U taj čas dođoše neki te javiše Isusu što se dogodilo s Galilejcima kojih je krv

Pilat pomiješao s krvlju njihovih žrtava. Isus im odgovori: »Mislite li da ti Galilejci,

jer tako postradaše, bijahu grešniji od drugih Galilejaca? Nipošto, kažem vam, nego

ako se ne obratite, svi ćete slično propasti! Ili onih osamnaest na koje se srušila kula

u Siloamu i ubila ih, zar mislite da su oni bili veći dužnici od svih Jeruzalemaca? Ni-

pošto, kažem vam, nego ako se ne obratite, svi ćete tako propasti.«

Nato im pripovjedi ovu prispodobu: »Imao netko smokvu zasađenu u svom vi-

nogradu. Dođe tražeć ploda na njoj i ne nađe pa reče vinogradaru: ’Evo, već tri godi-

ne dolazim i tražim ploda na ovoj smokvi i ne nalazim. Posijeci je. Zašto da iscrpljuje

zemlju?’ A on mu odgovori: ’Gospodaru, ostavi je još ove godine dok je ne okopam i

ne pognojim. Možda će ubuduće ipak uroditi. Ako li ne, posjeći ćeš je.’«

Tko je kriv da …

I dan danas, kod mnogih od nas, postoji čvrsto uvjerenje da Bog fizičkim zlom (potresi, poplave, bo-

lesti, itd.) kažnjava ljude u odgojne svrhe. Postoji velika zaliha sličnih pogleda na Boga, kao i pitanje zašto

dobri Bog dopušta patnju i stradanje nevinih. Iz istog kruga izrasta tvrdnja da što je netko gori, to mu bolje

ide. (Vrijedilo bi tu izjavu “razoružati”) Gotovo da se po tom pitanju nije mnogo promijenilo u shvaćanju od

Isusova vremena do danas. Otud je razumljivo da su još uvijek mnogi uvjereni da su ratovi, poplave, bolesti,

kao i ostale nedaće, Božja kazna za grijehe. Sa sličnim polazištem dolaze pred Isusa njegovi suvremenici.

Netko mu je prišao i upitao ga: Što su sagriješili Galilejci koje je masakrirao Pilat i – da bi stvar bila gora –

krv im pomiješao s krvlju prinesenih životinja? Njihovo pitanje je već unaprijed određeno. Proizlazi iz vjero-

vanja da ljude dostiže Božja kazna za počinjene grijehe, pa i onda kad njihovi grijesi nisu svima poznati. Ta-

kav se stav ugnijezdio i u našoj podsvijesti i teško ga je istjerati. Isusov odgovor je jasan, no, nažalost, nije

imao velikog utjecaja na stoljetne kršćanske stavove. Dakle, Isus jasno kaže da ne postoji veza između grije-

ha i tragedije koja je zadesila Galilejce, kao ni one na koje se srušila kula u Siloamu i ubila ih. Zađemo

li dublje u tekst, suočiti ćemo se s naizgled proturječnim Isusovim tumačenjem. Isus kaže: “Ako se ne obrati-

te, svi ćete slično propasti!” Mnogima ova rečenica dolazi kao dokaz da su u pravu, tj. da Bog kažnjava gri-

jehe, pa i na potomcima počinitelja. Drugi će pak reći da se radi o Božjem odgojnom planu po kojem je Bog

uzrok stradanja iz kojih ljudi trebaju izvući pouku ili nas kroz stradanja pročišćava. Treći će reći: Bog je str-

pljiv, ali, pokažemo li znakove pokajanja i obraćenja, uslijedit će Božje smilovanje, Bog će odustati od ljuto-

ga gnjeva svoga. U spomenutim pristupima postajemo stradalnici nakaradne, mračne i osvetoljubive slike

Evanđelje: Lk 13, 1 - 9

Informativni listić župe, godina 15. broj 12.

Treća korizmena nedjelja - C 24. ožujak 2019.

Boga koja se temelji na projekciji ljudskog poimanja pravde i reda, a najčešće se služi galamom i zas-

trašivanjem ljudi. Uostalom, postoji neka duboko u nama ukor ijenjena svijest da zločin uvijek sa so-

bom povlači kaznu, pa ako nas ne dostigne na ovome, dostići će nas na drugome svijetu.

Bog ne uništava, nego oživljuje

Koliko je štetno poimanje Boga koji nas kažnjava, vidimo na brojnim stranicama ljudske povijesti.

Tragedije, nesreće, ratovi, gladi, kao i spomenuti pokolj Galilejaca i urušavanje kule u Siloamu, događaji su

u našem promjenjivom svijetu. Čovjek je u svijetu izložen različitim ugrozama koje su bolne, što nas može

poučiti da život gradimo na onomu što nije propadljivo, na izgradnji unutarnjeg čovjeka koji živi iz odnosa s

Bogom. Pritom je čovjek pozvan biti odgovoran za svijet u kojem živi. Svojim ponašanjem i stavovima u-

tječemo na tijek zbivanja, nastanak i oblikovanje struktura koje mogu proizvoditi ili uklanjati zla. Naši grijesi

unose nered u ovaj svijet. Čineći grijeh kažnjavamo sami sebe. Zato nam je važna jakost vjere da bismo nadi-

lazili nepravedne odnose i uklanjali izvore ljudskih stradanja. Dakako, to nije uvijek moguće, ali je pasivnost

na račun Božje kazne nedopustiva. Pred svakim bolnim stradavanjem nalazimo se pred izazovom preispitiva-

nja smjera u kojem ide naš život. Idem li putem istine ili nagomilavam vlastitu propast? Dakako, ne samo

vječnu odijeljenost od Boga, nego i nagomilavanje neljudskih uvjeta, kao i težnji za standardom koji proizvo-

di loše posljedice na okoliš, mentalitet i, dakako, otima budućnost nadolazećim naraštajima.

No, vratimo se Isusovoj izjavi: “Ako se ne obratite, svi ćete slično propasti.” U njoj se otvara put za

razumijevanje obraćenja. O kojoj to propasti Isus govori? Da bismo mogli razumjeti taj prividno nejasan dio,

put nas vodi u razumijevanje obraćenja. U novozavjetnim tekstovima obratiti se prvenstveno znači promije-

niti mentalitet, tj. način shvaćanja Boga i, što je s tim usko povezano, promijeniti način shvaćanja čovjeka i

sebe samoga. U dubini obraćenja nalazi se preusmjeravanje pogleda prema Bogu. I zato je jasno da bez ob-

raćenja Bogu Isusa Krista ostajemo stradalnici nakaradne slike Boga koja nije u stanju iznijeti i primiti istin-

sku preobrazbu ljudskog srca, da snažnije žudimo za Bogom kao ispunjenjem svih dubinskih čežnji našeg

bića.

Strpljivo iščekivanje ploda – promjena kriterija

Pri kraju ulomka Isus kratkom prispodobom otvara novu perspektivu. Radosna vijest pokazuje svoju

širinu. Riječ je o čovjeku koji je posadio smokvu u svom vinogradu. Na njoj kroz tri godine ne nalazi ploda.

Odluka je pala: smokva se sječe! Vinogradar predlaže dodatni trud. Šansa je omogućena. Smokva je spaše-

na. U prispodobi je smokva slika Izraela, a time i slika svakog čovjeka. Nadasve je slika neplodnog židov-

skog kulta koji nije kultivirao srce naroda iz kojeg bi proizlazili plodovi ljubavi. Drugo, Bog se prema nama

odnosi kao vinogradar iz prispodobe. Odgaja nas s nadom da ćemo donijeti plodove. Naglasak na strpljivom

nastojanju oko plodnosti smokve čini nas osjetljivima za kriterije služenja, a ne kriterije vladanja. To znači

da mi kršćani moramo snažnije prianjati uz kriterije Kristova križa i težiti za obraćenjem svijesti. Stoga je

Isusova smrt mjesto je na kojem se otkriva kako se to Bog ophodi prema našim zlodjelima. Nije došao da nas

satre, da očisti svijet od zlotvora i protivnika, već prihvaća naše neprihvaćanje i do kraja ostaje vjeran Očevoj

ljubavi koja se bezuvjetno darovala i dariva čovjeku. Pred tim i takvim Božjim licem javlja se istinsko poka-

janje. Ne potiče se time, kako se neki boje, jeftino shvaćanje odnosa prema Bogu i pravo na odgađanje prom-

jene života po načelu lako ćemo mi s Bogom. Zato nas i danas, unatoč svakojakim nedaćama, snaga Duha

Svetoga potiče da se otvorimo njegovoj ljubavi koja je kadra mijenjati naša srca.

Don Ivica Huljev, župnik u Komiži i urednik stranice kroz-samariju.net

24. 03. 2019. TREĆA KORIZMENA NEDJELJA

8h. VIDOVEC – za župljane

9h. NEDELJANEC – KRIŽNI PUT

9i30h. NEDELJANEC + Jelena i Milan Koren, Monika Rog, Marija i Ivan Priher, ob. Koren i Rog

+ Stanislav Letina

11h. VIDOVEC + na čast Duhu Svetom i Anđelima čuvarima 15h. VIDOVEC – KRIŽNI PUT

25. 03. Ponedjeljak

NAVJEŠTENJE GOSPODNJE

SVETKOVINA

17 h NEDELJANEC + Franjo Štefanek – daje supruga

18 h. VIDOVEC + Zdravko Papec – daje supruga

+ Ivan i Ivanka Presečki, Ignac i Marija Presečki, ob. Flajšek, Ivan Habulan – daje ob. Presečki

26. 03. Utorak

Emanuel, Goran

18 h. VIDOVEC + Pavao i Terezija Kocijan – daje Draga Kliček

+ Lovro Hajsok, Marija i Šimun Plantić

– daje Marija Hajsok

27. 03. Srijeda

Ernest, Lidija, Augusta

18 h NEDELJANEC + Štefanija i Fabijan Ister, ob. Bračko, Tomašić, Gredelj, Canjuga, Tomašković

– daju ob. Ister i Bračko

+ Vid Blaži, ob. Blaži, Ivan Vidak, ob. Vidak, ob. Dolenec i za ozdravljenje bolesnog Stjepana

– daje Božica Blaži

NA KRAJU SV. MISE EUHARISTIJSKO KLANJANJE

28. 03. Četvrtak

Sonja, Nada

18 h. VIDOVEC + Luka i Terezija Rog – daje ob. Rog

+ Ivan Banec, ob. Banec, ob. Kos

– daje ob. Ignaca Kos

29. 03. Petak

Jona, Eustazije

17:30 h NEDELJANEC – KRIŽNI PUT - (bez Sv. Mise)

17:30 h VIDOVEC – KRIŽNI PUT

18 h VIDOVEC + ob. Košić i Ris – daje Snježana Košić

+ Danica, Slavko, Stanko, Dragutin, Franjo, Jelka, Ljubica i Getruda Uranić, Stjepan, Jelena i Božidar Fošnar – daju ob. Uranić i Fošnar

30. 03. Subota

Viktor, Vlatko, Leonard

18 h. VIDOVEC + Stjepan Bubek i ob. Bubek – daje ob. Bubek

+ Klara i Stjepan Novak, Stjepan Bubek

– daje ob. Bubek

31. 03. Nedjelja

ČETVRTA KORIZMENA

NEDJELJA

8h. VIDOVEC – za župljane

9h. NEDELJANEC – KRIŽNI PUT

9i30h. NEDELJANEC + ob. Kristić, Huhner, Cafuk, Šantek, Ljubek, Đurđek, Pozder, Lipovac, Hranić, Blažeković – daje ob. Kristić

11h. VIDOVEC + Mladen i Stjepan Županić – daje obitelj 15h. VIDOVEC – KRIŽNI PUT

Izdaje: RKT. ŽUPA SV. VIDA, Trg Sv. Vida 6, 42205 Vidovec Odgovara: Branko Švogor, župnik

Žrtve naše krive slike Boga

Ured za pastoral mladih organizira „Križni put mladih Varaždinske biskupije“ 7. i 8. travnja po župama Ludbreškog dekanata. Prijaviti se mogu srednjoškolci i mladi, od

19. do 31. ožujka. ŽUPNI URED VIDOVEC – UREDOVNO VRIJEME:

PONEDJELJAK, UTORAK, ČETVRTAK I PETAK: 17–18 sati; SRIJEDA: 9–10 sati ŽUPNI URED NE RADI: SUBOTOM, NEDJELJOM, NA VELIKE CRKVENE I DRŽAVNE BLAGDANE!

ŽUPNA KATEHEZA:

PRVOPRIČESNICI – VIDOVEC (3. a i b) – srijeda u 14.30 sati

– NEDELJANEC (3. c) – srijeda u 15.30 sati

KRIZMANICI – VIDOVEC (8. a) – utorak u 14.30 sati

(8. b) – utorak u 15.20 sati

– NEDELJANEC - četvrtak u 15.30 sati

Ženidbeni navještaj:

Dražen Priher, sin Juraja i Ljerke r. Mikac, r: 1988. g., Nedeljanec, Varaždinska 190/1 i

Martina Kovač, kći Ivana i Marije r. Krizmanić, r: 1991. g. iz župe Ferdinandovac.

O G L A S I