HRVATSKI ZAVOD ZAPOLJOPRIVREDNU SAVJETODAVNU SLUŽBU

TREŠNJA

TEHNOLOŠKE SMJERNICE

Lada Bičak

Gordana Dragun

Ivan

Višnja Šimunović

Šimičević

ZA INTEGRIRANU PROIZVODNJU

Zagreb, studeni 2008.

I VIŠNJA

Tehnološke smjernice za integriranuproizvodnju treizradili:

Recenzija:

Fotografije:

Tehni

šanja i višanja

mr. sc. Lada BičakGordana Dragun, dipl. ing.IvanVišnja Šimunović, dipl. ing.

prof. dr. sc. Božena Barićprof. dr. sc. Bogdan CvjetkovićAgronomski fakultet u Zagrebu

Lada Bi

Šimi

Žarko KovaŽeljkica Oštrkapa-Me

Ševaršnja Šimunovi

žbuKa

čević, dipl. ing.

čakGordana Dragun

čićčan

MarijaVi ć

Vanda Čuljat, dipl. ing.

Ivan Martinčić, prof.

Birotisak d.o.o., Zagreb

Hrvatski zavod za poljoprivrednusavjetodavnu slu

čićeva 9/III, ZagrebTelefon: 385 (0)1 4882 700e-mail: hzpss@hzpss.hrhttp://www.hzpss.hr

1000 primjeraka

Drugo izmijenjeno i dopunjeno izdanje

đure

čki urednik:

Lektor:

Tisak:

Nakladnik:

Naklada:

Zagreb, studeni 2008.

CIP zapis dostupan u računalnom kataloguNacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu podbrojem 683608

ISBN 978-953-6763- -27 6

3

SADRŽAJ1. Najmanja veličina voćnjaka .................................................................7

2. Podizanje voćnjaka ............................................................................7

2.1. Ekološki uvjeti ...........................................................................8

2.1.1.Pedološki uvjeti.................................................................8

2.1.2.Klimatski uvjeti .................................................................8

2.2. Održavanje prirodne ravnoteže ....................................................8

3. Izbor sadnog materijala ......................................................................9

4. Izbor podloge ...................................................................................9

4.1. Opis podloga ...........................................................................10

5. Izbor sorte ....................................................................................11

5.1. Preporučene sorte ....................................................................11

5.2. Oprašivači ..............................................................................12

5.3. Opis preporučenih sorata...........................................................13

6. Načini proizvodnje............................................................................17

6.1. Gospodarenje tlom ..................................................................17

6.2. Sadnja ...................................................................................17

6.3. Razmak i gustoća sadnje ...........................................................17

6.4. Uzgojni oblici...........................................................................17

6.5. Obrada tla...............................................................................17

6.6. Gnojidba ................................................................................18

6.6.1.Gnojidba prije sadnje .......................................................18

6.6.2.Gnojidba pri formiranju uzgojnog oblika...............................18

6.6.3.Gnojidba voćnjaka u rodu..................................................18

6.7. Navodnjavanje ........................................................................19

7. Primjena regulatora rasta ..................................................................20

8. Berba ....................................................................................20

9. Osnovna načela integrirane zaštite ......................................................20

10. Integrirana zaštita trešanja i višanja od bolesti i štetnika..........................22

11. Integrirana zaštita od korova..............................................................31

12 Integrirana zaštita od glodavaca .........................................................32

13. Dnevnik radova i zapažanja u voćnjaku ................................................33

13.1. Opći podaci o voćaru i voćnjaku...................................................33

13.2. Zapažanja u voćnjaku ...............................................................34

13.3. Praćenje razvojnog stadija trešanja i višanja .................................35

13.4. Gnojidba voćnjaka ...................................................................36

13.5. Pomotehnika i agrotehnika ........................................................36

13.6. Primjena sredstava za zaštitu bilja u voćnjaku ...............................37

14. Literatura ....................................................................................38

PREDGOVOR

Proizvodnja trešanja u nas najčešće je namijenjena za svježu potrošnju, aproizvodnja višanja za preradu. Prerađivači voća pri otkupu proizvođačima postavljajusve više zahtjeve za kvalitetu voća koje otkupljuju. Prodaja voća za svježu potrošnju jošje zahtjevnija, jer kupci u velikim gradovima i turističkim središtima sve više obraćajupozornost na unutarnju kvalitetu i žele kupovati voće s potvrdnicom integriraneproizvodnje.

Promjenom načina gospodarenja, osobito boljim iskorištavanjem postojećihresursa i kapaciteta, unaprjeđenjem tehnologije proizvodnje u smjeru integriraneproizvodnje, može se poboljšati postojeće stanje. Proizvođači, koji se odluče proizvoditiprema integriranim na ma, moraju neprestano pratiti novosti koje donosi znanost istruka na terenu. Tehnološke smjernice za integriranu proizvodnju trešanja i višanjadonijet će, proizvođačima koji žele u svojim voćnjacima proizvoditi voće visokekakvoće, nove poglede na dana proizvodnju u razvijenom svijetu.Tehnološke smjernice za integriranu proizvodnju samo su prvi korak prema takvojproizvodnji i prodaji proizvoda s potvrdnicom integrirane proizvodnje.

Krovna udruga koja promiče integriranu proizvodnju voća u nas je Hrvatskaudruga za integriranu proizvodnju voća Ivan Ciglar. Proizvođači voća članovi Udruge,koji poštuju tehnološke smjernice za integriranu proizvodnju voća, nakon kontrolemogu ostvariti potvrdnicu i deklarirati svoje voće kao proizvod proizveden premana integrirane proizvodnje.

Nadamo se da će Vam taj priru pomoći da savjete naših stručnjakaprimijenite na svom gospodarstvu i ostvarite bolje poslovne rezultate lakšimplasmanom proizvoda s potvrdnicom.

Ravnatelj HZPSS-a

dr. sc. Ivan Katalinić

čeli

čelima

čnik

šnju standardnu

Ova brošura nastavak je rada HZPSS-a na informiranju proizvođača voća. Uizradi ovog materijala pomogla nam je knjiga “Upute za izradu tehnoloških smjernica zaintegriranu proizvodnju nekih povrtnih i voćnih vrsta te vinove loze“, pripremljena usuradnji s Institutom za mediteransku poljoprivredu iz Barija, a financirana od straneMinistarstva vanjskih poslova Republike Italije i pod pokroviteljstvom Ministarstvapoljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva RH.

na tržištu

5

7

1. Najmanja veličina voćnjaka

2. Podizanje voćnjaka

Ukupna površina voćnjaka pojedine voćne vrste, koju proizvođač prijavljuje zakontrolu, mora biti najmanje 0,3 ha za trešnje i višnje. Najmanja veličina pojedinačnogvoćnjaka mora biti 0,1 ha i mora biti posađena u najmanje dva reda. Mora biti najmanje200 stabala po hektaru.

Prije podizanja voćnjaka trešanja ili višanja moraju biti zadovoljeni:

uvjeti okoline;

organizacija gospodarstva;

tehnički i logistički čimbenici (mehanizacija, tržište voća, skladišta, hladnjače,mogućnost transporta itd.);

tehnološka pomoć.

Svi ti parametri ulaze u pripremu gospodarstva za proizvodnju trešanja ilivišanja.

Primjereni položaji jesu oni:

koji odgovaraju zahtjevima pojedinih sorata

koji su osunčani, otvoreni, prozračni s manjom opasnošću od mraza.

Sadni materijal mora biti zdrav i kvalitetan (po mogućnosti bezvirusan).

Uzgojni oblik mora osiguravati intenzivno osvjetljenje svih dijelova krošnje,davati kvalitetan proizvod, dopustiti jednakomjernu primjenu sredstava za zaštitu biljai olakšati rad pri rezidbi i berbi.

�

�

�

�

�

�

trešanja ili višanja,

Podizanje voćnjaka, lokalitet Vlačine, veljača 2006.

2.1. Ekološki uvjeti

2.1.1. Pedološki uvjeti

2.1.2. Klimatski uvjeti

Pri uzgoju trešanja i višanja treba uzeti u obzirsljedeće čimbenike:

odgovarajuće tlo za uzgoj;

dostatan temperaturni prag.

dubina tla: poželjna 80 cm;

propusnost tla: dobra, s dobrim otjecanjem površinskih voda;

sastav tla: izbjegavati pretjerano vlažna tla na kojima se zadržava voda;

pH tla: pogodan, između 6,0 i 7,5.

Voćnjak trešanja ili višanja treba biti udaljen najmanje 500 m od smetlišta,industrijskih i ostalih zagađivača.

minimalna temperatura: ne niža od - 2 °C u vrijeme cvatnje;

relativna vlaga: izbjegavati područja s visokom vlagom;

oborine: izbjegavati područja s obilnim oborinama tijekom cvatnjei dozrijevanja;

temperaturni prag: 470 do 1150 sati/godina s temperaturom < 7,2 °C,ovisno o sorti.

Preporučljivo je rabiti agrometeorološke stanice za praćenje količine oborina,temperature i relativne vlažnosti zraka, temperature i vlažnosti lista, temperature tlai/ili rabiti meteorološke podatke

�

�

�

�

�

�

�

�

�

�

.

2.2. Održavanje prirodne ravnoteže

PREPORUČENO Primijeniti agrotehničke, biotehničke, biološke i kemijske mjerezaštite bilja prihvatljivije za okoliš.

OBVEZATNO

Primijeniti najmanje jednu od sljedećih mjera:ispuštanje korisnih kukaca (biološka borba);održavanje neobrađenih površina (najmanje 3 % od površinegospodarstva) kao skloništa za korisne kukce;formiranje živih ograda (izbjegavati biljne vrste koje sudomaćini trešnjinoj muhi (Lonicera sp.) i biljnim bolestima(šarka);izrada kućica ili drugih skrovišta za korisne kukce;izrada gnijezda za ptice koje se hrane štetnim kukcima.

8

9

3. Izbor sadnog materijala

OBVEZATNO

Voćnjak trešanja ili višanja podiže se sadnjom deklariranog sadnogmaterijala – sadnica – proizvedenih i deklariranih sukladno Zakonuo sjemenu i sadnom materijalu.Sadnja vlastitog sadnog materijala nije dopuštena. Zabranjeno jecijepljenje na mjestu bez uporabe deklariranih podloga i plemki.Uporaba genetski modificiranog sadnog materijala (GMO)zabranjena je.

4. Izbor podloge

OBVEZATNO

Podloge koje treba rabiti:Prunus mahaleb (rašeljka),Prunus avium L. (divlja trešnja),Santa Lucia 64,Gisela 5,F12/1,Colt,Damil.

Sadnice višanja i trešanja

10

Prunus mahaleb

Česta je podloga u mediteranskom dijelu zemlje. Preporučuje se na laganimpropusnim, kamenitim, suhim i vapnenim tlima. Sorte cijepljene na ovoj podlozine pokazuju znakove kloroze i ako su posađene na izrazito vapnenim tlima.Otporna je na niske temperature i sušu. Zbog tih svojstava preporučuje se upodručju mediteranske klime. Otporna je na virus (Cherry Little Cherry Virus) kojiuzrokuje pojavu sitnih plodova. Žičnjaci je najmanje napadaju.Ima jak i dobro razvijen korijenov sustav. Nema dobru podudarnost sa svimsortama trešanja. Sorte trešanja cijepljene na Prunus mahaleb srednje su bujnostii nešto su kraćeg vijeka.

Prunus avium

Podloga je pogodna za plodna duboka tla, neutralne do slabo kisele reakcije iumjerene vlažnosti.Ne podnosi sušu, ali otporna je na niske temperature. Preporučuje se u područjukontinentalne klime.Razvija jak korijenov sustav na 40 - 75 cm dubine.Jako je bujna. Ima dobru podudarnost sa sortama trešnje koje su na toj podlozidugog vijeka.

SL 64

Podloga poznata kao Santa Lucia 64 INRA jest selekcija rašeljke koja sevegetativno razmnožava. Dobro uspijeva na laganim i propusnim tlima. Ima dobrupodudarnost s trešnjom i daje stabla manje bujnosti.

Gisela 5

Nastala je križanjem vrsta P. cerasus × P. canescens. Slabo je bujna podloga, imadobru podudarnost sa sortama trešnje. Naraste od 2,5 - 3 m. Rano dolazi u rod.

Colt

Engleski je križanac, P. mahaleb × P. pseudocerasus. Srednje je bujnosti. Slabo jeotporna na sušu, ali ranije dolazi u rod. Ima dobru podudarnost sa sortamatrešnje. Otporna je na niske temperature i preporučuje se za poluintenzivnevoćnjake.

4.1. Opis podloga

Trešnje u tre oj godinina podlozi Santa Lucia 64u Zemuniku Donjem- vlasnik Slavko Maruši

ć

ć

11

5 Izbor sorte.

OBVEZATNO

Izbor sorte važan je za postizanje visokokvalitetne standardiziraneproizvodnje.Pri izboru sorata trešanja ili višanja treba uzeti u obzir sljedećekarakteristike:

urod;organoleptična svojstva;veličinu ploda;otpornost na udarce pri berbi i pakiranju;vrijeme cvatnje i dozrijevanja;osjetljivost na biljne bolesti i štetnike.

Kvalitativna svojstva plodova i njihova otpornost na štetočinjeprioriteti su u izboru sorte.Pri podizanju voćnjaka trešanja ili višanja oprašivači moraju bitiujednačeno raspoređeni u voćnjaku i ne smije ih biti manje od15 %.Sadašnja industrija trešanja zagovara multi-sortne voćnjake, tj.voćnjake s različitim sortama u različitim redovima. Međusobnooprašivanje omogućeno je naročito kada se odgovarajuće sortesade u susjedne redove.Za pravilno oprašivanje, koje obavljaju insekti, preporučuje seuporaba 3 - 5 košnica pčela/ha nasumce raspoređenih poparcelama.

5.1. Preporučene sorte

Vrijeme dozrijevanja Burlat C1 = 25. do 30. svibnja

SORTE TREŠANJA VRIJEME DOZRIJEVANJA UDANIMA OD SORTE “Burlat C1”

EARLY LORY - 3

BURLAT C1 0

MOREAU CLONE B 0

ISABELLA + 5

CELESTE +10

GIORGIA + 10

NEW STAR + 13

VAN + 18

SUNBURST + 20

STELLA + 20

FERROVIA + 23

LAPINS + 24

TUGARSKA + 26

SWEET HEART + 30

LAMBERT + 35

12

SORTE VIŠANJA VRIJEME DOZRIJEVANJA

METEOR RANI oko 10. lipnja

REXELLE oko 20. lipnja

OBLAČINSKA oko 25. lipnja

KELLERIIS 14 oko 1. srpnja

MARASKA kraj lipnja do 15. srpnja

Dopuštena je i sadnja drugih sorata koje nisu na popisu, ali se nalaze na sortnojlisti.

5.2. Oprašivači

Uzgajana sorta trešanja Oprašivač

Early Lory (Lapins, Sweet Heart)

Burlat (Adriana, Lapins, Starking Hardy Giant, Van)

Moreau (Adriana, Lapins, Starking Hardy Giant, Van)

Isabella samooplodna

Celeste samooplodna

Giorgia (Adriana, Celeste, Moreau, Van, Sweet Early)

New Star samooplodna

Sunburst samooplodna

Van (Burlat, Starking Hardy Giant, Lambert, Summit)

Starking Hardy Giant (Burlat, Moreau, Van)

Stella samooplodna

Ferrovia (Celeste, Giorgia, Starking Hardy Giant, New Star,Lambert)

Lapins samooplodna

Tugarska (Bing, Hedelfinger, Starking Hardy Giant , Van,Lambert)

Sweet Heart samooplodna

Lambert (Ferrovia, Summit)

13

5.3. Opis preporučenih sorata

TREŠNJA

Early Lory

Burlat C1

Moreau Clone B

Isabella

Celeste

Giorgia

Novija je francuska sorta. Srednjebujnog rasta. Dozrijeva oko 20. svibnja.Plod srednje krupan (8 - 10 g), tamnocrven,crvenog i srednje čvrstog mesa, srednjekakvoće.

Starija je francuska sorta. Manje jebujnosti, a veće rodnosti od sorte Burlatstandard. Dozrijeva oko 25. svibnja i ponjoj se uspoređuje vrijeme dozrijeva ostalihsorti. Plod je srednje veličine (8 - 9 g),tamnocrvene kožice. Meso je ploda crveno,srednje tvrde strukture i ugodnog okusa.

Srednje bujnog rasta, dobrerodnosti. Obilno i kasno cvijeta. Dozrijevaod 20. do 25. svibnja. Plod je srednjekrupnoće, tamnocrvene kožice. Meso plodasvijetlo je crveno, dobre čvrstoće i ugodnogokusa.

Novija je talijanska sorta. Srednjebujnog rasta, rano ulazi u fazu rodnosti, arađa redovito i obilno. Dozrijeva rano (+ 5dana u odnosu na Burlat). Plodovi sukrupni, sjajne tamno crvene kožice,svijetlocrvenog i srednje čvrstog mesa,dobre kakvoće. Osrednje bujnosti.

Novija je kanadska sorta, nastalakrižanjem sorata Van i New Star. Bujnog jerasta, na jačim podlogama kasnije rodi.Plodovi teže oko 10 grama, s priličnodebelom peteljkom, tamno crvene kožice,čvrstog mesa i ugodno slatkog okusa.

Novija je talijanska sorta. Srednjebujnog rasta, dobre i redovite rodnosti.Dozrijeva 8 dana poslije sorte Burlat C1.Plodovi su srednje krupni, kožica je sjajnetamno crvene boje, crvenog i srednječvrstog mesa, dobre kakvoće. Jako dobropodnosi prijevoz.

Burlat C1

Moreau

Isabella

Celeste

Giorgia

14

New Star

Sunburst

Van

Stella

Ferrovia

Lapins

Srednje bujnog rasta, rano ulazi uproduktivnu dob. Dozrijeva 14 dana poslijesorte Burlat. Plod je velik, okruglog oblika,tamnocrvene kožice. Dobro podnosiprijevoz i prikladan je za čuvanje. Kiše uvrijeme dozrijevanja uzrokuju pucanjeplodova.

Starija je kanadska sorta. Drvoraste prilično uspravno, a krošnja se kasnijeraširi. Cvate srednje kasno i obilno.Samooplodna je sorta i dobar oprašivačdrugim sortama, koje cvjetaju istovre-meno. Plod je dosta debeo, jednakomjernožarkocrven. Meso je crveno, slatkokiselkastog okusa, srednje čvrsto. Plod jedosta otporan na pucanje.

Novija kanadska srednje rana sorta.Srednje bujnog do bujnog rasta, rano ulaziu fazu rodnosti, a rađa obilno i redovito.Dozrijeva 18 dana nakon sorte Burlat.Plodovi su krupni do vrlo krupni, tamno-crvene kožice, crvenkasto narančastog isrednje čvrstog mesa, odlične kakvoće.Dobro podnosi prijevoz.

Novija kanadska sorta srednjebujnog rasta. Dobro se oprašuje. Cvjetasrednje kasno, samooplodna je, dostarodna sorta. Plod je velik, srcoliko ovalan,lijepe tamnocrvene boje. Meso je sočno,finoga skladnog slatko kiselkastog okusa iaromatično. Koštica je srednje debela i lakose odvaja od mesa.

Nova talijanska sorta. Srednjebujnog rasta, kasne cvatnje, redoviterodnosti. Dozrijeva 22 dana poslije sorteBurlat. Plodovi su krupni, živahno crveni,crvenog i čvrstog mesa, dobre kakvoće.Prikladna za manipulaciju i čuvanje.

Novija kanadska sorta. Srednjebujnog rasta, samooplodna, vrlo brzo ulaziu fazu rodnosti, a rodi vrlo obilno i redovito.

New Star

Sunburst

Van

Ferrovia

Lapins

15

Dozrijeva 24 dana nakon Burlata. Ranocvjeta. Plodovi su osrednje krupni,tamnocrvene kožice, crvenog i srednječvrstog mesa, dobre kakvoće.

Srednje bujnog do bujnog je rasta,redovite i obilne rodnosti. Dozrijeva 26dana nakon Burlata C1. Plod je krupan dovrlo krupan, a kožica zagasito crvena. Mesoje ploda intenzivno crveno, čvrsto, sočno iugodne arome.

Novija kanadska sorta. Bujna,samooplodna, srednje kasne cvatnje,redovite i dobre rodnosti. Dozrijeva 34 danakasnije od Burlata C1. Plodovi su krupni,intenzivno sjajno crveni, svijetlocrvenog ivrlo čvrstog mesa, dobre kakvoće. Sorta jeinteresantna zbog kasnog dozrijevanja.

Američka sorta, dosta kasnodozrijeva. Drvo je slabog rasta pa jepogodna za gustu sadnju. Cvjeta kasno.Stranooplodna je sorta. Plod je krupan dovrlo krupan, ljubičastocrven, gotovo tamneboje, sočnog hruskavog mesa i prijatnogokusa.

Samooplodna je sorta srednjebujnog rasta. Dozrijeva oko 10. lipnja.Plodovi su krupni. Kožica je plodatamnocrvene boje. Meso je ploda crveno,srednje čvrsto, odlične kakvoće, slatko-kiselog okusa.

Novija je njemačka sorta. Drvo jesrednje jakog do jakog rasta. Na ljetnimizdancima razvija prijevremene mladice,dobro se oprašuje. Potreban je ljetni rez, jersu mladice preguste i plodovi slabijekvalitete. Samooplodna je sorta, rodiredovito. Plod je tamno rđasto crven,

Tugarska

Sweet heart

Lambert

Meteor rani

Rexelle

VIŠNJA

Lambert

Sweet heart

Tugarska

16

srednje velik, okruglast, dosta sočan iintenzivno crvenog soka. Sorta je dostaotporna na mraz.

Slabo bujna sorta. Rodi obilno iredovito. Dozrijeva oko 25. lipnja. Plod jevrlo sitan. Kožica ploda tamnocrvena.Meso ploda tamnocrveno, srednje čvrsto,slatkokiselo, aromatično. Sorta je pogodnaza preradu.

Starija je danska sorta, srednjebujnog rasta. Krošnja je visoko okruglasta,a listovi su veliki. Samooplodna je sorta,dozrijeva dosta kasno, ali obilno rodi. Plodje srednje krupan do krupan, sjajne tamnocrvene boje, intenzivno obojenog soka.Plod se lako odvaja od peteljke. Otporna jena moniliju.

Sorta srednje bujnog rasta. Uzgo-jena na rašeljci, odlično podnosi sve tipovetla u Dalmaciji. Cvate u prvoj polovicitravnja. Dozrijeva od kraja lipnja do krajaprve dekade srpnja. Plod je srednje velik,okruglastog do srcolikog oblika. Kožicaploda intenzivno je crvena. Meso je plodatamnocrveno, mekano, sočno, slatkokiselog okusa, vrlo aromatično. U plodu imaod 20 do 28 % . Kvaliteta itehnološka vrijednost ploda zaslužuju vrlovisoku ocjenu.

Oblačinska

Kelleriis 14

Maraska

je

jeje

suhe tvari

Maraska

Oblačinska

17

6. Načini proizvodnje6.1. Gospodarenje tlom

PREPORUČENO

Priprema tla zahtijeva pravilne zahvate pri obradi radi dobroggospodarenja vodnim resursima, da bi se spriječilo nakupljanjevode, zagušenje korijena i/ili otjecanje, koje rezultira erozijomtla.

6.2. Sadnja

PREPORUČENO

Preporučljivo je saditi krajem jeseni, kada sadnice potpunoizgube lišće u rasadniku, da bi se smanjio stres pri sadnji.Tlo ne smije biti previše vlažno, naročito ako je ilovasto.Preporučljivo je zaliti voćke nakon sadnje zbog sljubljivanja tlasa sadnicom, a bez mehaničkog zbijanja.Dubina sadnje mora biti usklađena s visinom cijepljenog mjesta.Mjesto cijepa ne smije se prekriti tlom da bi se spriječilotjeranje baznog korijenja iz plemke.

6.3. Razmak i gustoća sadnje

PREPORUČENO

Razmak sadnje određen je:uzgojnim oblikom;bujnošću podloge;plodnošću tla;načinom uzgoja,

uzimajući u obzir organizaciju gospodarstva i dostupnumehanizaciju.

OBVEZATNO

Da bi se održala visoka kvaliteta proizvodnje, gustoća sadnjene smije prijeći:

5,0 – 6,0 m x 6,0 – 7,0 m, za podlogu Prunus mahaleb;5,0 x 3,5 - 4 m, za podlogu Santa Lucia 64;3,5 – 4 x 2,0 – 2,5 m, za podlogu Gisela 5.

6.4. Uzgojni oblici

PREPORUČENO Predloženi uzgojni oblik jest vaza s deblom visine između 30 i50 cm.

6.5. Obrada tla

PREPORUČENO Preporučuje se plitko oranje da bi se spriječile rane na korijenu,koje pogoduju infekcijama štetočinja u tlu.

18

6.6. Gnojidba

PREPORUČENOPrije sadnje preporučljivo je gnojiti sa 40 - 60 t/ha zrelogstajskog gnoja, uz dodatak fosfata i gnojiva na bazi kalija tepoboljšivača tla (vapno, sadra, sumpor).

OBVEZATNO

Treba izraditi plan gnojidbe nakon fizikalno-kemijske analize tla.Važno je obaviti pripremne analize tla za svaku parceluposebno.Analize se moraju ponavljati svakih pet godina da bi se utvrdilisljedeći parametri:

sastav;organska tvar;pH;električna vodljivost;mikroelementi i makroelementi;postotak aktivnog vapna.

Plan gnojidbe treba izvesti uz savjetodavnu pomoć stručnjaka,uzimajući u obzir analizu tla i podizanje voćnjaka.Zabranjena je gnojidba muljem iz komunalnih uređaja zapročišćavanje ili kompostom dobivenim iz njega.

6.6.1. Gnojidba prije sadnje

OBVEZATNO

Ako je opskrbljenost tla slabija od dobre opskrbljenosti tla(razred C), proizvođač smije gnojiti na zalihu (do tri godinestarosti voćnjaka) godišnje do 250 kg/ha P2O5 i 300 kg/haK2O.Gnojiva na osnovi dušika ne smiju se dodavati prije sadnjevoćaka, da bi se izbjegao gubitak dušika u tlu.

6.6.2. Gnojidba pri formiranju uzgojnog oblika

PREPORUČENO U prvoj godini sadnje gnoji se u redove.

OBVEZATNOPotrebno je N dodavati u nekoliko obroka, nikada neprelazeći 40 - 60 kg/ha, da bi se smanjio rizik od ispiranja.

6.6.3.Gnojidba voćnjaka u rodu

PREPORUČENO Preporučljivo je gnojiti organskim gnojem, koji obogaćuje tlo,poboljšava strukturu i smanjuje iscrpljenost tla.

OBVEZATNO

Gnojiva se moraju dodavati na temelju razvojnog stadijabiljaka, proizvodnje i zriobe plodova.Fosfor i kalij potrebno je primijeniti nakon opadanja lišća napočetku zime.Postotak dušika koji je potrebno osigurati ako postoji sustav zanavodnjavanje:

50 % početkom vegetacije;20 % nedugo nakon berbe plodova;30 % krajem ljeta.

19

6.7. Navodnjavanje

PREPORUČENO

Prosječni volumen sezonskog navodnjavanja iznosi 1500 - 2000m3/ha.Ako je voda za navodnjavanje slana u obzir treba uzeti sljedećeparametre: sadržaj klora, natrija i nitrata koje tlo sadrži, zbogmoguće fitotoksičnosti. Slanost vode za navodnjavanje utvrđujese na temelju električne provodljivosti.Za većinu tala najracionalnija je i preporučuje se metodanavodnjavanja kapanjem. Navodnjavanje se provodi u kritičnimrazdobljima, npr. tijekom rasta ploda, kod promjene boje plodai dozrijevanja. U stadiju dozrijevanja potrebno je uskladitikoličine vode potrebne za navodnjavanje da plodovi ne bi pucali.Navodnjavanje je potrebno i nakon berbe, za rane sorte (srpanj- kolovoz), za završetak diferencijacije pupova.

OBVEZATNO

Nije dopušteno površinsko natapanje.Dodavanje hraniva kroz sustave za navodnjavanje dopušteno jesamo pri lokalnom načinu navodnjavanja.Proizvođač količinu hraniva dodanih putem sustava zanavodnjavanje uračunava u ukupnu godišnju dopuštenukoličinu.

OBVEZATNO

Ovaj plan osigurava dobru opskrbljenost hranivima u kritičnomrazdoblju, naročito u fazi diferencijacije pupova.Opskrba hranivima mora biti određena na temelju iznošenjahraniva iz tla u voćnjaku urodom, uzimajući u obzir da sunajveće dopuštene količine:

140 kg/ha N;70 kg/ha P2O5;200 kg/ha K2O.

Količine gnojiva moraju se smanjiti 20 % ako se dodajusustavom za navodnjavanje.

Pucanje ploda

20

7. Primjena regulatora rasta

OBVEZATNODopuštena je primjena kemijski sintetiziranih regulatora rasta(hormona), koji se prirodno nalaze u biljci, kao što su giberelini inaftiloctena kiselina.

8. Berba

PREPORUČENO

Plodovi se beru kada dozriju, a to je kad plod postigne bojutipičnu za sortu i kada pokazuje najbolje karakteristike.Karakteristike su boja i čvrstoća mesa ploda.Trešnje se za svježu potrošnju moraju brati ručno s peteljkomu hladnijem dijelu dana. Trešnje i višnje za preradu mogu sebrati uz pomoć tresača.Plodove treba brati uz što manje mehaničkih oštećenja da sezadrže estetska svojstva. Nakon berbe i prije dopreme doprerađivačkih kapaciteta, u roku 2 - 4 sata, plodove trebadržati u hladnom, prozračnom i zatamnjenom prostoru.Trešnje za svježu potrošnju moraju udovoljiti kvalitativnimpotrebama, kao što su ujednačena veličina, čvrstoća mesaploda, boja tipična za sortu, malena koštica, okus, odsutnostanomalija.

OBVEZATNONakon berbe nije dopušteno plodove tretirati nikakvimkemijskim sredstvima.

9. Osnovna načela integrirane zaštite

PREPORUČENO

Suzbijanje štetočinja treba temeljiti, gdje god je to moguće, naprognozi pojave bolesti i praćenju pojave i jačine napadaštetnika. Odluku o suzbijanju štetočinja treba temeljiti takođerna obavijestima stručnjaka za zaštitu bilja HZPSS-a, koje dajusavjetodavci po županijama.

SortiranjeBerba

21

OBVEZATNO

Važno je pridržavati se upozorenja o uporabi sredstava zazaštitu bilja, koja su navedena u “Smjernicama za integriranuzaštitu” od štetočinja.Pri izboru mjera suzbijanja prvenstvo treba dati:

uzgoju otpornih ili tolerantnih sorata na štetočinje;sadnji zdravog i deklariranog sadnog materijala;primjeni agrotehničkih mjera koje ne pogoduju razvojuštetočinja (ujednačena gnojidba, navodnjavanje sustavomkapanja, pravilno održavanje krošnje itd.);uporabi fizikalnih i mehaničkih mjera;uporabi bioloških mjera (korisni kukci i grinje, antagonističkimikroorganizmi);uporabi sredstava za zaštitu bilja prirodnoga podrijetla(sumpor, bakar itd.).

Sredstva za zaštitu bilja mogu se rabiti samo kad populacijaštetnika prijeđe gospodarski prag štetnosti ili kad su povoljniklimatski uvjeti za razvoj biljnih bolesti.Kriteriji za odabir sredstava za zaštitu bilja:

nikada se ne rabe proizvodi za koje se u uputama spominjeda imaju kancerogena, teratogena i mutagena svojstva itd.(R40, R43, R63 itd.);nikada se ne rabe otrovna i vrlo otrovna sredstva za zaštitubilja;treba ograničiti uporabu opasnih sredstava za zaštitu bilja.

Važno je izabrati sredstva za zaštitu bilja koja imajuzadovoljavajuće djelovanje.Dopušteno je rabiti sve aktivne tvari predviđene «Zakonom oekološkoj poljoprivrednoj proizvodnji», ako su registrirane zaodređenu kulturu.Mogu se rabiti sredstva za zaštitu bilja pripremljena od dviju iliviše aktivnih tvari ako su sve te aktivne tvari navedene usmjernicama. Zbog toga treba upamtiti:

treba se strogo pridržavati karence, broja dana koji moraproći od zadnjeg prskanja do dana berbe; pažljivo trebaispuniti “Tablicu uporabe sredstava za zaštitu bilja” (13.6.);potrebno je zabilježiti sve mjere koje su provedene uvoćnjaku, bilježeći pri tome: datume kad su mjereobavljene, pregled voćnjaka na prisutnost štetočinja isredstva za zaštitu bilja koja su rabljena i u kojoj količini;pri suzbijanju štetočinja treba izmjenično rabiti sredstva zazaštitu bilja s različitim načinom djelovanja iz različitihkemijskih skupina, da bi se spriječio razvoj rezistentnostištetočinje;valja primijeniti sredstva za zaštitu bilja lokalno, gdje jepopulacija štetnika prešla gospodarski prag štetnosti, a nepo cijeloj površini, da se ne bi uništila populacija korisnihkukaca;valja prskati pravovremeno, kad je štetnik najosjetljiviji(stadij ličinke).

22

Šu

plj

ikavo

stlist

a

Stigm

ina

carp

ophila

Prvi

znak

oviza

raze

na

listo

vim

aje

suokr

ugle

tam

no

crve

ne

pje

ge

obru

bljen

ekl

oro

tičn

imprs

tenom

.Kas

nije

sred

ina

pje

ge

posm

eđi,

tkiv

ou

okv

iru

pje

ge

nek

rotizi

rain

akr

aju

nek

rotizi

rano

tkiv

ois

pad

a.N

am

jest

upje

ge

ost

aju

okr

ugle

rupic

epa

lišće

izgle

da

šupljik

avo.

Na

mla

dic

ama

prim

jeću

juse

crve

ne

pje

ge

koje

seši

re,a

tkiv

ois

pod

ranic

enek

rotizi

rapa

sest

vara

jura

k-ra

ne.

Na

stap

kam

aplo

dov

aprim

jeću

juse

crve

ne

pje

ge,

koje

seši

reis

toka

oin

am

ladic

ama.

Na

zara

ženim

plo

dov

ima

poja

vlju

juse

pje

ge

tam

nog

ruba,

asv

jetlije

sred

ine.

10

. In

teg

rira

na z

ašt

ita t

rešn

ja i v

išan

ja o

d b

ole

sti išt

etn

ika

Šu

plj

ikavo

st n

a p

lod

uŠ

up

ljik

avo

st n

a lis

tuŠ

up

ljik

avo

st n

a s

tap

ci

MJE

RE

SU

ZB

IJA

NJA

DJE

LA

TN

ATV

AR

PR

IPR

AV

AK

SR

ED

STV

AZ

AZ

AŠ

TIT

UB

ILJA

KA

REN

CA

NA

PO

MEN

A

Ag

rote

hn

ičke

mje

re:

Potr

ebno

jeiz

bal

ansi

rati

gnojidbu

duši

kom

.Lj

etnom

rezi

dbom

pove

ćava

sepro

zrač

nost

krošn

jeire

duci

rabujn

ost

rast

a.

Kem

ijsk

osu

zbij

an

je:

Pro

tiv

šupljik

avost

ilis

taprs

kase

već

uje

sen

nep

osr

edno

nak

on

otp

adan

jalis

tova

ilitije

kom

zim

eu

feno-f

aziB.

Pre

dnost

sedaj

epro

izvo

dim

ana

osn

ovi

bak

ra.

Uki

šnim

jegodin

ama

potr

ebna

dodat

na

zašt

ita

ufe

no-

faza

ma

H-

Ika

pta

nom

.

Pro

tiv

šupljik

avost

ilis

tanaj

češć

eje

potr

ebno

prs

kati,

ovi

sno

oko

ličin

ioborina,

inak

on

ber

be.

Uto

vrijem

eza

štita

seukl

apa

um

jere

suzb

ijan

jako

ziča

vost

ilis

tavi

šnje

ite

šnje

(Blu

meri

ella

jaapii).

-bak

rov

sulfat

-bak

rov

oks

id-

bak

rov

oks

iklo

rid

-bak

rov

hid

roks

id-

bak

rov

hid

roks

idCa-

sulfat

kom

ple

ks

-bak

rov

hid

roks

idCa-

klori

dko

mple

ks-

kapta

n

Modra

gal

ica,

Pla

vika

men

Nor

dox

75

WG

,N

ordo

xsu

per

75Bak

reno

vapno

WP

50,

Gyp

soG

D,

Kupro

pin

,C

upro

caffaro

50

WP,

Ram

eca

ffar

o32

WP,

Neo

ram

Cham

pio

n,

Bla

uvi

t,Cham

pio

nte

kući

,Cupro

line,

Koci

de

DF

Bord

ošk

asu

spen

zija

WP-

20,

Bord

ošk

aju

ha

20,

Bord

ošk

aju

ha

caffar

o20

WP,

Bord

ošk

aju

ha

20

WP

man

ica,

Bord

ošk

aju

ha

20

WP,

Bord

ošk

asu

spen

zija

,Bord

ošk

asu

spen

zija

S-2

0Cupra

bla

u-Z

,Cupra

bla

u-Z

ultra

Sto

per

,Cap

tan

50

WP,

Merp

an50

WP

OVN

PO

VN

PO

VN

P

OVN

P

OVN

P

OVN

P

OVN

P

Bak

rene

pri

pra

vke

rabitido

2puta

use

zoni.

Ditia

non

rabiti

jedan

put

use

zonido

poče

tka

cvat

nje

.

Kapta

nra

biti

jedan

put

use

zoni

dok

seplo

dovi

ne

svuku

.

OVN

P =

ogra

nič

eno v

rem

enom

i n

ačin

om

prim

jene

23

Šu

plj

ikavo

stlist

aStigm

ina c

arp

ophila

24

Su

šen

jeg

ran

čica

itru

lež

plo

do

va

(mo

nilij

a)

Monilin

iala

xa,M

.fr

uctigena

Zar

aza

seprim

jeću

jena

cvje

tovi

ma

koji

sesu

še.

Gljiv

ase

izcv

ijet

aši

riu

izbojk

ena

kojim

ase

poja

vlju

jura

ne

koje

smole

isuše

se.Zar

aza

plo

dov

aost

varu

jese

iskl

juči

vopute

mra

na.

Ran

ena

plo

dov

ima

mogu

nas

tati

zbog

puca

nja

,m

ehan

ički

hošt

ećen

jaili

ošt

ećen

jaod

inse

kata

iptica

.

MJE

RE

SU

ZB

IJA

NJA

DJE

LA

TN

ATV

AR

PR

IPR

AV

AK

SR

ED

STV

AZ

AZ

AŠ

TIT

UB

ILJA

KA

REN

CA

NA

PO

MEN

A

Ag

rote

hn

ičke

mje

re:

Viš

nje

itr

ešnje

potr

ebno

jesa

ditina

pro

zrač

nim

polo

žajim

a.Po

treb

no

jeiz

bala

nsi

rati

gnojidbu

duši

kom

.Zar

aže

ne

izboje

treb

aodre

zati

iodst

ranitiiz

nas

ada.

Viš

nje

itr

ešnje

potr

ebno

jeobra

tite

mel

jito

da

segljiv

ane

biza

drž

ala

na

stablim

au

oblik

um

um

ija.

Puca

nje

itr

ule

žka

oposl

jedic

um

ože

sesp

rije

čiti

pokr

ivan

jem

voćn

jaka

uvr

ijem

ezr

iobe

treš

anja

.

Kem

ijsk

em

jere

:

Viš

nje

ija

koosj

etljiv

eso

rte

treš

anja

prs

kaju

seje

dnim

od

nav

eden

ihpro

izvo

da

na

poče

tku

cvat

nje

,ka

dje

otv

ore

no

oko

10

%cv

jeto

va.

Ako

jetije

kom

cvat

nje

kišo

vito

vrijem

e,prs

kase

još

jednom

kad

latice

počn

uotp

adat

iili

prije

pro

gnozi

ranih

obori

na.

-te

buko

naz

ol

-fe

nhek

sam

id

-bosk

alid

+pir

aklo

stro

bin

Folic

ur

WP

25

Tel

dor

SC

500

Sig

num

DF

OVN

P

OVN

P

7dan

a

Kar

enca

zafe

nhek

sam

id,

ako

sera

biu

sprj

ečav

anju

trule

žiplo

dova

,je

st2

dan

a.

OVN

P =

ogra

nič

eno v

rem

enom

i n

ačin

om

prim

jene

Su

šen

je g

ran

čica

Tru

lež

plo

do

va

Vo

ćnja

k p

od

mre

žom

25

Ko

ziča

vo

st v

išn

je

Blu

meriella jaapii,

Phle

oeospore

lla p

adi

Znak

ovi

zara

zenal

aze

sena

listo

vim

a,rj

eđe

na

pet

eljk

ama

listo

va,

stap

kam

aplo

dov

a,plo

dov

ima

imla

dic

ama.

Pjeg

ena

licu

lista

nis

uošt

room

eđen

e,prv

osu

crve

no-l

jubič

aste

,a

kasn

ije

tam

nosm

eđe.

Na

nal

ičju

lista

pje

ge

suom

eđen

elis

nim

žila

ma.

Pjeg

ese

prv

oja

vlja

juna

rubov

ima

listo

va,a

kasn

ije

na

čita

vojp

lojc

i.

MJE

RE

SU

ZB

IJA

NJA

DJE

LA

TN

ATV

AR

PR

IPR

AV

AK

SR

ED

STV

AZ

AZ

AŠ

TIT

UB

ILJA

KA

REN

CA

NA

PO

MEN

A

Red

ovi

toje

sensk

oili

rano

pro

ljet

no

prs

kanje

pro

tiv

šupljik

avost

ilis

tasm

anju

jepoja

vuko

ziča

vost

ivi

šnje

.D

odat

na

2-

3prs

kanja

obav

ise

posl

ije

ber

be

viša

nja

ilitr

ešan

ja.

Protiv

bol

esti

poči

nje

seprs

kati

čim

sepoja

veprv

izn

acibole

sti.

To

jeobič

no

posl

ije

ber

be,

oso

bito

ako

jeljet

oki

šovi

to.

Prito

me

sepra

tivr

emen

ska

pro

gnoza

iprs

kase

pri

jenaj

avljen

ihoborina.

Osj

etljiv

eso

rte

viša

nja

mora

juse

katk

adprs

kati

ipri

jeber

be.

Obič

no

sevr

ijem

eto

ga

prs

kanja

pokl

apa

sprs

kanje

mpro

tiv

muhe.

Ako

jeto

nužn

opotr

ebno,

pre

ma

isku

stvi

ma

izpri

jašn

jih

godin

a,prs

kase

nak

on

zavr

šetk

acv

atnje

,do

vrem

ena

kada

suplo

dovi

velik

ika

ozr

no

gra

ha.

-biter

tanol

-pro

klora

z

-m

anko

zeb

Bay

cor

WP

25

Oct

ave

50

WP

Dithane

M-4

5,

Pinoze

bM

-45,

Man

koze

b,

Sta

r80

WP,

Cri

ttox

MZ

80,

Cai

man

WP,

Man

konor

80

WP,

Dithan

eD

Gneo

tec,

Cad

illac

80

WP,

Man

koka

l

OVN

P

OVN

P

OVN

P

IBE

sem

ože

rabiti

naj

više

dva

puta

tije

kom

veget

aci

je,

ovi

sno

opoja

vibole

sti.

Prokl

ora

zse

može

rabitido

pune

cvat

nje

.

OVN

P =

ogra

nič

eno v

rem

enom

i n

ačin

om

prim

jene

IBE =

inhib

itori b

iosi

nte

ze e

rgost

enola

Ko

ziča

vo

st n

a lis

tu

26

Crn

a t

rešn

jin

a u

š

Na

mla

dim

izb

ojim

a i vr

šnom

liš

ću s

tvar

a bro

jne

kolo

nije.

Liš

će s

e ko

vrća

, a

uši

izl

uču

ju o

bilj

e m

edne

rose

.

Myzus c

era

si

MJE

RE

SU

ZB

IJA

NJA

DJE

LA

TN

ATV

AR

PR

IPR

AV

AK

SR

ED

STV

AZ

AZ

AŠ

TIT

UB

ILJA

KA

REN

CA

NA

PO

MEN

A

Suzb

ijan

jeje

opra

vdan

osa

mo

ako

jepre

kora

čen

pra

gšt

etnost

i.N

ajpogodnije

vrijem

eza

pre

gle

disu

zbijanje

jest

nep

osr

edno

posl

ije

cvat

nje

.

-im

idak

loprid

-fo

salo

n*

-tiak

loprid

Confidor

SL

200,

Boxe

r200

SL,

Rap

id,

Mag

num

200

SL,

Kohin

or

200

SL,

Dal

i,Congo

Zolo

ne

liquid

e,Zolo

ne

PM,

Ata

cEC,

Ata

cW

P

Cal

ypso

SC

480

21

dan

28

dana

14

dana

Pra

gšt

etnost

i:

3%

nap

adnutih

izboja

kaposl

ije

cvat

nje

.

Nav

eden

epri

pra

vke

smije

sera

biti

naj

više

jednom

tije

kom

veget

aci

je.

*30.

6.

2009.

Crn

a t

rešn

jin

a u

šn

a lis

tu v

išn

je

* D

atum

do k

ada

je d

opušt

ena

pro

daj

a i prim

jena

pripra

vaka

kra

jnjim

korisn

icim

a

27

Tre

šnji

na m

uh

a

Rhagole

tis c

era

si

Odla

žeja

jau

plo

dov

eka

da

oni

poči

nju

mijen

jati

boju

ipost

aju

mek

ši.

Naj

češć

ese

uplo

du

razv

ije

sam

oje

dna

ličin

ka.

Na

mje

stu

uboda

plo

dom

ekša

,m

ijen

jaboju

ipodlo

žan

jetr

uljen

ju.

MJE

RE

SU

ZB

IJA

NJA

DJE

LA

TN

ATV

AR

PR

IPR

AV

AK

SR

ED

STV

AZ

AZ

AŠ

TIT

UB

ILJA

KA

REN

CA

NA

PO

MEN

A

Uin

tegri

ranojpro

izvo

dnji

obve

zatn

oje

pra

ćenje

leta

treš

njine

muhe

spom

oću

žutih

ljep

ljiv

ihplo

ča.

Ploče

sepost

avljaj

upri

jepro

mje

ne

boje

treš

anja

.Šte

tnik

sesu

zbija

sam

oak

oje

bro

jnost

veća

od

pra

ga

štet

nost

i.

dim

etoat

*

hid

roliz

iran

ipro

tein

i+

dim

etoat*

*

Rogor

40,

Chro

mgor

40,

Perf

ekth

ion,

Zag

or,

Ritam

,Sis

tem

inE-4

0,

Cal

inogor

hid

roliz

iran

ipro

tein

i+

Rogor

40,

Chro

mgor

40,

Perf

ekth

ion,

Zag

or,

Ritam

,Sis

tem

inE-4

0,

Cal

inogor

21

dan

21

dan

Prag

štet

nost

i:

Jedna

muha

na

dvi

jeplo

čedo

faze

kada

treš

nje

počn

um

jenja

tiboju

izze

lene

ucr

venu.

Vri

jediza

sort

eko

jedozr

ijev

aju

od

četv

rtog

treš

njina

tjed

na

pa

nad

alje

.U

ranijih

sora

tatr

ešan

jatr

ešnjinu

muhu

nije

potr

ebno

suzb

ijat

i.

*Kori

stitisa

mo

jednom

tije

kom

veget

acije.

Naj

viša

dop

ušt

ena

konce

ntr

acija

sred

stva

jest

0,0

75

%.

Dje

luje

ipro

tiv

crne

treš

njine

uši

.

**

Sovo

mko

mbin

acijom

prs

kase

sam

odonji

dio

krošn

je,

koji

jena

sunča

nojst

rani.

Ako

tije

kom

leta

treš

njine

muhe

kiši

,prs

kanje

treb

aponovi

ti,

ako

todop

ušt

aka

renca

dim

etoat

a(2

1dan

).Ako

jepopula

cija

jaka

,ta

met

oda

nije

dovo

ljno

dje

lotv

orn

a.

Tre

šnji

na m

uh

aK

uku

ljic

a t

rešn

jin

e m

uh

e

28

Mali

mra

zovac

Opero

phte

rabru

mata

idru

gis

avijač

ilis

ta.

Gusj

enic

ese

upro

ljeć

ehra

ne

izbojim

aim

ladim

liće

m.

š

MJE

RE

SU

ZB

IJA

NJA

DJE

LA

TN

ATV

AR

PR

IPR

AV

AK

SR

ED

STV

AZ

AZ

AŠ

TIT

UB

ILJA

KA

REN

CA

NA

PO

MEN

A

Meh

an

ičke

mje

re:

Prije

prv

ihje

sensk

ihm

razo

vast

abla

treb

aom

ota

tiši

roko

mljep

ljiv

om

vrpco

m,

koja

pri

ječi

ženke

mal

og

mra

zovc

ada

sepopnu

na

drv

oita

mo

polo

žeja

ja.

Kem

ijsk

em

jere

:

Prva

kontr

ola

izboja

nap

ravi

seve

ćpri

jecv

atnje

.Ako

jenap

adve

ćiod

5%

izboja

ka,

bez

obzi

rana

vrst

ušt

etnik

a,nas

adse

prs

kas

jednim

od

nav

eden

ihpro

izvo

da

nep

osr

edno

nak

on

cvat

nje

.

-m

iner

alno

ulje

-fo

salo

n*

Bijel

oulje,

Sunsp

ray

7E

Zolo

ne

liquid

e,zo

lone

PM,

Ata

cEC,

Ata

cW

P

OVN

P

28

dana

Prag

štet

nost

i:

Viš

eod

5%

nap

adnutih

izboja

ka.

*30.

6.

2009.

OVN

P =

ogra

nič

eno v

rem

enom

i n

ačin

om

prim

jene

* D

atum

do k

ada

je d

opušt

ena

pro

daj

a i prim

jena

pripra

vaka

kra

jnjim

korisn

icim

a

Gu

sjen

ica m

alo

g m

razo

vca

29

Žilo

gri

z

Capnodis

tenebrionis

Šte

tera

de

odra

sli

kukc

ii

ličin

ke.

Odra

sli

kukc

iiz

griza

jupupov

e,lis

tove

im

lade

izbojk

e.Li

činke

žilo

griza

ubušu

juse

uko

rije

nje

ikorije

nov

vrat

,gdje

sein

tenzi

vno

hra

ne.

MJE

RE

SU

ZB

IJA

NJA

NA

PO

MEN

A

Ag

rote

hn

ičke

mje

re:

Uvo

ćnja

cim

aje

potr

ebno

pro

voditinav

odnja

vanje

.O

sim

toga,

pot

rebna

jem

eđure

dna

obra

da

iobra

da

tla

ure

dovi

ma,

oso

bito

ura

zdoblju

odla

gan

jaja

ja(l

ipan

j-

srpan

j).

Prita

kvojobra

diuniš

tava

juse

iko

rovi

koji

ženka

ma

služe

kao

sklo

niš

tepri

odla

gan

juja

ja.Tre

šnjo

mst

abal

aisk

upljan

jem

kuka

cau

juta

rnjim

satim

am

ože

sesm

anjiti

pop

ula

cija

štet

nik

a.

Kem

ijsk

em

jere

:

Vrlo

jete

ško

usp

ješn

osu

zbijat

iži

logriz

kem

ijsk

impripra

vcim

azb

og

spec

ifič

nog

nač

ina

živo

taodra

slih

kuka

cailič

inki

.

Uvr

ijem

eka

da

jepopula

cija

odra

slih

kuka

canaj

bro

jnija

pre

poru

čuje

seko

rist

ititiak

loprid

(kar

enca

=21

dan

).

Žilo

gri

z

30

Šti

tast

eu

ši

Štita

ste

uši

sišu

soko

vezb

og

čega

voćk

asl

abi,

daj

em

anji

priro

d,

anak

on

više

godiš

nje

gnap

ada

mogu

seosu

šiti

cije

last

abla

.N

eke

vrst

elu

čem

ednu

rosu

koja

činid

odat

ne

štet

ezb

og

nas

elja

vanja

gljiv

eča

đav

ice.

MJE

RE

SU

ZB

IJA

NJA

DJE

LA

TN

ATV

AR

PR

IPR

AV

AK

SR

ED

STV

AZ

AZ

AŠ

TIT

UB

ILJA

KA

REN

CA

NA

PO

MEN

A

Rijet

koje

kada

pot

rebno

suzb

ijanje

štitas

tih

uši

na

višn

jam

aitr

ešnja

ma.

Spom

enuta

sesr

edst

vara

be

sam

oak

ose

pri

zim

skom

pre

gle

du

izboja

kaust

anovi

jači

nap

ad.

min

eral

no

ulje

Bijel

oulje,

Sunsp

ray

7E*

OVN

PM

iner

alna

seulja

rabe

dok

supupovi

još

zatv

ore

ni.

Unek

imze

mljam

aEU

regis

trir

anisu

ipri

pra

vcina

osn

ovi

dia

zinona

(K=

21

dan

).

*1.

12.

2009.

OVN

P =

ogra

nič

eno v

rem

enom

i n

ačin

om

prim

jene

* D

atum

do k

ada

je d

opušt

ena

pro

daj

a i prim

jena

pripra

vaka

kra

jnjim

korisn

icim

a

Šti

tast

e u

ši n

a g

ran

čici

31

11

. In

teg

rira

na z

ašt

ita o

d k

oro

va

PR

EP

OR

UČ

EN

O�

Plitka

obra

da.

�Zat

ravl

jiva

ne,

per

iodič

no

koše

nje

.�

Upora

ba

her

bic

ida.

OB

VEZ

ATN

OZa

suzb

ijan

jeko

rova

važn

oje

:�

širina

her

bic

idnoga

poja

sane

smije

prije

ćipro

sječ

no

1/3

međ

ure

dnog

razm

aka.

MJE

RE

SU

ZB

IJA

NJA

KO

RO

VA

DJE

LA

TN

ATV

AR

PR

IPR

AV

AK

SR

ED

STV

AZ

AZ

AŠ

TIT

UB

ILJA

DO

ZA

/h

aK

AR

EN

CA

NA

PO

MEN

A

glif

osa

tC

idoko

r,H

erboco

r,G

lyphogan

480SL

Boom

effe

ct,

Her

kule

s480

SL,

Clin

ic,

Dom

inato

r,Cosm

ic,T

ender

,H

erboci

d,

Glif

om

al

480

SL,

Gly

fos,

Men

tor,

Tota

l480

SL,

Round

up

bio

act

ive,

Oxa

lis,

Bia

ctiv

eTota

lbio

,O

ura

gan

Sis

tem

4

3–

6l/

ha*

35

dana

*Već

adoza

naj

veća

jedopušt

ena

uku

pna

godiš

nja

količ

ina,

ako

sepro

izvo

dra

bi

više

puta

usm

anje

nim

doza

ma.

oks

iflu

orf

enG

oal

,G

alig

an240EC,

Ver

ton,

Gal

us

3–4

l/ha

42

dan

aRab

ise

jednom

godiš

nje

.

Um

eđure

dnom

sepro

storu

kosi

trat

ina,

ako

rove

uusk

om

poja

sure

dova

treb

asu

zbijat

iek

olo

ški

pri

hva

tljivi

mher

bic

idim

a.

Prito

me

sepoku

šava

što

više

sman

jiti

upora

ba

her

bic

ida.

Suzb

ijan

jeko

rova

uvo

ćnja

cim

ado

3.

godin

est

aro

stine

pro

vodise

her

bic

idim

a,a

iu

star

ijim

voćn

jaci

ma

može

seka

tkad

pre

skoči

ti.

Tijek

om

zim

enek

apoja

su

redovi

ma

dje

lom

ično

oze

leni,

jer

toom

oguća

vapotr

ošn

juvi

škova

hra

niv

a,

sprj

ečav

aer

ozi

juiči

ni

zakl

on

kori

snim

kukc

ima

igri

nja

ma.

Priupora

bi

pro

izvo

da

na

osn

ovi

glif

osa

tapost

ižu

senaj

bolji

uči

nci

tije

kom

jese

ni,

posl

ije

ber

be.

Proiz

vodina

osn

ovi

oks

iflu

orf

ena,

terb

utila

zina

iM

CPA

rabe

sesa

mo

upro

ljeć

e.Tijek

om

ljet

a,ak

oje

jaka

zako

rovl

jenost

,ra

be

sepro

izvo

dina

osn

ovi

glu

fosi

nat

a.Pr

isu

zbijan

juko

rova

tako

đer

treb

avo

ditira

čuna

ore

zist

entn

ost

iipoku

šati

što

češć

em

ijen

jati

pro

izvo

dza

suzb

ijan

jeko

rova

.glu

fosi

nat

BASTA

–15

4,5

–7,5

l/ha

21

dana

Rab

ise

jednom

godiš

nje

.

OVN

P =

ogra

nič

eno v

rem

enom

i n

ačin

om

prim

jene

32

12. INTEGRIRANA ZAŠTITA OD GLODAVACA

Za suzbijanje štetnih glodavaca u voćnjacima ( - voluharica isp. - poljski miševi) proizvođači smiju rabiti sve vrste zatrovanih mamaka,

koji su registrirani za tu namjenu u RH (registracija za uporabu na otvorenom uprirodi). Postupak postavljanja mamaka ili mamaka iz vlastite proizvodnje mora bitiusklađen s uputom proizvođača. Pri uporabi zatrovanih mamaka proizvođači morajuonemogućiti pristup domaćih i divljih životinja, da ne dođu u dodir s mamcima.Proizvođači se mogu služiti svim oblicima mehaničkih i vodenih klopki te onim oblicimakoji rabe naboj i druge oblike sredstava s repelentnim djelovanjem (odašiljači zvučnih imagnetnih valova). N aplikacija bilo kojeg kemijskog sredstva po površinitla.

Arvicola terrestris

Apodemus

ije dopuštena

33

13. Dnevnik radova i zapažanja u voćnjaku13.1. Opći podaci o voćaru i voćnjaku

Ime i prezime:

Adresa i mjesto:

Općina i županija:

Katastarska općina:

Godina sadnje:

Godina praćenja:

Sorte i postotakzastupljenosti:

Podloga:

Uzgojni oblik:

Površina voćnjaka (ha):

Ekspozicija:

Razmak između redova(m):

Razmak u redu (m):

Armatura: DA / NE

Ograda: DA / NE

Sustav navodnjavanja: DA / NE

Atomizer, tip izapremina:

DA / NE

Traktor, tip i snaga: DA / NE

Malčer: DA / NE

Tanjurača: DA / NE

34

13.2. Zapažanja u voćnjaku

SORTE

Broj stabala pojedine sorte

Površina (ha)

Broj cvatova po jednoj voćki

Broj zametnutih plodova

Broj plodova pred berbu

Urod po jednom stablu (kg)

Urod I. klase / stablu (kg)

Urod II. klase / stablu (kg)

Ukupan urod (kg)

Ukupan urod I. klase (kg)

Ukupan urod II. klase (kg)

Obujam debla u (cm)*

* Obujam debla mjeri se tijekom zimske rezidbe na 10 cm visine iznad površine tla.

35

13.3. Praćenje razvojnog stadija trešanja (upisati datume)

Razvojni stadij /sorta

36

13.4. Gnojidba voćnjaka

Datum Vrstagnojiva

Količina Površina Opis* Cijena

* Za primjenu kompleksnih N:P:K gnojiva naznačiti dubinu unosa u tlo i stadijrazvoja trešanja.* Za primjenu stajskoga gnojiva naznačiti metodu rasipanja, stadij razvoja trešanja ireakciju biljaka.

13.5. Pomotehnika i agrotehnika

Zahvati Datum Opis Cijena

Osnovna zimskarezidba

Zelena rezidba

Primjena regulatorarasta

Obrada tla izmeđuredova

Obrada tla uredovima

Kosidba traveizmeđu redova

Kosidba trave uredovima

37

13.6. Primjena sredstava za zaštitu bilja u voćnjaku

Razvojnistadij

Datumprimjene

Bolest,štetnik

i /ilikorov

Količinasredstva

Količinavode

Površina Pripravak

38

14. Literatura

1. Lada Bičak, i sur. (2005): Upute za izradu tehnoloških smjernica za integriranuproizvodnju nekih povrtnih i voćnih vrsta te vinove loze, CIHEAM-IAM Bari

2. Bjeliš, M. (2005): Trešnjina muha. Glasilo biljne zaštite, br. 5., 281-285

3. Brzica, K. (1991): Voćarstvo za svakoga. ITP Naprijed, Zagreb.

4. Ciglar, I. (1998): Integrirana zaštita voćnjaka i vinograda. Zrinski, Čakovec.

5. Cvjetković, B. (1993): Integrirana proizvodnja voća. I. i II. dio. Hrvatski voćarskiglasnik, 3.-4.

6. http://www.mkgp.gov.si/index.php?id=1138 - Tehnološka navodila zaintegrirano pridelavo sadja, 5. travnja 2006.

7. Jasminka Igrc Barčić, Maceljski, M. (2001): Ekološki prihvatljiva zaštita bilja odštetnika. Zrinski, Čakovec.

8. Jasminka Igrc Barčić (2005): Lisne uši na koštićavim voćkama. Glasilo biljnezaštite, br. 5., 292-296.

9. Sonja Kačić, Katalinić, M. (2005): Monilija koštićavih voćaka. Glasilo biljne zaštite,br. 5., 303-304.

10. Sonja Kačić, Katalinić, M. (2005): Šupljikavost lista. Glasilo biljne zaštite, br. 5.,304-306.

11. Kišpatić, J. (1992): Bolesti voćaka i vinove loze. Zagreb, 178-193, 209.

12. Mikec, I. (2005): Kozičavost višnje i trešnje. Glasilo biljne zaštite, br. 5., 324-329.

13. Miljković, I. (1991.): Suvremeno voćarstvo. Nakladni zavod Znanje, Zagreb.

14. Krpina, I. i sur. (2004): Voćarstvo. Nakladni zavod Globus, Zagreb.

15. Maceljski, M. (2002): Poljoprivredna entomologija. Drugo dopunjeno izdanje,Zrinski, Čakovec.

16. Maceljski, M. (2005): Štitaste uši na koštićavim voćkama. Glasilo biljne zaštite, br.5, 298-301.

17. Narodne novine (2001): Zakon o ekološkoj proizvodnji poljoprivrednih iprehrambenih proizvoda. Br. 12., http://www.nn.hr, 10. travnja 2005.

18. Narodne novine (2005): Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o sjemenu,sadnom materijalu i priznavanju sorti poljoprivrednog bilja. Br. 163.,http://www.nn.hr, 10. travnja 2004.

19. Narodne novine (2005): Zakon o sjemenu, sadnom materijalu i priznavanju sortipoljoprivrednog bilja. Br. 140., http://www.nn.hr, 10. travnja 2005.

20. Ostojić, I. (2005): Žilogriz opasan štetnik koštićavih voćaka. Glasilo biljne zaštite,br. 5., 285-292.

21. Ivka Veić, i sur. (2004): Podizanje novih nasada voća. HZPSS, Zagreb.

22. Marija Ševar i sur. (2005): Proizvodnja voćnog i loznog sadnog materijala. HZPSS,Zagreb.

23. Godini, A. i sur. (1997): Atti del Convegno Nazionale del Ciliegio. Società OrticolaItaliana, Valenzano(Ba), Instituto Agronomico Mediterraneo, 170-189.

39

24. Godini, A.(1999): Ciliegio. Frutticoltura, br. 7/8, 18-22.25.

25. Smole, Julija (2000): Češnje in višnje. Založba kmečki glas, Ljubljana.

26. Krpina, I. i sur. (2004): Voćarstvo. Nakladni zavod Globus, Zagreb.27. Lugli, S. isur. (2005): Nuovi portinnesti di ciliegio validi per impianti intensivi. Frutticoltura,br. 3, 41-47.

27. Lugli, S. i sur. (2005): Nuovi portinnesti di ciliegio validi per impianti intensivi.Frutticoltura, br. 3, 41-47.

28. Lugli, S. i sur. (2006): NuovaFrutticoltura, br. 9, 30-34.

cerasicoltura ad un Bivio:continuare con i duroni ointrodurre nuove varietà?