Po posljednjem slubenom popisu stanovnitva iz1991. godine, opinaTuzlaimala je 131.618 stanovnika, rasporeenih u 66 naselja.Nacionalni sastav[uredi|uredi izvor]Napomena:Bonjacisu kroz popise oznaavani kaoMuslimani (narod), jer im nije bilo dozvoljeno izjanjavanje u izvornom obliku (Bonjak). Modalitet Musliman (pripadnost narodu) mijean je lahko sa modalitetom musliman (pripadnost vjeri). Prema izbornom zakonu, Ustavu BiH i drugim zakonskim aktima, kada se govori o popisu i kada se navodi termin Muslimani mijenja se sa terminom Bonjaci (treba se pisati Bonjaci), jer se novo-staro nacionalno ime odnosi na tadanji termin Muslimani. Vie u lanku:Bonjaci i popisi stanovnitva.Popis1991.[uredi|uredi izvor]ukupno: 131.618 Bonjaci- 62.669 (47,61%) Hrvati- 20.398 (15,49%) Srbi- 20.271 (15,40%) Jugoslaveni- 21.995 (16,71%) ostali, neopredijeljeni i nepoznato - 6.285 (4,79%)Popis1981.[uredi|uredi izvor]ukupno: 121.717 Muslimani- 52.400 (43,05%) Hrvati- 24.811 (20,38%) Srbi- 20.261 (16,64%) Jugoslaveni- 19.059 (15,65%) ostali, neopredijeljeni i nepoznato - 5.186 (4,28%)Popis1971.[uredi|uredi izvor]ukupno: 107.293 Muslimani- 53.271 (49,65%) Hrvati- 27.735 (25,84%) Srbi- 21.089 (19,65%) Jugoslaveni- 2.540 (2,36%) ostali, neopredijeljeni i nepoznato - 2.658 (2,50%)Demografske karakteristike[uredi|uredi izvor] 1600. godine 506 kua:

Muslimanskih 73,7% Kranskih 26,3%

1879. godine 5119:

Muslimani 3918 (76,54) Pravoslavci 947 (18,50) Katolici 237 (4,63) Jevreji 17 (0,33%)

1991. godine 131 618 stanovnika:

Bonjaci 62 669 (47,62%) Hrvati 20 398 (15,49%) Srbi 20 271 (15,40%) Ostali 28 280 (21,49%) Muslimani 57 878 Katolici 21 609 Pravoslavci 17 541 Ostali 225 Ateisti 22 688 Neizjanjeni 11 677 ena 66 804 Mukaraca 64 814 Domainstava 41 092 Naseljenost 434 po km2

Nacionalni sastav po naseljenim mjestima,1991.[uredi|uredi izvor]apsolutna etnika veina[uredi|uredi izvor]BonjaciHrvatiSrbirelativna etnika veina[uredi|uredi izvor]BonjaciHrvatiNarodnosni sastav stanovnitva opine Tuzla, po naseljenim mjestima, prema popisu iz 1991.

naseljeno mjestoukupnoBonjaciHrvatiSrbiJugoslaveniostali

Brani2491375913022

Breke93821360088136

Breze4891162855821

Brgule189015221322

Bukinje8822192857025355

Cerik3322345023313

Cviljevina2100020802

aklovii Donji4003491313205

aklovii Gornji1,2501191,0629969

anii5571247014925

Dobrnja1,8981,60822216799

Dokanj1,8272099456917074

Dragunja Donja489423531903

Dragunja Gornja60802603073011

Gornja Tuzla3,2372,97085179966

Grabovica Donja79260581155635

Grabovica Gornja4801439215518

Hude3177216335407

Husino1,57289171055780

Kiseljak83642110016174125

Kolimer31502302110

Kolovrat2789170334125

Konjikovii1320199428

Kosci16101330721

Kovaevo Selo841067534735

Kovaica46460431189

Krtolije630470142

Kukovina1400113414

Lipnica1,1297641731114536

Lipnica Donja586123771913147

Lipnica Gornja1,9628327317258134

Lipnica Srednja496432319573

Ljepunice564743709327

Ljubae1,0531326691418058

Marinkovii222014813439

Mihatovii7747222911111

Mileii92165516227329

Moranani3956315123824

Mramor33611601212439

Mramor Novi1,6971,1667719721938

Obodnica Donja1,1031,05600416

Obodnica Gornja647060622811

Oraje4571279310866

Osoje62440816022826

Par Selo Gornje8591597417681

Pasci Donji1,2601,0789718607

Pasci Gornji6481516278024

Petrovice Donje65263511150

Petrovice Gornje4390217719322

Plane865798126418

Pogorioci732457655889

Poljana8061194251018666

Potra105009807

Poarnica1,2621101,1785320

Rapae50222831915147

Rasovac210174140913

Simin Han2,3095171081,164360160

Snoz1050761127

Svojtina189015801417

evar95870713536647

ii930858025713

iki Brod1,57985519320828736

Tetima3130171134107

Tisovac20701751526

Tuzla83,77044,0916,32813,13716,3023,912

Vrani660000

ukupno131,61862,66920,39820,27121,9956,285

Tablica 2. Preliminarni rezultati Popisa stanovnitva, kuanstava i stanova u BiH 2013, u upanijama FBiH Table 2. Preliminary results of the 2013 Census of Population, Households and Dwellings in BiH by Cantons of FBiH upanija Canton Ukupno popisane osobe Total enumerated persons Ukupno kuanstava Total number of households Ukupno stanova Total number of dwellings UNSKOSANSKA UPANIJA 299.343 79.173 107.049 POSAVSKAUPANIJA 48.089 13.563 17.618 TUZLANSKAUPANIJA 477.278 151.843 211.314 ZENIKODOBOJSKA UPANIJA 385.067 122.305 161.859 BOSANSKOPODRINJSKA UPANIJA 25.336 8.595 13.443 SREDNJOBOSANSKA UPANIJA 273.149 78.938 106.175 HERCEGOVAKO NERETVANSKAUPANIJA 236.278 68.368 99.438 ZAPADNOHERCEGOVAKA UPANIJA 97.893 25.156 31.634 UPANIJA SARAJEVO 438.443 149.123 210.589 UPANIJA 10 90.727 24.135 32.2Opina Municipality Ukupno popisane osobe Total enumerated persons Ukupno kuanstava Total number of households Ukupno stanova Total number of dwellingsTUZLA 120.441 42.958 59.124S obzirom na injenicu da je cijela BiH imala pad broja stanovnika od 585.411 stanovnika i pod pretpostavkom da je taj pad ak i umanjen politikim manipulacijama stanovnitvom, tj. organiziranjem popisivanja graana koji nemaju boravite u BiH, za potrebe ove analize nainjena je trostupanjska skala prilagoena analitikom i vizualnom predoavanju promjena broja stanovnika po opinama, a zatim iteritorijalne distribucije njihovih politikih opredjeljenja. Tako su, na temelju tendencija rasta ili pada broja stanovnika, opine klasificirane u tri skupine, neovisno od politiko-administrativne podjele BiH:a)Prva skupina opine sa rastom ili blagim padom broja stanovnika (opine sa brojem stanovnika veim od 90% od prijeratnog broja). U ovoj skupini nalazi se 38 opina, od kojih je 22 zabiljeilo rast, a 16 pad manji od 10% u odnosu na prijeratnih 100% stanovnika. U opinama ove skupine ivi 1.711.722 stanovnika, tj. 45,37% stanovnitva BiH (od toga 1.072.171 ili 28,39% stanovnika u opinama sa porastom, a 639.551 ili 16,98% u opinama sa blagim padom broja stanovnika).b)Druga skupina opine sa znaajnim, ali za BiH prosjenim padom broja stanovnika (opine sa brojem stanovnika izmeu 75% i 90% od prijeratnog broja). U ovoj skupini nalaze se 34 opine, u kojima ivi 1.319.419 stanovnika, tj. 35,03% stanovnitva BiH.c)Trea skupina opine s dramatinim padom broja stanovnika (opine s brojem stanovnika manjim od 75% od prijeratnog broja). U ovoj skupini nalazi se 37 opina sa ukupno 734.390 stanovnika, koji ine 19,60% populacije BiH.Opisane tri skupine opina prikazane su na sljedeoj mapi:REGIONALNE TENDENCIJEPogledom na kartografski prikaz grupiranja opina u opisane skupine uoavaju se geografske tendencije kretanja stanovnitva u BiH u posljednje 22 godine. Raspored opina koje pripadaju Prvoj, pa i Drugoj skupini, definirao je sljedee geografske cjeline/regije:a)Sjeverna regija obuhvaa skoro jedinstveno podruje BiH uz sjevernu granicu sa Hrvatskom (u podruju Srijema, Slavonije, Banije, Korduna i sjeverne Like s hrvatske strane granice), te uz granicu sa Srbijom (u podruju Srema, Mave i donjeg Podrinja), od Semberije i tuzlanske regije na istoku, preko srednje Posavine, do Bosanske Krajine na zapadu. U Semberiji i tuzlanskoj regiji, ukljuujui i Distrikt Brko, kao i u dijelu Bosanske Krajine koji gravitira Banjoj Luci, dominiraju opine koje pripadaju Prvoj skupini, kojoj pripada i opina Cazin na zapadu, te opina Teanj na jugu srednje Posavine. U veem dijelu srednje Posavine i dijelovima Bosanske Krajine koji gravitiraju Bihau i Prijedoru prevladavaju opine iz Druge skupine. Tek nekoliko opina srednje Posavine, koje su bile podruje najteih ratnih zbivanja, pripada Treoj skupini u okviru Sjeverne regije.b)Sarajevska regija obuhvaa iri sarajevsko-zeniki bazen (izuzev opina Kakanj i Vare na njegovom sjevernom obodu), ukljuujui i dio opina Republike Srpske (na podruju Romanije) i sredinje Bosne, koje se geografski naslanjaju na Sarajevo i gornji tok rijeke Bosne. U junom i centralnom dijelu ove regije koncentrirane su opine Prve skupine, koje ine praktino kontinuiranu zonu od Pala do Viteza (osim od njih odvojene opine epe na sjeveru Sarajevske regije), dok su na njenom sjevernom i zapadnom obodu smjetene opine Druge skupine, ukljuujui i gradove Zenica i Travnik. Prvoj skupini pripadaju uglavnom opine na suburbanom obodu grada Sarajeva, dok one u urbanoj jezgri pripadaju mahom Drugoj skupini.c)Hercegovaka regija obuhvaa najvei dio junoga pograninog pojasa prema Hrvatskoj (u podruju june, srednje, pa djelom i sjeverne Dalmacije), kao i prema Crnoj gori (u podruju Nikia i Boke), tj. gotovo cijelu Hercegovinu sa izuzetkom opine Konjic. Na ovu regiju naslonjeni su i Tomislavgrad i Livno, kao opine drutveno-geografski izrazito povezane s Hercegovinom. Veina opina ove regije pripada Prvoj skupini, premda sam grad Mostar kao regionalno sredite pripada Drugoj. Zanimljivo je da je, pripadnou Drugoj skupini, najsjevernija opina regije, Prozor/Rama, preko opine Gornji Vakuf/Uskoplje, teritorijalno povezana sa Sarajevskom regijom.d)Sredinja regija obuhvaa opine izvan tri spomenute jasno definirane regije, na irokom prostoru od granice s Hrvatskom na zapadu (u podruju june Like i sjeverne Dalmacije), pa do granice sa Srbijom na istoku (na podruju srednjeg Podrinja i donjeg Polimlja) i Crnom Gorom (podruje Durmitora i Pljevalja). Ove opine pripadaju Treoj kategoriji, uz izuzetak opine Rudo na samoj tromei sa Srbijom i Crnom Gorom. Zanimljivo je da ova regija, pored kompaktnoga planinskog podruja zapadne i jugozapadne Bosne, obuhvaa i kontinuirani pojas opina koji Sarajevsku regiju, kao njen sjeverni obod razdvaja od Sjeverne regije, kao i istoni obod Sarajevske regije koji je odvaja od granice sa Srbijom, te njezin juni obod koji je odvaja od najveeg dijela Hercegovine i od granice s Crnom Gorom.ANALIZA REGIONALNIH TENDENCIJAa)Sjeverna regijaOpine koje su zabiljeile porast broja stanovnika grupirane su uglavnom u centrima geografskih cjelina koje su takoer imale rast, ili blagi, te umjereni pad broja stanovnika. Tako su na sjeveru porast imale opine Cazin, Banja Luka, Laktai, Srebrenik, ivinice, Kalesija, Brko i Bijeljina. Opine koje su naslonjene na njih i koje s njima ine jedinstvene geografske cjeline imale su blagi ili umjeren pad broja stanovnika.Unutar Sjeverne regije primjetne su i subregionalne specifinosti, pa je npr. skoro cijela Semberija, uz Brko kao njen geografski produetak, imala veliki priljev stanovnitva, naroito srpskog, to je imalo efekta i na sve susjedne opine. Neto je loije proao tuzlanski bazen, unato primjetnom priljevu Bonjaka, kao i Zvornik kao njegov geografski produetak, iz koga je znatan broj Bonjaka protjeran. U cijeloj toj subregiji stanje je neto loije u opinama na njenom jugu, nego u onima naslonjenim na Semberiju. U Posavini je rat ostavio traga, pa su tako opine sa znaajnijim ratnim djelovanjima zabiljeile mnogo vei pad broja stanovnika, naroito Brod, amac i Derventa, iz kojih je protjeran veliki broj Hrvata.Neke urbane sredine nisu uspjele privui dovoljan broj novih stanovnika da bi anulirale posljedice iseljavanja. Iako je ira regija imala porast, Tuzla, u ijem je okruenju ak pet opina sa izraenim porastom, zabiljeila je pad broja stanovnika, dodue blag, to je sluaj slian gradu Sarajevu i njegovom okruenju, premda u samoj Tuzli nije bilo dugotrajnijih vojnih operacija. U Doboju je pad broja stanovnika vei, ak na razini prosjeka cijele drave, uglavnom uslijed protjerivanja Hrvata i Bonjaka.U zapadnom su dijelu Sjeverne regije porast broja stanovnika, mahom Srba, imali Banja Luka i ravniarski dijelovi regije oko tog grada (npr. Laktai). Opine jo zapadnijih dijelova Sjeverne regije, osim Cazina, zabiljeile su uglavnom umjeren pad broja stanovnika, koji se vjerojatno moe pripisati nekadanjoj ratnoj fronti izmeu prijedorskog i bihakog bazena, tj. teritorija pod kontrolom Srba i Bonjaka, koja se tokom rata i pomjerala, kao i meubonjakim sukobima.b)Sarajevska regijaU Sarajevskoj su regiji porast broja stanovnika imale opine po obodu grada Sarajeva (Pale, Ilida, Hadii i Vogoa) dok je samo Sarajevo sa svojim gradskim opinama[36]imalo pad od skoro 60.000 stanovnika, koji je u procentualnom smislu blizu dravnog prosjeka. Granine opine ove regije imale su tek umjereni pad broja stanovnika, to jasno pokazuje da je Sarajevo, kao gospodarsko, prometno i politiko sredite BiH ipak bilo dovoljno atraktivno da zadri dio ranijih stanovnika svoje regije, odnosno da privue nove, koji ipak nisu masovnije naselili sam grad, ve njegovu okolicu.Iznenauje podatak da su opine u irem gradskom podruju Sarajeva imale znaajan porast broja stanovnika (npr. Pale 142%, a Ilida 128% od prijeratnog broja), dok je urbana jezgra izgubila stanovnike. Ovo se moe objasniti fenomenom na koji su upozorili neki popisivai iz samog grada (jer im je umanjio prihod od popisa) veliki broj praznih stanova. Uslijed konfiguracije terena, Sarajevo se moe podijeliti na ravni i padinski dio. Dok je padinski dio nuno prekriven obiteljskim kuama, u ravnom dijelu grada gotovo iskljuivo su stambene zgrade. Veina zgrada pravljena je u periodu cvjetanja stanogradnje 1971. 1991. godine, a veinu njihovih stanara inile su tada mlade obitelji s djecom. Sarajevo su tijekom rata najvie i naputale ove obitelji, dijelom uslijed visokog postotka etnike izmijeanosti, ali i dosta visoke razine obrazovanja koja je olakavala odlazak u druge sredine. ini se da veliki dio ovih stanova nakon rata nije popunjen, ili makar ne obiteljima s velikim brojem lanova. Postoji mogunost da dio tih stanova nikada nije prodan, ve su ostali prazni, ili da je znaajan dio prodanih stanova u vlasnitvu dijaspore, koja ih naseljava tek povremeno.Za razliku od ravnih dijelova Sarajeva, padinski nisu mogli mnogo oscilirati u broju stanovnika, jer su ova podruja i prije rata bila prenapuena i preizgraena. Najznaajniji dio naseljenika u Sarajevo, bilo da su doli uslijed ratnih progona ili ekonomske migracije, ili su doselili iz Sandaka, svoje je stambene probleme rjeavao u opinama koje su imale znaajan prostor za gradnju, tj. u prijeratnim rubnim sarajevskim opinama koje su naseljavali dominantno Srbi, a koje ni ranije nisu bile prenapuene. Nakon masovnog iseljavanja Srba 1996. godine, prostori Ilide, Vogoe, Hadia i Ilijaa ostaju ispranjeni, a godinama poslije rata nastaju nova naselja, dok nekadanje poljoprivredno zemljite oko grada u potpunosti nestaje. Dio Srba koji je napustio navedene opine naseljava se u opinama Republike Srpske koje su naslonjene na Sarajevo, te tako prijeratna mjesna zajednica Lukavica postaje pravi grad, Pale doivljavaju dramatian porast broja stanovnika, a oito je demografske koristi imao i Sokolac, planinsko mjesto na Romaniji.Sarajevska regija see na sjeverozapad sve do Travnika, te ukljuuje i preteno hrvatske opine srednje Bosne Kreevo, Kiseljak, Busovau i Vitez, koje unato svom tekom poloaju tijekom rata, a djelomino i poslije njega, nisu zabiljeile znaajan pad, dapae. Relativno blag pad broja stanovnika, ili ak porast, imale su sve opine izmeu Pala i Travnika, to pokazuje da Sarajevo sa svojom irom okolicom ima dovoljan potencijal da osigura odreenu razinu prosperiteta.c)Hercegovaka regijaHercegovaka regija granii sa Sarajevskom u gornjem toku rijeke Vrbas i okolici, gdje su opine Prozor/Rama i GornjiVakuf/Uskoplje, prilino iznenaujue, uspjele zabiljeiti mnogo manji pad broja stanovnika od onoga u njihovom istonom i zapadnom susjedstvu. Hercegovaka regija je, uz izuzetak Konjica naseljenog preteno Bonjacima, uglavnom zadrala svoje prijeratno stanovnitvo, a doslovno sve opine zapadne Hercegovine, dominantno i veoma homogeno naseljene Hrvatima, imale su porast broja stanovnika. Taj pozitivan demografski trend proiren je i na susjedne opine, od takoer veinski hrvatskih opina Livno u jugozapadnoj Bosni, te apljina i Stolac u donjem toku Neretve, do Trebinja na krajnjem jugoistoku, naseljenog preteno Srbima.Slina je situacija u skoro cijeloj istonoj Hercegovini, ijom se depopulacijom ranije dosta pekuliralo, ali je sada najvjerojatnije da se ona dogodila ve u prijeratnom periodu. Pad broja stanovnika, dodue umjeren, zabiljeen je u Mostaru, unato njegovom neporecivom statusu regionalnog centra, to se moe objasniti velikim ratnim stradanjima u ovom gradu i drutvenim posljedicama njegove ve kronine faktike podjele. Hercegovaka regija oigledno ima znaajnih komparativnih prednosti, meu kojima su najbitniji blizina Hrvatske i Jadrana, koji je znaajan izvor ekonomske aktivnosti ire regije.Hercegovaka regija po svemu sudei nije imala vei priljev stanovnitva iz Bosne, osim djelimino Hrvata iz dijelova srednje Bosne, ali su postojale znaajne migracije iz doline Neretve prema istonoj Hercegovini (Srbi) i Sarajevskoj regiji (Bonjaci). Ukupna demografska stabilnost Hercegovake regije moe se objasniti relativno slabim intenzitetom ratnih dejstava u njenom veem dijelu, visokim prirodnim prirastom i relativnim ekonomskim blagostanjem regije.d)Sredinja regijaOpine ove regije su u posljednje 22 godine doslovno opustoene[37]. S obzirom na poznata ratna zbivanja i njihove etno-demografske implikacije, pouzdano se moe zakljuiti da je stanovnitvo jugozapadne Bosne migriralo prema Sjevernoj regiji, srpsko prema Banjoj Luci i okolici, a bonjako makar privremeno prema Bihau i okolici. Bonjako stanovnitvo istone Bosne je svakako migriralo prema Sjevernoj (Tuzla i okolica) i Sarajevskoj regiji, dok je i dio tamonjih Srba iz ekonomskih razloga vjerojatno gravitirao Bijeljini i Zvorniku, kao i Palama. Konjic, jedina hercegovaka opina koja pripada Treoj skupini, oigledno nije uspio naseliti novo stanovnitvo na mjesto protjeranog hrvatskog i srpskog, unato svom povoljnom strategijskom poloaju na putu od Sarajeva ka Mostaru i moru.Pogled na kartu prua efektivan uvid i u ekonomski motiviranu migraciju brdskog dijela Bosne prema unutra, odnosno prema Sarajevskoj regiji. Poevi od istone Bosne, ireg masiva planina Zvijezda i Konjuh, preko ire regije Vlaia i srednjeg toka rijeke Vrbas, evidentno je da se stanovnitvo kretalo prema Sarajevu i okolici. Teko je bez preciznijih podataka utvrditi koliko je Sarajevska regija zaista usisala stanovnika, a koliko je djelovala pozitivno na svoje stanovnitvo da ne odlazi.UZROCI KRETANJA STANOVNITVAAnaliza navedenih nalaza dovodi do zakljuka da postoje tri dominantna faktora migracija u posljednje 22 godine:1.RatRat sam po sebi donosi stradanja stanovnitva i raseljavanje. Veliki dio populacije zauvijek je napustio Bosnu i Hercegovinu, a svi podaci govore da poslijeratni proces povratka nije dao ni priblino eljene rezultate. injenica je da se veina protjeranih, pogotovo mlaa populacija, nije vratila na mjesta prijeratnog prebivalita. U opinama u kojima je dolo do znaajnijih progona, odnosno iseljavanja, nakon rata uglavnom nije dolo do zamjene pripadnicima pobjednikog naroda.Preciznije, u veini opina naseljenici nisu uspjeli nadomjestiti broj stanovnika koji su odselili. Ovo ne vrijedi za neke meu opinama koje se nalaze u sreditima prosperitetnih regija. Efekti rata su, na primjer, bili dovoljno snani da negdje prekinu teritorijalnu kompaktnost prosperitetnih regija (Brod i Derventa u Sjevernoj, Vare i Kakanj u Sarajevskoj, Konjic u Hercegovakoj regiji), ali njegove efekte brojano su ponitili pozitivni ekonomsko-geografski faktori u nekim drugim podrujima (Kalesija, ivinice, Brko, Zvornik, Teanj, okolica Sarajeva, pa donekle i Mostar).2.GospodarstvoUtjecaj gospodarskog faktora teko je izmjeriti bez potpunih rezultata popisa stanovnitva, jer se, osim samih stanovnika, popis tie i distribucije gospodarskih dobara i aktivnosti. Ipak, ve po visinama kantonalnih prorauna, kao i dostupnim statistikim podacima, jasno je koja su podruja BiH prosperitetna a koja nisu, a ti su podaci potpuno komplementarni sa ovdje iznesenima o fluktuaciji stanovnitva. U Republici Srpskoj najprosperitetnija je svakako Banja Luka, zatim Bijeljina, pa Trebinje, a sva tri grada su zabiljeila rast broja stanovnika. U FBiH to su svakako Sarajevo, tuzlanska regija, Hercegovina i Krajina. Potpuno je logino da stanovnitvo iz neprosperitetnih krajeva migrira u prosperitetne, to je jo izraenije u sluaju mladih ljudi u potrazi za poslom. Meu opinama koje su imale dramatian pad broja stanovnika je vrlo mali broj opina koje se smatraju ekonomski razvijenim.3.GeografijaTrei faktor koji se namee kao bitan nakon uvida u kartu, jeste geografski ili geografsko-prometni. Razmjetaj najveeg dijela planinskog masiva Dinarida, odnosno centralnog brdsko-planinskog podruja BiH, uglavnom se poklapa sa podrujem dramatinog pada stanovnitva, uz znaajan izuzetak Sarajevske regije koja se nalazi u sreditu tog podruja. injenica da teritoriji opina, naroito onih veih, uglavnom prate smjer brdsko-planinskog masiva na potezu sjeverozapad jugoistok, ukazuje na usku povezanost negativne geografske determiniranosti drutvenog, prije svega ekonomskog ivota u opinama tog masiva, sa padom broja stanovnika u njima. Iako bi se geografski faktor stoga mogao uvrstiti i pod ekonomski faktor, injenicu da se konfiguracija terena najee dosljedno podudara sa promjenom broja stanovnika ne treba zanemariti. Izuzeci od ovog pravila su istoni i najzapadniji dijelovi Hercegovake regije, kao i krajnji istok Sarajevske, tj. brdsko-planinske oblasti sa porastom ili blagim padom broja stanovnika.U brdsko-planinskim dijelovima BiH nepostojanje odgovarajue, prije svega prometne infrastrukture i visoki trokovi gradnje infrastrukturnih objekata unaprijed oteavaju razvitak gospodarstva, pa se stanovnitvo odatle ve desetljeima slijeva u gradove, ne samo one u BiH. Uslijed same injenice da su brdsko-planinski dijelovi zemlje slabije naseljeni, vlasti se tee odluuju investirati u ta podruja, ve se prije odluuju za ulaganja u podruja gdje e se zadovoljiti potrebe veeg broj ljudi. Ovaj zaarani krug se ne prekida, pa prijeti opasnost da pojedini brdski dijelovi zemlje ostanu potpuno ispranjeni od stanovnitva. Rat i opa ekonomska slika samo su ubrzali ove procese, koji su odavno prepoznati u Europi.