Stoga naučnici

posljednjih godina rade punom parom kako bi agrokultura

postala što efikasnija, a teret se sa leđa farmera pomjerio na

mašine. Farme budućnosti će biti visoko automatizovane.

Zamislite polja, kao iz knjiga Isaka Asimova, sa velikim

brojem robota, malih i velikih, nekih kojima upravljaju

stručnjaci, drugi potpuno autonomni, stalno aktivni. Nema

korova, nema uvenulih ili bolesnih biljaka. Ovakve farme

nisu u dalekoj budućnosti.

Ključ povećanja efikasnosti u agrokulturi je preciznost.

Kako bismo izbjegli zalijevanje i nađubrivanje cjelokupnih

polja, u laboratorijama za robotiku se razvijaju mašine koje

svojim „oštrim okom“ doziraju količinu nutrijenata i vode

po jedinci, i tako je, hrane. Ovakvo rješenje prije svega

štedi neophodne i skupe resurse, ali i prostor. Ogromna

polja u SAD i Evropi danas se prostiru i na nekoliko hiljada

hektara, što zahtjeva veliku potrošnju energije i materijala.

Umjesto toga, superprecizni roboti farmeri – agriboti mogu

da obrađuju isti broj biljaka na vrlo malom prostoru, sa

tačno onoliko materijala koliko je potrebno. Oni moraju da

prepoznaju biljku, odrede njene potrebe i djeluju prema

tome, ali i da se efikasno kreću.

Pitanje kretanja robota se može riješiti na različite načine.

Danas već uveliko rade traktori koji se navode preko GPS

sistema i elektronski komuniciraju sa svojim alatima za obradu

zemljišta. Ovakav sistem može biti vrlo efikasan i precizan.

Jedan od robota koji koriti GPS sistem za navođenje je

BoniRob, agribot razvijen na institutu Osnaburg u Njemačkoj.

Ovaj rover na četiri točka satelitski mapira cijeli prostor koji

obrađuje i u svakom trenutku ga „ima u glavi”.

David Dorhot sa Univerziteta u Ajovi je, pak, dizajnirao

Prospera – agribota koji radi u timu zajedno sa velikim brojem

svojih blizanaca i služi, barem za sada, samo za sjetvu. Prospero

roboti se kreću u roju, koristeći takozvani game theory sistem

snalaženja u prostoru i međusobno komuniciraju radio-

talasima. Oni ne samo da sa svojih šest nogu liče na mrave

već koriste i jedan od fundamentalnih principa ovih vrijednih

radnika. Naime, kao što mrav svojim feromonima obilježava

mjesto gde je pronašao hranu, tako i Prospero bijelom bojom

obilježava mjesto gde je posijao sjemenku. Ako neki od robota

naiđe na bijeli marker, zna da može da nastavi dalje jer je na

tom mjestu sjeme već posađeno. Dorhot sa svojim kolegama

planira da osim sjetve, opremi Prospera i alatima za uklanjanje

korova i održavanje usjeva, što bi ga u stvari činilo kompletnim

zemljoradnikom u metalnom oklopu.

Kako bi agribot mogao da vrši kompletne radove na polju,

potrebno ga je opremiti alatima za zalijevanje, đubrenje,

uništavanje korova i ubiranje plodova. Tehnologija koja

se koristi u inkdžet štampačima može donijeti izuzetne

rezultate u preciznom zalijevanju i đubrenju biljke. Pored

toga, agriboti su lagani, ne oštećuju tlo kao što je slučaj sa

traktorima i velikim mašinama, pa se potreba za oranjem

značajno smanjuje. Ovako štedimo energiju utrošenu na

ovaj aspekt obrade zemljišta i do 80%. Međutim, najveća

ušteda se dobija konstantnim praćenjem nivoa hranljivih

materija pri samim biljkama.

Inkdžet tehnologija se koristi i za prskanje mikrokoličina herbicida

na korov, čime ga uništavamo bez trovanja samih usjeva. Korov

smanjuje prinose na polju i do 50%. Takođe, za uništavanje korova

koristi se plamen, ali i laserski snopovi koji se mogu primjeniti i kod

ubiranja plodova. Ono što je bitno jeste prepoznati sam korov,

a jedan od metoda je posmatranje njegovog lista. Tako danski

HortiBot specijalnim kamerama snima list biljke i prepoznaje

korov u svojoj bazi podataka. Sve ovo, naravno, znači i mnogo

manju emisiju polutanata svih vrsta, pa se zagađenje zemljišta i

vazduha u značajnoj mjeri eliminiše.

A šta je sa prostorom? Gde ćemo smjestiti sve te farme?

Poslednjih nekoliko godina u visoko razvijenim zemljama

se javlja trend urbane poljoprivrede. Jedan od značajnih

aspekata ovakog tipa zemljoradnje je takozvani vertical

farming, koji čine zgrade usred velikih svijetskih

metropola, gradski staklenici. Te višespratnice ne samo

da štede prostor, već smanjuju troškove održavanja od

30 do 50 %, time što same proizvode neophodne resurse

kao što su đubrivo, biogas i slično, a pored toga eliminišu

se troškovi transporta proizvoda i dovode se fabrike

kiseonika u gradove. Najveći projekat ovog tipa trenutno

je u Linkopingu u Švedskoj, gde raste dvanaestospratna

piramida čija će visina biti preko 50 m.

Nema sumnje da će farme budućnosti biti značajno drugačije

nego danas. Preciznost agribota otvara vrata malim poljima

sa velikim količinama proizvoda, prilagođenim robotima,

višespratnim šumama i voćnjacima, na kojima radi roj

laganih mašina. Kolika je tu uloga čovjeka? Svakako da

će smanjenje broja fizičkih poslova umanjiti potrebu za

ljudskom snagom na farmi, ali čovjek je potreban kako bi

upravljao čitavim sistemom. Svi ovi aspekti će korigovati ne

samo cijene, nego i to koji proizvodi će se naći na policama.

Jedno je sigurno – pejzaž farmi kao u naučnofantastičnim

filmovima je jako blizu.

12

Bilten je namijenjen klijentima, osoblju

i partnerima MKF “LIDER”, kao generalni

izvor informacija o organizacijii i njenim

aktivnostima. Informacije objavljene u

ovom biltenu nisu namijenjene za korištenje

ili distribuciju od strane bilo kojeg lica ili

entiteta, u bilo kojoj nadležnosti ili zemlji, u

kojoj bi takvo korištenje ili distribucija bila u

suprotnosti sa zakonom ili regulativama. Ovaj

Bilten je intelektualno vlasništvo MKF “LIDER”.

Kopiranje, objavljivanje ili distribucija sadržaja

ovog Biltena je zabranjena bez prethodne

pismene saglasnosti od strane MKF “LIDER”.

Želimo da se zahvalimo svima koji su

učestvovali i dali doprinos u kreiranju

LIDER-ovog biltena. Prije svega želimo se

zahvaliti “LIDER”-ovim klijentima koji su nam

omogućili objavljivanje priča o njihovom

biznisu, te ustupili fotografije za objavljivanje

u biltenu. Potom se zahvaljujemo “LIDER”-

ovom kreditnom osoblju za svesrdnu pomoć

pri uspostavljanju kontakata sa klijentima i

idejama za naš bilten.

Filijala Sarajevo, Turhanija 2, Recepcija 033 250 580 Fax 033 250 581

Terenski ured Ilidža, Samira Ćatovića – Kobre 19, Telefoni: 033 761 297, 061 106 841, 062 682 947, 060 311 8307

Filijala Zenica, Sarajevska 2, Telefoni: 032 462 166, Fax: 032 460 214; 062 450 688, 062 450 689

Terenski ured Kakanj, Branilaca bb, Telefoni: 032 559 164, 062 450 694

Filijala Travnik, Konatur 10/E, Telefoni:030 511 032, 062 450 693, 060 329 07 33, 060 329 07 32

Terenski ured Bugojno, Poslovni centar “MS”, Telefoni: 030 254 324, 062 450 696

Filijala Zavidovići, Safvet Bega Bašagića bb, Telefoni: 032 878 645, 062 450 697

Terenski ured Maglaj, Viteška 8, Telefoni: 032 603 333, 062 450 699, 062 450 687

Terenski ured Žepče, Stjepana Radića 3, Telefoni: 032 880 809, 060 319 24 53

Filijala Visoko, Kadića 1, Telefoni: 032 737 247, 062 450 683

Terenski ured Kiseljak, J.Bana Jelačića bb, Telefon: 030 879 388, 062 682 949

Terenski ured Ilijaš, 126. Ilijaške brigade 62 Telefon: 033 403 975, 062 548 065

LIDER-ove filijale i terenski uredi

O PROIZVODIMA I USLUGAMA NAŠIH KLIJENATA