Što se čitalo u Zadru prije

100 godina – tiskovine

od 15. do 20. travnja 1913. godine

izložba u povodu kulturne manifestacije

Zadar čita 2013. i dâna Zadarske županije

Zadar, od 15. do 20. travnja 2013. godine

U Izložbenoj dvorani Državnog arhiva u Zadru

Državni arhiv u Zadru priključio se ovogodišnjoj kulturnoj manifestaciji Za-dar čita 2013. i obilježavanju Dâna Zadarske Županije (ove godine jubilarnih, dvadesetih po redu), prigodnom izložbom „Što se čitalo u Zadru prije 100 go-dina – tiskovine od 15. do 20. travnja 1913. godine“. Dvanaest različitih tisko-vina dio su brojnih periodičkih publikacija Knjižnice Državnog arhiva u Zadru. Predstavljene su samo one tiskovine sačuvane u Arhivu, a izdane između 15. i 20. travnja 1913. godine. Tih šest dana poklapaju se, dakle, s ovogodišnjim da-nima manifestacije Zadar čita 2013. Želja nam je pokazati koje su novine čitali stari Zadrani i što su bile aktualne vijesti tih dana koje su punile stupce svih novina i zaokupljale pažnju njihovih čitatelja. Na koncu, tko bude pažljivije čitao pojedine članke, proniknut će u ono što mi danas nazivamo uređivačka politika, a ona se u to doba nije skrivala kao danas pod plaštem neovisnih novina i novinara, već je bila sasvim transparentna i izravna. Tako pojedine novine u svom podnaslovu nose naziv stranke čije su glasilo. Kao, primjerice, Hrvatska kruna (Glavno glasilo Stranke prava u Dalmaciji), splitska Slo-boda (Organ Hrvatske pučke napredne stranke) ili talijanski Risorgimento (Organo del Partito italiano democratico).

Zadar je u proljeće, te 1913. godine baštinio zadnju godinu mira pred Veliki rat i zadnje godine stare Habsburške Monarhije. Kao glavni grad austrijske pokraji-ne Dalmacije i sjedište pokrajinskih vlasti bio je sjecište svih važnijih političkih zbivanja, tada već znatno uznapredovalih i uzavrelih procesa nacionalnih inte-gracija, kako hrvatske tako i talijanske nacije. Tiskovine su te procese pomno pratile, odnosno propagirale ih svaka na svoj način. Tako će Kruna u uvodniku „Slavenstvo i germanstvo“ zaključiti da „…mi u Dalmaciji, koji smo od sto go-dina pod bečkim ministrima (…) moramo otvarati našem narodu oči i gojiti sla-vensku uzajamnost“. S druge strane, Risorgimento će propagirati autonomašku politiku i odricati Hrvatima pravo na sjedinjenje sa prekovelebitskom braćom.

Sve novine prate događanja na balkanskom bojištu u vrijeme kada završava prvi i uskoro počinje drugi Balkanski rat u kojima je Turska izgubila sve teri-torije na europskom kontinentu, a Srbija izišla kao najjača država na Balkanu. Od svjetskih događaja izdvajamo atentat na španjolskoga kralja Alfonsa i bo-lest pape Pija X. o čemu su pisale sve novine.

Iz gradskih vijesti u novinama Il Dalmata doznajemo da je tih dana Gradsko vijeće na svojoj sedmoj sjednici raspravljalo o prijedlogu proširenja i pojača-nja gradskoga vodovoda te da je prijedlog prihvaćen bez rasprave. Kulturnih događanja u gradu nije nedostajalo: taj tjedan u kazalištu Verdi gotovo svaku

večer izvodile su se Rossinijeve opere William Tell i Seviljski brijač. U osam dana svaka opera po četiri puta! „Obćinstvo je bilo zadovoljno, te je živo plje-skalo za otvorene pozornice i poslie činova. (…) Kazalište uviek dobro posjeće-no.“ Poljodjelski stručnjak Stanko Ožanić držao je treći nastavak predavanja o vinogradarstvu, a dva mjeseca unaprijed najavljen je dolazak tršćanskog oku-lista dr. Alberta Botterija u Zadar, Šibenik, Split i Dubrovnik, radi operacija i konzultacija.

Četrnaestog travnja navršila se prva godišnjica havarije Titanika, na što pod-sjeća dubrovačka Prava crvena Hrvatska donoseći kratku informaciju da se „u ponedjeljak navršila godina dana, da je u dubine Atlanskog mora potonuo ‘Titanik’, najveći putnički parobrod na svijetu.“ U službenome Objavitelju Dalmatinskom/Avvisatore Dalmato, nekoj vrsti današnjih Narodnih novina, nalazimo razne natječaje, sudske presude o cen-zuri pojedinih tekstova, oglase i slično. Od oglasa za kastraciju („škopljenje“) konja do natječaja za radno mjesto „nadglednika uznika pri tamnicama u Ši-beniku“ ili nekoliko profesorskih mjesta u školama Bosne i Hercegovine.

Šibenska Hrvatska rieč donosi inicijativu za izgradnju novoga gradskoga gro-blja atribuirajući ga kao „neodklonivo pitanje“, a upozoravaju da pošumljavanje Šubićevca i ostalih gradskih predjela ne ide kako bi trebalo. Dubrovčani su na-javili skoro uplovljavanje novog parobroda „Federiko Glavić“ (istoimenog bro-dovlasnika) nosivosti 9600 tona, „najvećeg trgovačkog parobroda što je ikada bio na našim stranama“. Splitska Sloboda najavljuje otvorenje Gradske pučke knjižnice „koja će mnogo i mnogo doprinijeti našoj nacijonalnoj svijesti i razvit-ku pojedinca“. Također primjećuju kao „karakteristično i značajno“ novačenje splitskih mladića što je promijenilo uobičajenu proljetnu sliku grada: „Dok bi naš grad ostalih godina kroz ovo doba dobivao drugo neko lice, i pjesma bez-brižne i lakoumne mladosti razlijegala se gradom i varošima, ove godine vla-da muk, koji svakome upada u oči“. I gotovo zlokobno najavljuju: „Ovogodišnji muk mnogo, mnogo znači, za one koji vide i koji hoće da gledaju.“

Sve su novine inače zabilježile nezapamćenu studen koja je vladala polovicom travnja. Snijeg i led nanijeli su dosta štete u poljoprivredi kako u zaobalnoj tako i u priobalnoj Dalmaciji. Petnaestog travnja nad Zadrom su čak lepršale snježne pahulje.

Svakodnevnica sažeta među uske novinske stupce jedinstven je izvor poda-taka za oslikavanje jednoga prostora i vremena. Naglašena životnost kojom su obojani novinski podaci prikazuje događaje u drugačijem svjetlu negoli službeni dokumenti. U tome i jest posebnost tiskovina kao povijesnih vrela. Državni arhiv u Zadru čuva gotovo tisuću naslova različitih periodičkih publi-kacija među kojima i onih najstarijih nastalih u Zadru ili u drugim dalmatin-skim gradovima. To bogato naslijeđe Arhiv želi predstaviti javnosti i sačuvati za nadolazeće generacije. Upravo zato smo započeli sa sustavnim digitalizira-njem novina: kako bi bile dostupnije i izradom digitalnih kopija sačuvane za buduća vremena.

Ante Gverić

naslov: „IL DALMATA“Mjesto izdavanja: Zadarrazdoblje izlaženja: 1866. – 1916. učestalost izlaženja (1913.): dva puta tjednojezik: talijanskiurednik (1913.): Gaetano Feoli

Il Dalmata počinje izlaziti svega četiri godine nakon Narodnog lista, zagova-rajući bitno drugačije političke stavove. Iako su na početku izlaženja objavljiva-ni članci i na hrvatskom jeziku, ubrzo postaje talijansko glasilo u službi Tali-janske stranke. U političkom smislu Il Dalmata propagira dalmatinsku auto-nomašku politiku.

naslov: „NARODNI LIST“

Mjesto izdavanja: Zadar

razdoblje izlaženja: 1862. – 1920.

učestalost izlaženja (1913.):

dva puta tjedno

jezik: hrvatski (od 1876.)

urednik (1913.): Juraj Biankini

Glasilo najduže tradicije i najvećeg utje-

caja na cijelom dalmatinskom području.

Najstarije su živuće hrvatske novine. Prvi

broj je tiskan 1862. godine kao prilog lista

Il Nazionale, a od 1876. godine izlazi is-

ključivo na hrvatskom jeziku. Za vrijeme

talijanske uprave (od 1920. godine) bio je

zabranjen. Dugogodišnji urednik lista bio

je don Juraj Biankini, znameniti i aktivni

političar, zastupnik u Dalmatinskom sa-

boru i Carevinskom vijeću, a od 1919. i za-

stupnik u Privremenom narodnom pred-

stavništvu Kraljevstva SHS u Beogradu.

naslov: „OBJAVITELJ DALMATINSKI“ („AVVISATORE DALMATO“)Mjesto izdavanja: Zadar razdoblje izlaženja: 1867. – 1920.učestalost izlaženja (1913.): dva puta tjednojezik: hrvatski i talijanskiurednik (1913.): Petar Kasandrić

Dvojezični Objavitelj/Avvisatore – po-dijeljen na službeni i neslužbeni dio – imao je ulogu poput današnjih Narodnih novina: objavljivati zakone, obznane, oglase, presude i sl. Stoga je i trebao po-pratnu Smotru koja će na poluslužbeni način propagirati vladinu politiku. Obja-vitelj je izlazio u razdoblju od 1867. do 1920. godine.

naslov: „SMOTRA DALMATINSKA“ („LA RASSEGNA DALMATA“)Mjesto izdavanja: Zadar razdoblje izlaženja: 1888. – 1918.učestalost izlaženja (1913.): dva puta tjednojezik: hrvatski i talijanskiurednik (1913.): Petar Kasandrić

Smotra počinje izlaziti godine 1888. kao dodatak Objavitelju Dalmatinskom – Avvisatore dalmato – službenom glasi-lu dalmatinskoga Namjesništva. Uloga Smotre bila je na žurnalistički način propagirati službenu politiku austrijske uprave u Dalmaciji koja se obznanjiva-la u Objavitelju Dalmatinskom. Izlazila je dvojezično (hrvatski i talijanski), a trebala je biti protuteža hrvatskom Na-rodnom listu i talijanskom Il Dalmata. Smotra se gasi propašću Monarhije, koncem listopada 1918. godine.

naslov: „NAŠE JEDINSTVO“Mjesto izdavanja: Split razdoblje izlaženja: 1894. (1905.) – 1918. učestalost izlaženja (1913.):tri puta tjedno jezik: hrvatskiurednik (1913.): Ante Stražičić

List je izlazio od 1894. godine pod ime-nom Jedinstvo, a 1905. godine mijenja naziv u Naše Jedinstvo. Osim domaćih i inozemnih političkih članaka, bilježio je kulturne događaje te donosio manje knji-ževne priloge. Po političkoj orijentaciji bio je blizak starom narodnjačkom dijelu vodstva Hrvatske stranke u Dalmaciji.

naslov: „DAN“Mjesto izdavanja: Splitrazdoblje izlaženja: 1903. – 1918.učestalost izlaženja (1913.): tjednojezik: hrvatskiurednik (1913.): Ante Glumac

Dan su bile splitske katoličke novine po-krenute kao obrana od modernog libe-ralno-naprednjačkog tiska promicanjem kršćanskih vrijednosti, na tragu enciklike Rerum novarum pape Leona XIII. Svo-jim je stavovima blizak frankovačkoj po-litičkoj orijentaciji. Bile su namijenjene težacima i radnicima Dalmacije koji su izloženi utjecajima socijalista: „pogubnih teorija koje su zahvatile korijena i kod nas, osobito u primorskim gradovima“.

naslov: „HRVATSKA RIEČ“Mjesto izdavanja: Šibenik razdoblje izlaženja: 1905. – 1914. učestalost izlaženja (1913.): tri puta tjednojezik: hrvatskiurednik (1913.): Marko Skočić

Glasilo šibenskih pravaša. Godine 1913. izlazio je tri puta tjedno. Prvi broj je ti-skan 1906., a zadnji 1914. godine. Do-sljedni pravaškoj ideji i jedinstvu Stran-ke prava, uredništvo je početkom 1907. godine obustavilo izdavanje na tri mje-seca kako bi izbjegli sukob sa stranačkim kolegom don Ivom Prodanom, izdava-čem Hrvatske krune.

naslov: „HRVATSKA KRUNA“Mjesto izdavanja: Zadar razdoblje izlaženja: 1892. – 1920.učestalost izlaženja (1913.): dva puta tjednojezik: hrvatski urednik: Ivo Prodan

Kruna je bila glavno pravaško glasilo u Dalmaciji. Izlazila je od 1892. do 1920. godine, kada talijanske vlasti onemogu-ćuju njeno tiskanje i izdavanje. Urednik u cijelom razdoblju izlaženja je don Ivo Prodan, koji je prije Krune uređivao vjer-sko-političke novine La Dalmazia Catto-lica, pod njegovim uredništvom kasnije kroatizirane – Katolička Dalmacija.

naslov: „PUČKA SLOBODA“Mjesto izdavanja: Splitrazdoblje izlaženja: 1907. – 1914. učestalost izlaženja (1913.): dva puta mjesečnojezik: hrvatskiurednik: Oskar Tartaglia

Pučka sloboda bila je glasilo Hrvatske pučke napredne stranke. U početku je izlazila kao prilog Slobode, kasnije sa-mostalno. Kao glasilo stranke, list je bio namijenjen puku u svim dalmatinskim mjestima kako bi širio programska nače-la stranke i branio pučka prava.

naslov: „RISORGIMENTO“ Mjesto izdavanja: Zadarrazdoblje izlaženja: 1908. – 1914. učestalost izlaženja (1913.): tjedno jezik: talijanski urednik (1913.): Raimondo Desanti

Risorgimento je izišao u svega 255 bro-jeva. Radikalna politička stajališta koja je zastupao izrazito su autonomaška, s pozicija zadarskih Talijana. List je često i žestoko, ponekad i uvredljivo, polemizi-rao s protivničkim novinama.

naslov: „SLOBODA“Mjesto izdavanja: Splitrazdoblje izlaženja: 1905. – 1914. učestalost izlaženja (1913.): svaki dan osim nedjelje i blagdanajezik: hrvatskiurednik (1913.): Oskar Tartaglia

Ovaj splitski list (gotovo dnevnik) bio je glasilo Hrvatske pučke napredne stranke i propagator ideologije integralnog jugo-slavenstva. Vlasnik i prvi glavni urednik novina bio je Josip Smodlaka. Postavši zastupnikom u Carevinskom vijeću 1910. godine, njegova Sloboda postala je zna-čajno manje kritična prema Beču. Smod-laka je inače bio splitski gradonačelnik u dva navrata: 1918. i 1943. godine.

Državni arhiv u ZadruAnte GverićAnte Gverić Grafikart d.o.o.300

izdavač: Za izdavača:

autor izložbe i kataloga: tisak:

naklada:

naslov: „PRAVA CRVENA HRVATSKA“Mjesto izdavanja: Dubrovnikrazdoblje izlaženja: 1905. – 1918. učestalost izlaženja (1913.): tjednojezik: hrvatskiurednik (1913.): Frano Schick

Dubrovački list Čiste stranke prava. Po-činje izlaziti u ožujku 1905. godine kao reakcija na pisanje Supilove Crvene Hr-vatske sa čijom uređivačkom politikom dubrovački čisti pravaši nisu bili zado-voljni. Izdavač je bila Dubrovačka hrvat-ska tiskara u čijem su upravnom odboru pravaši imali prevlast. List je izlazio sva-ke subote. Zadnji broj je tiskan 26. listo-pada 1918. godine.