Tomasevic jelena iii 4
Transcript of Tomasevic jelena iii 4
![Page 1: Tomasevic jelena iii 4](https://reader031.fdocument.pub/reader031/viewer/2022020123/559594591a28abf8798b465a/html5/thumbnails/1.jpg)
Ugljeni hidrati ili seceri su organska jedinjenja sastavljena od ugljenika,
kiseonika i vodonika. Nastaju u procesu fotosinteze. Cine veoma znacajni hranu za veliki deo populacije. Prema strukturi se dele na: monosaharide, disaharide,
oligosharide i polisaharide.
![Page 2: Tomasevic jelena iii 4](https://reader031.fdocument.pub/reader031/viewer/2022020123/559594591a28abf8798b465a/html5/thumbnails/2.jpg)
![Page 3: Tomasevic jelena iii 4](https://reader031.fdocument.pub/reader031/viewer/2022020123/559594591a28abf8798b465a/html5/thumbnails/3.jpg)
• Monosaharidi se razgradnjom ne mogu razložiti na prostije. Najznacajnija za organizam coveka je glukoza. Jedino se ona može iskoristiti za dobijanje energije dok se ostali monosaharidi prethodno moraju biti konvertovani u glukozu. Fruktozu nazivamo i vocni šecer jer je u velikoj kolicini prisutna u vocu.
• Disaharidi su sastavljeni od dva molekula monosaharida. Najpoznatiji disaharid je saharoza. Ona je sastavljena od glukoze i fruktoze i veoma je zastupljena u ishrani savremenog coveka. Beli šecer se smatra praznim izvorom energije jer je deficitaran sa vitaminima i mineralima i sarži cak 99% saharoze. Laktozu nazivamo i mlecnim šecerom jer je prisutna u mleku i proizvodima. Maltoza se pretežno nalazi u žitaricama i klicama semena.
• Oligosaharidi su sastavljeni iz više monosaharida i prisutni su u povrcu.
• Polisaharidi su sastavljeni od deset i više monosaharida. Skrob bi trebao da bude najzastupljeniji ugljeni hidrat u ishrani ljudi, cak i do 50%. Njegov molekul je sastavijen iz dugog lanca molekula glikoze. Mozemo ga naci u semenu, korenu, krtolama. Krompir, banana, pirinac, kukuruz i pšenica su namirnice sa dosta skroba. On je osnovni sastojak brašna.
![Page 4: Tomasevic jelena iii 4](https://reader031.fdocument.pub/reader031/viewer/2022020123/559594591a28abf8798b465a/html5/thumbnails/4.jpg)
![Page 5: Tomasevic jelena iii 4](https://reader031.fdocument.pub/reader031/viewer/2022020123/559594591a28abf8798b465a/html5/thumbnails/5.jpg)
![Page 6: Tomasevic jelena iii 4](https://reader031.fdocument.pub/reader031/viewer/2022020123/559594591a28abf8798b465a/html5/thumbnails/6.jpg)
Glikogen se kod kičmenjaka (time i kod čoveka) skladišti u jetri i mišićima. Kada se u krvotoku pojavi višak glukoze, jetra od glukoze sintetiše glikogen (to je pod kontrolom insulina). Kada nivo glukoze u krvi padne, u jetri dolazi do razgradnje glikogena u glukozu, koja zatim prelazi u krvotok. Iz krvotoka glukoza prelazi u ćelije, što je pod kontrolom hormona insulina (luči ga pankreas). U ćelijama se razlaganjem glukoze oslobađa energija neophodna za njihov normalan rad. Kada oboli pankreas pa se insulin nedovoljno izlučuje, dolazi do nagomilavanja šećera u krvi, dok istovremeno ćelije gladuju, tj. nemaju dovoljno glukoze. Oboljenje nastalo usled toga je dijabetes(šećerna bolest) – smrtonosna bolest, ako se ne leči. Dijabetičari insulin ne uzimaju oralno (preko usta), pošto bi, kao protein, bio razložen u crevima.
Energetska uloga ugljenih hidrata
![Page 7: Tomasevic jelena iii 4](https://reader031.fdocument.pub/reader031/viewer/2022020123/559594591a28abf8798b465a/html5/thumbnails/7.jpg)
![Page 8: Tomasevic jelena iii 4](https://reader031.fdocument.pub/reader031/viewer/2022020123/559594591a28abf8798b465a/html5/thumbnails/8.jpg)
![Page 9: Tomasevic jelena iii 4](https://reader031.fdocument.pub/reader031/viewer/2022020123/559594591a28abf8798b465a/html5/thumbnails/9.jpg)
Hronicni, neizlecivi sistemski poremecaj metabolizma.koji se karakteriše hiperglikemijom, tj. trajno povišenim nivoom glukoze u krvi. Uglavnom je
uslovljen naslednim faktorim.Nastaje zbog smanjene sekrecije ili smanjenog biološkog dejstva hormona insulina, odnosno u kombinaciji ova dva faktora. Taj nedostatak ometa razmenu ugljenih hidrata, masti i belancevina u organizmu
(što se ispoljava tipicnim tegobama), a nakon dužeg vremena utice i na strukturu i funkciju krvnih sudova, živaca i drugih vitalnih organa i organskih
sistema.Dijabetes se danas ubraja medju najcešca endokrinološka oboljenja, sa prevalencom u stalnom porastu.o je posledica modernog stila života i povecanja broja spoljašnjih etioloških cinilaca, medju kojima se posebno
izdvaja gojaznost. Šecerna bolest se najcešce javlja u starijem životnom dobu kao posledica opštih degenerativnih i skleroticnih promena u organizmu (koja
zahvataju i pankreas), a kod mladih osoba može nastati usled genetskih poremecaja ili oštecenja pankreasa kod odredjenih zaraznih oboljenja.
Secerna bolest ili dijabetes je:
![Page 10: Tomasevic jelena iii 4](https://reader031.fdocument.pub/reader031/viewer/2022020123/559594591a28abf8798b465a/html5/thumbnails/10.jpg)
![Page 11: Tomasevic jelena iii 4](https://reader031.fdocument.pub/reader031/viewer/2022020123/559594591a28abf8798b465a/html5/thumbnails/11.jpg)
DIJETNA VLAKNA
• Dijetna vlakna su biljna i nezamenljiv su sastojak u jelovniku zdrave hrane, pogotovu u ishrani dijabeticara, jer ishrana bogata dijetnim vlaknima sprecava skokove šecera u krvi. Dijetna vlakna se nalaze u opni žiarica, mekinjama, pahuljicama, vocu, povrcu (narocito mahunarkama), orahu, kikirikiju, korenastom bilju.Pri uzimanju dijetnih vlakana ranije se javlja osecaj sitosti, jer ona bubre vezujuci vodu za sebe, šireci lumen želuca.
• Bubrenjem se povecava i lumen creva, pa se poboljšava peristaltika (bolji rad i pražnjenje creva).
• Dijetna vlakna, pogotovu rastvorljiva, prave finu zaštitnu gel mrežu oko skroba koji unosimo hranom, pa time sprecavaju brzu apsorpciju i skokove šecera, posle uzimanja hrane (smanjuju brzo upijanje razgradjenih složenih šecera iz želuca u krvotok).
• Poboljšavanjem pražnjenja creva smanjuje oboljevanje od tumora, narocito debelog creva.
• Dijetna vlakna mogu biti rastvorljiva i nerastvorljiva u vodi.
![Page 12: Tomasevic jelena iii 4](https://reader031.fdocument.pub/reader031/viewer/2022020123/559594591a28abf8798b465a/html5/thumbnails/12.jpg)
![Page 13: Tomasevic jelena iii 4](https://reader031.fdocument.pub/reader031/viewer/2022020123/559594591a28abf8798b465a/html5/thumbnails/13.jpg)
Glikemijski indeks (Gl)• Je mera koja oznacava kolicinu šecera u krvi stvorenu prilikom varenja
odredjene namirnice, a samim tim i kolicinu hormona insulina koji se, posledicno, izlucuje u krv.Posle svakog obroka u krvotoku se podiže koncentracija glukoze koja se normalizuje lucenjem insulina (glikemijski odgovor). Pošto su ugljeni hidrati iz hrane po svom sastavu razliciti, oni izazivaju razlicite glikemijske odgovore, u zavisnosti od vrste i ”zrelosti” namirnica, nacina njihove pripreme ili stepena preracenosti. Na osnovu toga može se napraviti približna tabela namirnica sa vrednostima glikemijskog indeksa.
• VODITE RACUNA O TOME DA:• Za mnoge namirnice još nema podataka o glikemijskom indeksu i
glikemijskom opterecenju• Postoje individualne razlike u lucenju insulina, posebno kod obolelih od
šecerne bolesti, a osobe koje su fizicki aktivne moraju unositi više ugljenih hidrata
• Glikemijski indeks menja se u zavisnosti od nacina i dužine pripremanja hrane (na primer, testenina kuvana 15 minuta ima veci GI od one koja se kuva 10 minuta)
• U kombinaciji sa drugim namirnicama, na primer, proteinima, mastima i vlaknima, smanjuje se vrednost glikemijskog indeksa.
• Razliciti izvori daju i razlicite vrednosti glikemijskog indeksa.
![Page 14: Tomasevic jelena iii 4](https://reader031.fdocument.pub/reader031/viewer/2022020123/559594591a28abf8798b465a/html5/thumbnails/14.jpg)
![Page 15: Tomasevic jelena iii 4](https://reader031.fdocument.pub/reader031/viewer/2022020123/559594591a28abf8798b465a/html5/thumbnails/15.jpg)
• Ugljeni hidrati su uglavnom sastavni delovi biljne hrane : Žitarice, odnosno brašno i hleb, krompir, pasulj, grašak, kupus, celer, rotkvice, cvekla, šargarepa, paradajz, boranija, jabuke, kruške, višnje, trešnje, šljive, kajsije i pomorandže.
• Dnevne potrebe u ugljenim hidratima zavise od fizickog opterecenja; što je mišicni rad veci treba više ugljenih hidrata. U proseku ugljeni hidrati treba da daju 50-60% energije u ukupnom dnevnom obroku.
![Page 16: Tomasevic jelena iii 4](https://reader031.fdocument.pub/reader031/viewer/2022020123/559594591a28abf8798b465a/html5/thumbnails/16.jpg)
![Page 17: Tomasevic jelena iii 4](https://reader031.fdocument.pub/reader031/viewer/2022020123/559594591a28abf8798b465a/html5/thumbnails/17.jpg)
*NAJVECI DEO ENERGIJE POTREBNE ZA RAD DOBIJAMO
BAS IZ UGLJENIH HIDRATA!*