„Četrdeset osme“, ali i sugerirati neke nove teme i pristupe, pobuditi zanimanje za neotkrivenim u vremenu koje je u temelji­ma moderne hrvatske povijesti. Zato je nastojao što policentričnije prezentirati zbivanja, pojave i probleme, uzimajući u obzir poglede „odozgo“ i „odozdo“, „cen­tar“ i „periferija“, „univerzalno“ i „lokalno“ itd. Htio je potaknuti novi interes za arhiv­skim istraživanjima u ustanovi gdje je po­

hranjenih vrela više nego bilo gdje drugdje u Hrvatskoj i u ustanovi koja inače potiče inovativne interese kada je riječ o istraži­vanju i vrednovanju hrvatske baštine u europskom obzorju.

Zagreb, 30. IX. 2019.

Prof. dr. sc. u m. Drago Roksandić

Pripremni odbor Izložbe

Pripremni odbor Izložbe: Tomislav Branđolica, Iva Cvetkov, mr. sc. Ladislav Dobrica (potpredsjednik), prof. dr. sc. Željko Holjevac, mr. sc. Mirjana Jurić, Danijela Marjanić, Vedran Muić, Maja Pajnić,

prof. dr. sc. u m. Drago Roksandić (predsjednik), Boris Suljagić, Filip Šimetin Šegvić, Nikolina Šimetin Šegvić, Ana Štimac.

Suradnici: Berislav Šepak, Ivan Trogrlić, Vinko Živić (Hrvatsko katoličko sveučilište, Odjel za povijest, Diplomski studij povijesti, usmjerenje Suvremena povijest)

Lektura: dr. sc. Samanta Paronić

Graficko oblikovanje i priprema: Ana Pojatina & Lucija Gudek, Ram

Tisak: Tiskara Zelina d.d.

Naklada: 300 primjeraka

Zgrada u kojoj je zasjedao Državni sabor Trojedne Kraljevine Dalmacije, Hrvatske i Slavonije 1848. godine Zagreb, Streljana (HDA, Grafička zbirka, inv. br. 1677)

TROJEDNA KRALJEVINA DALMACIJA, HRVATSKA I SLAVONIJA U HABSBURŠKOJ MONARHIJI

od ustavnih sloboda ferdinanda i. do proglašenja oktroiranog ustava franje josipa i. u kraljevinama hrvatskoj i slavoniji

1848./1849.

9. listopada – 9. studenoga 2019.Hrvatski državni arhiv Zagreb, Marulićev trg 21

IZLOŽBA

građansko društvozahtijevanja

sloboda savjesti

1848.narod

bratstvoneovisno sudstvo

vrijednosti

ustav

štampa

sloboda

jednakostparlamentrevolucija Europa

proljeće naroda

1848.

vrijednosti

nacija

narodnost

promjena

prevrat

javnost

porota

štampa

građanin

pojedinac

klasa

pravo na radreforma

sloboda vjeroispovijesti sloboda govorajavno mnijenje

tolerancija

pravo glasa

Deplijan A5.indd 1 02/10/2019 10:09

M nogo je toga što se u hrvatskoj povije­sti „prvi put“ dogodilo 1848. godine

pa iskustvo te godine ne prestaje biti pred­metom kritičkog propitivanja istraživača. Kako je 1848. na različite načine bila „prije­lomna“ u cijeloj Europi, transnacionalni iskustveni i istraživački horizonti stalno se isprepleću s nacionalnima. Pitanja koja po­tječu iz te godine ciklički se redovito postav­ljaju na drugačiji način pa se ponekad čini da su nekad na djelu „povijesni zaborav“, a nekad „oživljavanje prošlosti“. Kompleksna zbivanja u Trojednoj Kraljevini Dalmaciji, Hrvatskoj i Slavoniji u to doba, koliko god imala svoja unutrašnja izvorišta, toliko su bila umrežena sa zbivanjima u svim drugim krajevima Habsburške Monar­hije. J. Horvat o tome kaže predgovo­ru svoje 1848 („Zagreb, u kolovozu 1928.“) on kaže: „Prvi put nakon dugih vjekova te godine hvataju Hrvati kao složan, potpun narod za žbice kola svjetske historije – ne kao pasivni gle­daoci, već kao djelotvoran faktor. (…) 1848. početak je moderne, suvreme­ne Hrvatske, godina rođenja hrvatske demokracije.“

Hrvatska historiografija o 1848. godini danas je već teško pregledna, ali su vrela i dalje gotovo nepregledna. Sup­stancijalni su istraživački doprinosi suvremenih istraživača poput Jarosla­va Šidaka, Igora Karamana, Nikše Stančića, Petra Korunića, Tomislava Markusa, Vlaste Švoger i drugih. Ipak, nema temeljne monografije o 1848. koja bi zadovoljila domaće potrebe i, istovremeno, bila čitljiva u Europi. O Jelačiću i njegovim „Hrvatima“, „sere­žanima“ i „grencerima“ i danas se uglavnom misli kao i tada, ako ih se uopće spominje. Ipak, u hrvatskom grand narrative, u dugom trajanju, sta­nje je obrnuto. Kada je riječ o „Četrde­

setosmoj“, paradigmatičan ban barun Josip Jelačić (Petrovaradin, 16. X. 1801. – Zagreb, 20. V. 1859.). Spomenik banu Jelačiću otkri­ven je 16. XII. 1866. na trgu koji je bio i osta­je simbol modernog Zagreba, na Harmici, koja je već 1848. postala Jelačićev trg. To se dogodilo nakon što je Austrijsko Carstvo katastrofalno poraženo u ratu s Pruskom u bici kod Königgrätza (češki Hradec Králové), 3. VII. 1866. godine. Tom bitkom je presu­đeno kakva će biti njemačka nacionalna država, a otvoreno pitanje što će se dogo­diti s Austrijskim Carstvom, odnosno kakva će biti hrvatska budućnost. Opravdan je strah da će se obnoviti austro­ugarski kon­

dominij, utemeljen u travnju 1848. godine. Godine 1866. je otpor Jelačićeva Banskog vijeća obznanjivanju Oktroiranog ustava u Kraljevinama Hrvatskoj i Slavoniji dobio novi smisao, a ban Josip Jelačić – onaj iz proljeća 1848. godine – simbolički novu šan­su u hrvatskoj povijesti.

Nakon što su „narodne vlasti“ 25./26. VII. 1947. godine uklonile brončanog jahača, sre­ćom – ne i uništile! – vratio se na Trg, koji je ponovno dobio njegovo ime, 16. X. 1990. godine. Očito nije bio zaboravljen. Dogodi­lo se to plebiscitarnim pritiskom javnosti u godini koju su mnogi doživljavali kao ostva­renje ciljeva zacrtanih 1848. godine.

Budući da se izložba održava ujesen 2019. godine, treba istaknuti da to ovom pri­

likom nije slučajno. Istraživačima je dobro poznata, ali u hrvatskoj javnosti nije dovolj­no osviještena činjenica da je car i kralj Fra­njo Josip I. svoj Oktroirani ustav proglasio 4., odnosno 7. III. 1849. godine, a da je on

u Kraljevinama Hrvatskoj i Slavoniji službe­no obznanjen tek koncem kolovoza i počet­kom rujna 1849. godine. Ban Jelačić, koji je u to doba bio javno percipiran kao jedan od trojice spasilaca Austrijskog Carstva (WIR = Windischgrätz, Jelačić, Radetzky, što je akro­nim identičan vladarskome „Wir“), borave­ći uglavnom izvan Hrvatske, nije požurivao zakonski nužno obznanjivanje Ustava in­kompatibilnog sa „Zahtěvanjima naroda“ od 25. III. 1848. godine i sa samim Jelačiće­vim političkim programom od 25. IV. i. g. sve dok to nije morao učiniti nakon sloma mađarske revolucije u kolovozu 1849. godi­ne. Kada je to učinio, doživio je kolektivan otpor vlastitoga Banskog vijeća, dakle tijela koje je izraslo iz matrice dubokih promjena u hrvatskom društvu nakon proljeća 1848. godine, kao nukleus buduće hrvatske Vlade, stvoren na inicijativu samog bana Jelačića.

P ripremni odbor ove izložbe nastojao je predočiti neke trajnije vrijednosti hrvat­

ske historiografije u suočavanju s temama

„Hrvatski sabor narodima Europe“: vlastoručni koncept Ivana Mažuranića na njemačkom jeziku (Zagreb, početak srpnja 1848.) (HDA, Sabor 1848, VI/21)

Stilizirani portret bana Josipa Jelačića(ilustracija: Lucija Gudek, Zagreb, rujan 2019.)

prevrat porotaštampagrađanin

reforma

narod slobodanarodnostpravo glasa

Deplijan A5.indd 2 02/10/2019 10:09