Tur.planiranje 1 Kolll

7/24/2019 Tur.planiranje 1 Kolll

1/17

TURIZAM KAO SVJETSKI FENOMEN IMPLIKACIJE ZA PLANIRANJE U TURIZMU

-Slobodno vrijeme, dokolica, turizam

Novi ivotni obrazac:

-slobodno vrijeme - putovanje - stanovanje rad

-Slobodno vrijeme vrijeme osloboeno od organiziranog rada, ali ne i svih drutvenih obaveza

-!okolica vrijeme koje preostane od slobodnog vremena nakon to se namire drutvene obaveze

-!okolica je okarakterizirana uvjetima i obiljejima drutva u kojem je nastala

"roduktivni oblik dokolice uklju#uje element obrazovanja Slobodno vrijeme, dokolica, turizam

Slobodno vrijeme i dokolica su u ovisnosti o radu, te tek kvalitativni pomaci u radu mogu dovesti doproirenja vremena dokolice

$urizam jedan od pojavnih oblika u dokolici

$urist je prvenstveno putnik

Ogranienja turisti!g "r!st!ra#

$O%JEKTIVNA proizlaze iz #injenice da je za turizam atraktivnih prirodnih resursa ograni#en broj,pa je osnovno egzistencijalno pitanje sa#uvati te resurse

$SU%JEKTIVNA odreena ograni#enja razvoja turizma nastaju u samom turizmu i pojavljuju sekao proturje#je turizma %turizam unitava turizam&

Turistii "r!i&'!(

-zajedni#ki rezultat ponude jednog podru#ja' to je ukupnost materijalnih i nematerijalnih elemenatakoji pripadaju izvornoj i izvedenoj turisti#koj ponudi nekog podru#ja %prostora& $uristi#ki proizvodmogao bi se de(inirati i kao cjelovitost zahtjeva turista prema odreenom podru#ju ili nositelju ponude

-$uristi#ki je proizvod rezultat rada i napora turisti#ke ponude, te s druge strane rezultat trenutnograspoloenja, elja i potreba turisti#kih korisnika

-$uristi#ki proizvod je konkretna i na tritu priznata vrijednost

Turistia (estina)ija

-Svjetska turisti#ka organizacija %)$*& de(inira turisti#ku destinaciju kao zna#ajno mjesto koje seposje+uje tijekom putovanja i pri tome

-razlikuje tri vrste takvih destinacija:

a) udaljenu destinaciju%najudaljenije mjesto u odnosu na domicil turista&

b) glavnu destinaciju% mjesto gdje je turist proveo najvie vremena&

c) motivirajuu destinaciju%mjesto koje turist smatra primarnim ciljem svojeg posjeta&$uristi#kadestinacija


2/17

-$uristi#ka destinacija lokalitet, regija, zemlja, kontinent

-$emelj odreivanja turisti#ke destinacija nije samo cilj putovanja, ve+ sadraj u prostoru koji se naturisti#kom tritu moe plasirati kao cjeloviti proizvod

"roblemi suvremenog turizma

-elika prostorna koncentracija meunarodne turisti#ke potranje dovela je do problema kod mnogihturisti#kih resursa zbog pretjerane gusto+e turisti#kih masa na relativno ograni#enim prostorima

- mnogim destinacijama prisutna je turisti#ka saturacija

-.ontinuirano se mijenja struktura turista %npr u turizam se s jedne strane /pomlauje0 sve se mlaeosobe uklju#uju u turizam, a s druge strane paralelno raste i broj turista tzv tre+e dobi&

Turi&a* i te!rija ra&'!ja

-$eorijsko pojanjenje uloge turizma u procesu razvoja odvijalo se u tri pravca %!ul#i+&:-"rvi pravac (ormira se oko objanjenja uloge turisti#ke potronje u napajanju %direktno ili indirektno&regionalnog ili nacionalnog gospodarstva 1naliza se usmjerava ili na ekonomske (unkcije turisti#ke

potronje ili na objanjenje i mjerenje turisti#ke potronje u prihodima razli#itih djelatnosti

-!rugi pravac je bio usmjeren na objanjenje zna#enja djelatnosti za gospodarski razvoja

- okviru tre+eg pravca istraivanja su varirala u odnosu na dvojbu zato turizam ne stvara novevrijednosti i kako to da usprkos tome ima mnoge zna#ajne razvojne (unkcije

$ri razdoblja analiza teorijskih stajalita o turizmu:

-2ani radovi iz razdoblja koja prethode pojavi modernog turizma %radi se o pojedina#nim radovima, ane o op+oj pojavi, do kraja 34 stolje+a&

-.lasi#ne ili tradicionalne teorije razvoja turizma %od kraja 34 stolje+a do kraja !rugog svjetskog rata')alter 5unziker i .urt .rap( zna#ajno su obiljeili klasi#nu teoriju turizma&

-Suvremene teorije razvoja turizma %one teorije koje su se razvile nakon !rugog svjetskog rata&

Osn!'na ra&granienja i sa(r+aj "!j*!'a

-prirodni resurs-vaan element okoline ali nije jedini koji ima utjecaja na turizam i na kojeg turizamutje#e

-#ovjekova okolina-jedan od temeljnih (aktora za razvoj turizma

-PROSTOR-sam dio #ovjekove okoline, ali u okolinu uklju#ujemo i odnose koji postoje i djelujuizmeu ostalog i na sam prostor

-turizam je dinami#na pojava koja se uvijek mani(estira u nekoj okolini, koja mora imati privla#nusnagu za ljude eljne rekreacije

-prostor u turizmu-uvijek odreen prostor i to bez obzira radi li se o prostoru : gdje se stvara tur

potreba i donosi odluka o tur putovanju' gdje se odvija kretanje iz mjesta domicila u tur destinaciju'gdje se zadovoljavaju tur potrebe, dakle o tur destinaciji


3/17

-hidrom % h6drom &, (itom % ph6tom &, litom % l6thome &, antropom % antropome & tur .retanja

-tlo, voda i zrak-odreuju+i elementi za egzistiranje i razvoj turizma

$UTVR,IVANJE PO-O.NOSTI PROSTORA ZA TURISTI/KO KRETANJE-postupakodreivanja prikladnosti za odreenu tur Namjenu i za razvoj odreenih vrsta i oblika turizma

-pogodnost nekog resursa za turisti#ko koritenje odreena je ukupnim turisti#kim potencijalomodreenog prostora % atraktivnim, komunikacijskim, receptivnim & kojim odreeni prostor raspolae

-TURISTI/KA VALORIZACIJA PROSTORA-ocjena turisti#ke vrijednosti resursa

KORI0TENJE PRIRO.NO- RESURSA I NJE-OVA ZA0TITA

-prirodni resursi-svojstva koja zadovoljavaju odreene ljudske potrebe

-turizam u svom razvoju pretendira upravo na prirodno najatraktivnija podru#ja, a zbog prirode samih

djelatnosti koje sudjeluju u zadovoljavanju turisti#kih potreba, zahtijeva i odreene intervencije uprirodi

-nekontrolirani odnos prema okolini koja u turizmu predstavlja nezaobilazan dio proizvoda koji seplasira na trite dovodi u pitanje sam proizvod

-internacionalizacijom turizma i turisti#kih kretanja internacionalizirali su se i problemi zatite prirodei meusobnog odnosa turizma i aktivnosti zatite prirode

TURIZAM KAO FAKTOR PREO%RA1AJA PROSTORA

-za vrijeme provoenja turisti#ke dokolice suvremeni turist se ne zadovoljava samo pasivnim odnosom

prema resursima, posebno prema prirodi, ve+ on u tom ambijentu aktivno ivi, oivljava gamnogobrojnim aktivnostima, koristi i domesticira, izvla#e+i iz njega ne samo duevni i tjelesni uitaknego i odreenu korist

-ulogu u preobraaju prostora imaju prometnice, smjetajni i drugi kapaciteti ponude te turisti#kipromet kao dinami#na komponenta turisti#ke (izionomije prostora

-prometnice i smjetajni kapaciteti-stati#ka komponenta' turisti#ki promet-dinami#na komponenta

-prema 7aud-7ov6 turizam utje#e na prostor : degradira prostor, #uva prostor, kreira vlastiti prostor,banalizira prostor, valorizira prostor, zasluan je da smo postali svjesni problema prostora

-prostor bez #ovjeka, sa stajalita #ovje#anstva beskoristan je prostor

PROSTORNO URE,ENJE

-postupak usklaivanja potreba prirode i #ovjeka u odreenom prostoru % podru#ju &

-oblici zatite: strogi rezervati, parkovi prirode, specijalni rezervati, park ume, zna#ajni krajolici,spomenici prirode i hortikulturni spomenici

PROSTOR KAO KOMPONENTA TURISTI/KO- PROIZVO.A

-primarna ponuda-#ovjekova sredina sa svim svojim prirodnim (ondovima


4/17

-atraktivni atributi turisti#kog prostora: rekreativni, kuriozitetni, znameniti i estetski

TIPOLO-IJA TURISTI/KI2 PROSTORNI2 3 RAZVOJNI2 CJELINA

-turisti#ko mjesto- naselje u koje dolaze turisti u ve+em broju

-turisti#ki lokalitet-izvan turisti#kog mjesta ali moe biti dio urbane strukture turisti#kog mjesta

-turisti#ko sredite % centar &-najve+e naselje ili lokalitet u irem prostoru koji objedinjuje nekuprirodnu ili drutvenu aktivnost

SATURACIJA TURISTI/KIM RAZVOJEM ILI CARR4IN- CAPACIT4 MO.EL

-ovim modelom se nastoje utvrditi granice dopustivog zasi+enja prostora nekom ljudskom aktivno+u

-saturacija- granica iznad koje vie nema potrebe razvijati turizam % granica se odreuje brojemposjetitelja, veli#inom i brojem izgraenih kapaciteta turisti#ke ponude, veli#inom drugih i za turizam

potrebnih resursa &-kapacitet nosivosti % optere+enost kapaciteta &- (izi#ki, bioloki, socioloki i psiholoki kapacitet

parkovnog entiteta koji omogu+ava turisti#ku aktivnost bez naruavanja kvalitete prirodnog okolia ilizadovoljstva posjetitelja

-8 vrste kapaciteta nosivosti:

a) fiziki ili ekoloki osnovni kriterij se temelji na (izi#kim mogu+nostima prostora

b) ekonomski - osnovni kriterij se temelji na ekonomskoj isplativosti turisti#ke izgradnje i upravljanjakapacitetima turisti#ke ponude

c) socioloki osnovni kriterij se temelji na uspostavljanju socioloke ravnotee u receptivnomturisti#kom prostoru

d) kulturoloki osnovni kriterij se temelji na uspostavljanju kulturoloke ravnotee izmeuposjetitelja i lokalnog stanovnitva

FIZI/KI KAPACITET- mjerilo za utvrivanje mogu+eg koritenja prostora uz odreenu razinuturisti#kih posjeta

EKONOMSKI KAPACITET- mjerilo kojim se utvruje razina mogu+e zasi+enosti nekog prostora

turisti#kom izgradnjom nakon #ega dolazi u pitanje ekonomska isplativost te izgradnje odnosnoposlovanja objekata turisti#ke ponude

SOCIOLO0KI KAPACITET- mjerilo kojim se zapravo utvruje najve+a gusto+a u odreenoj zonituristi#kog posjeta koju toleriraju sami turisti

KULTUROLO0KI KAPACITET$mjerilo kojim se utvruje kulturoloka tolerancija odnosnosnoljivost izmeu lokalnog stanovnitva i turisti#kih posjetitelja u odreenoj destinaciji

UPRAVLJANJE 5 MANA-EMENT 6 TURISTI/KIM PROSTOROM

-aktivnost usmjeravanja, odreivanja, voenja brige, odnosno voenja politike

-zada+a upravljanja-stvaranje uvjeta, prostora i mogu+nosti za rukovoenje


5/17

-u (okusu aktivnost upravljanja su procesi i poslovi vezani uz dugoro#ne razvojne ili poslovne ciljeve,razrada stratekih pristupa u odnosu na dosizanje ciljeva i poslovne odnosno razvojne politike teostvarivanje ovih politika

-elementi kojima se upravlja jesu kapital, sredstva za rad, ljudi i in(ormacije

-u strukturi tur destinacije aktivni sudionici su i drugi gospodarski sektori

-u razli#itim okolnostima mogu biti e(ikasni razli#iti sustavi upravljanja na razini turisti#kihdestinacija

POJAM RASTA I RAZVOJA

$RAST-uvijek ozna#uje pomak u koli#ini odnosno kvantitativnu promjenu i uvijek se iskazuje u(izi#kim pokazateljima

$RAZVOJ-predstavlja novo stanje kojemu teimo, nov, bolji poloaj od onoga u kojem se trenutno

nalazimo

-rast moe imati pozitivne i negativne posljedice' ima dvostruko lice ili dualnu (unkciju

-razvoj nije jednostavno skup rasta pojedinih djelatnosti niti ga moemo izjedna#iti s pojmomindustrijalizacije

-osnovni je zadatak ekonomskog razvoja u prevladavanju siromatva bez obzira kako se pojamsiromatva u odreenim okolnostima de(inira

-pod rastom se razumije pove+anje (enomena turizma % izraeno brojem turista, ostvarenih no+enja,veli#inom ostvarenog deviznog priljeva, veli#inom potronje i sl& u odreenom razdoblju

-pod razvojem se razumijevaju strukturne i (unkcionalne promjene u (enomenu turizma koje prate(izi#ki rast %prometa &

-u suvremenom se svijetu razvoj nastoji predvidjeti, planirati i kontrolirati, razvojem se nastojiupravljati

-upravljanje razvojem u turizmu predstavlja upravljanje svim onim materijalnim i nematerijalnim#imbenicima kojima je zajedni#ko vrijeme

-PROCES UPRAVLJANJA-proces ostvarivanja na odreeni na#in (ormuliranih drutvenih ciljeva i

eljene strukture ekonomskog mehanizma

-razvoj turizma nikada nije odreen samo jednim ciljem

-cilj razvoja turizma uvijek je u kona#nici podreen op+em razvojnom cilju sredine, naj#e+e zemlje

-s obzirom na vrijeme u kojem ih treba ostvariti i s obzirom na njihovo pojedina#no zna#enje ciljevirazvoja turizma mogu biti stalni % (iksni & i varijabilni

-stalni-bez kojih nije mogu+e ostvariti minimum razvoja

-varijabilni-u odreenim okolnostima mogu se % i nemoraju & ostvariti a da pri tome ne trpi osnovni

% stalni & cilj


6/17

O.LU/IVANJE O RAZVOJU

-donoenje odluka krajnja je stepenica u procesu analiziranja i prou#avanja razvoja

-donoenjem odluke sumiraju se sve prethodne spoznaje, bez obzira na metode kojima smo do takvihspoznaja doli

$AKT .ONO0ENJA O.LUKA-osim zbrajanja dotadanjih analiti#kih rezultata predstavljaistodobno i polaznu osnovicu za neposrednu akciju, pa otuda i vanost koja se u okviru cjelokupnog

procesa pridaje (azi u kojoj se donosi kona#na odluka

-sustav odlu#ivanja o razvoju nastaje kao rezultat povratne sprege izmeu elemenata sadanjosti ielemenata budu+eg stanja

-sustav odlu#ivanja prima in(ormacije u oba elementa samo in(ormacije bitno druga#ije kvalitete

-jednom se od elemenata sadanjosti dobivaju in(ormacije u obliku eljenih ciljeva kojemu treba teiti

-od elemenata budu+nosti se na temelju znanstvenih istraivanja i prognoziranja dobivaju in(ormacijeo stanju sustava

$SUSTAV O.LU/IVANJA-upravljanje sustavom razvoja' moe se promatrati kao podsustav sustavarazvoja

a& % pod & sustav in(ormacija % pod & sustav prognoziranja % pod & sustav ciljeva

b& % pod & sustav donoenja odluka

c& % pod & sustav regulacije i kontrole

-prognozom procjenjujemo budu+e stanje, predviamo budu+e dogaaje

-sustav prognoziranja ima svoje ulazne elemente % teorija i praksa & i izlazne elemente % na razli#iti roki za razli#ite razine &

-svaki je sustav determiniran i ciljevima razvoja pa je tako cilj postao jedno od osnovnih obiljejasvakog sustava

-op+eniti i zajedni#ki nazivnik svih ciljeva jest progres kao kontinuitet (unkcioniranja sustava na sveviim nivoima

-sustav odluka treba promatrati sa tri razine : operativna, takti#ka i strateka

-donijeti optimalnu odluku zna#i slijediti na#elo racionalnosti

-izvriti izbor optimalne odluke zna#i obaviti izbor najbolje mogu+nosti razvoja

TURIZAM U POLITI/KOM OKRU1ENJU

-u politi#kom se okruenju odvija cjelokupni ivot, a to zna#i i rad i odmor ljudi irom svijeta

-politi#ko okruenje mani(estira se kao unutarnja i vanjska politika svaka sa svojim interesima i

kriterijima prosudbi te odnosom prema turizmu-unutarnja politika sudjeluje u stvaranju uvjeta za razvoj turizma u vlastitoj sredini


7/17

-iz odnosa vanjske politike i turizma proizlazi u velikoj mjeri razvoj meunarodnih turisti#kihkretanja

-kon(erencija o sigurnosti i suradnji u europi u helsinkiju 349-okupila je sve europske zemlje % osimalbanije &, kanadu i sad' rezultat je bila serija dokumenata poznatih pod nazivom ;; koare ;;koje su u 8

temeljna dijela pokuale odgovoriti osnovnim ciljevima kon(erencije : ;;miru, sigurnosti, pravdi isuradnji ;;

-kon(erencija u beogradu 3499 i kon(erencija u madridu 34


8/17

-turizam nije samo kreator novih radnih mjesta ve+ on omogu+uje da lokalno stanovnitvo podignerazinu svojih prihoda kao i kvalitetu ivota

-razvoj turizma ovisi o inozemstvu kao i bilo koji drugi oblik izvoza i bez rede(iniranja odnosameusobnog djelovanja zemalja, on ne+e mo+i dati sredstva za razvoj zemljama u razvoju bez

rtvovanja njihove ekonomske i politi#ke samostalnosti

Turizam i re"ionalno uravnote#ene razvoa-ljudske aktivnosti koje rezultiraju turisti#kompotronjom stvaraju ekonomske e(ekte i imaju vrlo jak utjecaj na gospodarski razvitak pojedinihturisti#kih mjesta

-8 skupine ekonomskih korisnika u turizmu: individualna privredna organizacija ili poduze+e'turisti#ka prostorna jedinica % turisti#ko mjesto, regija i zemlja &' tijela javne vlasti receptivnogturisti#kog podru#ja' potroa#i i populacija emitivnih turisti#kih zemalja

$EKONOMSKE KORISTI-koristi koje proizlaze od razli#itih pristojba, carina, boravinih taksa,aerodromskih taksa, razli#itih poreza i sl

-turizam se moe razvijati kao monokultura, tj nema zapreka koje bi onemogu+ile da se u nekompodru#ju turizam pojavi kao jedina privredna aktivnost

MO.EL RAZVOJA TURIZMA U IZOLIRANIM OAZAMA7 ENKLAVAMApreteno jenamijenjen za strance, gdje je sve to je potrebno turizmu koncentrirano u takvim oazama

MO.EL LI%ERALNO- RAZVOJA TURIZMAnamijenjen je posjetiteljima #itav nacionalniteritorij .arakteristika ovog modela je u relativno intenzivnoj izgradnji brojnih kapaciteta turisti#ke

ponude

MO.EL 88VISOKO 88 RAZVIJENO- TURIZMAse javlja preteno u zemljama s ja#im utjecajemtrinih zakonitosti gdje se opaa usklaivanje razvoja turizma s razvojem privrede

SOCIOLO0KO$KULTUROLO0KI ASPEKTI RAZVOJA TURIZMA

-socijalna (unkcija turizma pripada tzv posrednim neekonomskim (unkcijama %s politi#kom(unkcijom&

-ona pokazuje da turizam utje#e na smanjenje socijalnih razlika izmeu pojedinih ljudskih skupina,

klasa, naroda ili rasa-kulturna (unkcija ozna#uje utjecaj to ga receptivne turisti#ke zemlje imaju na kulturnom planu premainozemnim ali i doma+im posjetiteljima

-turizam je prije svega drutveni odnos i to speci(i#an odnos koji u sebi sadri i proizvod nacionalnekulture i nacionalnog suvereniteta

-turizam je zapravo susret razli#itih kultura: lokalne, uvezene i turisti#ke kulture % kultura ivota kojimive turisti za vrijeme putovanja i boravka u turisti#koj destinaciji &

EKOLO0KI ASPEKTI RAZVOJA TURIZMA


9/17

-ekoloki problemi dananjice: zagaenja ili devastacije prirodnog resursa koja se ne mogu upotpunosti pripisati neznanju, nemaru ili #ak neodgovornosti' opskrba pitkom vodom posebno jeosjetljiv problem u zatiti #ovjekove okoline,

-34uropska godina okolia;; poduzimaju sve europske zemlje pod nazivom ;;"lava zastava;;-

osnovni cilj je podi+i stupanj svijesti stanovnitva za o#uvanje #ovjekova okolia' kampanja se zasnivana brizi za #ovjekov okoli, posebice u receptivnim turisti#kim podru#jima

TURIZAM I INTE-RALNI RAZVOJ

-.od ocjene ekonomske razvijenosti koja se i kod razvoja turizma dugo koristila kao sinonim zaukupnu ocjenu postignutog stupnja razvoja %turizma& i u turizmu se naj#e+e koristila vrijednostnacionalnog dohotka po stanovniku

-.ao agregatni indikator socijalnog razvoja koristila se naj#e+e stopa rasta stanovnitva *vaj seindikator znatno manje koristio u ocjeni stupnja razvijenosti neke sredine negoli je to slu#aj s

nacionalnim dohotkom po jednom stanovniku-Svjetska banka svrstava zemlje prema visini nacionalnog dohotka per capita

Turi&a* i !(r+i'i ra&'!j

$*ur ?ommon @uture %7rundtland izvjetaj& iz 34


10/17

EKOLO0KI POL- pravac okarakteriziran ravnoteom i evolucijom A neravnoteom i nestajanjem

88RESPONSI%LE TOURISM88-odgovorni turizam' pretpostavlja meusobno razumijevanje,solidarnost i jednakost meu svim sudionicima tog (enomena

PLANIRANJE

-proces utvrivanja odgovaraju+ih budu+ih aktivnosti u spektru vie mogu+nosti % opcija &

-planiramo dakle nepoznato, ali o#ekivano i eljeno, polaze+i od poznatog i prolog i sadanjeg

-plan je koherentna cjelina #injenica i brojki koje pokazuju najeljeniji tijek dogaanja

-planiranje mora biti to objektivnije' svako planiranje pretpostavlja postojanje % de(iniranje & cilja, bezodreenog cilja planiranje nema nikakva smisla

-8 osnovna svojstva planiranja: planiranje je sastavni dio svake ljudske aktivnosti s opsegom,

trajanjem, stupnjem stvaralatva a ovisi o vrsti i opsegu zada+a koje se njime postavljaju' planiranje seodnosi na budu+nost, jer samo se budu+i ciljevi i budu+a djelatnost mogu planirati' planiranje setemelji na misaonom procesu' planiranje potiskuje neizvjesnost tijeka i ishoda djelatnosti, potiskuju+istihiju i slu#ajnost

-zapo#inje ve+ u starim isto#nim civilizacijama' u doba starih egip+ana, mezopotamaca i asiraca, uindiji, kini

-planiranje je nunost' suprotnost je nesigurnost i anarhija

-svjesna i kontinuirana aktivnost usmjerena na de(iniranje ciljeva i na#ina na koje se moe ostvariti teciljeve

-planiraju pojedinci, poduze+a, organizacije i razni drugi organizacijski sustavi

-planira se na kratki ili dugi rok

-obiljeja planiranja: orijentacija k budu+nosti, izbor izmeu razli#itih opcija, omogu+avanje dabudu+e akcije slijede poznate puteve

-planiranjem se : odreuju ciljevi, integrira razvoj u sustav, odreuju vremenske sekvence razvoja,usklauju potrebe i mogu+nosti, usklauje razvoj i okolina, standardiziraju odnosi izmeugospodarstva, prirodnih resursa i kvalitete ivota, odreuju temeljni pravci razvoja, namjena prostora i

koritenje prirodnih resursa, zati+uju stvorene i prirodne vrijednosti i #ovjekova okolina, reguliraponaanje svih sudionika u procesu razvoja

-planiranje je uvijek u (unkciji upravljanja razvojem

PLANIRANJE KAO PROCES-svjesno utvrivanje ciljeva i zadataka koji se u odreenomvremenskom razdoblju nastoje dosti+i u nekom sektoru ili subjektu

PLANIRANJE KAO METO.A-skup na#ina i metodolokih postupaka kojima se utvruju planiranisadraji i prevladavaju nepodudarnosti i teko+e u sadanjem stanju

PLANIRANJE U TURIZMU$instrument razvojne politike kao podvrste ekonomske politike


11/17

88PLANIRANJE TURIZMA88-moe se odnositi samo na ono to #ini bit pojma turizam odnosnoplaniranje turisti#kih kretanja, turisti#ke potranje i njezina ekonomskog ekvivalenta-turisti#kepotronje

88PLANIRANJE U TURIZMU88-sveukupno planiranje turizma te obuhva+a planiranje turisti#kih

resursa i drugih prostornih, demogra(skih i sociolokih preduvjeta razvoja, planiranje tur "otranje injezinie potronje, planiranje in(rastrukture

OP9A NA/ELA PLANIRANJA#

NA/ELO OPTIMALNOSTI-nuno je prona+i optimalna rjeenja u razvojnoj politici

NA/ELO USKLA,ENOSTI-treba ustanoviti skladne odnose izmeu dijelova i cjeline te izmeupojedinih dijelova

NA/ELO REALNOSTI-trai da planski ciljevi, zadaci i organizacija moraju biti ostvarivi u realnomodnosu izmeu pesimisti#kih i optimisti#kih elja i tenja

NA/ELO KONKRETNOSTI$razlikuje se po intenzitetu zahtjeva na razli#itim vremenskimdeterminiranim planovima i posebno je aktualno u kratkoro#nom planiranju

NA/ELO ZNANSTVENOSTI$zahtijeva da se plan izradi i na znanstvenim spoznajama

NA/ELO POTPUNOSTI-upu+uje da planom treba obuhvatiti sve elemente jednog sustava i sve unjemu povezane organizacijske jedinice

NA/ELO PRE-LE.NOSTI-planske proporcije i prijedloge treba prezentirati racionalno ipregledno

NA/ELO PRAVO.O%NOSTI-treba voditi osobitu brigu da se plan izradi na vrijeme

NA/ELO VREMENSKE O.RE,ENOSTI-svaki plan mora imati #vrsto utvrene vremenskegranice

NA/ELO EKONOMI/NOSTI$odnosi se na proces planiranja, a moe se de(inirati da rezultati buduadekvatni ulaganjima

NA/ELO .EMOKRATI/NOSTI$trai sudjelovanje u izvrenju plana svih drutvenih razina, odlokalne do dravnih razina i autoriteta

NA/ELO INTE-RALNOSTI- svi planovi moraju biti povezani i voeni istom idejom i istim ciljemna svim razinama planiranja

ZNA/AJKE PLANIRANJA U TURIZMU#

KONTINUIRANO$planiranje je kontinuirani proces kao i razvoj

FLEKSI%ILNO-jer se taj proces mijenja pod utjecajem razli#itih determinanata koje u samompo#etku i nije mogu+e predvidjeti pa se u tom smislu planiranje slui kontinuiranim pra+enjem inadzorom % monitoringom & te dobivanjem povratne in(ormacije pa tako i dalje ide u smjeru unaprijedodreenih ciljeva

SUSTAVNO-turizam je sustav meusobnih odnosa i kao takvog ga treba planirati


12/17

ANALITI/KO-to je sustav koji zahtijeva prethodnu analizu svih elemenata tur 2azvoja uklju#uju+iinstitucionalne, socioekonomske elemente i elemente okruenja

INTE-RIRANO-na turizam se gleda kao na integriran sustav unutar njega samoga, ali se na njegagleda i cjelovito u okviru ve+eg sustava #iji je on dio

ZAJE.NI/KO I USKLA,ENO-sve razine drutva trebaju biti uklju#ene u planiranje, po#evi odlokalne sredine, koja +e od turizma najvie pro(itirati, ali i o kojoj turizam najvie ovisi, do najve+ihinstitucija te privatnog i javnog sektora

IMPLEMENTIRAJU9E-svaki plan se mora uklopiti u sustav razvoja koji ide k odreenom ciljukoriste+i se pritom tehnikama implementiranja poput politike i strategije

USMJEREN O.R1IVOM RAZVOJU I ZA0TITI OKOLI0A-turizam ovisi o vitalnosti resursakao permanentnoj osnovi

PLANIRANJE U TURIZMU SE PROVO.I KAO PROCES U : KORAKA#

3 PRIPREMNA FAZA-sastoji se od davanja re(erenci za planski projekt gdje se radi oprethodnoj studiji i ukoliko je ta evaluacija pozitivna lokalni autoriteti donose odluku onastavku provoenja tur "lana

B .ETERMINIRANJE CILJEVA TUR; RAZVOJA-uravnoteuju ekonomske i sociokulturne#imbenike te zatitu okolia' oni uvijek moraju imati na umu koncepciju odrivosti


13/17

-Enskeep- ekonomsko razvojno planiranje, planiranje (izi#kog koritenja prostora, planiranjein(rastrukture % prometne, vodoopskrbne, vodokanalizacijske, elektri#ne& , planiranje razvojaobjekata socijalnog A drutvenog standarda, planiranje zatite okolia, planiranje u poduze+ima iurbano i regionalno planiranje

-u drugoj polovici B=st-integralno planiranjeF integralno planiranje razvoja odreenog podru#ja ilisektora po#iva na sistemskom pristupu koji objedinjuje ekonomske, socijalne, prostorne, ekoloke iin(rastrukturne aspekte

-nastoji na odreenoj razini i u odreenim trenucima planskog procesa stvoriti svojevrsnu sintezuparcijalnih pristupa i to s obzirom na sadraj, vrijeme i prostor

$INTE-RALNO PLANIRANJEF svjesna, kontinuirana planska aktivnost razli#itih aktera u ciljupredvianja, oblikovanja i usmjeravanja razvoja na odreenom prostoru

-integralno planiranje se struktuira na : strateko i operativno planiranje

-STRATE0KO PLANIRANJEF cjelokupna svrha i smjer, daje smjernice za sve operativneaktivnosti, a od sudionika zahtijeva postizanje konsenzusa o srednjoro#nim i dugoro#nim ciljevima

$OPERATIVNO PLANIRANJEF koncentrira se na (ormuliranje detaljnih tehni#kih programa,politika i procedura nunih za ostvarenje stratekog plana

-pod(aze stratekog planiranja:

- pripremna (aza procjena vanjskog okruja i organizacijskih pretpostavki za voenjeprocesa integralnog planiranja, de(iniranje zakonskih, institucionalnih i (inancijskih pretpostavki iinstrumenata

-druga (aza- de(iniranje op+ih % dugoro#nih & razvojnih ciljeva kojima je usmjeren cjelokupniproces planiranja i upravljanja

-tre+a (aza- de(iniranje stratekih ciljeva

-#etvrta (aza sGot analiza tj "rocjena razvojnih prednosti i nedostataka

-peta (aza ocjena

- esta (aza konsenzus % razrada stratekog i detaljnog plana &

-(aza operativnog planiranja:

-provoenje konkretnih planova, programa i procedura uz mogu+nost kontrole i (eedbacka

VRSTE PLANIRANJA U TURIZMU

-planiranje u vezi s turizmom ili s obzirom na turizam- provode svi oni koji svoju djelatnost trebajuprilagoditi uvjetima i poticajima koje generira turizam

- to mogu biti razli#ite dravne institucije i organizacije te poduze+a koja su svojom djelatno+uupu+ena ili na valorizaciju resursne osnove


14/17

-razli#ite vladine i nevladine organizacije i agencije- planiraju razvoj in(rastrukture koja slui turizmu,planiraju razvoj i o#uvanje odreenih kulturnih ili prirodnih tur atrakcija, planiraju marketinkoprezentiranje na odreenoj razini

-marketinko planiranje usmjereno je na kreiranje prepoznatljive marke tur proizvoda na konkretnoj

razini uz pomo+ odgovaraju+eg marketinkog i promocijskog miksa

-moe biti strateko i takti#ko

-strateko marketinko planiranje je dugoro#no planiranje i odnosi se na razdoblje od -C godina

-takti#ko % kratkoro#no & se odnosi na razdoblje od godine dana ili manje

-ako se provodi na razini drave, ciljevi stratekog marketinkog planiranja se naj#e+e de(inira kaokreiranje imagea zemlje % ili regije & kao masovne ili elitne destinacije, zatim odreivanje poeljnog

pro(ila posjetitelja, te odreivanje poeljnog razvojnog koncepta

- osnovne vrste planiranja: strateko , takti#ko, i marketinko

$STRATE0KO PLANIRANJE: predstavlja analiti#ki proces usmjeren na poslovne, ekonomske itehnoloke varijable

-usmjereno je na donoenje optimalnih razvojnih % stratekih & odluka i to na srednji i dugi rok

-holisti#ki orijentirano, tj smjereno je na cjelokupno poslovanje poduze+a kao sustava

-MARKETIN0KO PLANIRANJE: ima za cilj povezivati ciljeve razvoja i resurse s trinimmogu+nostima

-marketinki plan odreuje to +e se ponuditi tritu u konkretnom razdoblju, po konkretnoj cijeni i nakoji na#in a da se istodobno pokriju trokovi i ostvari dobit

-planiranje turizma % turisti#ko planiranje &- turizam kao samostalni i cjeloviti sustav

-getz: tur planiranje kao proces temeljen na istraivanju i evaluaciji, koji tei optimiziranjupotencijalnog doprinosa turizma ljudskom blagostanju i kvaliteti okolia

-murph6: planiranje se bavi predvianjem i reguliranjem promjena u sustavu radi promoviranjarazvoja usmjerenog pove+anju socijalnih i ekonomskih koristi kao i koristi vezanih za okruje u tokurazvojnog procesa

-gunn: integralno tur planiranje je proces u#enja, prilagodne i svrsishodne promjene koja je u stanjuproizvesti i osloboditi nove potencijale

RAZINE TUR; PLANIRANJA

-meuregionalna % meudravna & razina planiranja

- redovito uklju#uje dvije ili vie drava koje grani#e, odnosno koje u pojedinim regijama imaju sli#naili ista obiljeja

-nacionalna razina planiranja


15/17

-planovi na nac razini se mogu odnositi direktno i isklju#ivo na turizam ali isto tako turizam moe bitii posredno uklju#en u razne razvojne planove na nac 2azini

-planovi koji neposredno ili posredno uklju#uju turizam:

3 & generalni nac plan nac razvojni plan koji osim turizma uklju#uje i sve ostale djelatnosti isektore

B& nacionalni in(rastrukturni plan plan koji utvruje smjernice razvoja in(trastrukture na nacionalnojrazini uklju#uju+i turizam

& nacionalni turisti#ki razvojni plan- speci(i#ni plan razvoja turizma na nac razini

8& turisti#ki in(rastrukturni plan plan koji odreuje smjernice razvoja tur in(rastrukture na nac razini

C& nac promotivni i marketinki plan plan, program promocijskih i marketinkih aktivnosti turproizvoda na nac razini

- planovi koji se direktno ili indirektno odnose na turizam :

3& prostorni planovi kojima se de(inira na#in iskoritavanja prostora op+enito i s obzirom na potrebeturizma

B& planovi zatite prirode i okolia koji proizlaze iz meunarodnih obveza

-prema einskeepa nac razina tur planiranja obuhva+a sljede+e elemente: tur politiku' (izi#ki prostorniplan koji uklju#uje identi(ikaciju glavnih tur atrakcija, ozna#avanje tur razvojnih regija, meunarodneprometne mree i objekte' vane in(rastrukturne objekte' ukupan broj, vrstu i kvalitetu objekata zasmjetaj, te ostalih tur objekata i usluga' glavne tur rute u zemlji i njihove regionalne veze' turorganizacijsku strukturu' planove i programe kolovanja i obuke kadrova' potencijalne socio-kulturne,ekoloke i ekonomske implikacije i utjecaje tur razvoja' tehnike implementacije na nac raziniuklju#uju+i kratkoro#ne razvojne strategije i projekte

-regionalna, lokalna ili destinacijska razina planiranja:

-regionalno tur planiranje je de(inirano planovima na nac razini

-sama regija naj#e+e de(inira: u (izi#kim terminima % npr *balni pojas, rije#ni sustav, planinskimasiv, grupa otoka i sl& ' u administrativnim terminima posebice ako turizam #ini dio op+e regionalnestrategije

-reg Nac razina prema inskeepu usmjerena je na sljede+e elemente: reg politika' reg prilaze iunutarnje transportne mree i usluge' razli#ite vrste i lokacije tur atrakcija' prostorni plan kojiuklju#uje lokaciju glavnih tur atrakcija, ozna#avanje tur razvojnih subregija' ukupan broj, vrstu ikvalitetu objekata za smjetaj, te ostalih tur objekata i usluga' tur organizacijsku strukturu,zakonodavstvo i investicijsku politiku' marketinke strategije i promotivne programe na reg razini'

planove i programe kolovanja i obuke kadrova na reg razini' analizu socio-kulturnih, ekolokih iekonomskih implikacija i utjecaja tur razvoja na regiju' tehnike implementacija na reg raziniuklju#uju+i stupnjevanje razvoja, programiranje projekata i regulaciju zoniranja na regionalnoj razini

PROSTORNE STRATE-IJE RE-IONALNO- PLANIRANJA TURIZMA

-kod planiranja razvoja turizma na reg razini koriste se brojne prostorne strategije


16/17

$STRATE-IJA .ISPERZIJE TUR; AKTIVNOSTIpoti#e njihovu distribuciju kako bi se izbjeglipritisci na samo jednu to#ku

-primjenjiva je npr u seoskim podru#jima gdje se tur aktivnosti odvijaju u malim razmjerima

$STRATE-IJA KONCENTRACIJE TUR; AKTIVNOSTI(avorizira smjetaj svih aktivnosti nato#no odreene lokalitete i to u okruju koje ima veoma visok prag izdrljivosti , odnosno nosivostikapaciteta

-koncentracija se (avorizira u nekim obalnim podru#jima kako bi se izbjegnuo razvoj u obliku vrpcena cijeloj obalnoj liniji

-prednosti: mogu+nost primjene integralnog planiranja i uvoenja kontrole razvojnih rezultata'e(ikasnije osiguravanje in(rastrukture i prometnih prilaza' omogu+uje turistima laki pristup tur*bjektima i uslugama' omogu+uje lake pra+enje intervencija u prostoru i eventualnih ote+enja uirem okruju

$STRATE-IJA RASTE9ENJA- njome se tei smanjenju pritiska na osjetljiva podru#ja, poticanjemrazvoja na drugim dijelovima regije ili preusmjeravanjem tur tokova

-naziva se jo i ;; hone6-pot;; strategija % strategija ;; lonca s medom ;; &

-primjenom koncepta procjene nosivih tj prihvatnih kapaciteta podru#ja, odnosno destinacije mogu+eje izvriti H*NE21NI> $2 "*!2JI1 i to s obzirom na brojnost i osjetljivost prirodnih resursa temogu+nost apsorpcije odreenog broja turista koji ne+e zna#ajnije utjecati na ekosustav u tom

podru#ju

RASPO.JELE O.-OVORNOSTI U PLANIRANJU TUR; RAZVOJA

-kod planiranja razvoja turizma na reg razini #esto se javlja problem 21S"*!I>K>*!L**2N*S$E "2*?>S 21H*I1

-"earce navodi B oblika reg planiranja razvoja turizma s obzirom na raspodjelu odgovornosti :

$INTE-RIRANI RAZVOJkoji pretpostavlja samo jednog promotora, samo jednu osobu iliorganizaciju odgovornu za razvoj turizma u odreenoj regiji

$KATALITI/KI RAZVOJse dogaa kada glavni promotor, tj inicijator razvojnih akcijagenerira niz drugih razvojnih aktivnosti koje poduzimaju druge kompanije ili pojedinci

-razlika je u raspodjeli odgovornosti i u njihovu utjecaju na koncept razvoja tur podru#ja, pa #ak uodreenoj mjeri i na vrstu potencijalnih gostiju

PLANIRANJE RAZVOJA TURIZMA NA LOKALNOJ RAZINI

-osim urbanog planiranja, tj planiranja tur razvoja u gradovima i naseljima, podrazumijeva iplaniranje razvoja u tur resortima te planiranje raznih oblika selektivnog ili alternativnog turizma

-zna#i podrazumijeva planiranje naselja s pripadaju+im atrakcijama

-obuhva+a osim brige za (izi#ko planiranje i organiziranje elemenata ponude i to na na#in da njihov

razvoj bude kompatibilan s ostalim neturisti#kim aktivnostima


17/17

-planovi razvoja turizma na lokalnoj razini polaze od sljede+ih na#ela: razvoj turizma se temelji naop+im razvojnim ciljevima i prioritetima koje odreuje lokalno, rezidentno stanovnitvo' treba uzimatiu obzir impulse s tur trita, odnosno rezultate studija tur potranje na svome podru#ju' razvoj trebauskladiti s planovima razvoja drugih, neturisti#kih aktivnosti' treba uvaavati (izi#ki i vizualni, tjestetski izgled lokacije time to se ne+e graditi neprimjereni objekti ili provoditi neprihvatljive

aktivnosti

$KONCEPT PLANIRANJA RAZVOJA TURIZMA NA RAZINI .ESTINACIJEpredstavlja(leksibilan, dinami#an prostor #ije granice odreuje samo trite, neovisno o administrativnimgranicama

Tur.planiranje 1 Kolll

Documents

Transcript of Tur.planiranje 1 Kolll