TISKANICA PRAVNA ZAŠTITA U SUSTAVU JAVNE...

TIM

4P

IN M

AG

AZ

IN •

ožuja

k •

2017.

3

BROJ 3.ožujak 2017.

NA

KL

AD

NIK

- t

im4

pin

Uli

ca

gra

da

Vu

ko

va

ra 2

37

A,

10 0

00

Za

gre

b |

ce

nta

r@ti

m4

pin

.hr

TIS

KA

NIC

A -

po

šta

rin

a p

lać

en

a u

HP

-u d

.d.

u s

ort

irn

ici

10 2

00

Za

gre

b

Kontrola Izjava o fi skalnoj odgovornosti

Načini isplate fi zičkim osobama

Računovodstvo korištenja EU sredstava

PRAVNA ZAŠTITA U SUSTAVU

JAVNE NABAVE

Aktualna izdanja

Prikaz novog Zakona o javnoj nabavi

Teme:

Autori:

Izdanje

Novo izdanje!

Priprema, pozor, ERASMUS+

Teme:

Autori:

Izdanje

Teme:

Autori:

Izdanje

EU projekti

Teme:

Autori:

Izdanje

PRETPLATA ZA 2017. GODINUU TIJEKU

POLUGODIŠNJA PRETPLATA

GODIŠNJA PRETPLATA

Ocjena prihvatljivosti projektnih

Cijena PDV 600,00 kn 1.100,00 kn

Više pogodnosti, cijena nepromijenjena!

20% POPUSTA ZA 5 I VIŠE PRETPLATA

Poklon svim pretplatnicima:

2017.

Specijalizirane rubrike po djelatnostima: komunalno gospodarstvo, kultura,

SANJA VICULIN

Impressum

TIM4PIN MAGAZINČasopis Centra za razvoj javnog i neprofi tnog sektora

Nakladnik:TIM4PIN d.o.o. za savjetovanje Zagreb, Šumetlička 41tel: 01/553 1335, 01/553 1775, 099/ 303 7677, 099/ 303 7678 E-pošta: [email protected] 83718300522; MBS 2929236;www.tim4pin.hr

Adresa uredništva: Ulica grada Vukovara 237a, Zagreb

Za nakladnika: Maja Butorac, mag.oec.

Glavni urednik: izv.prof.dr.sc. Davor Vašiček

Urednice: Maja Butorac, mag.oec., Mila Copić, mag.oec.,Kristina Kosor, mag.ing.oecoing.

Tajnica uredništva: Antonija Havidić, mag. oec.

Uredništvo: izv.prof.dr.sc. Anto Bajo; Saša Buko-vac, dr.vet.med.; dr.sc. Ivan Čevizović; doc.dr.sc. Saša Drezgić; mr.sc. Ivana Maletić; mr.sc. Ivana Jakir-Bajo; Ante Loboja, mag.iur.; mr. sc. Nediljka Rogošić; mr.sc. Gorana Roje; Bernardica Rubčić, mag.iur.; Ana Zorić, mag.iur.; Danijela Stepić, mag.oec.; Desanka Sarvan, mag.iur.; Iva Šuler, dipl.iur.; prof.dr.sc. Vesna Vašiček.

Lektura i korektura: Antonija Zavila Nemet, dipl. kroatolog i dipl. sociolog

Oblikovanje naslovnice: DIBS

Slike: Javna ustanova “Nacionalni park Krka”

Grafi čka priprema: Goga Vinter, Sveučilišna tiskara d.o.o.

Tisak: Sveučilišna tiskara d.o.o., Trg m. Tita 14, Zagreb

Riječ glavnog urednikaPoštovani čitatelji!

Dani, mjeseci i godine zaista lete. Kao da je bilo jučer kad sam vam pisao uvodno obraća-nje u prošlogodišnjem, a evo pred nama je već i ovogodišnji broj 3. Mnogo toga ponavlja se, pa evo koristim svoje riječi stare godinu dana koje su jednako aktualne i danas. Zako-račili smo u ožujak. Mjesec u kojemu kalendarski stiže proljeće. Da zaista proljeće stiže ne samo kalendarski, možemo se uvjeriti, ako samo nakratko svoje poglede okrenemo prirodi i odmaknemo se od računalnih ekrana i silnih papira na radnim stolovima. Ožu-jak je i mjesec u kojemu bi se trebalo i bar malo opustiti od »pospremanja« prethodne poslovne godine. Financijski izvještaji, porezne prijave, Izjave o fi skalnoj odgovornosti i druga izvješća za većinu računovođa i fi nancijskih djelatnika su završeni i predani.

Ove, za razliku od prethodne godine u našemu okruženju ipak imamo nešto drugačiju situaciju. Ne djelujemo u uvjetima privremenog fi nanciranja, a na našim se granicama ne osjeća pritisak izbjegličkog vala. Ali smo zato dobili nemirnog istočnog susjeda i oso-benog američkog predsjednika čije riječi uznemiruju burze, europsku administraciju, te vojne analitičare i diplomate diljem svijeta.

Na domaćoj političkoj sceni opet smo u izbornom ciklusu. Ovaj puta lokalno. I pomalo padaju mnoge maske. One fašničke skinute su neki dan, a sada su na redu one političke kojima su pokriveni kompromisi, uljuđena rivalstva, prikriveni animoziteti i skrivane ambicije u mnogim sredinama. Ovo je vrijeme kada će mnogi samo „misliti globalno, a djelovati lokalno“. Dobro je što se dio predizborne utrke podudara s Korizmom, pa je to eto prilika da se mnogi takmaci, deklarirani vjernici u njoj odreknu neprimjerenih riječi i misli o svojim suparnicima, umjesto slatkiša, cigareta, kava ili nečega inače drugoga jednako štetnoga.

Mlade vjerujemo raduje najava nove akcije vladajućih simpatičnog naziva „Od mjere do karijere“. Njeni bi se učinci trebali osjetiti na zapošljivost i smanjeno zanimanje za odlazak iz Hrvatske. Zato navijajmo da tako i bude. Ipak, sigurno je da najbolju „mjeru“ mogu osigurati jedino poduzetnici koji će uskoro tražiti radnu snagu i pritom je dobro plaćati. Već sada se u nekim djelatnostima osjeća nedostatak radnika, a nastavi li se trend odlaska mladih ovaj će problem sve više rasti.

Sve bolji rezultati našega gospodarstva daju nam pravo na optimizam i zato u nadola-zeće proljeće uđimo uspravni i nasmijani. Osmijeh svi imamo, ništa ne košta i ništa ne može pokvariti.

Na kraju, zahvaljujemo svima koji su i ove godine pretplatom podržali naše nastojanje da budemo još bolji nego prethodnih godina.

Do sljedećeg broja srdačno vas i s poštovanjem pozdravljam!

Glavni urednik

Dr. sc. Davor Vašiček, izv. prof.

SEMINARI I RADIONICE U NAJAVI

Detaljnije informacije o pojedinoj radionici možete pronaći na www.tim4pin.hr.

9.3. Novine u sastavljanju i predaji Izjave o fi skalnoj odgovornosti - za ministarstva, JLP(R)S, trgovačka društva i druge pravne osobe

9.3. Priprema i provedba projekata iz programa Erasmus+

20.3. Porez na nekretnine i lokalni porezi

24.3. Razvijanje INTERREG projekata i ispunjavanje elektronske prijavnice

27.3. Prijava poreza na dobit

31.3. Novine u objavama javne nabave i e-Nabava (e-predaja ponuda, e-otvaranje ponuda) - rad na novoj demo verziji!

3.4. KOMUNALNA NAKNADA - aktualna pravna i fi nancijska pitanja utvrđivanja, namjene i naplate

6.4. Financijsko izvještavanje, računovodstveno evidentiranje i porezni aspekti EU projekata

7.4. Ekonomski najpovoljnija ponuda u teoriji i praksi; Zelena javna nabava

10.4. Obračun drugog dohotka u 2017.

FINANCIJE I FINANCIJSKO POSLOVANJE

9

Potencijalne obveze države i utjecaj na državni dugDavor Galinec

FISKALNA ODGOVORNOST I FINANCIJSKO UPRAVLJANJE

13

Izjava o fi skalnoj odgovornosti za JLP(R)S, te ministarstva i druga državna tijela Ivana Jakir-Bajo

Ana Zorić

23

Izjava o fi skalnoj odgovornosti novosti za trgovačka društva i druge pravne osobeIvana Jakir-BajoAna Zorić

28

Provođenje formalnih i suštinskih kontrola Izjava o fi skalnoj odgovornosti za 2016. godinuHana ZoričićIva Matijević

RAČUNOVODSTVO

34

Knjiženje prihoda i rashoda projekata fi nanciranih iz EU izvora na razini središnje državeTamara Kelković BenkoHana Zoričić

POREZI I DOPRINOSI

39Načini isplate fi zičkim osobamaMaja Butorac

42

Raspodjela osobnog odbitka u slučaju rada kod više poslodavacaMirjana Mahović Komljenović

50

Porezni tretman viška prihoda (dobiti) ustanovaGordana Muraja

RADNO PRAVO

53

Prava roditelja djeteta s težim smetnjama u razvoju s aspekta mirovinskog osiguranjaSanja Rotim

JAVNA NABAVA

58Pravna zaštita u sustavu javne nabave Zoran Vuić

64

Praksa Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave Praksa DKOM-a

EUROPSKA UNIJA I FONDOVI

66

Mjera 7 Temeljne usluge i obnova sela u ruralnim područjima – otvoren natječaj za operaciju 7.4.1Kristina Kosor

POSLOVANJE NEPROFITNIH ORGANIZACIJA

74

Ugovor o radu kao instrument reguliranja radnog odnosa u udrugamaSuzana Šop

LOKALNA SAMOUPRAVA

80

Cijena javne usluge prikupljanja komunalnog otpadaDesanka Sarvan

ZDRAVSTVO

86

Struktura cijena lijekova na recept u Republici HrvatskojVatroslav Zovko

TIM4PIN INFO

90Neoporezivi iznosi naknada, potpora, nagrada, dnevnica i otpremnina

91 Naknade korisnika državnog proračuna

92 Plaće

95Naknada plaće zbog bolovanja i druge nesposobnosti za rad

96 Drugi dohodak

97 Primici izuzeti od ovrhe

97 Financijske obavijesti

98 Ostale informacije

Sadržaj

promotivna cijena:300,00 kn

CIJENA: 390,00 kn

4 godine poslovanja Više od 300 seminara Više od 8000 polaznika

01/5531-755 01/5531-335

Novi Zakon o javnoj nabavi s kazalom pojmova,

s prethodnom zakonskom


Autori:

Urednica:

NOVO IZDANJE!

4 godine poslovanja 3 ekspertna podru ja: EU fondovi, javna nabava, nancije i ra unovodstvo

300 stru nih seminara Više od 6000 polaznika 11 stru nih izdanja

Vaše narudžbe možete poslati: [email protected] www.tim4pin.hr 01/5531-755 01/5531-335

EU PROJEKTI– od ideje do realizacije –

Prakti an priru nik za pripremu i provedbu EU projekata

Kome je priru nik namijenjen?U nancijskom razdoblju 2014. – 2020. Republika Hrvatska na raspolaganju ima 10,7 milijardi eura. Prijavljivati projekte mogu korisnici državnog, lokalnog/regionalnog prora una, javne ustanove, javna trgova ka društva, nevladine i ne-pro tne organizacije, privatne obrazovne institucije, mi-kro, mali i srednji poduzetnici, start-upovi, poljoprivrednici, obiteljska poljoprivredna gospodarstva, vjerske zajednice, zadruge, udruge i dr. Korisnici koji su do sada uspješno apli-cirali i povla ili sredstva kažu da je klju u pravovremenoj pripremi projekta i dokumentacije.

Što dobivam kupnjom priru nika?Sve na jednom mjestu o EU projektima od A do Ž: • Strateški dokumenti za korištenje ESI fondova (Europa 2020,

Partnerski sporazum, Operativni programi) • Pregled svih izvora nanciranja (EFRR, ESF, EPFRR, EFPR, ETS) • Sažeti prikaz usvojenih operativnih programa za ESI fondove

(prihvatljivi korisnici, aktivnosti, nancijske alokacije) • Pregled otvorenih natje aja i natje aja u najavi • Kako napisati projekt i pripremiti projektnu dokumentaciju? • Kako planirati i pripremiti prora un projekta (od aktivnosti do

kategorije troška u prora unu)? • Osiguravanje revizorskog traga • Javna nabava i podugovaranje u EU projektima • Pra enje projekata u sustavu prora una • Izvještavanje i pra enje provedbe.

Autori: Ivana Maleti , Kristina Kosor, Matilda Copi , Katarina Ivankovi Kneževi , Nada Zrinuši , Božana Bešli , Saša Bukovac, Nataša Kulakowski, Mladenka Kara i , Marija Rajakovi , Marija Tufek i , Ivana Petri ko, Sabina Vali ;Urednica: Ivana Maleti

Cijena: 300,00 kn

Pripremite se na vrijeme uz prakti an priru nik za pripremu i provedbu EU projekata!

20% popusta CIJENA:

4 godine poslovanja Više od 300 seminara Više od 7000 polaznika

01/5531-755 01/5531-335

ERASMUS+

Autori:

NOVO IZDANJE!

Detaljnije o programu i prijavi na www.tim4pin.hr

ORGANIZIRA PRAKTIČNU RADIONICU NA TEMU:

Oporezivanje nekretnina i lokalni porezi područja u kojima je pore-zna reforma unosi niz značajnih novina. Osnovni cilj radionice je na jednostavan način upoznati polaznike s poreznim statusom i oporezivanjem prometa nekret-nina u kontekstu PDV-a i Zakona o porezu na promet nekretnina.

Radionica je namijenjena fi nancij-skoj i pravnoj stručnoj javnosti te posebice odgovornim osobama u jedinicama lokalne samouprave zaduženima za sustav poreza na nekretnine i uopće lokalnih poreza.

UPLATE

IBAN TIM4PIN d.o.o. za savjetovanje: HR3323400091110546815 s pozivom na broj: OIB, model: 00, svrha uplate: ime i prezime polaznika.

MATERIJAL

Radni materijal, prezentacije predavača, TIM4PIN Magazin i priručnik: Novine u lokalnim porezima s posebnim osvrtom na porez na nekretnine

PREDAVAČI

Porezni stručnjaci (mr. sc. Marijana Vuraić Kudeljan, Nikolina Pratzer dipl. iur.) i savjetnici TIM4PIN-a

ODRŽAVANJE

MJESTO Hotel Palace, Trg J. J. Strossmayera 10, Zagreb

KOTIZACIJA

960,00 kn (uključen PDV, priručnik i materijal)

VRIJEME 20.3.2017. 10:00 – 15:00 h

Porez na nekretnine i lokalni porezi

PRIPREMITE SE PRAVODOBNO UZ NOVI PRIRUČNIK

Novine u lokalnim porezima s posebnim osvrtom na porez na nekretnine

Iz programa izdvajamo:

1. Nacionalni programi reformi i porez na nekretnine

2. Primjena Zakona o lokalnim porezima

3. Porez na nekretnine

4. Pripreme JLS – fi skalni efekti

5. Evidencija o nekretninama i poreznim obveznicima plaćanja poreza na nekretnine

6. Korištenje instituta iz Općeg poreznog zakona

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 3/2017.

9

UDK 336.2 FINANCIJE I FINANCIJSKO POSLOVANJE

1. UvodKrajem siječnja ove godine (30. 1.) Eurostat je objavio informacije o potencijalnim obvezama i nenapla vim kredi ma države za 28 država članica u 2015. godini1. Kao što je spomenuto u uvodnom dijelu, u potenci-jalne obveze države ubrajaju se potencijalne obveze koje mogu proizaći iz ak viranja državnih jamstava, ak viranja zaš tnih klauzula kod javno-privatnih partnerstva (tj. kada privatni partner izlazi iz JPP-a a država mora preuze njegove obveze prema kredito-rima) te obveze javnih poduzeća koja nisu sta s čki klasifi cirana u neki od podsektora sektora države, ali u kojima država ima vlasničke udjele (najčešće tzv. javna poduzeća). Isto tako, država može izravno iz proračuna odobrava kredite nekim poduzećima, no u slučaju da ta poduzeća ne podmiruju pravovreme-no svoje obveze vraćanja kredita prema državnom proračunu kao zajmodavcu, takvi se kredi smatraju nenapla vima i u bi državni proračun ostaje uskra-

* Dr. sc. Davor Galinec, glavni savjetnik, Sektor sta s ke, Hrvatska narodna banka. (Stavovi autora izneseni u ovom radu isključivo su osobni i stručni stavovi autora i ne odražavaju nužno stavove ins -tucije u kojoj je zaposlen ni drugih ins tucija koje se spominju u radu, ni ih na bilo koji način obvezuju.)1 Dostupno na engleskom jeziku na: h p://ec.europa.eu/eurostat/documents/2995521/7847969/2-30012017-AP-EN.pdf/482ede6a-3b02-419b-b4af-ac7a853f2a28.

ćen na prihodnoj strani za iznos kredita koji joj nije vraćen, te ga knjiži kao potraživanje (iako je neizvje-sno kada će ga i u kolikom iznosu napla ).

Kako u Hrvatskoj ne postoji praksa izravnog kredi- ranja javnih poduzeća iz državnog proračuna (a u

drugim državama članicama je isto tako prisutna u gotovo zanemarivoj mjeri, izuzev Slovenije, gdje su nenapla vi kredi javnim poduzećima iz državnog proračuna iznosili krajem 2015. godine vrlo visokih 7,5 % BDP-a), daljnji fokus ovog prikaza bi će isključi-vo na potencijalnim obvezama države. Pri tome treba naglasi da je sta s čki obuhvat pojedinih kategorija potencijalnih obveza vrlo različit između država čla-nica, prikazani rezulta nisu u potpunos jednoznač-no usporedivi i treba ih interpre ra s određenom rezervom. Sta s ka potencijalnih obveza je novijeg datuma i njena se kvaliteta kon nuirano poboljšava, ali posebnu pozornost treba pri interpretaciji posve- i činjenici da podaci o obvezama javnih poduzeća

nisu međusobno konsolidirani unutar te skupine, kao i činjenici da se ne uzima u obzir vrijednost imovine h poduzeća (koja može bi mnogo veća od obveza

koje imaju).

To se posebno odnosi na javne fi nancijske ins tucije (najčešće banke u državnom vlasništvu) koje u svo-jim bilancama bilježe vrlo visoke vrijednos i imovine i obveza, a k tome na svojim računima često imaju

Potencijalne obveze države i utjecaj na državni dugDavor Galinec *

Potencijalne obveze neke države u normalnim okolnos ma nisu predmet obuhvata sta s ke duga opće dr-žave, ali pod određenim uvje ma mogu to posta (npr. kada država preuzme na teret državnog proračuna otplatu duga nekog javnog poduzeća koje više ne može vraća kredit inozemnoj banci i za koji je prethodno dala garanciju inozemnom kreditoru). Osim obveza koje mogu proizaći iz ak viranja državnih jamstava, u potencijalne obveze države ubrajaju se još i potencijalne obveze po osnovi mogućih ak viranja zaš tnih klauzula kod javno-privatnih partnerstva (tj. kada privatni partner izlazi iz JPP-a, a država mora preuze njegove obveze prema kreditorima) te obveze javnih poduzeća koja nisu sta s čki klasifi cirana u neki od podsektora sektora države, ali u kojima država ima vlasničke udjele (najčešće tzv. javna poduzeća). Praćenje potencijalnih obveza države uvedeno je u vrijeme krize europodručja, kada su mnoge države članice bilježile vrlo visoke razine državnog duga (iznad granice od 60 % BDP-a defi nirane Ugovorom iz Maastrichta) i kada je uočeno da postoji visoka razina izdanih državnih jamstava, čijim ak viranjem bi se državni dug mogao u kratkom roku dodatno poveća . Propisane podatke o potencijalnim obvezama države članice dostavljaju Eurostatu na temelju odredbi Proširenog paketa ekonomskog upravljanja paketa (tzv. six pack), koji je stupio na snagu krajem 2011. godine. U nastavku slijedi prikaz Eurostatovog izvješća o potencijalnim obvezama i nenapla vim kredi ma države za 28 država članica u 2015. godini.

10

FINANCIJE I FINANCIJSKO POSLOVANJE UDK 336.2 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 3

/201

7.

pohranjene i visoke iznose državnih depozita. Unatoč svim m nedostacima (koji se mogu djelomično iden- fi cira pažljivim čitanjem metodoloških napomena

za svaku državu članicu), objava podataka o potenci-jalnim obvezama i nenapla vim kredi ma država čla-nica predstavlja velik korak u smislu po canja tran-sparentnos u javnim fi nancijama, nacionalnim krea-torima ekonomske i fi skalne poli ke daje se informa-cija o veličini i strukturi potencijalnih obveza koje bi pod određenim uvje ma mogle posta sastavnim dijelom obu-hvata sta s ke duga opće drža-ve i utjeca na njegov porast (koji pri tome nije rezultat povećanja proračunskog defi cita kao u udž-beničkim teorijama), a utječe i na stvaranje potpunije i cjelovite slike fi nancijskog položaja pojedi-nih država članica. U daljnjem di-jelu teksta slijedi prikaz kretanja i strukture potencijalnih obveza država članica u 2015. godini i njihov potencijalni utjecaj na dug opće države u ekstremnim sluča-jevima kada bi one postale stvarne obveze.

2. Visina potencijalnih obveza država članica EU na kraju 2015.

Promatramo li ukupne potencijalne obveze sektora države u pojedinim državama članicama EU jekom 2015. godine, vidljivo je da je najviša razina (iznad 100 % BDP-a) zabilježena u Njemačkoj (125,8 % BDP-a), Grčkoj (119,3 % BDP-a) i Nizozemskoj (112,5 % BDP-a, grafi kon 1). Prvih jedanaest mjesta na ljestvici za-uzimaju države članice Europodručja, a Švedska je na dvanaestom mjestu (55,8 % BDP-a). S udjelom potencijalnih obveza od 13 % BDP-a Hrvatska je pri dnu ljestvice, konkretnije na 22. mjestu, neposredno ispred Bugarske i Češke (koje imaju udio potencijalnih obveza u iznosu od po 12,5 % BDP-a). Najniža razina potencijalnih obveza od 2,8 % BDP-a zabilježena je u Slovačkoj.

Za razliku od drugih ljestvica kojima se rangiraju eko-nomski pokazatelji i na kojima niži plasman na ljestvi-ci znači i realno lošiju poziciju, na ljestvici rangiranja po visini potencijalnih obveza niže mjesto na ljestvici ukazuje na realno bolju poziciju države. Što je manji iznos potencijalnih obveza, manji je i rizik da će one u određenim ekstremnim okolnos ma bi uključene u obuhvat duga opće države i tako ga dodatno po-veća . Isključimo li iz obuhvata potencijalnih obveza država članica dio koji se odnosi na obveze jedinica u državnom sektoru koje nisu sta s čki klasifi cirane u sektor države u dijelu koji se odnosi na obveze jedi-

nica koje pripadaju fi nancijskom sektoru (uglavnom se to radi o bankama u državnom vlasništvu), slika o potencijalnim obvezama dras čno se mijenja. Na-ime, za pretpostavi je da su obveze banaka uglav-nom adekvatno pokrivene imovinom, te da postoje sustavi nadzora banaka i osiguranja depozita i da je u normalnim okolnos ma smanjena mogućnost da država mora sanira i dokapitalizira banke u svom vlasništvu kako ne bi propale.

Isto tako, na računima takvih banaka i sama država u većini slučajeva drži vrlo visoke iznose svojih vlas h depozita. Među m, u slučajevima pojave fi nancijskih i bankovnih kriza te pretpostavke postaju labavije i tada pokazatelj obveza jedinica fi nancijskog sektora u državnom vlasništvu može ukaziva i na nekakvu hi-potetsku gornju granicu troškova potencijalne sana-cije banaka (u % BDP-a). Promatramo li na grafi konu 1. narančastu krivulju ukupnih potencijalnih obveza država članica bez obveza jedinica koje pripadaju fi -nancijskom sektoru, vrlo je uočljivo da su one mno-go niže u odnosu na ukupne potencijalne obveze kod država u kojima je država poprilično zastupljena kao vlasnik banaka.

U slučaju Njemačke koja ima najveći iznos ukupnih potencijalnih obveza (125,8 % BDP-a), na udio obveza jedinica u fi nancijskom sektoru otpada čak 105,8 % BDP-a, tako da korigirani iznos potencijalnih obveza iznosi 20 % BDP-a (pri čemu udio državnih jamsta-va u ukupnim potencijalnim obvezama iznosi 15,4 % BDP-a). Slična opažanja vrijede i za druge države članice u kojima je država značajan vlasnik najvećih banaka, kao što su Grčka, Nizozemska, Luksemburg, Portugal, Irska, Slovenija, Francuska, Belgija i Velika Britanija. Što se če Republike Hrvatske, većina naših banaka je u vlasništvu privatnog (inozemnog) sek-tora, a potencijalne obveze (dugovi) naših banaka u kojima je država vlasnik iznose svega 4,9 % BDP-a. Is-ključimo li ih iz ukupnih potencijalnih obveza države, korigirani pokazatelj za Hrvatsku smanjuje se s razine

Grafi kon 1. Ukupne potencijalne obveze država članica EU u 2015. godini (u % BDP-a)

Izvor: Eurostat Newsrelease 19/2017 i Eurostat Database.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 3/2017.

11

UDK 336.2 FINANCIJE I FINANCIJSKO POSLOVANJE

od 13 % BDP-a na razinu od 8,1 % BDP-a. Nešto niži udio obveza jedinica u fi nancijskom sektoru kojima je država vlasnik zabilježen je u Rumunjskoj, Sloveniji i na Mal .

Detaljna struktura ukupnih potencijalnih obveza dr-žava članica EU prikazana je u tablici 1. Državna jam-stva odobrena pojedinim tvrtkama (najčešće javnim poduzećima u vlasništvu središnje ili lokalne države) vrlo lako mogu ući u obuhvat sta s ke duga opće dr-žave ako takva poduzeća ne mogu podmiriva svoje obveze prema vjerovnicima, te ako na temelju izdanih jamstava država preuzme tu obvezu na sebe. Praksa izdavanja državnih jamstava vrlo je raznolika na po-dručju EU. Ukupni iznosi državnih jamstava na kraju 2015. godine kreću se u rasponu od 0 % u Slovačkoj (čije ukupne potencijalne obveze po svim osnovama iznose 2,8 % BDP-a) do čak 28,3 % u Finskoj (čije uku-pne potencijalne obveze iznose 71,5 % BDP-a).

Vrlo visoka razina državnih jamstava zabilježena je i u Grčkoj (27,8 % BDP-a, uz zabilježenu razinu uku-

pnih potencijalnih obveza od 119,3 % BDP-a), tako da je u toj zemlji u velikoj mjeri prisutan rizik naglog povećanja duga u slučajevima pretvaranja nekog oblika potencijalnih obveza u stvarne dužničke ob-veze, pri čemu najveći skriveni potencijal predstav-ljaju upravo državna jamstva. Ta jamstva mogu se ak vira djelomično ili u najcrnjem scenariju – u potpunos , a k tome u Eurostatovom priopćenju se nalazi i bilješka za Grčku da nije obuhvaćen jedan dio garancija koje je odobrila lokalna država. Visoki iznosi državnih jamstava zabilježeni su još i u Austriji (22,9 % BDP-a), Mal (16 % BDP-a), Njemačkoj i Ci-pru (po 15,4 % BDP-a), Švedskoj (11,1 % BDP-a) te Sloveniji (10,7 % BDP-a). Iako se u hrvatskoj javnos često govori o visokim iznosima državnih jamstava i mogućem povećanju duga opće države u sluča-ju njihovog ak viranja, iz Eurostatovog priopćenja možemo zaključi da u usporedbi s većinom država članica Hrvatska ima rela vno nizak iznos državnih jamstava (2,2 % BDP-a, koliko bilježe i Italija i Ru-munjska).

Tablica 1. Struktura ukupnih potencijalnih obveza država članica 2015. (u % BDP-a)

Država članica

Ukupne potencijalne

obveze

Ukupne potencijalne obveze bez jedinica fi nancijskog sektora

Državna jamstva

JPP obveze izvan bilance

države

Obveze jedinica u državnom vlasništvu koje

nisu u sektoru države

Od toga: obveze jedinica u

fi nancijskom sektoruBE 61,4 24,1 9,9 0,1 51,4 37,3BG 12,6 9,0 0,5 0,0 12,1 3,6CZ 12,5 12,5 0,3 0,0 12,2 0,0DK 40,9 30,2 9,6 0,2 31,1 10,7DE 125,8 20,0 15,4 0,0 110,4 105,8EE 10,4 10,4 1,5 0,2 8,7 0,0IE 56,0 11,8 4,9 0,9 50,2 44,2EL 119,3 35,8 27,8 0,1 91,4 83,5ES 39,5 13,3 9,6 0,3 29,6 26,2FR 66,9 22,8 4,2 0,0 62,7 44,1HR 13,0 8,1 2,2 0,1 10,7 4,9IT 49,6 22,8 2,2 0,0 47,4 26,8CY 16,3 16,3 15,4 0,9 0,0 0,0LV 22,4 22,4 1,6 0,0 20,8 0,0LT 7,7 7,5 0,8 0,0 6,9 0,2LU 85,9 10,6 5,2 0,0 80,7 75,3HU 31,5 16,1 9,2 1,8 20,5 15,4MT 38,4 34,7 16,0 0,1 22,3 3,7NL 112,5 22,2 4,0 0,4 108,1 90,3AT 56,1 37,6 22,9 0,1 33,1 18,5PL 37,9 18,4 6,6 0,0 31,3 19,5PT 82,9 14,1 6,7 3,4 72,8 68,8RO 10,5 6,5 2,2 0,0 8,3 4,0SI 78,4 30,7 10,7 0,0 67,7 47,7SK 2,8 2,5 0,0 1,2 1,6 0,3FI 71,5 51,3 28,3 0,0 43,2 20,2SE 55,8 36,6 11,1 0,0 44,7 19,2UK 55,6 15,5 8,7 1,7 45,2 40,1

Izvor: Eurostat Newsrelease 19/2017 i Eurostat Database.

12

FINANCIJE I FINANCIJSKO POSLOVANJE UDK 336.2 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 3

/201

7.

Potencijalne obveze države po osnovi sudjelovanja u projek ma javno-privatnog partnerstva (JPP) koje se bilježe izvanbilančno za vrijeme uspješnog odvi-janja projekta dio su ukupnih potencijalnih obveza država članica. U slučajevima propas JPP projekata i ak viranja zaš tnih klauzula, postoji mogućnost da država mora u skladu s odredbama ugovora o JPP-u preuze na sebe dugove privatnih partnera prema njihovim vjerovnicima, što se onda počinje bilježi bilančno i ulazi u obuhvat duga opće države. Najve-ći iznosi potencijalnih obveza po osnovi JPP-ova (u % BDP-a) zabilježeni su u Portugalu (3,4 %), Mađarskoj (1,8 %) te Velikoj Britaniji (1,7 %). Iako u Njemačkoj postoji mnoštvo projekata JPP, njihovi sta s čari iz predostrožnos ne bilježe uopće izvanbilančne po-tencijalne obveze države po osnovi JPP-ova (službeni podatak iznosi 0 % BDP-a), već ih od početka projekta preven vno bilježe na računima države (s pripadnim utjecajima na defi cit i dug države). Što se če Hrvat-ske, potencijalne obveze države po osnovi JPP-ova iznosile su krajem 2015. godine 0,1 % BDP-a.

3. ZaključakIako je Eurostatova sta s ka potencijalnih obveza dr-žava članica novijeg datuma i njena se kvaliteta kon -nuirano poboljšava, njene pokazatelje treba oprezno interpre ra prije donošenja bilo kakvih ozbiljnijih zaključaka koji bi mogli ima implikacije po vođenje fi skalne poli ke zemlje. Sta s čki obuhvat pojedinih kategorija potencijalnih obveza države vrlo je razli-čit između država članica, podaci o obvezama javnih poduzeća nisu međusobno konsolidirani unutar te skupine te se pri tome ne uzima u obzir vrijednost imovine h poduzeća (koja može bi mnogo veća od

obveza koje imaju, pogotovo kod fi nancijskih ins tu-cija u vlasništvu države, u kojima država često drži i vlas te depozite).

Promatramo li rezultate na razini ukupnih potencijal-nih obveza države, kao i korigirane rezultate nakon is-ključivanja obveza fi nancijskih ins tucija u državnom vlasništvu, možemo konsta ra da Hrvatska ima jednu umjerenu razinu potencijalnih obveza države u usporedbi s drugim državama članicama. Čak i kada bi u najcrnjem scenariju istovremeno došlo do ak -viranja svih potencijalnih obveza koje ima naša drža-va, dug opće države u tom bi se slučaju povećao za 13 % BDP-a (prema podacima s kraja 2015. godine). Kod iden čnog scenarija u mnogim članicama Euro-područja, porast duga bio bi mnogo veći. U svakom slučaju, kreatori naše ekonomske poli ke trebaju bi dobro upozna s kretanjima svih oblika potencijalnih obveza (čak i češće nego jednom godišnje), a trebaju poduzima i odgovarajuće mjere kako ne bi dolazilo do nekontroliranog rasta potencijalnih obveza države.

Država (središnja i lokalna) treba bi vrlo oprezna pri donošenju odluka o odobravanju jamstava poslovnim subjek ma (poglavito onima u njihovom vlasništvu) i dobro treba procijeni jesu li subjek u stanju re-dovito podmiriva svoje dužničke obveze prema kre-ditorima (kako to ne bi država morala u slučaju ak -viranja garancije podmiriva umjesto njih samih). Pri sklapanju ugovorima o JPP-ovima država treba vodi računa o tome koje potencijalne rizike preuzima na sebe, a i redovno treba pra poslovanje (a posebno zaduživanje) javnih poduzeća kojima je vlasnik, a koje se (trenutno) ne nalaze u sta s čkom obuhvatu sek-tora države.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 3/2017.

13

UDK 336.2 – 657.1 FISKALNA ODGOVORNOST I FINANCIJSKO UPRAVLJANJE

1. UvodMinistarstva i druga državna jela na razini razdjela organizacijske klasifi kacije, kao i jedinice lokalne i po-dručne (regionalne) samouprave predaju Izjavu o fi -skalnoj odgovornos za 2016. godinu (dalje u tekstu: Izjava), zajedno sa prilozima do kraja do 31. ožujka 2017. Izgled i sadržaj Izjave, postupak i rokovi sastav-ljanja i predaje Izjave, te način i rokovi izvještavanja Ministarstva fi nancija o uočenim nepravilnos ma po provedenim provjerama sadržaja, sadržaj Upitnika, ali i druga pitanja bitna za davanje Izjave utvrđena su u Uredbi o sastavljanju i predaji Izjave o fi skalnoj od-govornos i izvještaja o primjeni fi skalnih pravila (NN, br. 78/11, 106/12, 130/13, 19/15 i 119/15).

Zakonodavni okvir za davanje Izjave o fi skalnoj od-govornos nije se mijenjao u odnosu na prethodnu godinu, pa se Izjava za 2016. godinu daje na temelju Upitnika o fi skalnoj odgovornos koji je posljednji put izmijenjen kada je krajem 2015. godine1 navedena Uredba mijenjana i dopunjavana. Posljednje izmjene i dopune Uredbe objavljene su u Narodnim novinama 119/15, a stupile su na snagu 31. listopada 2015. Sve upute, ali i obrasci potrebni za davanje Izjave o fi skal-noj odgovornos dostupni su u word-formatu na in-ternetskoj stranici Ministarstva fi nancija (www.mfi n.hr/hr/izjava-o-fi skalnoj-odgovornos ).

Davanje Izjave za 2016. godinu na državnoj razini obi-lježeno je činjenicom da smo jekom 2016. godine imali dva proračunska procesa, i to zbog parlamentar-

* Mr. sc. Ivana Jakir-Bajo, Ministarstvo fi nancija RH, Zagreb.** Ana Zorić, dipl. iur., Ministarstvo fi nancija RH, Zagreb.1 Uredba o izmjenama i dopunama Uredbe o sastavljanju i predaji Izjave o fi skalnoj odgovornos i izvještaja o primjeni fi skalnih pra-vila (NN, br. 119/15).

nih izbora u 2015., odnosno zbog izvanrednih parla-mentarnih izbora u rujnu 2016. Naime, do 25. ožujka 2016. na snazi je bila Odluka o privremenom fi nancira-nju poslova, funkcija i programa državnih jela i drugih proračunskih korisnika državnog proračuna Republike Hrvatske u prvom tromjesečju 2016. godine (NN, br. 109/15 i 130/15). Od 25. ožujka 2016. na snazi su bili Državni proračun Republike Hrvatske za 2016. godinu i projekcije za 2017. i 2018. godinu (NN, br. 26/16) i Zakon o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2016. godinu (NN, br. 26/2016). Nakon održavanja izvanrednih parlamentarnih izbora, Hrvatski sabor je tek na sjednici 15. prosinca 2016. usvojio Državni pro-račun Republike Hrvatske za 2017. godinu i projekcije za 2018. i 2019. godinu (NN, br. 119/16). Navedene su okolnos ponajviše utjecale na područje planiranja, stoga se na navedeno posebno osvrćemo u nastavku.

2. Napomene o važnijim pitanjima davanja Izjave o fi skalnoj odgovornos

2.1. Rokovi i dostava Izjava

I ove će godine Ministarstvo fi nancija nastavi dobru praksu i prikuplja Izjave i propisane akte od ministar-stava i drugih jela na razini razdjela organizacijske klasifi kacije, te jedinica lokalne područne (regional-ne) samouprave elektroničkim putem. Elektroničko prikupljanje Izjava za 2016. godinu vršit će se prija-vama na link (kreiran aplikacijom LimeSurvey, kojoj je Carnet administrator, a sunositelj sustava Ministar-stvo uprave), koji će bi dostupan i objavljen u ožujku na h p://www.mfi n.hr/hr/izjava-o-fi skalnoj-odgo-vornos , pod naslovom Sastavljanje i predaja Izjave o fi skalnoj odgovornos za 2016. godinu. Pritom se datum unosa u aplikaciju smatra datumom predaje.

Izjava o fi skalnoj odgovornos za JLP(R)S, te ministarstva i druga državna jela Ivana Jakir-Bajo *

Ana Zorić **

U tekstu autorice daju pregled najzanimljivijih tema u vezi s Izjavom o fi skalnoj odgovornos koju ministar-stva, odnosno druga jela na razini razdjela organizacijske klasifi kacije te jedinice lokalne i područne (regi-onalne) samouprave predaju Ministarstvu fi nancija do kraja 31. ožujka 2017.

14

FISKALNA ODGOVORNOST I FINANCIJSKO UPRAVLJANJE UDK 336.2 – 657.1 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 3

/201

7.

U vezi s dostavom napominjemo kako su iznimka oni čelnici obveznika koji su izravno odgovorni Hrvat-skom saboru, a koji Izjavu za 2016. godinu i priloge, kao i prethodne godine, dostavljaju Hrvatskom sabo-ru uz svoje godišnje izvješće o radu.

Vrijeme koje je na raspolaganju ministarstvima i osta-lim razdjelima državnog proračuna te jedinicama lokal-ne i područne (regionalne) samouprave za elektronič-ko popunjavanje Upitnika ograničeno je na 45 minuta. Dakle, Upitnik je ak van 45 minuta od otvaranja, te je u navedenom vremenu potrebno popuni i posla- Upitnik. Po izvršenom popunjavanju elektroničkog

Upitnika mogu se ispisa dani odgovori, kako bi se provjerila istovjetnost unesenog s izvornim Upitnikom. Upitnik se također može spremi u PDF formatu, kao dokaz o dostavi podataka Ministarstvu fi nancija.

2.2. Predaja Izjava za ministarstva i druga jela na razini razdjela

Ministarstva i druga jela državne uprave na razini razdjela organizacijske klasifi kacije koja nisu imala primopredaju ili promjenu djelokruga/nadležnos u 2016., do 31. ožujka 2017. elektronički dostavljaju Ministarstvu fi nancija:

• Izjavu na obrascu 1.a (ako nisu uočene slabos i nepravilnos ) ili obrascu 1.b (ako su uočene slabo-s i nepravilnos ).

• Upitnik o fi skalnoj odgovornos za 2016. godinu – Prilog 2.a.

• Plan otklanjanja slabos i nepravilnos – Prilog 3 (samo ako se daje Izjava 1.b tj. ako su uočene sla-bos i nepravilnos ).

• Izvješće o otklonjenim slabos ma i nepravilnos -ma – Prilog 4 (ako su u 2016. godini trebale bi otklonjene slabos ili nepravilnos za koje je bio sastavljen Plan otklanjanja slabos i nepravilnos uz Izjavu za 2015. godinu).

• Mišljenje unutarnje revizije o sustavu unutarnjih kontrola za područja koja su bila revidirana u 2016. godini – Prilog 5 (ako obveznik ima uspostavljenu unutarnju reviziju).

U slučaju kada nije bilo primopredaje ili promjene djelokruga/nadležnos u 2016. Upitnik o fi skalnoj odgovornos za 2016. dostavlja se popunjavanjem elektroničkog Upitnika prijavom korisnika na link:

h ps://e-upitnik.gov.hr/index.php/853358/lang-hr

Popunjenom Upitniku potrebno je priloži potpisani i ovjereni te skenirani obrazac Izjave (obrazac 1.a ili 1.b), te prethodno navedene priloge u PDF formatu.

Ministarstva i druga jela državne uprave na razini razdjela organizacijske klasifi kacije koja su imala pri-mopredaju ili uslijed zakonodavnih promjena, pro-

mjenu djelokruga ili nadležnos nakon 31. kolovoza 2016., do 31. ožujka 2017. elektronički dostavljaju Mi-nistarstvu fi nancija:

• Dvije Izjave o fi skalnoj odgovornos (Izjavu o fi -skalnoj odgovornos za razdoblje od 1. siječnja 2016. do datuma primopredaje ili promjene djelo-kruga ili nadležnos , na obrascu 1.a ili 1.b, i Izjavu o fi skalnoj odgovornos za razdoblje od datuma primopredaje ili promjene djelokruga/nadležnos do 31. prosinca 2016., na obrascu 1.a ili 1.b).

• Dva Upitnika o fi skalnoj odgovornos za 2016. godinu – Prilog 2.a (Upitnik sastavljen za razdoblje od 1. siječnja 2016. do datuma primopredaje ili promjene djelokruga ili nadležnos (a koji je nastu-pio nakon 31. kolovoza 2016.) i Upitnik sastavljen za razdoblje od datuma primopredaje ili promjene djelokruga ili nadležnos do 31. prosinca 2016.).

• Plan otklanjanja slabos i nepravilnos – Prilog 3 (ako su obje Izjave za 2016. dane kao obrazac Izja-ve 1.b, odnosno uočene su slabos i nepravilnos koje su sastavljene u Planu otklanjanja slabos i nepravilnos uz svaki obrazac Izjave 1.b).

• Izvješće o otklonjenim slabos ma i nepravilnos -ma – Prilog 4 (ako su utvrđene slabos i nepravil-nos u 2015. godini, a koje su trebale bi otklo-njene u razdobljima za koje se Izjave o fi skalnoj odgovornos predaju).

• Dva Mišljenja unutarnje revizije o sustavu unutar-njih kontrola za područja koja su bila revidirana u 2016. godini – Prilog 5 (ako obveznik ima uspo-stavljenu unutarnju reviziju – Mišljenje sastavljeno za razdoblje od 1. siječnja 2016. do datuma primo-predaje ili promjene djelokruga/nadležnos i Mi-šljenje sastavljeno za razdoblje od datuma primo-predaje ili promjene djelokruga/nadležnos do 31. prosinca 2016. godine.)

U slučaju kada je bila primopredaja ili je, uslijed zakonodavnih promjena, došlo do promjene djelo-kruga/nadležnos u 2016. Upitnik o fi skalnoj odgo-vornos za 2016. dostavlja se popunjavanjem elek-troničkog Upitnika prijavom korisnika na link:

h ps://e-upitnik.gov.hr/index.php/323659/lang-hr

Navedeni elektronički Upitnik prilagođen je unosu odgovora iz dva popunjena Upitnika (Upitnik sa-stavljen za razdoblje od 1. siječnja 2016. do datuma primopredaje ili promjene djelokruga/nadležnos i Upitnik sastavljen za razdoblje od datuma primo-predaje ili promjene djelokruga/nadležnos do 31. prosinca 2016.). Popunjenom Upitniku potrebno je priloži potpisane i ovjerene te skenirane obrasce Izjava (obrazac 1.a i/ili 1.b), te prethodno navede-ne priloge u PDF formatu.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 3/2017.

15


2.3. Predaja Izjava za JLP(R)S

Načelnici, gradonačelnici odnosno župani koji nisu imali primopredaju u 2016. do 31. ožujka 2017. elek-tronički dostavljaju Ministarstvu fi nancija:

• Izjavu na obrascu 1.a (ako nisu uočene slabos i nepravilnos ) ili obrascu 1.b (ako su uočene slabo-s i nepravilnos ).

• Upitnik o fi skalnoj odgovornos za 2016. godinu – Prilog 2.a.

• Plan otklanjanja slabos i nepravilnos – Prilog 3 (samo ako se daje Izjava 1.b tj. ako su uočene sla-bos i nepravilnos ).

• Izvješće o otklonjenim slabos ma i nepravilno-s ma – Prilog 4 (ako su u 2016. godini trebale bi otklonjene slabos ili nepravilnos za koje je bio sastavljen Plan otklanjanja slabos i nepravilnos uz Izjavu za 2015. godinu).

• Mišljenje unutarnje revizije o sustavu unutar-njih kontrola za područja koja su bila revidirana u 2016. godini – Prilog 5 (ako obveznik ima uspo-stavljenu unutarnju reviziju).

U slučaju kada nije bilo primopredaje u 2016. Upit-nik o fi skalnoj odgovornos za 2016. dostavlja se popunjavanjem elektroničkog Upitnika prijavom ko-risnika na link:

h ps://e-upitnik.gov.hr/index.php/148687/lang-hr.

Popunjenom Upitniku potrebno je priloži potpisani i ovjereni te skenirani obrazac Izjave (obrazac 1.a ili 1.b), te prethodno navedene priloge u PDF formatu.

Načelnici, gradonačelnici odnosno župani koji su ima-li primopredaju u 2016. do 31. ožujka 2017. Elektro-nički dostavljaju Ministarstvu fi nancija:

• Dvije Izjave o fi skalnoj odgovornos (Izjavu o fi -skalnoj odgovornos za razdoblje od 1. siječnja 2016. do datuma primopredaje, na obrascu 1.a ili 1.b, i Izjavu o fi skalnoj odgovornos za razdoblje od datuma primopredaje do 31. prosinca 2016., na obrascu 1.a ili 1.b).

• Dva Upitnika o fi skalnoj odgovornos za 2016. godinu – Prilog 2.a (Upitnik sastavljen za razdoblje od 1. siječnja 2016. do datuma primopredaje (a koji je nastupio nakon 31. kolovoza 2016.) i Upitnik sa-stavljen za razdoblje od datuma primopredaje do 31. prosinca 2016.).

• Plan otklanjanja slabos i nepravilnos – Prilog 3 (ako su obje Izjave za 2016. dane na obrascu Izja-ve 1.b, odnosno uočene su slabos i nepravilnos koje su sastavljene u Planu otklanjanja slabos i nepravilnos uz svaki obrazac Izjave 1.b)

• Izvješće o otklonjenim slabos ma i nepravilnos -ma – Prilog 4 (ako su utvrđene slabos i nepravil-

nos u 2015. godini, a koje su trebale bi otklonje-ne u razdobljima za koje se Izjave predaju).

• Dva Mišljenja unutarnje revizije o sustavu unutar-njih kontrola za područja koja su bila revidirana u 2016. godini – Prilog 5 (ako obveznik ima uspostav-ljenu unutarnju reviziju), Mišljenje sastavljeno za razdoblje od 1. siječnja 2016. do datuma primopre-daje i Mišljenje sastavljeno za razdoblje od datuma primopredaje do 31. prosinca 2016. godine.

U slučaju kada je bila primopredaja Upitnik za 2016. dostavlja se popunjavanjem elektroničkog Upitnika prijavom korisnika na link:

h ps://e-upitnik.gov.hr/index.php/229193/lang-hr.

Navedeni elektronički Upitnik prilagođen je unosu odgovora iz dva popunjena Upitnika (Upitnik sa-stavljen za razdoblje od 1. siječnja 2016. do datuma primopredaje i Upitnik sastavljen za razdoblje od datuma primopredaje do 31. prosinca 2016.). Po-punjenom Upitniku potrebno je priloži potpisa-ne i ovjerene te skenirane obrasce Izjava (obrazac 1.a i/ili 1.b), te prethodno navedene priloge u PDF formatu.

2.4. Uputa za rukovoditelje unutarnje revizije

Ove godine, Ministarstvo fi nancija je prvi put uvelo dodatnu obvezu elektroničke predaje Mišljenja unu-tarnje revizije o sustavu unutarnjih kontrola. Rukovo-ditelji unutarnje revizije dostavljaju Mišljenje unutar-nje revizije o sustavu unutarnjih kontrola za područja koja su bila revidirana u 2016. godini (Prilog 5) pri-javom korisnika na link: h ps://e-upitnik.gov.hr/in-dex.php/746145/lang-hr. Mišljenje unutarnje revizije o sustavu unutarnjih kontrola za područja koja su bila revidirana u 2016. godini rukovoditelj unutarnje re-vizije dostavlja navedenim elektroničkim Upitnikom bez obzira na to je li obveznik imao ili nije imao pri-mopredaju ili promjenu djelokruga ili nadležnos u 2016. godini. Napominjemo da slanje Mišljenja elek-troničkim Upitnikom ne isključuje obvezu prilaganja Mišljenja uz Izjavu o fi skalnoj odgovornos u redov-nom postupku.

3. Područje planiranja Upitnik na temelju kojega će se dava Izjava za 2016. godinu, kao i prethodne godine obuhvaća 75 pitanja iz područja planiranja proračuna/fi nancijskog plana, izvršavanja proračuna/fi nancijskog plana, javne na-bave, računovodstva, izvještavanja i ostalog na teme-lju propisanoga zakonodavnog okvira. Kako je 2016. godina bila specifi čna, Ministarstvo fi nancija je dalo tri upute kojima se obveznicima pojašnjavanju odre-đena pitanja, odnosno postupak davanja Izjave:

16


IM4P

IN M

AG

AZI

N 3

/201

7.

• Dana 13. listopada 2016. Ministarstvo fi nanci-ja je dalo uputu u vezi s postupkom primopre-daje za ministarstva i druga državna jela na razini razdjela organizacijske klasifi kacije (KLA-SA:400-01/15-01/154, URBROJ: 513-05-02-16-3).

• Dana 15. veljače 2017. Ministarstvo fi nancija je dalo Uputu o sastavljanju i predaji Izjave o fi skalnoj odgovornos za 2016. godinu (KLASA: 400-01/15-01/154, URBROJ: 513-05-02-17-4).

• Dana 20. veljače 2017. Ministarstvo fi nancija je dalo dopunu Upute o sastavljanju i predaji Izjave o fi skalnoj odgovornos za 2016. godinu (KLASA: 400-01/15-01/154, URBROJ: 513-05-02-17-5).

Navedene su upute, kao i svi drugi dokumen u vezi s davanjem Izjave, dostupne na internetskim strani-cama Ministarstva fi nancija www.mfi n.hr/hr/izja-va-o-fi skalnoj-odgovornos .

3.1. Planiranje za ministarstva i druga jela na razini razdjela

Ministarstva i druga jela na razini razdjela organi-zacijske klasifi kacije odgovaraju na pitanja 1., 2., 3., 5. (ako imaju PK), 6., 8.,10. (ako imaju proračunske korisnike), 11., 15. i 16. Specifi čne okolnos u 2016. godini uvelike će utjeca na odgovaranje na pitanja iz područja planiranja za korisnike na državnoj razini, na što se daje poseban osvrt u nastavku teksta, a suklad-no ranije spomenu m uputama Ministarstva fi nanci-ja. Prilikom odgovaranja na pitanja 1., 2. i 3. tes ra-nje se provodi na strateškom planu za razdoblje 2017. – 2019. koji je, sukladno Upu za izradu prijedloga državnog proračuna za razdoblje 2017. – 2019., tre-bao bi izrađen i dostavljen Ministarstvu fi nancija i Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova Europske unije najkasnije do 31. prosinca 2016.

Prilikom davanja Izjave o fi skalnoj odgovornos za 2016. godinu, ministarstva i druga jela na razini razdjela organizacijske klasifi kacije pra t će obveze iz Upute za izradu strateških planova za razdoblje 2017. – 2019., koja je izrađena u srpnju 2016. U toj je Upu bilo navedeno da će nakon održavanja prijevremenih parlamentarnih izbora u rujnu 2016. Godine, te nakon formiranja Hrvatskog sabora i Vlade Republike Hrvat-ske, a prije izrade državnog proračuna za 2017. godi-nu, bi dane daljnje upute i rokovi za izradu i dostavu strateških planova za razdoblje 2017. – 2019., koje će bi potrebno dostavi ovjerene od strane čelnika.

Takva uputa je i dana, ali ne zasebno, već u okviru Upute za izradu prijedloga državnog proračuna Re-publike Hrvatske za razdoblje 2017. – 2019., Strateški planovi za razdoblje 2017. – 2019. trebali su bi izra-đeni u skladu s provedenim statusnim promjenama. Postojeće načine ostvarenja u strateškom planu nije

bilo potrebno detaljnije opisiva već ih je dovoljno is-ključivo nabroja i za svakoga utvrdi pokazatelje re-zultata s ciljanim vrijednos ma te povezanost s fi nan-cijskim planom. Naime, načini ostvarenja iz strateš-kog plana povezani su s ak vnos ma/projek ma iz državnog proračuna i detaljno se opisuju u web-apli-kaciji za unos obrazloženja fi nancijskog plana.

Među m, pokazatelji uspješnos i pripadajuće cilja-ne vrijednos utvrđene za načine ostvarenja (koji su direktno povezani sa ak vnos ma/projek ma iz dr-žavnog proračuna) moraju bi iden čni i u strateškim planovima i u obrazloženju fi nancijskih planova. Svi strateški planovi morali su bi potpisani od čelnika i izrađeni u formatu zadanom Uputom za razdoblje 2017. – 2019., odnosno pojedini dijelovi u obliku pri-loga koji su bili sastavni dio Upute i koji su dostupni na službenim web-stranicama Ministarstva fi nancija h p://www.mfi n.hr/hr/stratesko-planiranje.

Potpisani strateški plan trebao je bi dostavljen Mini-starstvu fi nancija u pisanom obliku na adresu Katan-čićeva 5, 10000 Zagreb te u elektroničkom obliku na e-mail: stratesko.planiranje@mfi n.hr, kao i Ministar-stvu regionalnoga razvoja i fondova Europske unije u pisanom obliku na adresu Račkoga 6, 10000 Zagreb te u elektroničkom obliku na e-mail: [email protected], najkasnije do 31. prosinca 2016. Ako je postupljeno u skladu s navedenim može se da po-tvrdan odgovor na ova pitanja.

Pitanja 5., 6., 8., 10. i 15.: Za korisnike državnog pro-računa, tes ranje se provodi na procesima poveza-nim s izradom Državnog proračuna Republike Hrvat-ske za 2016. i projekcija za 2017. i 2018. i Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2017. i projekcija za 2018. i 2019. Primjerice kod pitanja 5. potrebno je uze u obzir kako su ministarstva, nakon što je Ministarstvo fi nancija u veljači 2016. objavilo Upute za izradu prijedloga državnog proračuna Republike Hrvatske za razdoblje 2016.–2018., trebala izradi i dostavi proračunskim korisnicima iz svoje nadležno-s upute s dvojnim limi ma za navedeno razdoblje. Nakon što je Ministarstvo fi nancija u studenom 2016. objavilo Upute za izradu prijedloga državnog prora-čuna Republike Hrvatske za razdoblje 2017. – 2019., ministarstva su trebala izradi upute s dvojnim limi -ma za navedeno razdoblje i dostavi ih proračunskim korisnicima iz svoje nadležnos .

Kako bi se mogao da potvrdan odgovor na ovo pita-nje potrebno je utvrdi je li ministarstvo nakon pri-mitka navedenih uputa:

• U 2016. godini izradilo upute za razdoblje 2016. – 2018. s dvojnim limi ma (u apsolutnim ili rela v-nim iznosima) i proslijedila ih proračunskim korisni-cima iz svoje nadležnos .

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 3/2017.

17


• I u 2016. godini izradilo upute za razdoblje 2017. – 2019. s dvojnim limi ma (u apsolutnim ili rela v-nim iznosima) i proslijedila ih proračunskim korisni-cima iz svoje nadležnos .

Samo ako su svi prethodno navedeni elemen zado-voljeni može se da potvrdan odgovor na ovo pita-nje. Kod odgovaranja na pitanje 6. dokaz o obavlje-nom tes ranju ovog pitanja za proračunske korisnike državnog proračuna prve razine organizacijske klasi-fi kacije, dakle za ministarstva i druga takva državna jela, predstavljaju brojevi Narodnih novina u kojem

su objavljeni:

• Državni proračun Republike Hrvatske za 2016. i projekcije za 2017. i 2018.

• Državni proračun Republike Hrvatske za 2017. i projekcije za 2018. i 2019.,

jer su svi prihodi i primici, rashodi i izdaci ovih korisni-ka obuhvaćeni navedenim dokumen ma.

Kod odgovora na pitanje 8. razmatra se obrazloženje fi nancijskog plana, odnosno dijela državnog proraču-na Republike Hrvatske za 2016. i projekcija za 2017. i 2018., ali i državnog proračuna Republike Hrvatske za 2017. i projekcije za 2018. i 2019. Kod davanja odgo-vora na pitanje 10. potrebno je sagleda proceduru izrade:

• Usklađenog fi nancijskog plana za 2016. i projekcija za 2017. i 2018.

• I usklađenog fi nancijskog plana za 2017. i projekcija za 2018. i 2019.

Tes ranja se provode tako da se zbroje prihodi i ras-hodi iz fi nancijskih planova proračunskih korisnika za razdoblje 2016. – 2018., odnosno za razdoblje 2017. – 2019., te prihodi i rashodi fi nancijskog plana nad-ležnog ministarstva bez proračunskih korisnika te usporede s podacima u usklađenom konsolidiranom fi nancijskom planu za razdoblje 2016. – 2018., odno-sno za razdoblje 2017. – 2019. Pitanjem 11. tes ra se je li godišnji plan rada za 2017. godinu sastavljen u skladu sa strateškim i fi nancijskim planom te objav-ljen na web-stranici.

Pitanjem 16. tes ra se je li donesena Odluka o pri-jenosu ovlas i odgovornos za provedbu strateškog plana i upravljanje proračunskim sredstvima osigu-ranim u fi nancijskom planu za 2016. godinu, koja je trebala bi donesena u travnju 2016. godine i dostav-ljena na znanje Ministarstvu fi nancija do 25. travnja 2016. Odluka o prijenosu ovlas i odgovornos za provedbu strateškog plana i upravljanje proračunskim sredstvima osiguranim u fi nancijskom planu za 2017. godinu tes rat će se prilikom davanja Izjave za 2017. godinu, jer se ista trebala dostavi u 2017. godini.

3.2. Uputa za odgovaranje na pitanja iz područja planiranja za jedinice lokalne samouprave u kojima nije donesen proračun za 2017. i projekcije za 2018. i 2019.

U vezi s privremenim fi nanciranjem, određeni broj jedinica lokalne samouprave nije donio proračun za 2017. godini i projekcije za 2018. i 2019., a u nekima nije do kraja 2016. godine donesena ni odluka o pri-vremenom fi nanciranju. Stoga se kod odgovaranja na pojedina pitanja iz područja planiranja u Upitni-ku, iznimno na određeni broj pitanja daju odgovori koji su drugačiji nego u uobičajenim okolnos ma, i to kako za jedinice lokalne samouprave, tako i za nji-hove proračunske i izvanproračunske korisnike. To je posebno razrađeno u prethodno navedenoj Dopuni upute Ministarstva fi nancija od 20. veljače 2017., koja je posebno razradila odgovaranje na pitanja iz pod-ručja planiranja za one jedinice u kojima nije donesen proračun, a ni odluka o privremenom fi nanciranju.

U području planiranja jedinice lokalne i područne (re-gionalne) samouprave odgovaraju na pitanja 4. (ako imaju proračunske korisnike), 12., 13., 14., 15., 17. i 18. Kod pitanja 4., jedinice lokalne samouprave su u re-dovnom proračunskom procesu za izradu proračuna za 2017. i projekcija za 2018. i 2019. trebale izradi i dostavi upute korisnicima s limi ma za naredno sred-njoročno razdoblje. Dostava navedenih uputa se tes -ra prilikom davanja Izjave za 2016. godinu. Među m, ako je do kraja godine izrađivana i odluka o privreme-nom fi nanciranju, uz prethodno navedenu uputu, te-s ra se i uputa koja je dana korisnicima za izradu fi nan-cijskog plana za prva tri mjeseca proračunske godine.

Na pitanje 12. jedinice lokalne samouprave koje nisu usvojile proračun 2017. godinu i projekcije za 2018. i 2019., iznimno prilikom davanje Izjave za 2016. daju odgovor nije primjenjivo, jer u takvim okolnos ma nije trebao bi usvojen plan razvojnih programa. Kod pita-nja 13. Čelnik jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave upu o je prijedlog proračuna i projekcija predstavničkom jelu na donošenje u zakonom pred-viđenom roku – odgovara se na uobičajen način, bez obzira na to što u konačnici predloženi proračun i pro-jekcije nisu usvojeni od strane predstavničkog jela.

Kod pitanja 14. koje glasi: Doneseni proračun objav-ljen je u službenom glasilu jedinice lokalne i područ-ne (regionalne) samouprave, kod jedinica lokalne sa-mouprave, kod kojih nije donesen proračun za 2017. godinu, provjerava se je li odluka o privremenom fi nanciranju objavljena u službenom glasilu jedinice lokalne samouprave. Jedinice lokalne samouprave kojima predstavnička jela u 2016. godini nisu usvoji-la ni odluku o privremenom fi nanciranju na ovo pi-tanje odgovaraju nije primjenjivo.

18


IM4P

IN M

AG

AZI

N 3

/201

7.

Pitanje 15. kod jedinica lokalne samouprave i njiho-vih korisnika, kada nije donesen proračun za 2017. i projekcije za 2018. i 2019., na ovo pitanje iznimno se daje odgovor nije primjenjivo, jer kada se usvaja fi nancijski plana samo za prva tri mjeseca, tom se pri-likom ne usvajaju projekcije za naredne dvije godine. Kod pitanja 17. koje glasi: Proračun te izmjene i do-pune i odluka o izvršavanju dostavljeni su Ministar-stvu fi nancija u roku od 15 dana od dana njihova stupanja na snagu, jedinice lokalne i područne (regi-onalne) samouprave odgovaraju na uobičajen način, jer se pitanje odnosi na dostavu proračuna za 2016., njegovih izmjena i dopuna te odluke o izvršavanju za 2016. Navedeni su dokumen trebali bi dostavljeni u siječnju 2016. godine, dakle u godini za koje se daje Izjava. Dostava proračuna za 2017. godinu tes rat će se prilikom davanja Izjave za 2017. godinu.

Na pitanje 18. također se odgovara na uobičajen na-čin, jer se odnosi na eventualno zaduživanje, odno-sno davanje jamstava jekom 2016. godine.

4. Područje izvršavanja Područje izvršavanja sada sadržava 15 pitanja. Jedi-nice lokalne i područne (regionalne) samouprave odgovaraju na pitanja 19., 21., 22., 23., 24., 25. (ako u svojoj nadležnos imaju proračunske korisnike), 26. (ako u svojoj nadležnos imaju proračunske ko-risnike), pitanja 27.-32. te pitanje 33. Ministarstva i druga državna jela na razini razdjela organizacijske klasifi kacije odgovaraju na pitanja 19., 20., 21., 23., 24., 26. (ako u svojoj nadležnos imaju proračunske korisnike) pitanja 27. – 32., te pitanje 33.

U ovom području skrećemo pozornost na nekoliko pi-tanja oko kojih postoje određene dvojbe.

Pitanje 21. glasi: Obveze po inves cijskim projek- ma preuzimaju se isključivo ako su predviđene u

proračunu i projekcijama, fi nancijskom planu i po provedenom stručnom vrednovanju i ocjeni oprav-danos te učinkovitos inves cijskog projekta. Uz ovo pitanje napominjemo kako, bez obzira na činje-nicu da nije donesen podzakonski propis kojim bi ovo pitanje bilo sustavno uređeno, obveznici su ipak duž-ni proves stručno vrednovanje te ocijeni opravda-nost i učinkovitost inves cijskog projekta.

Pitanje 23. koje glasi: Postoji jasna procedura napla-te prihoda; i na njega odgovaraju svi obveznici da-vanja Izjave, a provjerava postoji li pisana procedura naplate prihoda. Potvrdan odgovor na ovo pitanje pretpostavlja da je u proceduri jasno navedeno:

• Koje su vrste prihoda koje se naplaćuju. • Mjere naplate koje će poduzima .• Vremensko razdoblje nakon kojeg se pokreće poje-

dina mjera naplate.

• Slučajevi u kojima treba pribavi instrumente osi-guranja plaćanja, praćenje naplate po poduze m mjerama.

• Osobe koje će obavlja navedene poslove. • I drugi podaci koji su od značaja za naplatu prihoda

obveznika.

Upravo zbog činjenice da je Državni ured za reviziju opetovano u svojim dokumen ma upozoravao na mogućnost i potrebu veće učinkovitos u napla svojih prihoda, pokazala se potreba obra pozor-nost upravo na navedeno, što je ujedno bio po caj za dodavanje ovog pitanja u Upitnik. Kao i druge pro-cedure koje se zah jevaju Upitnikom, proceduru nije potrebno donosi svake godine, već se nakon što je donesena mijenja samo kada se promjene okolnos koje se odnose na sadržaj procedure.

Pitanje 24. odnosi se na sve obveznike i glasi: Poduze-te su sve potrebne mjere za potpunu naplatu prihoda i primitaka iz nadležnos i uplatu u proračun prema važećim propisima. Naime, ovdje je samim pitanjem u Upitniku prepoznata činjenica da prema važećim propi-sima određeni prihodi i primici mogu bi izuze od ob-veze uplate u proračun. U Državnom proračunu Repu-blike Hrvatske za 2015. godinu i projekcijama za 2016. i 2017. prvi put su bili iskazani vlas i namjenski prihodi i primici ustanova u zdravstvu, nacionalnih parkova i parkova prirode te Državnog zavoda za zaš tu prirode, kao i javnih ustanova u sustavu visokog obrazovanja. Zakonom o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2016. i projekcijama za 2017. i 2018. (NN, br. 26/16 i 111/16), bilo je popisano izuzeće od uplate vlas h i namjenskih prihoda i primitaka za proračun-ske korisnike u znanos , visokom obrazovanju, pravosu-đu – sustavu izvršenja sankcija, socijalnoj skrbi kao i za ustanove u kulturi, nacionalne parkove, parkove priro-de, zdravstvene ustanove te za Agenciju za elektroničke medije i Agenciju za civilno zrakoplovstvo.

Dakle, svi njihovi vlas i namjenski prihodi i primici dio su državnog proračuna za iduće srednjoročno razdoblje, ali nisu dio novčanog toka sustava državne riznice. Ove ustanove i nadalje na svojim računima ostvaruju te pri-hode, te sa svojih računa podmiruju obveze/rashode koji se fi nanciraju iz ovih izvora. Na temelju mjesečnih izvještaja ovih ustanova o korištenju navedenih priho-da provode se evidencije u sustavu državne riznice. Po-trebno je istaknu kako Državni ured za reviziju u svojim preporukama (pogleda Izvješće o obavljenoj reviziji Godišnjeg izvještaja o izvršenju državnog proračuna Re-publike Hrvatske za 2014. godinu koje je dostupno na internetskoj stranici Državnog ureda za reviziju: www.revizija.hr), navodi kako ovako postupanje mora bi pri-jelazno rješenje do trenutka kada će se poslovanje svih proračunskih korisnika državnog proračuna obavlja po jedinstvenom računu državnog proračuna.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 3/2017.

19


Prema mišljenju Državnog ureda za reviziju, kod ova-kvog postupanja postoji rizik da se u izvještajnom su-stavu ne eviden raju potpuni i točni podaci, jer ne postoje kontrole sveobuhvatnos i točnos , a isto-dobno je takvo postupanje iznimno zahtjevno. Pita-nje 29. odnosi se na sve obveznike i glasi: Pra lo se i kontroliralo namjensko isplaćivanje donacija, po-moći, subvencija do krajnjeg korisnika te korištenje is h koje se odnosi na obvezu praćenja i kontrolira-nja namjenskog isplaćivanja donacija, pomoći, sub-vencija do krajnjeg korisnika, te korištenje is h.

Provjera namjenskog korištenja sredstava isplaćenih krajnjim korisnicima predstavlja jedan od elemenata učinkovitog i djelotvornog sustava fi nancijskog upravlja-nja i kontrola. Riječ je o ex post kontrolama koje su se počele intenzivnije provodi potaknute ovim pitanjem iz Upitnika. Pitanje je od prvih inačica Upitnika sadržava-lo i tri potpitanja kojima se provjeravalo jesu li davatelji sredstava na odgovarajući način i u dovoljnoj mjeri imali saznanja o tome za što su korištena sredstva isplaćena iz njihovih proračuna i fi nancijskih planova.

Potpitanjima se od početaka provjerava postojanje tri elementa:

• Postoji li podloga za isplatu? • Postoji li izvješće od krajnjeg korisnika o utrošku

sredstava? • Je li se kod određenog broja krajnjih korisnika o š-

lo u kontrole na licu mjesta?

Slijedom prethodno navedenoga, jasno su vidljiva tri koraka provedbe kontrola nakon isplate sredstava. Prvi korak tj. korak koji prethodi samoj ispla sredstava jest postojanje dokumenta, isprave ili akta na temelju koje-ga se sredstva isplaćuju krajnjem korisniku. Takvi doku-men su temelj za isplatu, a ujedno je to i vjerodostoj-na knjigovodstvena isprava kojom se dokazuje obveza plaćanja u smislu članka 54. Zakona o proračunu. Iako je vrlo česta praksa da proračuni i proračunski korisnici sredstva krajnjim korisnicima isplaćuju na temelju odlu-ka ili rješenja, preporuka je, bez obzira na postojanje od-luke ili rješenja, sklopi s krajnjim korisnikom i ugovor.

Naime, ugovor kao dvostranoobvezni pravni posao obvezuje obje strane, dakle ispla telja (davatelja) sredstava obvezuje na isplatu (iako ta obveza u ovom slučaju ima deklaratornu narav), a krajnjeg korisnika, kao primatelja sredstava obvezivat će na dostavu iz-vješća o utrošku sredstava i dostavu dokumentacije kojom se potvrđuje za što su sredstva utrošena. Isto-dobno, u ugovoru se može odmah utvrdi mogućnost dolaska u kontrole na licu mjesta, a svakako se treba naves i obveza vraćanja sredstava u slučaju da sred-stva ne budu utrošena za ono za što su dana ili ako sredstva ne budu utrošena pravovremeno tj. do roka koji također može bi naveden u samom ugovoru.

Drugi korak u procesu isplate transfera krajnjim ko-risnicima provjerava se potpitanjem 29.3. koje gla-si: Postoji izvješće od krajnjeg korisnika o utrošku sredstava/realizaciji projekta. Do posljednjih izmje-na Upitnika o fi skalnoj odgovornos s kraja 2015. go-dine, izvješće od krajnjeg korisnika bilo je potrebno ima samo u slučajevima kada su sredstva isplaće-na u iznosu od 10.000,00 kuna ili većem. Među m, posljednjim izmjenama uvedena je zakonska obveza prema kojoj je u svim slučajevima, kada se sredstva isplaćuju iz javnih izvora, potrebno dobi izvješće od krajnjeg korisnika. Forma izvješća o utrošku sredsta-va ovisit će o tome kome su sredstva isplaćena. Nai-me, ako su sredstva isplaćena neprofi tnim organiza-cijama za formu izvješća bit će mjerodavan Zakon o fi nancijskom poslovanju i računovodstvu neprofi tnih organizacija i njegovi podzakonski propisi, dok za dru-ge krajnje korisnike forma izvješća nije propisana.

• Izvještaj o potrošnji proračunskih sredstava za neprofi tne organizacije

Zakon o fi nancijskom poslovanju i računovodstvu ne-profi tnih organizacija koji je stupio na snagu 1. siječ-nja 2015., a gotovo istodobno i Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o proračunu (NN, br. 15/15) iz 2015. godine prvi put su za jedinice lokalne i područ-ne (regionalne) samouprave, proračunske i izvanpro-računske korisnike na državnoj, ali i lokalnoj i područ-noj (regionalnoj) razini, propisale obvezu kontrole ko-rištenja namjenski isplaćenih proračunskih sredstava neprofi tnim organizacijama. Osnovni element praće-nja korištenja isplaćenih sredstava utvrđen je u obve-zi dostave Izvještaja o potrošnji proračunskih sred-stava koji moraju dostavlja neprofi tne organizacije, ako ostvaruju sredstva iz javnih izvora, uključujući i sredstva državnog proračuna i proračuna jedinica lo-kalne i područne (regionalne) samouprave.

Izgled i sadržaj izvještaja o potrošnji proračunskih sredstava propisani su u Pravilniku o izvještavanju u neprofi tnom računovodstvu i Registru neprofi tnih organizacija (NN, br. 31/15), gdje je utvrđeno da se izvještaj o potrošnji obvezno sastavlja za poslovnu godinu i dostavlja se davatelju sredstava u roku od 60 dana od isteka poslovne godine. Među m, ako to zatraži davatelj sredstava izvještaj o potrošnji se može sastavlja i za razdoblja u jeku poslovne go-dine. Izvještaj o potrošnji može se dostavi davatelju sredstava i u različi m rokovima, ako je rok utvrđen u drugim propisima ili ak ma.

Izvještaj o potrošnji proračunskih sredstava sastavlja se na Obrascu: PROR-POT, koji je objavljen u prilo-gu Pravilnika o izvještavanju u neprofi tnom računo-vodstvu i Registru neprofi tnih organizacija i njegov je sastavni dio. Ako drugim propisima ili ak ma nije

20


IM4P

IN M

AG

AZI

N 3

/201

7.

utvrđen detaljniji sadržaj i izgled obrasca izvještaja o potrošnji proračunskih sredstava, izvještaj o potrošnji se sastavlja na navedenom obrascu. To znači da da-vatelj sredstava može i sam utvrdi sadržaj izvještaja o potrošnji, ali u tom slučaju takav izvještaj svakako mora sadržava najmanje sljedeće podatke:

I. Opći podaci: 1. primatelj sredstava 2. davatelj sredstava 3. naziv projekta/programa/ostalo 4. razdoblje izvještavanja.II. Financijski podaci.III. Ostali javni izvori fi nanciranja (projekta/progra-

ma/ostalo, za koji se izvještaj o potrošnji prora-čunskih sredstava podnosi).

IV. Bilješke (o provedenim ak vnos ma u vezi s rea-lizacijom projekta/programa/ostalo, pos gnu m rezulta ma i slično).

Uz to, davatelj sredstava može, prilikom donošenja odluke ili drugog akta o odobrenju sredstava neprofi t-noj organizaciji, dopuni obrazac izvještaja o potroš-nji proračunskih sredstava i drugim podacima s obzi-rom na specifi čnos fi nanciranja. Ako je propisom ili drugim aktom na temelju kojeg su proračunska sred-stva dodijeljena defi nirano da sredstva ne moraju bi utrošena u poslovnoj godini u kojoj su doznačena, u Izvještaju o potrošnji proračunskih sredstava navodi se podatak o sredstvima prenesenim iz prethodne poslovne godine i načinu njihove potrošnje. Uz sam izvještaj o potrošnji, davatelj sredstava od neprofi tne organizacije može traži dostavu kopije vjerodostoj-ne dokumentacije na temelju koje je rashod/izdatak iskazan u Obrascu: PROR-POT.

U vezi s navedenim, ako neprofi tna organizacija dobiva sredstva od obveznika davanja Izjave o fi skalnoj odgo-vornos , a u vezi s potpitanjem 29.3. Upitnika, kojim se provjerava postoji li izvješće od krajnjeg korisnika o utrošku sredstava/realizaciji projekta, izvještaj o po-trošnji proračunskih sredstava koji dostavi neprofi t-na organizacija smatra se izvješćem od krajnjeg kori-snika o utrošku sredstava/realizaciji projekta, te nije potrebno traži i dodatno izvješće.

Važno je napomenu da je obveza dostave izvješta-ja o potrošnji proračunskih sredstava prvenstveno obveza neprofi tne organizacije kojoj su sredstva do-dijeljena. To znači da neprofi tna organizacija mora izvještaj o potrošnji dostavi , čak i ako to davatelj sredstava nije od nje zatražio. Navedeno proizlazi iz činjenice da je za neprofi tnu organizaciju koja ne dostavi Izvještaj o potrošnji proračunskih sredstava nadležnom jelu državne uprave, odnosno jedini-ci lokalne i područne (regionalne) samouprave isto utvrđeno kao prekršaj, za koji je propisana novčana

kazna, i to u iznosu od 5000,00 kuna do 200.000,00 kuna za neprofi tne organizacije koje vode dvojno knjigovodstvo, a za neprofi tne organizacije koje vode jednostavno knjigovodstvo propisana je novčana ka-zna u iznosu od 1000,00 kuna do 50.000,00 kuna.

Za is prekršaj propisana je i novčana kazna osobama koje su zakonski zastupnici neprofi tnih organizacija, i to novčana kazna u iznosu od 5000,00 kuna do 20.000,00 kuna za osobu koja je zakonski zastupnik neprofi tne organizacije koja vodi dvojno knjigovodstvo i novčana kazna u iznosu od 1000,00 kuna do 10.000,00 kuna za osobu koja je zakonski zastupnik neprofi tne organiza-cije koja vodi jednostavno knjigovodstvo.

• Izvješće o utrošku sredstava od drugih krajnjih korisnika

Svi drugi krajnji korisnici dostavljaju izvješće o utroš-ku sredstava u formi koja u pravilu nije zadana. Ako to smatra potrebnim, davatelj sredstava može odredi formu u kojoj će se dostavi izvješće o utrošku što će ponajprije ovisi o namjeni za koju se isplaćena sredstva trebaju utroši . Ako davatelj sredstava nije odredio formu, krajnji korisnik može izvješće dosta-vi kako želi i kako sam misli da je primjereno, s m da bi u svakom slučaju iz izvješća o utrošku trebalo bi razvidno jesu li sredstva utrošena svrhovito tj. je li pos gnuta svrha za koju su sredstva dana. Izvje-šće o utrošku sredstava mora bi u pisanom obliku. Među m, ako krajnji korisnik dostavi račune iz kojih je vidljivo za što su utrošena isplaćena sredstva, a iz takvih računa je vidljiva i svrha utroška sredstava, ne mora dodatno dostavlja i izvješće u pisanom obliku.

To je bilo često pitanje u praksi zbog činjenice da se određene isplate krajnjim korisnicima vrše radi po-krivanja troškova tzv. hladnog pogona, tj. za plaća-nje režijskih troškova prostora. U takvim slučajevima sredstva se obično doznačuju u jednom iznosu, čiji se utrošak periodično obrazlaže dostavom plaćenih ra-čuna ili se sredstva dostavljaju mjesečno nakon što krajnji korisnik dostavi iznos računa koji je potrebno pla . Uz to, nije potrebno dodatno traži od krajnjeg korisnika izvješće o utrošku sredstva, jer ispla telj (da-vatelj sredstava) u najvećoj mogućoj mjeri kontrolira za što su sredstva utrošena. Dodatno obrazloženje utroš-ka sredstava nije potrebno ni u slučajevima kada kraj-nji korisnici dostavljaju račune, pa ispla telj sredstava plaća izravno dobavljačima. Među m, u svim takvim slučajevima davatelj sredstava svakako mora zna jesu li navedena sredstva utrošena za onu svrhu za koju su dana npr. jesu li održavani treninzi u prostorijama za koje se podmiruju troškovi hladnog pogona, koriste li se prostorije za održavanje radionica i sl.

Samo pravdanje utroška sredstava nije dovoljno, ako se iz toga ne vidi je li utrošak sredstava bio svrhovit.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 3/2017.

21


Dodatno obrazloženje neće bi potrebno, ako su sredstva isplaćena radi primjerice kupnje određenog uređaja pa krajnji korisnik dostavi dokaz da je takav uređaj kupljen (npr. dostavi račun). Pretpostavlja se da je u takvim slučajevima, prije odluke o dodjeli sredstava, davatelj sredstava utvrdio postoji li potre-ba za nabavom takvog uređaja i je li nabava opravda-na, pa je na temelju ocjene opravdanos i dodijelio sredstva potrebna za nabavu.

Uz prethodno navedene odredbe Zakona o fi nancij-skom poslovanju i računovodstvu neprofi tnih organi-zacija, a kako bi se dodatno ojačala odgovornost za upravljanje proračunskim sredstvima, posljednjim iz-mjenama iz 2015. godine, u Zakon o proračunu dodan je članak 54.a, kojim je jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave, kao i proračunskim i izvan-proračunskim korisnicima, za isplate kojima je unapri-jed utvrđena namjena propisana obveza praćenja da su isplaćena sredstva korištena zakonito i namjenski. Zakonom o proračunu predviđene su i adekvatne novčane kazne za nepoš vanje navedenih odredbi Zakona. Novčana kazna u iznosu od 500.000,00 do 2.000.000,00 kuna predviđena je za pravne osobe ako se za isplate, kojima je u skladu s posebnim pro-pisima unaprijed utvrđena namjena, ne pra da su isplaćena sredstva korištena zakonito i namjenski. U takvim slučajevima predviđena je novčana kazna za čelnika u iznosu od 50.000,00 do 100.000,00 kuna.

Trećim korakom prilikom isplate sredstava krajnjim korisnicima tj. nakon isplate provjerava se potpitanjem 29.2. koje glasi: Obavljene su provjere na licu mjesta na odabranom uzorku od onih krajnjih korisnika kojima su na godišnjoj razini izvršene isplate iznad 20.000,00 kuna. Ovo pitanje se mijenjalo nekoliko puta, a kako bi se izbjegle dvojbe u primjeni promijenjena i referenca, te je pojašnjeno da se kontrole na licu mjesta ne mo-raju vrši za svaku isplatu iznad 20.000,00 kuna. Prili-kom odabira uzorka tj. krajnjih korisnika kod kojih će se o ći u kontrole na licu mjesta, potrebno je od svih kraj-njih korisnika koji su na godišnjoj razini ostvarili iznad 20.000,00 kuna od obveznika davanja Izjave odabra 5 % takvih transfera, a najviše 100, i kod tog određenog broja o ći u kontrolu na licu mjesta.

U uzorak ulaze i neprofi tne organizacije i oni krajnji ko-risnici kojima je primjerice če ri puta godišnje isplaćen iznos od 5.500,00 kuna, jer im je na godišnjoj razini isplaćeno više od 20.000,00 kuna, ali i korisnici kojima je svaki mjesec u godini isplaćeno primjerice 2.000,00 kuna, jer im je na godišnjoj razini isplaćeno 24.000,00 kuna, što je više od 20.000,00 kuna. Kako je i navedeno, uzorak bira sam obveznik, s m da je od ukupnog broja svih transfera krajnjim korisnicima koji su na godišnjoj razini iznosili više od 20.000,00 kuna potrebno o ći u

kontrole na licu mjesta kod najmanje 5 % krajnjih kori-snika kojima je isplaćeno više od 20.000,00 kuna.

Ovim provjerama se kod krajnjeg korisnika kontrolira jesu li odobrena sredstva namjenski i zakonito kori-štena npr.: je li kupljena predviđena oprema, koris li se; je li izgrađeno planirano postrojenje, odgovara li dimenzijama, kvalitetom ugrađenih materijala postro-jenju za čiju su izgradnju sredstva dana; provodi li se edukacija čija je priprema i početak fi nanciran iz dona-cije/subvencije; je li zasađen višegodišnji nasad koji se prema odluci fi nancirao subvencijom, jesu li održavani treninzi, utakmice, kulturne manifestacije i slično.

Još jednom napominjemo da nije potrebno o ći u kontrolu na licu mjesta kod svakog krajnjeg korisni-ka kojemu je na godišnjoj razini isplaćeno više od 20.000,00 kuna. Ako je takvih isplata bilo primjerice 100, u kontrole na licu mjesta ide se kod 5 % ukupnog broja svih transfera, koji su na godišnjoj razini iznosili više od 20.000,00 kuna, što znači da čak i ako se kod pet krajnjih korisnika ode u kontrole na licu mjesta, to je dovoljno radi ispunjavanja obveza u sustavu fi -skalne odgovornos . Naravno da bi bilo korisno ići u kontrole na licu mjesta kod što većeg broja krajnjih korisnika, među m zbog ograničenih resursa, ali i zbog nedostatka administra vnih kapaciteta, to je za sada uređeno na prethodno opisani način tj. davatelji sredstava mogu sami odabra kod kolikog broja kraj-njih korisnika će o ći u kontrole na licu mjesta.

Praksa je pokazala da čak i ako davatelj sredstava ode u svega nekoliko kontrola na licu mjestu (a najmanje kod 5 % primatelja transfera iznad 20.000,00 kuna na godišnjoj razini) vrlo se brzo među krajnjim korisnici-ma kojima on uobičajeno daje sredstva o tome proširi glas, pa svi krajnji korisnici pozornije postupaju sa svim sredstvima koja su im na raspolaganju. Kako je pret-hodno navedeno, nadležna jela i jedinice lokalne i po-dručne (regionalne) samouprave i drugi davatelji sred-stava iz javnih izvora imaju pravo vrši kontrole na licu mjesta. U vezi s neprofi tnim organizacijama to i izrije-kom stoji u članku 6. stavku 2. Zakona o fi nancijskom poslovanju i računovodstvu neprofi tnih organizacija.

Radi olakšavanja organizacije i provedbe kontrola na licu mjesta u skladu s najboljom praksom, Sektor za harmonizaciju unutarnje revizije i fi nancijske kontro-le (Središnja harmonizacijska jedinica – SHJ) izradio je Smjernice za obavljanje kontrola na licu mjesta kod primatelja transfera iz proračuna. Navedenim Smjer-nicama uređene su obveze korisnika proračuna, orga-niziranje obavljanja kontrola na licu mjesta, postupak planiranja i obavljanja kontrola, izrada izvješća i postu-panje po provedenim kontrolama. Smjernice su zami-šljene kao dokument informa vnog karaktera za one korisnike koji već imaju uspostavljen sustav obavljanja

22


IM4P

IN M

AG

AZI

N 3

/201

7.

kontrola na licu mjesta, odnosno kao pomoć korisnici-ma, koji još nisu osmislili postupak obavljanja kontrola tj. koji nisu do sada takve kontrole uopće obavljali.

Sve navedeno u Smjernicama je podložno promjeni i to pogotovo radi prilagođavanja potrebama korisnika i specifi čnos ma u njegovom poslovanju. Smjernice za obavljanje kontrola na licu mjesta kod primatelja tran-sfera iz proračuna, kao i primjeri obrazaca koji se mogu koris dostupni su na internetskoj stranici Ministar-stva fi nancija – Središnja harmonizacijska jedinica – Fi-nancijsko upravljanje i kontrole – Regulatorni okvir.

5. Područje javne nabave U području javne nabave sva se pitanja odnose na sve obveznike. To znači da ministarstva i druga državna jela na razini razdjela organizacijske klasifi kacije, ali i

jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave odgovaraju na pitanja 34. – 47. Podsjećamo obvezni-ke da čak i ako obveznik nije imao postupaka javne nabave u godini za koju se daje Izjava na određena pitanja iz ovoga područja ipak mora odgovori . Na-ime, još je prilikom objave Upitnika za 2014. godinu iz istoga brisana uputa prema kojoj je, ako u godini za koju se davala Izjava o fi skalnoj odgovornos nisu provodili postupci javne nabave odnosno nisu skla-pani takvi ugovori, obveznik mogao na sva pitanja iz ovog područja da odgovor: nije primjenjivo – N/P.

Slijedom toga, svi obveznici, pa tako i proračunski korisnici državnog proračuna i proračunski korisnici jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te izvanproračunski korisnici državnog proračuna i izvanproračunski korisnici proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u svakom slu-čaju, pa čak i ako nisu imali postupaka javne naba-ve, moraju odgovori na pitanja 39., 46. i 47. Uz to, podsjećamo da je s 1. siječnja 2017. na snagu stupio novi Zakon o javnoj nabavi (NN, br. 120/16). Među- m, kako se Izjava o fi skalnoj odgovornos za 2016.

godinu odnosi na ak vnos koje su se odvijale u 2016. godini kada je na snazi bio Zakon o javnoj na-bavi (NN, br. 90/11, 83/11, 143/13 i 13/14) upravo je taj zakon mjerodavan tj. na njemu su utemeljena pitanja kojima se provjeravaju obveze u ovom po-dručju Upitnika.

Obveze iz Zakona o javnoj nabavi (NN, br. 120/16) provjeravat će se pitanjima iz Upitnika za 2017. go-dinu na temelju kojega će se dava Izjava za 2017. godinu, koja će se predava u 2018. godini.

6. Područje računovodstva Područje računovodstva sadrži 20 pitanja i na sva pita-nja iz ovoga područja odgovaraju svi obveznici. To znači da ministarstva i druga državna jela na razini razdje-

la organizacijske klasifi kacije, ali i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave odgovaraju na pitanja 48. – 67. U ovom području dajemo osvrt na dva pitanja. Pitanje 62. glasi: Povjerenstva za popis osnovao je čelnik proračuna/proračunskog kori-snika. Odredio je datum obavljanja popisa, rokove obavljanja popisa i dostavljanje izvještaja s prilo-ženim popisnim listama. Ovo pitanje odnosi se na povjerenstvo za popis koji je čelnik trebao osnova krajem 2016. godine kako bi provelo popis imovine i obveza za 2016. godinu.

Pitanje 63. glasi: Povjerenstvo za popis obavilo je popis cjelokupne imovine i obveza, sastavilo izvje-štaj na temelju popisnih lista i predalo ga čelniku. Ovo pitanje odnosi se na popis koji je trebao u 2016. godini bi završen, a odnosi se na 2015. godinu. Nai-me, primjenjujući pravilo da se prilikom davanja Izja-ve o fi skalnoj odgovornos tes raju ak vnos i pro-cesi koji su se odvijali u godini za koju se daje Izjava o fi skalnoj odgovornos , s obzirom na to da se izvještaj o obavljenom popisu za 2015. predaje čelniku u 2016. Godinu, ta se ak vnost i tes ra prilikom davanja od-govora na ovo pitanje. Navedeno znači i da se dva pitanja o popisu odnose na popise za dvije različite godine.

Napominjemo i da je Ministarstvo fi nancija u prosin-cu 2015. donijelo Uputu o obavljanju popisa imovine i obveza, kojom je, između ostalog, uređena meto-dologija obavljanja popisa, dokumen , postupci i procedure provedbe popisa. Uputa je dostupna na stranicama Ministarstva fi nancija – Državna riznica – Računovodstvo –– Upute, nalozi i ostalo.

7. ZaključnoU području Izvještavanje i ostalo jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave odgovaraju na pitanja 68., 69., 70. (ako su nositelji decentraliziranih funkcija), 71., 72., 73. i 75. (samo one koje imaju pro-računske i izvanproračunske korisnike). Ministarstva i druga državna jela na razini razdjela organizacijske klasifi kacije odgovaraju na pitanja 68., 73., 74. i 75. (samo ona koja imaju proračunske i izvanproračun-ske korisnike). U vezi s povjerenikom Vlade Republike Hrvatske koji su imenovani sukladno odredbama Za-kona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (NN, br. 33/01, 60/01, 129/05, 109/07, 125/08, 36/09, 36/09, 150/11, 144/12, 19/13 i 137/15), Ministarstvo fi nancija će da posebnu uputu prema kojoj će povje-renici Vlade Republike Hrvatske dava Izjavu nakon što im prestane ovlast za obavljanje poslova izvršnog jela. Ministarstvo fi nancija će da i posebnu uputu

za postupak primopredaje uslijed provedbe lokalnih izbora u svibnju 2017. godine.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 3/2017.

23


1. UvodU 2015. godini su čelnici trgovačkih društava i drugih pravnih osoba kojima su vlasnici, odnosno osnivači ili Republika Hrvatska ili jedna/više jedinica lokalne i po-dručne (regionalne) samouprave po prvi puta morali da Izjavu o fi skalnoj odgovornos (u daljnjem tek-stu: Izjava). Od početaka uspostave sustava fi skalne odgovornos naglasak je bio u provedbi prethodnih (tzv. ex ante) kontrola provedbom kojih će obvezni-ci davanja Izjave u svojem poslovanju tj. poslovnim procesima koje provode, sami uoči slabos ili ne-pravilnos , a potom sastavi i plan temeljem kojih će tako uočene slabos i nepravilnos otkloni .

Zbog toga je i osmišljeno da se Izjava daje na teme-lju Upitnika o fi skalnoj odgovornos (dalje u tekstu: Upitnik), raspoloživih informacija o radu jela, rezul-tata rada unutarnje i vanjske revizije i vlas te procje-ne. Na temelju pitanja iz Upitnika provodi se samo-procjena procesa, procedura i kontrola po različi m područjima, radi potvrde da se sredstva koriste zako-nito, namjenski i svrhovito te da sustav fi nancijskog upravljanja i kontrola funkcionira učinkovito i djelo-tvorno. Temelj za davanje Izjave je Zakon o fi skalnoj odgovornos (NN, br. 139/10 i 19/14).

Izgled i sadržaj Izjave, postupak i rokovi sastavljanja i predaje Izjave te način i rokovi izvještavanja Mini-starstva fi nancija o uočenim nepravilnos ma po pro-vedenim provjerama sadržaja, sadržaj Upitnika, ali i druga pitanja bitna za davanje Izjave, utvrđena su u Uredbi o sastavljanju i predaji Izjave o fi skalnoj odgo-

vornos i izvještaja o primjeni fi skalnih pravila (NN, br. 78/11, 106/12, 130/13, 19/15 i 119/15). Posljednje izmjene i dopune navedene Uredbe1 objavljene su u Narodnim novinama 119/15 i stupile su na snagu 31. listopada 2015., te se na temelju njih daje Izjava o fi skalnoj odgovornos za 2016. godinu. Važno je napomenu kako se zakonodavni okvir na temelju kojega se daje Izjava nije mijenjao u odnosu na pret-hodnu 2016. godinu, odnosno u odnosu na postu-pak davanja Izjave za 2015. godinu.

Upitnik na temelju kojega Izjavu daju trgovačka druš-tva i pravne osobe razlikuje se od Upitnika na temelju kojega Izjavu daju ministarstva, druga središnja jela na razini razdjela organizacijske klasifi kacije, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te nji-hovi korisnici. Upitnik za trgovačka društva i pravne osobe je dan u Prilogu 2.b i, kao i svi drugi propisani obrasci, u word-formatu dostupan je na internetskoj stranici Ministarstva fi nancija (www.mfi n.hr/hr/izja-va-o-fi skalnoj-odgovornos ).

2. Obveznici davanja Izjave U prvoj fazi uvođenja obveze davanja Izjave za tr-govačka društva i druge pravne osobe, obveznici su ograničeni. Naime, Izjavu daju samo ona trgovačka društva koja su u stopostotnom vlasništvu Republi-ke Hrvatske, odnosno jedne ili više jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te druge pravne osobe kojima je osnivač Republika Hrvatska, odno-sno jedna ili više jedinica lokalne i područne (regio-nalne) samouprave. Kako bi se obveznicima primjene

1 Uredba o izmjenama i dopunama Uredbe o sastavljanju i predaji Izjave o fi skalnoj odgovornos i izvještaja o primjeni fi skalnih pra-vila (NN, br. 119/15).

Izjava o fi skalnoj odgovornos novos za trgovačka društva i druge pravne osobeIvana Jakir-Bajo *

Ana Zorić **

U ovom će tekstu autorice skrenu pozornost čelnicima trgovačkih društava i drugih pravnih osoba koji su obveznici davanja Izjave o fi skalnoj odgovornos na određena pitanja o kojima trebaju vodi računa u po-stupku koji prethodi predaji Izjave o fi skalnoj odgovornos za 2016. godinu.

* Mr. sc. Ivana Jakir-Bajo, Ministarstvo fi nancija RH, Zagreb.** Ana Zorić, dipl. iur., Ministarstvo fi nancija RH, Zagreb.

24


IM4P

IN M

AG

AZI

N 3

/201

7.

Zakona o fi skalnoj odgovornos olakšalo utvrđivanje jesu li ili nisu obveznici davanja Izjave, na stranica-ma Ministarstva fi nancija h p://www.mfi n.hr/hr/izjava-o-fi skalnoj-odgovornos objavljen je Registar trgovačkih društava i drugih pravnih osoba obvezni-ka davanja Izjave o fi skalnoj odgovornos u kojemu su navedena trgovačka društva i druge pravne osobe koje su obveznici davanja Izjave.

i područne (regionalne) samouprave. Na državnoj ra-zini primjeri za takve pravne osobe su:

1) Financijska agencija (FINA) koja je osnovana na temelju Zakona o Financijskoj agenciji (NN, br. 117/01, 60/04 i 42/05), kao pravna osoba sui gene-ris i čije je osnivač Republika Hrvatska.

2) Različite regulatorne agencije koji je osnivač Repu-blika Hrvatska.

Slika 1. Web-stranica Ministarstva fi nancija gdje je objavljen Registar trgovačkih društava i drugih pravnih osoba obve-znika davanja Izjave o fi skalnoj odgovornos

Registar se redovito ažurira i u njemu su navedena samo ona trgovačka društva koja su u isključivom vlasništvu Republike Hrvatske odnosno jedne ili više jedinica lokalne i područne (regionalne) samou-prave. U Registru su navedene i druge pravne osobe kojima je osnivač Republika Hrvatska, odnosno jed-na ili više jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Dosta nejasnoća je bilo oko određiva-nja tko su te druge pravne osobe koje su obvezne da Izjavu. To su pravne osobe koje nisu trgovačka druš-tva, a ni su proračunski korisnici, ali se fi nanciraju iz javnih izvora, odnosno na temelju javnih ovlas ili iz dane imovine.

Među m, najbitniji uvjet je da su im osnivači ili Repu-blika Hrvatska ili jedna, odnosno više jedinica lokalne

3) Hrvatska radiotelevizija koja je osnovana na teme-lju Zakon o Hrvatskoj radioteleviziji (NN, br. 137/10 i 76/12), kao pravna osoba koja ima status javne usta-nove i čije je osnivač Republika Hrvatska, a osnivač-ka prava ostvaruje Vlada Republike Hrvatske.

Na lokalnoj i regionalnoj razini primjer takvih pravnih osoba koje su obveznici davanja Izjave su:

1) Različite agencije kojima su osnivači jedna ili više jedinica lokalne i područne (regionalne) samoupra-ve – npr. agencije koje su kao ustanove osnovane u svrhu za društveno po cajne stanogradnje, razvoj-ne agencije.

2) Različite ustanove za obrazovanje – npr. centri za dopisno obrazovanje, ustanove za obrazovanje

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 3/2017.

25


odraslih, pučka otvorena učilišta, posebne vrste škola.

3) Ustanove osnovane radi brige o stanovništvu na području jedne ili više jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

4) Različite kulturne ustanove koje nisu proračunski korisnici (fes vali, galerije i sl.).

5) Sportski centri, ljekarne, ustanove za zaš tu oko-liša, lučke uprave, memorijalni centri, komunalne ustanove.

Ako u vlasništvu trgovačkog društva postoji bilo koji udio privatnog vlasništva ili su primjerice pravnoj osobi osnivači drugo trgovačko društvo, fi zička osoba i slično, oni, za sada još uvijek nisu obveznici davanja Izjave. Pritom su i ona trgovačka društva te pravne osobe, kojima su isključivi vlasnici odnosno osnivači Republika Hrvatska ili jedna/više jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, a nisu navedeni u Registru, obvezni da Izjavu. To stoji i u napomeni u samom Registru.

3. Dostava Izjava Rokovi predaje Izjava nisu se mijenjali u odnosu na prethodne godine. Iako nema izmjena, ponavljamo da se jedinice lokalne i područne (regionalne) samo-uprave, koje imaju jednake udjele u vlasništvu trgo-vačkog društva koje su zajednički osnovale, a od kojih ni jedna nema najveći udio u vlasništvu, moraju me-đusobno dogovori kojoj od njih predsjednici uprava trgovačkih društava dostavljaju Izjavu i prateću do-kumentaciju do 31. ožujka. Kako bi takva trgovačka društva bila na vrijeme informirana o tome kojoj će jedinici predava Izjavu, jedinice su dužne o dogovo-ru najkasnije do 28. veljače 2017., pisano izvijes tr-govačko društvo, ali i Ministarstvo fi nancija.

Ako promjena nije bilo u odnosu na prethodnu go-dinu nije potrebno ponovno dostavlja obavijest. Je-dinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, koje su osnivači drugih pravnih osoba također se mo-raju međusobno dogovori kojoj od jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave čelnici drugih pravnih osoba dostavljaju Izjavu i prateću dokumen-taciju do 31. ožujka. I u tom slučaju o dogovoru su dužne najkasnije do 28. veljače 2017. pisano izvijes pravnu osobu na koju se dogovor odnosi te Ministar-stvo fi nancija, ali samo ako je bilo promjena u odnosu na prethodnu godinu.

Ako takav dogovor jedinica izostane, svaka od njih, koja ima udio u vlasništvu trgovačkog društva ili je osnivač pravne osobe, ima obvezu provjeri sadržaj Izjava i druge akte koje joj dostavi trgovačko društvo u vlasništvu više jedinica lokalne i područne (regio-nalne) samouprave, odnosno pravna osoba kojoj su

osnivači više jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. U nastavku navodimo rokove predaje Izjave za trgovačka društva i druge pravne osobe pre-ma važećim propisima:

Obveznici i rokovi predaje Izjave o fi skalnoj odgovornos

Obveznik Rok predaje Kome se izjava predaje?

Predsjednici uprave trgo-vačkih društava u vlasniš-tvu Republike Hrvatske

31. ožujka Nadležnom ministarstvu

Čelnici drugih pravnih osoba kojima je osnivač Republika Hrvatska

31. ožujka Nadležnom ministarstvu

Predsjednici uprava trgo-vačkih društava u vlasniš-tvu jedne jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave

31. ožujka

Načelniku općine, grado-načelniku, odnosno župa-nu nadležne jedinice lokal-ne i područne (regionalne) samouprave

Čelnici drugih pravnih osoba kojima je osnivač jedna jedinica lokalne i područne (regionalne) sa-mouprave

31. ožujka

Načelniku općine, grado-načelniku, odnosno župa-nu nadležne jedinice lokal-ne i područne (regionalne) samouprave

Predsjednici uprava trgo-vačkih društava u vlasniš-tvu više jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave

31. ožujka

Načelniku općine, grado-načelniku, odnosno župa-nu one jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave koja ima naj-veći udio u vlasništvu tr-govačkog društva, a svim ostalim jedinicama lokalne i područne (regionalne) sa-mouprave, koje imaju udje-le u vlasništvu dostavlja na znanje presliku dostavljene dokumentacije

• Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave koje imaju jednake udjele u vlasništvu trgovačkog društva koje su zajed-nički osnovale, a od kojih ni jedna nema najveći udio u vlasniš-tvu moraju se međusobno dogovori kojoj od jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave predsjednici uprava trgo-vačkih društava dostavljaju Izjavu i prateću dokumentaciju do 31. ožujka

• Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave koje su osnivači drugih pravnih osoba moraju se međusobno dogo-vori kojoj od jedinica lokalne i područne (regionalne) samou-prave čelnici drugih pravnih osoba dostavljaju Izjavu i prateću dokumentaciju do 31. ožujka

• Ako se jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ne dogovore, svaka od jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, koja ima udio u vlasništvu trgovačkog društva ili je osnivač pravne osobe, ima obvezu provjeri sadržaj Izjava i priloga trgovačkog društva, odnosno pravne osobe

Uz Izjavu se, prilikom dostave nadležnom ministar-stvu/jedinici, prilaže:

• Popunjeni Upitnik o fi skalnoj odgovornos .• Plan otklanjanja slabos i nepravilnos .

26


IM4P

IN M

AG

AZI

N 3

/201

7.

• Izvješće o otklonjenim slabos ma i nepravilnos -ma utvrđenima prethodne godine (ne dostavlja se ove godine, već će se prvi put dostavlja u 2016. godini za 2015. godinu).

• Mišljenje unutarnje revizije o sustavu unutarnjih kontrola za područja koja su bila revidirana u pret-hodnoj godini.

Napominjemo i da je Ministarstvo fi nancija dopisom od 10. veljače 2017. (KLASA: 400-02-17-01-20, UR-BROJ: 513-05-02-17-1) zatražila od ministarstava da, sukladno promjenama u ustrojstvu i djelokrugu, do-stave podatke kako bi se na vrijeme ažurirali podaci u Registru. Stoga trgovačka društva i druge pravne osobe koje su obveznici davanja Izjave, a osnivač ili vlasnik im je Republika Hrvatska, trebaju u Registru provjeri kojem ministarstvu predaju Izjavu za 2016. godinu.

4. Postupanje prilikom primopredaje dužnos

Ako jekom godine dođe do primopredaje tj. ako čel-nik obveznika odlazi s dužnos radi prestanka manda-ta, odlaska u mirovinu i sl., Uredba u članku 12.a po-sebno razrađuje način postupanja u takvim slučajevi-ma. U postupcima primopredaje nakon 31. kolovoza potrebno je popuni Upitnik za tekuću godinu, i to za razdoblje od 1. siječnja do datuma primopredaje. U m slučajevima čelnik koji odlazi s dužnos novom čelniku uz Izjavu predaje i sve priloge sastavljene za navedeno razdoblje. Dakle, uz Izjavu se predaje popu-njeni Upitnik, Plan otklanjanja slabos i nepravilnos , Izviješće o otklonjenim slabos ma i nepravilnos ma utvrđenima prethodne godine (u kojem se navode one slabos i nepravilnos , odnosno ak vnos koje su trebale bi provedene do datuma primopredaje) i Mišljenje unutarnje revizije o sustavu unutarnjih kon-trola.

Izjave predane u postupku primopredaje ostaju kod obveznika do datuma predaje nadležnom ministar-stvu, odnosno jedinici lokalne i područne (regional-ne) samouprave. Navedeno znači da će oni obveznici kod kojih je jekom godine došlo do primopredaje vlas predava dvije izjave: jednu Izjavu čelnika koji je obnašao dužnost od 1. siječnja do datuma primo-predaje i drugu Izjavu čelnika koji je obnašao dužnost od datuma primopredaje do 31. prosinca2. Uz dvije Izjave u pravilu se predaje jedan popunjeni Upitnik s prilozima. Među m i tu su mogući izuzeci:

2 Moguće je predavanje i više Izjava ako je jekom godine bilo više od jedne primopredaje.

• U slučaju primopredaje do 31. kolovoza prilikom primopredaje nije potrebno sastavi novi Upitnik i priloge za tekuću godinu, nego se koriste doku-men iz prethodne godine. Za tekuću se godinu sastavlja Upitnik s prilozima za razdoblje od 1. si-ječnja do 31. prosinca, a predaje se zajedno s dvije izjave nadležnom ministarstvu, odnosno jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave.

• U slučaju primopredaje nakon 31. kolovoza pri-likom primopredaje sastavlja se Upitnik zajedno s prilozima za razdoblje od 1. siječnja do datuma primopredaje. Zbog navedenoga može se dogodi- da u tom razdoblju još primjerice nije donesena

odluka o provođenju popisa pa će se i na pitanje iz područja računovodstva koje se odnosi na dono-šenje odluke o popisu odgovara s nije primjenji-vo. U takvim slučajevima potrebno je naknadno za razdoblje od datuma primopredaje do 31. pro-sinca odgovori i na ova pitanja iz Upitnika. Tada će obveznik uz dvije izjave do kraja ožujka preda i dva upitnika, s me da će se u drugom odgova-ra samo na ona pitanja na koja nije bilo moguće odgovori u razdoblju za koje se sastavljao prvi Upitnik.

5. Upitnik o fi skalnoj odgovornos Kako je već ranije navedeno, osnovni elemen na te-melju kojih se daje Izjava su Upitnik, raspoložive infor-macije, rezulta rada unutarnje i vanjske revizije i vla-s ta procjene. Upitnik obuhvaća područja izvršavanja, javne nabave, računovodstva i izvještavanja i sadrži 33 pitanja. Važno je naglasi da se Upitnikom po proce-sima tes raju minimalni zahtjevi za dobro fi nancijsko upravljanje, a kako bi se moglo procijeni postupa li se i do koje mjere u skladu s propisanim zakonodavnim okvirom, provode se tes ranja po pitanjima iz Upitni-ka. Nega van odgovor i djelomično potvrdan odgovor na pitanja iz pojedinog područja Upitnika upućuje na postojanje slabos i/ili nepravilnos .

Svi odgovori tes raju se na uzorku i na način defi ni-ran u Upitniku za svako pojedino pitanje u stupcu Re-ferenca. Stupac Referenca se ne popunjava, već su u njemu dane upute koja je vrsta dokaza podloga za da-vanje odgovora na pitanja. Dokaze koji su podloga za davanje odgovora na pitanja nije potrebno dostavlja uz Izjavu. Svi dokazi i podloge za davanje odgovora na pitanja iz Upitnika čuvaju se u Predmetu o fi skalnoj odgovornos za pojedinu godinu. Uz stupac Referen-ca, Upitnik ima i stupce: da, ne, i djelomično. Sva pi-tanja u Upitniku moraju bi odgovorena upisivanjem oznake: x – u odgovarajući stupac.

Ako neko od pitanja nije primjenjivo na obveznika na pitanje se odgovara: Nije primjenjivo (N/P). Na pri-

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 3/2017.

27


mjer, ako obveznik nije javni naručitelj, odnosno nije obveznik primjene Zakona o javnoj nabavi, na pitanja koja se ču provedbe postupaka javne nabave odgo-vorit će se: Nije primjenjivo – N/P tj. u stupac N/P stavlja se oznaka: x. Cijeli sustav fi skalne odgovor-nos , pa tako i pitanja iz Upitnika, postavljena su tako da se obveznike dodatno podsjeća što moraju ima u svom poslovanju, odnosno kako bi njihovo poslova-nje trebalo izgleda , a da bi bilo u skladu s propisima kojima se uređuje poslovanje obveznika davanja Izja-ve. U tom smislu, provjerava se kako su u praksi im-plemen rana određena načela dobrog fi nancijskog upravljanja, ali i važeći zakoni i podzakonski propisi. Zbog toga, sustav fi skalne odgovornos nije sta čan, te se mijenja kako se mijenjaju i propisi koji su osnova za pitanja iz Upitnika.

6. Najava izmjena upitnika o fi skalnoj odgovornos

Trgovačka društva u stopostotnom vlasništvu Repu-blike Hrvatske, odnosno jedne ili više jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te druge pravne osobe kojima je osnivač Republika Hrvatska, odnosno jedna ili više jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ove godine treći put predaju Izjavu o fi skalnoj odgovornos . Upitnik je i nadalje jednosta-van, te se zadržava na osnovnim mehanizmima susta-va fi nancijskog upravljanja i kontrola. Planirano je da će jekom 2017. godine bi predstavljene i izmjene Upitnika. Uz izmjene zbog promjena u zakonodav-nom okviru na koji se odnose pitanja iz Upitnika, od trgovačkih će se društava i drugih pravnih osoba oče-kiva sve viša razina, ali i veći stupanj odgovornos u upravljanju i raspolaganju sredstvima.

Očekuje se dodavanje složenijih pitanja kojima će se trgovačka društva i druge pravne osobe po ca da u svoje poslovanje implemen raju i određene alate koji pridonose poboljšanjima u sustavu fi nancijskog upravljanja i kontrola. Važno je ima na umu kako obveza davanja Izjave postoji i da je prilikom davanja Izjave važno bi objek van. Isto tako, ne očekuje se da svi obveznici nemaju uočenih slabos i nepravilno-s . Dapače, vrlo je vjerojatno da će većina obveznika i dalje dava Izjavu na obrascu 1b, tj. da će ima odre-đenih nepravilnos , a puno će češće bi riječ samo o slabos ma. U takvim je slučajevima važno uoči nepravilnos / slabos te u Planu otklanjanja slabo-s nepravilnos naves ak vnos i mjere koje će bi

poduzete kako bi se u narednim razdobljima mogla da Izjava bez uočenih slabos i nepravilnos .

U vezi s me u Zakonu o fi skalnoj odgovornos pro-pisane novčane kazne u iznosu od 5.000,00 kuna do 25.000,00 kuna. Pokretanje prekršajnog postupka predviđeno je za slučajeve kada čelnik ne sastavi i do-stavi Izjavu o fi skalnoj odgovornos . Drugi slučaj za koji je predviđeno pokretanje prekršajnog postupka je situacija u kojoj, prilikom provjere sadržaja Izjave, Ministarstvo fi nancija, nadležna ministarstva i je-dinice lokalne i područne (regionalne) samouprave utvrde kako je dokumentacija temeljem koje se daje Izjava nevjerodostojna. Drugim riječima, ako prilikom provjere sadržaja dostavljenih Izjava, nadležno mini-starstvo ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave utvrdi da je obveznik lagao prilikom da-vanja Izjave, odnosno prilikom odgovaranja na pita-nja iz Upitnika, to je temelj za pokretanje prekršajnog postupka pro v čelnika, jer se smatra da je u takvom slučaju dana Izjava nevjerodostojna.

NOVINE U SASTAVLJANJU I PREDAJI IZJAVE O FISKALNOJ ODGOVORNOSTI- za ministarstva, jedinice lokalne i područne

(regionalne) samouprave, trgovačka društva i druge prave osobe

Zagreb, 9. ožujka 2017.


I. Uvodno predavanje II. Sastavljanje Izjave o fi skalnoj odgovornos III. Osvrt na davanje Izjave o fi skalnoj odgovornost u

postupku primopredajeIV. Popunjavanje obrazaca, pitanja, odgovori i

konzultacije V. Radno pravo

* detaljnije o programu i prijavi na

www.tim4pin.hr

28

FISKALNA ODGOVORNOST I FIANANCIJSKO UPRAVLJANJE UDK 336.2–657.1 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 3

/201

7.

1. UvodNa temelju Zakona o fi skalnoj odgovornos (NN, br. 139/10 i 19/14), kojim su defi nirana fi skalna pravila i pravila za jačanje fi skalne discipline, ali i koji je uveo obvezu sastavljanja i predaje Izjave o fi skalnoj odgo-vornos (dalje u tekstu: Izjava), donesena je Uredba o sastavljanju i predaji Izjave o fi skalnoj odgovor-nos i izvještaja o primjeni fi skalnih pravila (NN, br. 78/11, 106/12, 130/13, 19/15 i 119/15, dalje u tekstu: Uredba) kojom je propisan izgled i sadržaj Izjave te postupak i rokovi sastavljanja i predaje Izjave. Osim navedenog, Uredbom je propisan postupak provjere sadržaja Izjava, kao i način i rokovi izvještavanja o uo-čenim nepravilnos ma po provedenim provjerama.

Tako članak 13. navedene Uredbe nalaže da su nad-ležna ministarstva i jedinice lokalne i područne (re-gionalne) samouprave za svakog obveznika iz svoje nadležnos dužna provjeri formalni sadržaj Izja-ve i Upitnika o fi skalnoj odgovornos (dalje u tek-stu: Upitnik), za m na odabranom uzorku pitanja iz Upitnika is nitost Izjave i Upitnika te na odabranom uzorku dostavljenih Izvješća o otklonjenim slabos -ma i nepravilnos ma utvrđenima prethodne godine, provedbu ak vnos iz Izvješća. Ministarstvo fi nancija obvezno je isto učini za Izjave dostavljene od jela državne uprave na razini razdjela organizacijske kla-sifi kacije te jedinica lokalne i područne (regionalne)

samouprave. Navedeno znači da na državnoj razini primjerice, Ministarstvo zaš te okoliša i energe ke obavlja kontrolu Izjava nacionalnih parkova i parkova prirode, a Ministarstvo fi nancija obavlja kontrolu Izja-ve Ministarstva zaš te okoliša i energe ke, odnosno Ministarstvo znanos i obrazovanja obavlja kontrolu Izjava fakulteta, a Ministarstvo fi nancija obavlja kon-trolu Izjave Ministarstva znanos i obrazovanja.

Na lokalnoj razini primjerice, županija obavlja kontro-lu Izjava srednjih škola iz svoje nadležnos , a Mini-starstvo fi nancija kontrolira Izjavu županije. Također, s obzirom na to da se odredbe Zakona primjenjuju i na trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske odnosno jedne ili više jedinica lokalne i područne (re-gionalne) samouprave, te druge pravne osobe kojima je osnivač Republika Hrvatska, odnosno jedna ili više jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave:

• Nadležna ministarstva dužna su provjeri Izjave tr-govačkih društava u vlasništvu Republike Hrvatske odnosno drugih pravnih osoba kojima je osnivač Republika Hrvatska.

• A nadležne jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave Izjave koje su im dostavili predsjedni-ci uprava trgovačkih društava u vlasništvu jedne ili više jedinica lokalne i područne (regionalne) sa-mouprave i čelnici drugih pravnih osoba kojima je osnivač jedna ili više jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Problem se može javi ako je trgovačko društvo u vla-sništvu više jedinica lokalne i područne (regionalne)

Provođenje formalnih i suš nskih kontrola Izjava o fi skalnoj odgovornos za 2016. godinuHana Zoričić *

Iva Ma jević **

Postupak provjere sadržaja Izjave o fi skalnoj odgovornos , kao i način i rokovi izvještavanja o uočenim nepravilnos ma propisani su Uredbom o sastavljanju i predaji Izjave o fi skalnoj odgovornos i izvještaja o primjeni fi skalnih pravila. Ministarstvo fi nancija, nadležna ministarstva, kao i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave imaju obvezu jekom godine provjeri Izjave o fi skalnoj odgovornos , koje su im dostavili proračunski korisnici iz njihove nadležnos . Autorice u tekstu obrađuju načine provođenja for-malnih i suš nskih kontrola Izjava, te se osvrću na posebnos i/ili nedoumice o kojima treba vodi računa prilikom provođenja kontrola.

* Hana Zoričić, dipl. oec., Ministarstvo fi nancija RH, Zagreb.** Iva Ma jević, mag. oec., Grad Karlovac.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 3/2017.

29

UDK 336.2–657.1 FISKALNA ODGOVORNOST I FIANANCIJSKO UPRAVLJANJE

samouprave, odnosno ako je pravnu osobu osnovalo zajednički više jedinica lokalne i područne (regional-ne) samouprave, a ako se spomenute jedinice nisu međusobno dogovorile kojoj od jedinica lokalne i po-dručne (regionalne) samouprave predsjednici uprava trgovačkih društava i čelnici drugih pravnih osoba do-stavljaju Izjavu i prateću dokumentaciju. U tom sluča-ju, svaka od njih, koja ima udio u vlasništvu trgovač-kog društva ili je osnivač pravne osobe, ima obvezu provjeri sadržaj Izjave i druge akte koje joj dostavi trgovačko društvo ili druga pravna osoba.

Važnost obavljanja kontrola naglašena je i me što i sam Upitniku sadrži pitanje 69. Provedene su suš n-ske i formalne kontrole dostavljenih Izjava o fi skal-noj odgovornos . Na ovo pitanje odgovaraju nadležna ministarstva i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave kojima se dostavljaju Izjave, a svi ostali obveznici odgovaraju nije primjenjivo – N/P. Dokaz o obavljenom tes ranju ovoga pitanja predstavlja pre-slika, odnosno referenca dopisa ili pismena o izvrše-nim kontrolama. O uočenim nepravilnos ma po pro-vedenim provjerama nadležna ministarstva i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave dužne su odmah, a najkasnije u roku od sedam radnih dana, izvi-jes Ministarstvo fi nancija sukladno Naputku o otkri-vanju, postupanju i izvješćivanju o nepravilnos ma u upravljanju proračunskim sredstvima (NN, br. 70/12).

U nastavku teksta će se na prak čnim primjerima po-kaza kako na najbolji mogući način pristupi provo-đenju kontrola Izjava uzimajući u obzir specifi čnos i različitos proračunskih korisnika koje ministarstva i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave imaju u svojoj nadležnos .

2 . Kontrole dostavljenih Izjava o fi skalnoj odgovornos

Kontrole, propisane u članku 7. Zakona o fi skalnoj odgovornos i u članku 13. Uredbe, dijele se na for-malne i suš nske te se provode kako je to opisano u nastavku teksta.

2.1. Formalne kontrole i njihovo provođenje

Po zaprimanju Izjava, nužno je prvo izvrši formalnu kontrolu, a to znači provjeri jesu li poštovani rokovi dostavljanja Izjave propisani Uredbom i pravovreme-no dostavljeni svi propisani dokumen . Također, dio formalne kontrole je i provjera ispravnos popunja-vanja Upitnika. Ministarstvo fi nancija od 2015. godi-ne Izjavu i priloge uz Izjavu zaprima isključivo u elek-troničkom obliku, prijavom obveznika na poseban link, a datum unosa u aplikaciju smatra se datumom predaje Izjave. Na navedenom linku za popunjavanje dostupan je Upitnik, a popunjenom Upitniku potreb-

no je priloži potpisani i ovjereni, skenirani dokument obrasca Izjave te druge priloge u PDF formatu.

Ovaj način prikupljanja Izjava uvelike je Ministarstvu fi nancija olakšao proces formalnih kontrola, s obzirom na to da je zaduženo za kontrolu izjava ukupno 611 ob-veznika. Navedenu dobru praksu Ministarstva fi nancija o elektroničkoj predaji Izjave te elektroničkom popunja-vanju Upitnika preuzeli su i Ministarstvo znanos i obra-zovanja te Ministarstvo za demografi ju, obitelj, mlade i socijalnu poli ku. S obzirom na veliki broj korisnika koje navedena ministarstva imaju u svojoj nadležnos (fa-kulte i centri za socijalnu skrb), organiziranjem predaje Izjave na ovakav način ministarstva su uvelike pojedno-stavila sam postupak predaje, ali i minimizirala moguć-nost pogrešaka u samom procesu kontrola.

30


IM4P

IN M

AG

AZI

N 3

/201

7.

Među m, većina jedinica lokalne i područne (regi-onalne) samouprave i dalje Izjave korisnika iz svoje nadležnos zaprima isključivo u papirnatom obliku, što je još uvijek podložno pogreškama kod ispunjava-nja Upitnika, izostanku svih priloga, kašnjenju u pre-daji Izjave i slično. Ako do kašnjenja dođe, odnosno ako se formalnom kontrolom utvrdilo da obveznik sa-stavljanja i predaje Izjave nije nadležnom proračunu pravovremeno ili uopće dostavio Izjavu, potrebno je od obveznika koji nisu dostavili Izjavu i pripadajuću dokumentaciju zatraži da pisano potvrde kako Izja-vu nisu sastavili i predali što je osnova za pokretanje optužnog prijedloga. Preporuka je Ministarstva fi -nancija prije pokretanja optužnog prijedloga provje-ri sve okolnos zbog kojih je došlo do nedostavlja-nja Izjave i pripadajuće dokumentacije te utvrdi da nedostavljanje nije posljedica kakve više sile na koju korisnik nije mogao utjeca .

Uz obrazac Izjave za 2016. godinu (prilog 1a – obra-zac Izjave koja se daje, ako nisu uočene slabos i ne-pravilnos ili prilog 1b – obrazac Izjave koja se daje u slučaju uočenih slabos i nepravilnos ) kao i svih prethodnih godina bilo je potrebno priloži Upitnik za 2016. godinu (prilog 2), Plan otklanjanja slabos i nepravilnos za 2016. godinu (prilog 3), Izvješće o ot-klonjenim slabos ma i nepravilnos ma utvrđenima 2015. godine (prilog 4) te Mišljenje unutarnjih revi-zora o sustavu fi nancijskog upravljanja i kontrola za područja koja su bila revidirana (prilog 5).

Kod provođenja formalne kontrole ove je godine važno obra pažnju na one obveznike dostavlja-nja Izjave kod kojih je jekom 2016. godine došlo do primopredaje dužnos i promjene čelnika odnosno promjene djelokruga. Vrlo je važno da se provjeri je li dostavljena potpuna dokumentacija, koja se propi-suje u slučaju primopredaje. Naime, ako je nastupila promjena, u kontekstu Izjave bilo je potrebno pošto-va proceduru sastavljanja i predaje Izjave u sluča-ju primopredaje. Tako su oni čelnici koji su odlazili s dužnos bili obvezni prilikom postupka primopredaje vlas sastavi Izjavu za 2016. godinu, i to za razdoblje od 1. siječnja 2016. do datuma promjena (isto je usli-jed zakonodavnih promjena, promijene djelokruga ili nadležnos ).

Dakle, kod onih korisnika kod kojih je došlo do pro-mjene čelnika ili djelokruga, dokumentacija Izjave za 2016. je nešto opsežnija, stoga se formalnom kontrolom provjerava jesu li dostavljena dva obras-ca Izjave, svaki čelnik za dio godine u kojem je ob-našao dužnost, kao i dva popunjena Upitnika i drugi prilozi. Vrlo je važno dobro razumje Uredbu upravo u dijelu sastavljanja i predaje Izjave prilikom primo-predaje, kako bi formalna kontrola Izjava bila obavlje-

na na pravi način. Ministarstvo fi nancija je sastavilo Uputu za sastavljanje i predaju Izjave u slučaju primo-predaje, a navedena uputa je raspoloživa na internet-skim stranicama Ministarstva fi nancija (h p://www.mfi n.hr/hr/izjava-o-fi skalnoj-odgovornos ) i prepo-ruka je da se koris prilikom provođenja formalne kontrole Izjava.

Ako je jekom 2016. godine na temelju Zakona o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i drugih sre-dišnjih jela državne uprave (NN, br. 93/16 i 104/16) došlo do promjene djelokruga ili nadležnos mini-starstva tj. ako su pojedini proračunski korisnici, trgo-vačka društva i druge pravne osobe, koji su obveznici davanja Izjave prešli iz nadležnos jednog ministar-stva u nadležnost drugog ministarstva, Izjavu su bili obvezni preda onom ministarstvu u čijoj su nadlež-nos na dan 31. prosinca 2016., i isto to ministarstvo vrši kontrolu Izjave.

Nakon što je utvrđeno da je Izjava predana pravo-vremeno i da su uz sam obrazac Izjave dostavljeni i svi potrebni prilozi, važno je provjeri i ispravnost popunjenog Upitnika. Prvenstveno je važno obra pažnju na to jesu li sva pitanja iz Upitnika odgovore-na. Naime, Upitnik je pravilno ispunjen samo ako je odgovoreno na sva pitanja te samo u potpunos popunjen Upitnik služi kao podloga za davanje Izja-ve. Navedena logika se primjenjuje i u postupku pri-mopredaje pa se stoga u slučaju primopredaje nakon 31. kolovoza popunjavaju dva Upitnika, ali tako da se vodi načelom da gledajući oba Upitnika sva pitanja u Upitniku moraju bi odgovorena. Upravo zato čelnik koji je stupio na dužnost nakon 31. kolovoza odgo-vara samo na pitanja na koja prvi čelnik nije mogao odgovori (odgovor N/P – nije primjenjivo), odnosno na pitanja za koja nije bilo moguće vrši tes ranje.

Prilikom provjere danih odgovora potrebno je provje-ri je li odgovor N/P – nije primjenjivo korišten na pravi način. Primjerice, ako neki obveznik u 2016. go-dini nije imao ni jedan postupak javne nabave, na pi-tanje 36. Za sve predmete javne nabave čija je pro-cijenjena vrijednost jednaka ili veća od 200.000,00 kuna za nabavu robe i usluga, odnosno za nabavu radova jednaka ili veća od 500.000,00 kuna prove-deni su postupci javne nabave sukladno odredbama Zakona o javnoj nabavi neće odgovori s ne, već N/P – nije primjenjivo.

Također, u dijelu Upitnika Javna nabava, čak i ako korisnik nije imao postupaka javne nabave, nije mo-gao na sva pitanja odgovori s N/P – nije primjenji-vo. Naime, svi obveznici, u svakom slučaju, pa čak i ako u godini za koju se sastavlja Izjava nisu imali postupaka javne nabave, moraju odgovori na slje-deća pitanja: 39. Donesen je plan nabave u skladu s

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 3/2017.

31


propisima o javnoj nabavi, 46. Do 31. ožujka jelu nadležnom za sustav javne nabave dostavljeno je izvješće o javnoj nabavi za prethodnu godinu koje sadrži podatke sukladno Zakonu o javnoj nabavi i 47. Donesen je akt kojim su uređena pitanja nabave za nabavu robe i usluga odnosno za nabavu radova na koje se ne primjenjuje Zakon o javnoj nabavi.

Nadalje, stupac Referenca, kao što je izričito nazna-čeno u samom Upitniku, ne treba bi popunjen, već su u njemu dane upute o vrs dokaza koji služe kao podloga za davanje odgovora na pitanje. Dokaze koji predstavljaju podlogu za odgovore nije bilo potrebno dostavlja kao prilog Izjavi. Davanje odgovora na pi-tanja iz Upitnika zbog primopredaje vlas ili statusnih promjena u 2016., bilo je specifi čno u nekim dijelovi-ma, stoga je prilikom kontrole važno provjerit jesu li se korisnici držali upute za popunjavanje Upitnika u slučaju primopredaje, koja je dostupna na internet-skim stranicama Ministarstva fi nancija.

Tako primjerice, uzimajući u obzir pravilo da se te-s raju poslovni događaji odnosno ak vnos koje su se dogodile jekom razdoblja za koje se daje Izjava, prilikom primopredaje na pitanje iz Upitnika 62. Po-vjerenstva za popis osnovao je čelnik proračuna/proračunskog korisnika. Odredio je datum obavlja-nja popisa, rokove obavljanja popisa i dostavljanje izvještaja s priloženim popisnim listama bilo je po-trebno da odgovor nije primjenjivo – N/P, jer po-vjerenstva za popis još nisu osnovana u ovom dijelu godine.

Na pitanje 63. Povjerenstvo za popis obavilo je po-pis cjelokupne imovine i obveza, sastavilo izvještaj na temelju popisnih lista i predalo ga čelniku mo-glo se uobičajeno odgovori , jer se isto odnosi na sa-stavljanje izvještaja koji se na temelju popisnih lista sastavljao za 2015. godinu početkom 2016. godine. Također, osim uputa u vezi sa slučajem primopredaje dostupne su i upute za jedinice lokalne samouprave i njihove korisnike u vezi s privremenim fi nanciranjem, pa ako su korisnici imali slučaj privremenog fi nancira-nja u 2016. godini, formalnom kontrolom potrebno je utvrdi jesu li se kod odgovaranja na pitanja iz Upit-nika držali spomenute upute.

Obrazac Izjave 1a bilo je moguće da samo u slučaju da je na sva pitanja u Upitniku odgovoreno potvrdno. U slučaju da je na određena pitanja odgovoreno s ne ili djelomično, potvrđeno je postojanje slabos i ne-pravilnos , a korisnik je bio obvezan preda obrazac Izjave 1b te sastavi Plan otklanjanja slabos i nepra-vilnos . Formalnom kontrolom potrebno je utvrdi jesu li u Izjavi navedena područja za koje je u Upitniku defi nirano da postoje slabos i nepravilnos te jesu li utvrđene slabos i nepravilnos unesene u Plan

otklanjanja slabos i nepravilnos . Plan otklanjanja slabos i nepravilnos trebao bi sadržava opis sla-bos i nepravilnos uočenih jekom popunjavanja Upitnika, akcijski plan s popisom ak vnos , koje je potrebno poduze za rješavanje slabos i nepravilno-s , očekivani datum otklanjanja slabos i nepravilno-s te podatke o odgovornim osobama za otklanjanje slabos i nepravilnos .

Kao najčešća manjkavost Plana u praksi se uočava ne-preciziranje očekivanog datuma otklanjanja slabos i nepravilnos već se kao očekivani datum otklanjanja navodi općenito jekom sljedeće godine. Također, često nisu precizirane ni ak vnos koje će bi po-duzete u svrhu otklanjanja slabos i nepravilnos . Potrebno je ima na umu da datum otklanjanja sla-bos i nepravilnos mora bi prilagođen pitanjima. Primjerice, ako nepravilnost predstavlja nedostatak procedure stvaranja ugovornih obveza iz pitanja 16. Procedura stvaranja ugovornih obveza jasno je de-fi nirana i dostupna svim ustrojstvenim jedinicama/upravnim odjelima, predviđeni datum otklanjanja mora bi realno određen kako bi se najveći dio godi-ne postupalo po donesenoj proceduri. Samo formal-no donošenje procedure nije bit ovoga pitanja, već je bit da se u skladu s takvom procedurom stvarno postupa veći dio godine.

Dakle, ako je prethodne godine u Planu te ove u Izvje-šću naznačeno da je procedura donesena 31. prosin-ca 2016. na pitanje o postojanju procedure nije bilo moguće odgovori potvrdno, što je također važno provjeri formalnom kontrolom. Potvrdan odgovor na 16. pitanje moguć je samo ako su procedure do-nesene i primjenjuju se veći dio godine. Obveznici koji su proceduru stvaranja obveza donijeli jekom godi-ne na ovo pitanje odgovaraju potvrdno samo ako je procedura donesena do 30. Lipnja, jer u tom slučaju prevladava poslovanje po proceduri jekom godine. Ako je procedura formalno usvojena nakon 30. lipnja, odgovor na ovo pitanje je ne s m da se u Planu ot-klanjanja slabos i nepravilnos vidi da je nedostatak riješen i procedura donesena do kraja godine. Ako obveznik ima proceduru, ali ona nije formalno done-sena (potpisana i objavljena) odgovor je trebao bi nega van.

Ako je prethodne godine sastavljena i predana Izjava 1b prema kojoj su postojale određene slabos i ne-pravilnos i Plan otklanjanja slabos i nepravilnos , važno je kontrolom utvrdi da je ove godine predano Izvješće o otklonjenim slabos ma i nepravilnos ma. Također, važno je utvrdi da su sve slabos i nepra-vilnos navedene u Planu iz 2015. godine navedene i u Izvješću o otklonjenim slabos ma i nepravilnos ma koje se predaje uz Izjavu za 2016. godinu, odnosno,

32


IM4P

IN M

AG

AZI

N 3

/201

7.

Izvješće o otklonjenim slabos ma i nepravilnos ma trebalo bi odgovara Planu otklanjanja slabos i ne-pravilnos iz prethodne godine. Važno je provjeri i jesu li ak vnos iz Plana 2015. realizirane te ako nisu, jesu li u stupcu: Obrazloženje za nerealizirane / dje-lomično realizirane ak vnos , navedeni razlozi zbog kojih nepravilnost nije otklonjena te je li određen novi očekivani datum otklanjanja.

Za obveznike koji imaju ustrojenu unutarnju reviziju formalnom kontrolom utvrđuje se je li dostavljeno Mišljenje unutarnjih revizora o sustavu fi nancijskog upravljanja i kontrola za područja koja su bila revidira-na. Jedinica za unutarnju reviziju ustrojena na razini županije ili grada obavlja unutarnju reviziju u županiji odnosno gradu i u korisnicima proračuna u nadležno-s županije odnosno grada, izuzev u onim korisnici-ma proračuna iz nadležnos županije odnosno grada koji unutarnju reviziju imaju uspostavljenu u skladu s već navedenim kriterijima. Vr ć dakle nema obvezu ustrojavanja unutarnje revizije te nije dužan dostavi Mišljenje unutarnjih revizora uz Izjavu. Općine tako-đer nisu obvezne, ali imaju mogućnost putem spora-zuma uspostavi unutarnju reviziju tako da unutarnja revizija obližnjeg grada ili županije obavi reviziju za općinu, pa me i za njezine proračunske korisnike.

2.2. Suš nske kontrole i njihovo provođenje

Nakon provedene formalne kontrole slijedi suš nska kontrola. Suš nska kontrola provodi se na odabra-nom uzorku pitanja iz Upitnika tako da se od obve-znika sastavljanja i predaje Izjave dopisom zatraže dokazi na temelju kojih je na određena pitanja dan potvrdan odgovor čime se provjerava jesu li obve-znici vjerodostojno odgovorili prilikom davanja Izja-ve. Valjani dokazi na pojedina pitanja navedeni su u Upitniku u stupcu Referenca. Prilikom provođenja suš nskih kontrola poželjno je da se tes ra što veći broj pitanja iz Upitnika. Za određena pitanja potreb-no je pisano zatraži dostavu dokaza, dok je za neka pitanja moguće provjeri dokaze bez kontak ranja korisnika.

Primjerice za pitanje broj 39. Donesen je plan naba-ve u skladu s propisima o javnoj nabavi valjan dokaz može se provjeri direktno na internetskoj stranice, gdje je objavljen plan nabave, a bez kontak ranja ko-risnika. Također, ako je suš nska kontrola prethodne godine obuhva la neka pitanja, ove godine nema po-trebe za ponovnom provjerom is h. Primjerice, kod pitanja koja se ču donošenja različi h procedura po-slovanja (procedure naplate prihoda, procedura stva-ranja ugovornih obveza i sl.), ako je prethodne godine potvrđeno da procedura postoji, isto vrijedi i za ovu godinu. Procedure kad se jednom donesu vrijede te

nema potrebe za njihovim ponovnim donošenjem svake godine. Važno je da je procedura dostupna, od-nosno objavljena na intranetskoj stranici i/ili oglasnoj ploči, ako pak ima potrebe za promjenama ide se u izmjene i dopune procedure.

Suš nsku kontrolu moguće je, dapače i poželjno, oba-vi provjerama na licu mjesta, koje podrazumijevaju dolazak kod obveznika davanja Izjave i pregled doku-mentacije prema referencama iz Predmeta o fi skal-noj odgovornos , odnosno pregled dokumentacije uložene u Predmetu. S obzirom na to na broj obvezni-ka koje kontrolira, za Ministarstvo fi nancija bi to bio iznimno zahtjevan zadatak. Među m, ovaj se način provođenja suš nskih kontrola preporuča za jedini-ce lokalne i područne (regionalne) samouprave koje u svojoj nadležnos imaju značajno manji broj kori-snika. Kontrolama na licu mjesta najlakše je utvrdi ispravnost popunjenog Upitnika, jer osoba koja obav-lja kontrolu ima uvid u cjelokupni Predmet o fi skalnoj odgovornos .

Ako je prilikom popunjavanja Upitnika provedeno te-s ranje i zabilježeno koja je dokumentacija bila dio uzorka i kako se došlo do odgovora na pojedino pita-nje, te ako je pravilno sastavljen Predmet o fi skalnoj odgovornos , tako da sadrži presliku dane Izjave i sve druge priloge te dokumente ili reference temeljem kojih je Izjava dana, pri suš nskoj kontroli ne bi se tre-bali pojavi dodatni problemi, a dobit će se cjelovita slika o zakonitom, namjenskom i svrhovitom korište-nju sredstava te učinkovitom i djelotvornom funkci-oniranju sustava fi nancijskog upravljanja i kontrola u okviru proračunom utvrđenih sredstava.

3. Uočene nepravilnos i postupanje po is ma

Uredba u članku 14. obvezuje nadležna ministarstva i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave da odmah, a najkasnije u roku od sedam radnih dana, o uočenim nepravilnos ma po provedenim provje-rama Izjava, obavijeste nadležne ins tucije, odnosno Ministarstvo fi nancija sukladno Naputku o otkrivanju, postupanju i izvješćivanju o nepravilnos ma u uprav-ljanju proračunskim sredstvima. Rok od sedam dana propisan je samo za poduzimanje mjera, ako se uoče nepravilnos po provedenim provjerama dostavlje-nih Izjava, ali taj je rok instruk van. Među m, ne smi-je se zloupotrebljava , jer bi se u takvim slučajevima moglo tere nadležnog čelnika za nečinjenje.

Dakle, ako se formalnim i suš nskim kontrolama nadležnog ministarstva i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ili drugog nadležnog jela utvrdi da je dokumentacija na temelju koje se daje Izjava nevjerodostojna, predviđena je novčana kazna

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 3/2017.

33


od 5.000,00 kuna do 25.000,00 kuna. To će znači da ako se pri provjeri Izjava, odnosno Upitnika utvr-di kako su na neka od pitanja dani potvrdni ili djelo-mično potvrdni odgovori, a trebali su bi dani nega- vni odgovori ili ako se utvrdi kako se dani odgovori

ne mogu potkrijepi dokazima, odnosno dokumen- ma na temelju kojih su dani potvrdni ili djelomični

odgovori ostvareno je biće prekršaja i poduzet će se mjere uslijed kojih će bi pokrenut prekršajni po-stupak.

Optužni prijedlog pro v počinitelja prekršaja sastavlja u ime Ministarstva fi nancija inspektor proračunskog nadzora koji je u postupku nadzora utvrdio radnje kojima je ostvaren prekršaj i podnosi ga nadležnom područnom uredu Porezne uprave. Prekršajni po-stupak u prvom stupnju vodi nadležni područni ured Porezne uprave. Na ovaj način stavlja se naglasak na vjerodostojnost danih Izjava, odnosno na jačanje su-stava odgovornos prilikom postupka davanja, ali i kontrola Izjava. Također, predviđeno je da se kaznom od 5.000,00 kuna do 25.000,00 kuna kazni za prekr-šaj čelnik, ako ne sastavi i dostavi Izjavu.

U praksi navedeno znači da ako primjerice pročelnik upravnog odjela za društvene djelatnos , koji kao nadležni odjel vrši kontrolu Izjave za gradsku knjižni-cu, pri kontroli uoči nepravilnos , o tome je dužan izvijes gradonačelnika, koji poduzima mjere su-kladno članku 9. Naputka o nepravilnos ma. Tako-đer, o istome je potrebno izvijes osobu zaduženu za nepravilnos u gradu, koja će za takvu nepravil-nost popuni Obrazac Podaci o prijavljenoj/uočenoj nepravilnos sukladno Naputku o nepravilnos ma i, između ostaloga, na temelju takvih obavijes unije podatke u polugodišnje i godišnje izvješće o nepravil-nos ma koje dostavlja Ministarstvu fi nancija, Sekto-ru za fi nancijski i proračunski nadzor.

Ako gradonačelnik smatra da je prekršen Zakon o fi -skalnoj odgovornos (npr. Izjava nije dostavljena ili su u Upitniku dani nepravilni odgovori) dostavlja svu potrebnu dokumentaciju (predmet s dokazima) Mi-nistarstvu fi nancija. Inspektori proračunskog nadzo-ra će po takvoj dostavi predmeta proves postupak nadzora radi utvrđivanja jesu li počinjene radnje koji-ma je ostvaren prekršaj, te će sastavi optužni prijed-

log pro v počinitelja prekršaja i podnije ga nadlež-nom područnom uredu Porezne uprave.

4. Kako organizira kontrole?U kontekstu provođenja kako formalnih, tako i suš n-skih kontrola Izjava, važno je da svi obveznici Zakona o fi skalnoj odgovornos , a koji zaprimaju Izjave svojih korisnika, iste prate i jekom godina. Najjednostav-niji način za njihovo praćenje jest formiranje baze podataka. Baza podataka može bi i najjednostav-niji oblik – Excel tablica. Važno je vodi anali ku po korisnicima, ali godinama sastavljanja i predaje Izja-ve. Praćenje korisnika te analiza suš nske kontrole znači pomoć i podrška korisnicima, predstavlja uvid u trend jekom godina – koje se greške ponavljaju i zašto – što za krajnji cilj ima smanjenje pogrešaka pri sastavljanju i predaji Izjave, ali i napredak u smislu zakonitog, namjenskog i svrhovitog korištenja sred-stava te učinkovitog i djelotvornog funkcioniranja sustava fi nancijskog upravljanja i kontrola u okviru sredstava utvrđenih proračunom odnosno fi nancij-skim planom.

Ovdje je važno naglasi da ako je obveznik prethod-nih godina predavao obrazac Izjave 1a koja podra-zumijeva nepostojanje slabos i nepravilnos , to ne znači da će is obrazac preda i svake sljedeće, ni je predaja Izjave 1b nakon prošlogodišnje 1a strašan korak unatrag. U kontekstu Izjave svaka se godina te-s ra zasebno i moguće su promjene u odgovorima na pojedina pitanja. Naravno, na neka pitanja će jekom godina odgovor bi is . Primjerice, na pitanja u vezi s postojanjem procedura, ako su procedure donesene, svake će godine odgovor bi potvrdan, jer proceduru nije potrebno donosi za svaku godinu pojedinačno.

Kao što je prethodno naglašeno, Ministarstvu fi nan-cija, nadležnim ministarstvima i jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave praćenje korisni-ka uvelike je olakšano u slučaju elektroničke predaje Izjave odnosno Upitnika. Tako se baza podataka for-mira već samom predajom Izjave odnosno elektro-ničkim popunjavanjem Upitnika, pa se vrijeme koje je ušteđeno prilikom prikupljanja Izjava može iskoris za kvalitetnije provođenje suš nskih kontrola odno-sno praćenje korisnika.

34

RAČUNOVODSTVO UDK 657.2 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 3

/201

7.

1. UvodUlaskom u Europsku uniju, Hrvatskoj su se otvorile zna-čajne fi nancijske mogućnos na području europskih fondova. U fi nancijskoj perspek vi 2014. – 2020. godi-ne, Republika Hrvatska ima na raspolaganju 10,676 mi-lijarde eura, od čega 8,397 milijardi eura za pos zanje ciljeva kohezijske poli ke, 2,279 milijardi eura za po-ljoprivredu i ruralni razvoj te ribarstvo. Europska unija podupire fi nanciranje ideja iz svih sfera gospodarskog, društvenog i poli čkog života na temelju javnih poli- ka i prioriteta koji se utvrđuju za jednu fi nancijsku

perspek vu. To znači da se iz programa Europske uni-je može fi nancira izgradnja cesta, škola i elektrana, a istovremeno i zapošljavanje osoba s invaliditetom, nacionalnih manjina i dugotrajno nezaposlenih žena, edukacija mladih i cjeloživotno obrazovanje, ulaganje u izvoz i konkurentnost, razvoj novih proizvoda i pa-tenata, prekogranična suradnja i brojni drugi projek .

Važno je istaknu da se priorite fi nanciranja, a samim me i teme, mijenjaju s obzirom na aktualne vanjske čimbenike u pojedinim sektorima i s obzirom na raz-doblje na koje se odnose. Na natječaje za sredstva Europske unije mogu se javi sve vrste organizacija iz javnog, privatnog i civilnog sektora, ali i građani poje-dinci te njihove inicija ve. Kako su proračunski i izvan-proračunski korisnici državnog proračuna, prvenstve-no ministarstva, nadležna jela u sustavu upravljanja i kontrole korištenja, a i potencijalni korisnici europskih strukturnih i inves cijskih fondova za brojne ak vnos i projekte iz svoje nadležnos , is bi trebali bi sastav-

ni dio fi nanciranja njihovih javnih poli ka, te bi se kao takvi trebali iskoris u što većoj mjeri.

Slijedom navedenog, proračunski i izvanproračunski korisnici državnog proračuna u svom fi nancijskom i računovodstvenom poslovanju, koje obuhvaća ak v-nos planiranja, izvršavanja, knjigovodstvenog evi-den ranja i izvještavanja, dužni su postupa suklad-no odredbama Zakona o proračunu (NN, br. 87/08, 136/12 i 15/15) i drugih akata koji uređuju proračun-sko računovodstvo, uz prilagodbu poslovnih eviden-cija pravilima korištenja EU sredstava.

U studenom 2016. Ministarstvo fi nancija donijelo je i objavilo na web-stranici h p://www.mfi n.hr/hr/priprema-proracuna Upute za izradu prijedloga dr-žavnog proračuna Republike Hrvatske za razdoblje 2017. – 2019. Uz te Upute kao jedan od priloga do-nesene su i Upute za planiranje i računovodstveno eviden ranje prihoda i rashoda iz EU sredstava koje su obvezni primjenjiva svi proračuni te proračunski i izvanproračunski korisnici

U nastavku teksta daju se različi primjeri projekata fi -nanciranih iz europskih strukturnih i inves cijskih fon-dova zajedno s knjigovodstvenim evidencijama is h te njihovim specifi čnos ma. Navedeni primjeri nisu u potpunos temeljeni na stvarnim poslovnim događaji-ma, među m pozivaju se na objavljene pozive i natje-čaje i usmjereni su na potencijalne korisnike sredstava.

2. Sredstva ESIF-a i ostalih programa EU – izvori fi nanciranja 56 i 57

U programskom razdoblju 2014. – 2020. godine, Re-publici Hrvatskoj na raspolaganju su sredstva iz eu-

Knjiženje prihoda i rashoda projekata fi nanciranih iz EU izvora na razini središnje državeTamara Kelković Benko *

Hana Zoričić **

Autorice u tekstu daju primjere knjigovodstvenih evidencija prihoda i rashoda iz EU sredstava za projekte fi nancirane iz strukturnih i inves cijskih fondova (dalje u tekstu: ESIF) u poslovnim knjigama proračunskih korisnika na razini središnje države, uzimajući u obzir izmjene i dopune Pravilnika o proračunskom računo-vodstvu i računskom planu koje se u računovodstvenim evidencijama primjenjuju od 1. siječnja 2017.

* Tamara Kelković Benko, dipl. oec., Ministarstvo fi nancija RH, Zagreb.** Hana Zoričić, dipl. oec., Ministarstvo fi nancija RH, Zagreb.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 3/2017.

35

UDK 657.2 RAČUNOVODSTVO

ropskih strukturnih i inves cijskih fondova (dalje u tekstu: ESI fondovi) kako slijedi:

• Kohezijski fond koji je namijenjen državama člani-cama čiji je bruto nacionalni dohodak po stanovni-ku manji od 90 % prosjeka Europske unije te fi nan-ciranju projekata iz područja prometa i okoliša.

• Europski fond za regionalni razvoj koji ima za cilj jačanje ekonomske i socijalne kohezije u Europskoj uniji te smanjenje razvojnih razlika između njenih regija.

• Europski socijalni fond koji je namijenjen ostvariva-nju strateških ciljeva poli ke zapošljavanja.

• Europski fond za pomorstvo i ribarstvo koji osigu-rava sredstva ribarskoj industriji i priobalnim za-jednicama s ciljem njihove prilagodbe promijenje-nim uvje ma u sektoru i pos zanja gospodarske i ekološke održivos .

• I Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj kao poljoprivredni fond iz kojeg se fi nanciraju izdaci za mjere ruralnog razvoja.

Za učinkovitu provedbu i korištenje ESI fondova na nacionalnoj razini izrađuju se opera vni programi kao plansko-programski dokumen u kojima se detaljnije opisuju i razrađuju mjere i ak vnos korištenja nave-denih fondova. Tako je primjerice za razdoblje 2014. – 2020. godine, Hrvatska pripremila dva opera vna programa za provedbu Kohezijske poli ke: Opera v-ni program Konkurentnost i kohezija za korištenje Europskog fonda za regionalni razvoj i Kohezijskog fonda i Opera vni program Učinkovi ljudski poten-cijali za korištenje Europskog socijalnog fonda i Inici-ja ve za zapošljavanje mladih.

Nadležna ministarstva za pojedine prioritete iz ope-ra vnih programa raspisuju natječaje za dodjelu sredstava. Korisnici is h mogu bi proračunski i izvanproračunski korisnici državnog proračuna, pro-računi i njihovi korisnici i subjek izvan sustava općeg proračuna. Ovisno o krajnjem korisniku sredstava, na temelju raspisanih natječaja, razlikuju se računovod-stvene evidencije u poslovnim knjigama davatelja i primatelja sredstava. Detaljnije obrazloženje raču-novodstvenih evidencija donosimo u primjerima koji slijede.

2.1. Korisnik DP u sustavu državne riznice je krajnji korisnik sredstava EU za tehničku pomoć

Tehnička pomoć predstavlja sredstva za upravljanje i provedbu programa te uključuje podršku ak vnos -ma koje su potrebne za uspješnu provedbu opera v-nih programa u Republici Hrvatskoj. Važno je da ak- vnos koje će se provodi u okviru tehničke pomoći

doprinose većoj prepoznatljivos programa, kvalite

njihove provedbe, praćenja i kontrole. Po tehničkoj pomoći moguće je primjerice sufi nancira rashode za zaposlene, materijalne rashode, kao što su rashodi edukacija i sve ostale rashode potrebne za učinkovitu provedbu projekata.

Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europ-ske unije korisnik je projekta: Tehnička pomoć za MRRFEU – koji se sufi nancira bespovratnim sred-stvima Europskog fonda za regionalni razvoj, u okvi-ru Opera vnog programa Konkurentnost i kohezija. Između ostalog, ovim projektom podržavaju se mje-re educiranja i osposobljavanja djelatnika za uprav-ljanje EU fondovima. Sredstva za provedbu projekta planirana su i izvršavaju se s pozicija Ministarstva.

Evidencije kod Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske u nije:

Opis IznosRačun

Duguje Potražuje1. Zaprimljen račun za provedenu edukaciju 5.000 32131 232132. Izvršen zahtjev za plaćanje:a) priznat prihod – EU dio 4.250 23213 63231b) priznat prihod – nacionalno sufi nanciranje 750 23213 67111

Prihodi i rashodi iz izvora 56 Fondovi EU i 57 Ostali pro-grami EU, izvršavaju se kod krajnjeg korisnika sredsta-va, koji eviden ra poslovne promjene u svojim poslov-nim knjigama. Rashodi se eviden raju prema prirod-noj vrs , a prihodi se priznaju u trenutku podmirenja obveze prema dobavljaču za nastale rashode. Provo-đenjem knjigovodstvenih evidencija na ovakav način poštuje se zahtjev europske sta s ke, da se pomoći od ins tucija i jela EU i pomoći iz državnog proračuna na temelju prijenosa EU sredstava (tekuće i kapitalne) priznaju u prihode izvještajnog razdoblja razmjerno troškovima provedbe ugovorenih programa i projeka-ta. Navedeno je uređeno člankom 67., stavkom 2. Pra-vilnika o proračunskom računovodstvu i računskom planu (NN, br. 124/14, 115/15, 87/16).

2.2. Korisnik DP korisnik je EU sredstava za projekt koji provodi

Kao što je prethodno spomenuto nadležna ministar-stva za pojedine prioritete iz opera vnih programa raspisuju natječaje za dodjelu sredstava. Tako pri-mjerice Ministarstvo rada i mirovinskog sustava kao upravljačko jelo Opera vnog programa Učinkovi ljudski potencijali 2014. – 2020., raspisuje natječaje na koje se između ostaloga mogu javi i druga mini-starstva ili jela državne uprave.

Ministarstvu fi nancija odobrena su sredstva iz Ope-ra vnog programa: Učinkovi ljudski potencijali

36


IM4P

IN M

AG

AZI

N 3

/201

7.

– na temelju raspisanog natječaja koji je objavilo Ministarstvo rada i mirovinskog sustava. Sredstva su planirana na pozicijama Ministarstva fi nancija (EU sredstva i nacionalno sufi nanciranje), koje je krajnji korisnik, s obzirom na to da je projekt već odobren.

Evidencije kod Ministarstva fi nancija:

Opis IznosRačun

Duguje Potražuje1. Zaprimljen račun za uredski materijal 5.000 32211 232212. Izvršen zahtjev za plaćanje:a) priznat prihod – EU dio 4.250 23221 63231b) priznat prihod – nacionalno sufi nanciranje 750 23221 67111

Ako je prethodno poznato tko je korisnik sredstava na temelju raspisanog natječaja, prihodi i rashodi iz izvora 56 Fondovi EU i 57 Ostali programi EU, plani-raju se i izvršavaju kod krajnjeg korisnika sredstava, koji eviden ra poslovne promjene u svojim poslov-nim knjigama. Rashodi se eviden raju prema prirod-noj vrs , a prihodi se priznaju u trenutku podmirenja obveze prema dobavljaču za nastale rashode.

U navedenoj situaciji u kojoj je proračunski korisnik državnog proračuna korisnik EU sredstava za projekt koji provodi, moguće je da prilikom izrade fi nancij-skog plana proračunskog korisnika informacija o do-djeli EU sredstava korisniku još nije poznata, te on na-vedena sredstva ne uključuje u svoj fi nancijski plan. U tom slučaju proračunski korisnik državnog prora-čuna postaje korisnik EU sredstava jekom godine na temelju provedenih natječaja za dodjelu sredsta-va. Upravo zbog navedene situacije, proračunskim i izvanproračunskim korisnicima je dana mogućnost, da ako posluju preko jedinstvenog računa državnog proračuna, otvaraju nove ak vnos i projekte s pla-nom 0 i is m izvorom fi nanciranja kao korisnici koji su planirali sredstva za cijeli prioritet u svojoj nadležno-s (u našem primjeru Ministarstvo rada i mirovinskog sustava).

Kod izvršenja proračuna, korisnici koji imaju planirana sredstva za cijeli prioritet imat će neizvršeni plan za iznos koji će bi iskazan u izvršenju krajnjeg korisnika EU sredstava u sustavu državne riznice, s planom 0. Kod izmjena i dopuna državnog proračuna, korisnik koji je prvotno planirao sredstva za opera vni pro-gram umanjit će fi nancijski plan za iznos koji će kori-snik EU sredstava u sustavu državne riznice uključi u svoj plan.

Ministarstvo turizma korisnik je EU sredstava iz OP: Konkurentnost i kohezija, na temelju natječaja odnosno ograničenog poziva za dodjelu bespovrat-

nih sredstava kojeg je objavilo Ministarstvo regio-nalnog razvoja i fondova EU jekom proračunske godine. Sredstva su planirana na pozicijama Mini-starstva regionalnog razvoja (EU dio i nacionalno sufi nanciranje), a izvršavat će se na pozicijama Mi-nistarstva turizma, koje provodi projekt za razvoj e-aplikacija.

Evidencije kod Ministarstva turizma:

Opis IznosRačun

Duguje Potražuje1. Zaprimljen račun za računalni program 500.000 42621 242622. Izvršen zahtjev za plaćanje:a) priznat prihod – EU dio 425.000 24262 63241b) priznat prihod – nacionalno sufi nanciranje 75.000 24262 67111

2.3. Korisnik DP treće razine korisnik je EU sredstava (prijenos sredstava nenadležnog ministarstva)

Proračunski korisnik državnog proračuna u sustavu državne riznice, može prenosi EU sredstva drugom proračunskom korisniku koji ne posluje preko jedin-stvenog računa državnog proračuna, ili proračun-skom korisniku 3. razine koji nije u njegovoj nadlež-nos .

Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europ-ske unije raspisalo je poziv za dostavu projektnih prijedloga u ograničenom postupku dodjele bes-povratnih sredstava za promicanje održivog kori-štenja prirodne baš ne u nacionalnim parkovima i parkovima prirode. Sredstva su u cijelos osigura-na iz Europskog fonda za regionalni razvoj u okviru Opera vnog programa: Konkurentnost i kohezija. Korisnici bespovratnih sredstava su proračunski korisnici državnog proračuna, odnosno nacionalni parkovi i parkovi prirode i is su unaprijed određe-ni. Ukupna sredstava planirana su na poziciji Mi-nistarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije.

Evidencije kod Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije:

Opis IznosRačun

Duguje Potražuje1. Prijenos sredstava nacionalnom parku 50.000 12913 239572. Obavijest korisnika o nastalim rashodimaa) priznavanje rashoda 30.000 36931 12913b) priznavanje prihoda 30.000 23957 63231

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 3/2017.

37

UDK 657.2 RAČUNOVODSTVO

Evidencije kod nacionalnog parka:

Opis IznosRačun

Duguje Potražuje1. Primitak sredstava od korisnika DP 50.000 11121 239572.a Nastali rashodi jekom provođenja projekta 30.000 3 232.b Priznavanje prihoda od EU 30.000 23957 639313. Obveza podmirena 30.000 23 11121

Prijenos sredstava davatelj EU sredstava u svojim po-slovnim knjigama ne iskazuje preko računa rashoda, već isključivo kao potraživanje za dane predujmove za EU projekte na osnovnom računu 12913 Potraži-vanja za dane predujmove za EU projekte uz isto-dobno otvaranje obveze na osnovnom računu 23957 Obveze za EU predujmove. Tek po primitku obavijes od strane drugog proračunskog korisnika – primatelja sredstava o nastalim troškovima po projektu, prora-čunski korisnik – davatelj sredstava u svojim eviden-cijama iskazuje rashode u okviru podskupine 369 Prijenosi između proračunskih korisnika istog pro-računa, uz zatvaranje 12913 Potraživanja za dane predujmove za EU projekte. Istovremeno se provo-de knjiženja zatvaranja obveza na računu 23957 i pri-znavanje prihoda na računima 63231, 63241.

2.4. Korisnik DPa korisnik je EU sredstava (prijenos od nadležnog ministarstva)

Prilikom provedbe EU projekata javlja se situacija da nadležno ministarstvo raspisuje natječaje za dodjelu sredstava na koja se javljaju proračunski korisnici iz njegove nadležnos . Primjerice, navedeno se često događa u sustavu znanos i obrazovanja s obzirom na to da je Ministarstvo znanos i obrazovanja nadležno jelo za prioritet iz Opera vnog programa Učinkovi

ljudski potencijali 2014. – 2020., a fakulte , znan-stveni ins tu i ostali proračunski korisnici iz njegove nadležnos su potencijalni korisnici sredstava.

Fakultet strojarstva i brodogradnje u Zagrebu javio se na natječaj Ministarstva znanos i obrazovanja za projekt unaprjeđenja kvalitete visokog obrazovanja razvojem i provedbom HKO-a. Projekt je odobren, a EU sredstva se dodjeljuju iz Europskog socijalnog fonda, odnosno iz Opera vnog programa: Učinko-vi ljudski potencijali. Fakultet strojarstva i brodo-gradnje u Zagrebu korisnik je državnog proračuna i posluje preko vlas tog računa. Fakultet strojarstva i brodogradnje mjesečno izvještava Ministarstvo znanos i obrazovanja o naplaćenim prihodima i rashodima iz EU sredstava. Ministarstvo unosi u su-stav državne riznice evidencijski nalog na temelju kojeg će navedeni prihodi i rashodi bi eviden rani i u državnom proračunu.

Evidencije kod Fakulteta:

Opis IznosRačun

Duguje Potražuje1. Primitak EU sredstava od Ministarstva 50.000 11121 239572.a Nastali rashodi jekom provođenja projekta 30.000 3 232.b Priznavanje prihoda od EU 30.000 23957 632313. Obveza podmirena 30.000 23 11121

Ako nadležna ministarstva na temelju provedenih natječaja, EU sredstva prenose svojim korisnicima 3. razine, dužna su planira rashode za projekte u svom razdjelu, ali na pozicijama ovih korisnika i to prema prirodnoj vrs rashoda projekata. Računovodstvene evidencije iskazivanja prihoda i rashoda provode se kod navedenih korisnika 3. razine. U tom slučaju pro-računski korisnici 3. razine iskazuju prihode na raču-nima 63231, 63241, a rashode prema prirodnoj vrs .

2.5. Korisnik DP prenosi EU sredstva i sredstva nacionalnog sufi nanciranja JLP(R)S ili njenom proračunskom korisniku

Jedinice lokalne, područne (regionalne) samouprave i njihovi proračunski korisnici su potencijalni prijavitelji za EU projekte. Najčešće provode velike infrastruk-turne projekte, projekte javne nabave i natječaje za dodjelu bespovratnih sredstava u decentraliziranim programima, ali često i sudjeluju kao partneri u razli-či m projek ma i temama. U velikom broju situacija jedince lokalne, područne (regionalne) samouprave i njihovi proračunski korisnici javljaju se na natječaje koje raspisuju korisnici državnog proračuna nadležni za provedbu prioriteta iz opera vnih programa. S ob-zirom na to da se u tom slučaju radi o prijenosu EU sredstava unutar općeg proračuna, važno je istaknu obvezu krajnjeg korisnika EU sredstava da izvijes da-vatelja sredstava o nastalim rashodima projekta koja je propisana Uputom za planiranje i računovodstve-no eviden ranje prihoda i rashoda iz EU sredstava.

Ovo je potrebno kako bi korisnik koji je sredstva pro-slijedio, u svojim poslovnim knjigama priznavao pri-hod u trenutku nastanka rashoda kod krajnjeg kori-snika. Preporuka Ministarstva fi nancija je da se prije prijenosa sredstava korisnicima u sustavu općeg pro-računa, propišu i/ili ugovore načini i rokovi izvješta-vanja.

Ministarstvo kulture raspisalo je natječaj za dodje-lu bespovratnih sredstava pod nazivom: Umjetnost i kultura za mlade – iz Europskog socijalnog fonda, Opera vnog programa: Učinkovi ljudski potenci-jali 2014. – 2020. Korisnici sredstava mogu bi je-dinice lokalne i područne (regionalne) samouprave

38


IM4P

IN M

AG

AZI

N 3

/201

7.

koje mogu proves ak vnos pripreme i provedbe umjetničkih radionica za mlade kako bi ih potaknu-le da ak vno sudjeluju u kulturnom životu zajedni-ce. U ovom primjeru korisnik sredstava je općina, a osim EU sredstava, Ministarstvo joj prenosi i dio nacionalnog sufi nanciranja, kako je navedeno i u natječajnoj dokumentaciji.

Evidencije kod Ministarstva kulture:

Opis IznosRačun

Duguje Potražuje1. Prijenos sredstava općini ukupno 50.000a) EU sredstva 42.500 12913 23957b) nacionalno sufi nanciranje 7.500 36316 671112. Obavijest općine o nastalim rashodima i prizna m prihodima (12.000, od čega 85 % iz EU sredstava)a) eviden ranje rashoda 10.200 36817 12913b) priznavanje prihoda 10.200 23957 63231

Evidencije kod općine:

Opis IznosRačun

Duguje Potražuje1. Primljena sredstva u iznosu od 500.000 kna) EU sredstva 42.500 11121 23957b) nacionalno sufi nanciranje 7.500 11121 633112.a Primljeni račun dobavljača 12.000 3 232.b Priznavanje prihoda – EU dio (85 %) 10.200 23957 638113. Podmiren račun dobavljača 12.000 23 11121

U slučajevima kada proračunski korisnik državnog proračuna, prenosi EU sredstva JLP(R)S-a ili njihovim korisnicima koji će provodi projekte iz ovih izvora fi -nanciranja, prihode i rashode ovih prijenosa u svojim poslovnim knjigama iskazuje tek po primitku obavije-s ovih korisnika o nastalim troškovima po projektu i prizna m prihodima. Rashode iskazuje u okviru pod-skupine 368 Pomoći temeljem prijenosa EU sred-stava, a prihod priznaje na računima 63231 Tekući prijenosi od ins tucija i jela EU, 63241 Kapitalni prijenosi od ins tucija i jela EU.

Ako proračunski korisnik državnog proračuna nave-denim korisnicima prenosi i nacionalno sufi nanciranje (izvor 12 u državnom proračunu), taj dio sredstava će iskaza odobrenjem prihoda podskupine 671 Priho-

di iz nadležnog proračuna za fi nanciranje redovne djelatnos proračunskih korisnika, uz zaduženje podskupine 363 Pomoći unutar općeg proračuna za prijenose jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave, odnosno 366 Pomoći proračunskim korisnicima drugih proračuna. U tom slučaju o izno-su doznačenih sredstava nacionalnog sufi nanciranja treba izvijes korisnika kako bi primljena sredstva iz izvora 12 eviden rao kao prihod na podskupini 633 Pomoći proračunu iz drugih proračuna (jedini-ce) odnosno 636 Pomoći proračunskim korisnicima iz proračuna koji im nije nadležan (proračunski ko-risnici).

2.6. Korisnik DP u sustavu državne riznice prenosi EU sredstva izvan sustava proračuna

Prijenos EU sredstva izvan sustava proračuna podra-zumijeva prijenos sredstava udrugama, obrtnicima, obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima, zadru-gama, trgovačkim društvima i građanima.

Ministarstvo za demografi ju, obitelj, mlade i socijal-nu poli ku raspisalo je natječaj, odnosno otvoreni trajni poziv za dodjelu bespovratnih sredstava za razvoj usluge osobne asistencije za osobe s invali-ditetom. EU sredstva se dodjeljuju iz Europskog so-cijalnog fonda, iz Opera vnog programa: Učinkovi ljudski potencijali – 2014. – 2020. U natječaju je na-vedeno kako se sredstva osiguravaju iz proračuna EU i državnog proračuna RH od čega Europska unija sudjeluje s 85 % udjela, a Republika Hrvatska s 15 % udjela. Korisnici sredstava mogu bi udruge osno-vane sukladno Zakonu o udrugama.

Knjiženja kod Ministarstva za demografi ju, obitelj, mlade i socijalnu poli ku:

Opis IznosRačun

Duguje PotražujePlaćen zahtjev i priznat prihoda) EU sredstvab) nacionalno sufi nanciranje

8.5001.500

3813138114

6323167111

Ako proračunski korisnik državnog proračuna sred-stva EU prenosi subjek ma izvan sustava proračuna, prihodi i rashodi eviden raju se odmah po prijenosu sredstava. Rashodi se od 1. siječnja 2017. eviden raju na skupinama 35 Subvencije, 37 Naknade građanima i kućanstvima na temelju osiguranja i druge naknade, te 38 Ostali rashodi ovisno o klasifi kaciji korisnika.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 3/2017.

39

UDK 331.2 PLAĆE I NAKNADE

1. UvodObvezni i mogući načini isplata propisani su Zakonom o porezu na dohodak (NN, br. 115/16) te Pravilnikom o porezu na dohodak (NN, br. 10/17). Do sada, svje-doči se učestalim izmjenama u propisanim načinima isplata, sukladno brojnim izmjenama i dopunama Pravilnika. Jedne od značajnih izmjena Pravilnika, do-godile su se pri ulasku Republike Hrvatske u Europsku uniju, te se stoga od 5. srpnja 2013. godine primici od nesamostalnog rada (plaća), primici od kapitala i primici od osiguranja ne mogu isplaćiva u gotovu novcu, već se moraju ispla na tekući ili žiro račun fi zičke osobe.

Neoporezivi iznosi s pendija za redovno školovanje i studiranje, neoporezivi iznosi sportskih s pendija i naknada sportašima amaterima, te neoporezivi izno-si naknada za rad učenika i studenata po ovlaštenim posrednicima mogu se također od 5. srpnja 2013. go-dine isplaćiva na tekući račun. Ovi su se primici do tada obvezno morali isplaćiva na žiro račun fi zičkih osoba.

Izmjenama u obveznim i mogućim načinima isplata svjedoči se i ove godine, prije svega obzirom na nove neoporezive iznose utvrđene Pravilnikom o porezu na dohodak (NN, br. 10/17). Što se če obveznih načina uplate fi zičkim osobama u 2017., i nadalje ispla telji tj. jela državne uprave i sudbene vlas te druga dr-žavna jela i službe jedinica lokalne i područne (regi-onalne) samouprave, zavodi, neprofi tne organizacije, poduzetnici – pravne i fi zičke osobe obvezno obavlja-ju isplate primitaka koji se smatraju dohotkom, na žiro račun kod banke fi zičkim osobama, obveznici-ma poreza na dohodak, odnosno nereziden ma na njihov račun.

Iznimno, navedena jela, organizacije, odnosno oso-be, mogu fi zičkim osobama, obveznicima poreza na

dohodak ispla na njihov tekući račun kod banke te u gotovu novcu određene naknade, a koje su predo-čene u članku kako slijedi.

2. Osvrt na popunjavanje naloga za plaćanje

Pravilnikom o porezu na dohodak, člankom 92., stav-kom 6., propisana je tehnička uputa pri popunja-vanju naloga za plaćanje, a veže se uz obvezu upi-sivanja elemenata u polje poziv na broj primatelja u nalog za plaćanje: 67 OIB-GG001 do GG365/366 - X za one korisnike koji primitke isplaćuju preko je-dinstvenog računa državnog proračuna i to za sve primitke koji se smatraju dohotkom, a koji ne pod-liježu obvezi doprinosa te naknade plaće, a za koje postoji obveza izvješćivanja na Obrascu JOPPD. Za sve druge uplate, navedeni korisnici, te korisnici koji inače ne isplaćuju preko jedinstvenog računa državnog proračuna, nemaju obvezu upisivanja modela 67.

Nalog za plaćanje u konačnici izgleda kako slijedi:

67 broj modelaOIB OIB obveznika plaćanja sa Obrasca JOPPDGG001 do 365/366

Oznaka izvješća Obrasca JOPPD na kojem se iskazuje primitak koji se isplaćuje

X 9 – isplata naknade plaće od strane poslodavca10 – isplata mirovine11 – isplata dohotka od osiguranja12 – isplata dohotka od kapitala13 – isplata dohotka od posebne vrste imovine14 – isplata dohotka od imovinskih prava15 – isplata drugog dohotka koji ne podliježe obvezi doprinosa

3. Pregled načina isplata od 2017. godinePrema važećem Zakonu o porezu na dohodak i pri-padajućem provedbenom aktu, Pravilniku o porezu na dohodak, članku 92., propisano je koji se primici fi zičkim osobama:

Načini isplata fi zičkim osobamaMaja Butorac *

Zakonom o porezu na dohodak i Pravilnikom o porezu na dohodak propisani su obvezni i mogući načini isplata poreznim obveznicima - fi zičkim osobama. Ovlaštena jela, organizacije, odnosno osobe, mogu fi zič-kim osobama, obveznicima poreza na dohodak ispla na njihov žiro račun, tekući račun te u gotovu novcu određene naknade. Saže prikaz dopuštenih načina isplata različi h naknada, sukladno novodonesenom Zakonu o porezu na dohodak te Pravilniku o porezu na dohodak, predočeni su sažeto člankom u nastavku.

* Maja Butorac, mag. oec., savjetnica u TIM4PIN d.o.o. za savjeto-vanje.

40

PLAĆE I NAKNADE UDK 331.2 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 3

/201

7.

• obvezno moraju ispla na žiro račun,• mogu ispla na tekući račun (ali se ne mogu

ispla u gotovu novcu), te• koji se primici mogu ispla i u gotovu novcu.

Povrat više uplaćenog poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak iz godišnje porezne prijave Po-rezna uprava izvršit će jekom 2017. uplatom na ži-roračun ili tekući račun, a iznimno u gotovu novcu i to samo u slučaju ako fi zička osoba nema otvoren ni tekući ni žiroračun odnosno ako u trenutku iz-vršenja povrata poreza na dohodak ne ostvaruje primitke za koje postoji obveza isplate na račun.

Pregled primitaka prema mogućnos plaćanja pri-kazane su sljedećim tablicama.

Tablica 1. Primici koji se obvezno isplaćuju na žiroračun

Oporezivi primici Primici koji se ne smatraju dohotkom

1.

Primici od samostalne djelatnos (tj. primici koji se isplaćuju obrtnicima, osobama koje obavljaju djelatnost slobodnih zanimanja i poljoprivrenicima koji su obveznici poreza na dohodak)

Primitak po osnovi darovanja za zdravstvene potrebe

2. Drugi dohodak (osim iznimaka u tablici 3.)

3. Dohodak od imovine i imovinskih prava

Tablica 2. Primici koji se mogu ispla na tekući račun (ne i u gotovu novcu!)

Oporezivi primici Neoporezivi primici

1.Primici po osnovi nesamostalnog rada (plaća), osim mirovina koje se mogu ispla u gotovu novcu

Primici učenika i studenata na redovnom školovanju za rad preko ovlaštenih posrednika, do 60.600,00 kn godišnje (15.000,00 kn uvećano za iznos godišnjeg osobnog odbitka 45.600,00 kn) od 1. siječnja 2017.

2.

Primici od kapitala (oporezivanje stopom 12 % od 1. siječnja 2015.: kamate na štednju, kamate po vrijednosnim papirima, kamate po danim zajmovima, kamate kao prihodi inves cijskog fonda – osim ako se ne oporezuju kao udjeli u dobi )

S pendije učenicima i studen ma koje se isplaćuju za vrijeme njihova redovnog školovanja – od 1. siječnja 2017. u visini do 1.750.00 kn mjesečno

3. Primici od osiguranja S pendije do 4.000,00 kn mjesečno, ako se dodjeljuju studen ma izabranim na javnim natječajima za izvrsna pos gnuća u znanju i ocjenama na sveučilištu

4.

Primici od otuđenja posebnih vrsta imovina (otpad u skladu s posebnim propisima, ali ne i povratna ambalaža ni otpad prikupljen u okviru organiziranih akcija i ak vnos u svrhu zaš te okoliša)

S pendije studen ma izabranim na javnim natječajima kojima mogu pristupi svi studen pod jednakim uvje ma, za redovno školovanje na visokim učiliš ma koje isplaćuju (dodjeljuju) zaklade, fundacije, ustanove i druge ins tucije registrirane u RH za odgojno obrazovne ili znanstveno-istraživačke svrhe, a koje služe za pokriće stvarnih troškova školovanja (prijevoza, smještaja, troškova prehrane, knjiga i ostalog, osim troškova školarine koji se isplaćuju na račun visokog učilišta)

5. Naknade za rad u vezi s izborom, do 1.600,00 kn po održanom izboru Športske s pendije, do 1.750,00 kn mjesečno

6. Naknade športašima amaterima, do 1.750,00 kn mjesečno

7. Nagrade za športska ostvarenja, prema posebnim propisima do 20.000,00 kn godišnje

Tablica 3. Primici koji se mogu ispla u gotovu novcu

Oporezivi primici Primici koji se ne smatraju dohotkom Neoporezivi primici

1. Mirovine

Izravne uplate premije osiguranja za dokup dijela doživotne mirovine određene prema posebnom zakonu koji bi osiguranik ostvario da je navršio određenu starosnu dob i/ili određeni mirovinski staž, a koje se određuju i isplaćuju u mjesečnim obrocima, kao dokupljena mirovina

Naknada razlike plaće za vrijeme vojne službe u Oružanim snagama RH i naknada plaće pripadnicima civilne zaš te

2.

Nagrade nereziden ma za sudjelovanje na sportskim, umjetničkim i drugim natjecanjima u RH, ako se do završetka natjecanja ne zna koji od natjecatelja ostvaruje pravo na novčanu nagradu (drugi dohodak)

Obiteljske mirovine i invalidnine koje djeca ostvaruju nakon smr roditelja po posebnim propisima

Naknada plaće za vrijeme privremene nesposobnos za rad koja se isplaćuje na teret sredstava obveznih osiguranja (npr. bolovanje na teret HZZO-a i proračuna, rodiljne, roditeljske i posvojiteljske naknade)

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 3/2017.

41

UDK 331.2 PLAĆE I NAKNADE

3.

Primici od obavljanja sezonskih poslova, uz uvjet da ovi primici ne prelaze 15.000,00 kn godišnje kod jednog ispla telja (drugi dohodak)

Državne nagrade, nagrade JLP(R)S te novčane nagrade za osvojenu medalju na olimpijskim, paraolimpijskim igrama i olimpijskim igrama gluhih, odnosno za osvojenu medalju na svjetskim i europskim prvenstvima

Nagrade učenicima za vrijeme prak čnog rada i naukovanja do iznosa od 1.750,00 kn mjesečno

4.

Primici koji se isplaćuju u skladu s posebnim propisima (socijalne potpore, doplatci za djecu, primici osoba s invaliditetom i drugo)

Nagrade učenicima i studen ma osvojene na natjecanjima u okviru obrazovnog sustava i na organiziranim školskim i sveučilišnim natjecanjima

5. Potpore zbog uništenja i oštećenja imovine zbog ratnih događaja i elementarnih nepogoda

6. Nasljedstva i daroviNaknade štete zbog posljedica nesreće na radu koja se, uz ispunjavanje propisanih uvjeta, isplaćuje neoporezivo

7.

Primici od otuđenja osobne imovine (osim primitaka od otuđenja posebnih vrsta imovina iz tablice 2. – mora se ispla na tekući račun)

Naknade i nagrade koje osuđene osobe primaju za rad u kazneno-popravnim ustanovama i domovima za preodgoj

8. Odštete koje nisu u svezi s gospodarskom djelatnošću

Primici radnika i osoba koje obavljaju samostalnu djelatnost po osnovi naknada, nagrada i potpora, a koji se uz ispunjavanje utvrđenih uvjeta, do propisanih iznosa mogu ispla neoporezivo: troškovi službenog putovanja, naknada za korištenje privatnog automobila u službene svrhe, naknada za dolazak na posao i odlazak s posla, otpremnine zbog otkaza ugovora o radu, otpremnine za odlazak u mirovinu, terenski dodatak, pomorski dodatak, naknada za odvojeni život od obitelji, potpore zbog invalidnos , u slučaju smr radnika ili člana obitelji radnika, u slučaju bolovanja dužeg od 90 dana, u slučaju rođenja djeteta, jubilarne nagrade, dar djetetu do 15 godina staros , božićnica, regres za godišnji odmor, potpora djetetu za školovanje do 15. godine života).

9. Primici ostvareni na nagradnim natječajima i natjecanjima

10.Novčani dodaci uz mirovinu te potpore djeci u slučaju smr roditelja koje isplaćuju JLP(R)S

11.

Pomoći i potpore koje neprofi tne organizacije isplaćuju svim svojim članovima pod is m uvje ma iz sredstava prikupljenih članarinama

12.

Primici po osnovi ugovora o osiguranju života i dobrovoljnog mirovinskog osiguranja, ako uplaćene premije nisu bile porezno prizna izdatak

42

POREZI I DOPRINOSI UDK 336.2 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 3

/201

7.

1. UvodU sklopu reforme poreznog sustava, uz još 14 novih i dopunjenih poreznih propisa, donesen je Novi Za-kon o porezu na dohodak (NN, br. 115/16. – dalje u tekstu: Zakon), koji se uz novi mali Pravilnik o pore-zu na dohodak (NN, br. 1/17. – dalje u tekstu: Pravil-nik), primjenjivao na oporezivanje dohotka od nesa-mostalnog rada od početka 2017. Među m, malim Pravilnikom o porezu na dohodak, bile se razrađene samo nužne odredbe Zakona o porezu na dohodak, radi čega je u Narodnim novinama br. 10/17. od 3. 2. 2017. donesen novi i cjelovit Pravilnik o porezu na dohodak koji je stupio na snagu prvog dana od dana objave. Danom stupanja na snagu novog Pravilnika o porezu na dohodak (NN, br. 10/17) prestao je važi ranije doneseni mali Pravilnik o porezu na dohodak (NN, br. 1/17) nakon jednomjesečne primjene.

Navedeno znači da se oporezivanje dohotka od nesa-mostalnog rada jekom 2017. obavlja:

• od 1. siječnja 2017. prema novom Zakonu o porezu na dohodak.

• od 1. siječnja 2017. do 3. veljače 2017. prema odredbama malog Pravilnika o porezu na doho-dak.

• od 4. veljače 2017. prema odredbama cjelovitog Pravilnika o porezu na dohodak (NN, br. 10/17), ko-jim se detaljnije razrađuju odredbe novog Zakona o porezu na dohodak.

2. Utvrđivanje predujma poreza na dohodak od nesamostalnog rada

Prema članku 24. Zakona o porezu na dohodak, kod dohotka od nesamostalnog rada, predujam poreza obračunava, obustavlja i uplaćuje poslodavac i ispla- telj primitka ili plaće, odnosno mirovine ili sam po-

rezni obveznik. Od početka 2017. godine, predujam poreza na dohodak od nesamostalnog rada obraču-nava se po dvije porezne stope i to 24 % i 36 % ovisno od visine porezne osnovice, a kako je to prikazano u tablici:

Raspodjela osobnog odbitka u slučaju rada kod više poslodavacaMirjana Mahović Komljenović *

Svakoj fi zičkoj osobi koja ostvaruje dohodak od nesamostalnog rada, priznaje se osobni odbitak na teme-lju porezne kar ce koju besplatno izdaje nadležna ispostava Porezne uprave prema njegovom prebivalištu ili uobičajenom boravištu. Radnici su obvezni svaku promjenu osobnih podataka i podataka o osobnom odbitku, prijavi nadležnoj poreznoj ispostavi i dostavi vjerodostojne isprave u roku od 30 dana od dana nastanka promjene. Tijekom godine a pri utvrđivanju predujma poreza na dohodak, osobni se odbitak može koris samo kod onog poslodavca odnosno ispla telja plaće i mirovine, kod kojeg se nalazi porezna kar ca radnika.

Među m, iznimno a prema novim odredbama Pravilnika o porezu na dohodak (NN, br. 10/17), ako radnik ostvaruje dohodak od nesamostalnog rada kod dva ili više poslodavaca u nepunom radnom vremenu ili koji uz rad u punom radnom vremenu ima sklopljen ugovor o radu za nepuno radno vrijeme, tada može osobni odbitak koris kod više ispla telja uz uvjet da zatraži raspodjelu osobnog odbitka prema ispla teljima. U tom slučaju će na poreznoj kar ci a sukladno zahtjevu radnika, Porezna uprava eviden ra omjer (posto-tak) raspodjele osobnog odbitka prema ispla teljima, i nakon obavljenih promjena izda novi obrazac PK te istovremeno Obrazac PK s oznakom – duplikat porezne kar ce, a ovisno o broju poslodavaca za koje se traži raspodjela osobnog odbitka. Poslodavac i ispla telj primitka (plaće) i mirovine, nije odgovoran za uplatu poreza na dohodak od nesamostalnog rada, ako zbog netočnih podataka o osobnom odbitku i adresi prebivališta ili uobičajenog boravišta, koje je na Obrascu PK upisala Porezna uprava, obračuna i upla manji porez ili porez pogrešno usmjeri.

* Mr. sc. Mirjana Mahović Komljenović, dipl. oec., Porezna uprava Novi Zagreb.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 3/2017.

43

UDK 336.2 POREZI I DOPRINOSI

Novi porezni razredi do 1. 1. 2017. u kn

Porezne stope

Mjesečna porezna osnovica

Godišnja porezna osnovica

24 % do 17.500,00 do 210.000,0036 % iznad 17.500,00 iznad 210.000,00

Godišnja porezna osnovica za primjenu stope od 24 % uvećava se za ostvareni iznos drugog dohotka uz uvjet da iznos tako ostvarenog dohotka godišnje ne prelazi peterostruki iznos osnovice osobnog odbitka odnosno iznos od 12.500,00 kn. Utvrđeni porez na dohodak potrebno je poveća i za prirez porezu na dohodak kojeg prema posebnom zakonu uvode jedi-nice lokalne samouprave – gradovi i općine. Prema članku 24. Pravilnika o porezu na dohodak, posloda-vac i ispla telj primitka (plaće) i mirovine odnosno sam porezni obveznik, obvezan je obračuna , obu-stavi i na propisani uplatni račun upla predujam poreza na dohodak od nesamostalnog rada prema općini/gradu prebivališta ili uobičajenog boravišta poreznog obveznika, za što se Poreznoj upravi do-stavlja izvješće na Obrascu JOPPD.

No, poslodavac i ispla telj primitka (plaće) je obvezan ispravi izvješće na Obrascu JOPPD te vra radniku više obustavljeni i uplaćeni porez, ili je obvezan ma-nje plaćeni porez na dohodak naknadno obustavi od primitaka po osnovi nesamostalnog rada te ga upla- na propisane uplatne račune, i to u sljedećim slu-čajevima:

1) Naknadnog priznavanja prava na bolovanje, su-kladno posebnim propisima.

2) Ako se utvrdi da porez nije obračunan na Zakonom propisani način.

3) Te u ostalim slučajevima kada je porezno optere-ćenje u poreznom razdoblju bilo različito, te je na temelju godišnjeg obračuna radnik i druga fi zička osoba koja ostvaruje primitke od nesamostalnog rada, ostvarila razliku za povrat preplaćenog pore-za ili za uplatu manje uplaćenog poreza zbog rav-nomjernoga godišnjeg oporezivanja.

Ako poslodavac i ispla telj primitka (plaće) više nije u mogućnos naknadno obustavi manje plaćeni po-rez na dohodak, obvezan je o toj činjenici izvijes ispostavu Porezne uprave nadležnu prema mjestu prebivališta ili uobičajenog boravišta poreznog obve-znika, a kako je to propisano člankom 25., stavkom 2. Pravilnika o porezu na dohodak.

2.1. Osnovica osobnog odbitka

U sustav oporezivanja dohotka od 1. siječnja 2017. uvo-di se novi ins tut, a to je osnovica osobnog odbitka, koja se određuje prema iznosu minimalne plaće utvr-đene Uredbom Vlade RH, a koja iznosi 2.500,00 kn.

2.2. Osnovni osobni odbitak od 1. siječnja 2017.

Prema članku 14. Zakona o porezu na dohodak, osnovni osobni odbitak i dijelovi osobnog odbitka za uzdržavane članove uže obitelji i djecu te invalidnost/tjelesno oštećenje, izračunavaju se primjenom propi-sanih koefi cijenata i navedene osnovice osobnog od-bitka. Osnovni osobni odbitak poreznog obveznika, izračunava se primjenom koefi cijenta 1,5 na osnovicu osobnog odbitka, i tako dobiveni iznos od 3.750,00 kn (2.500,00 x 1,5 = 3.750,00 kuna) se zaokružuje na sto cu, te dobiveni iznos od 3.800,00 kn predstavlja osnovni osobni odbitak.

Prema tome, osnovni osobni odbitak od 1. siječanja 2017. utvrđen je u iznosu od 3.800,00 kn, a odno-si se na sve porezne obveznike – građane, obrtnike, umirovljenike ili obveznike koji imaju prebivalište na potpomognu m područjima I. skupine i na području Grada Vukovara, a koji ostvaruju dohodak, na teme-lju kojeg se plaćaju predujmovi poreza na dohodak jekom poreznog razdoblja.

Prikaz promjena osnovnog osobnog odbitka u kn

Osobni odbitak Do 31. 12. 2016. Od 1. 1. 2017.

Osnovni osobni odbitak 2.600,00 3.800,00

Osnovni osobni odbitak za umirovljenike

U visini mirovine, minimalno 2.600,00

maksimalno 3.800,00

3.800,00

Osobni odbitak za porezne obveznike iz I. skupine po stupnju razvijenos prema posebnom propisu o regionalnom razvoju Republike Hrvatske i na području Grada Vukovara

3.500,00 3.800,00

Osobni odbitak za porezne obveznike iz II. skupine po stupnju razvijenos prema posebnom propisu o regionalnom razvoju Republike Hrvatske

3,000,00 3.800,00

2.3. Osobni odbitak za uzdržavane članove uže obitelji i djecu

Prema članku 14., stavku 4. Zakona o porezu na doho-dak, uvećanje osnovnog osobnog odbitka izračunava se primjenom koefi cijenata na osnovicu osobnog od-bitka, pri čemu su faktori za uzdržavane članove uže obitelji, djecu i utvrđenu invalidnost povećani u od-nosu na zakonske odredbe koje su se primjenjivale do kraja 2016.

44


IM4P

IN M

AG

AZI

N 3

/201

7.

Osobni odbitak za djecu i uzdržavane članove uže obitelji od 1. siječnja 2017.

Red.br.

Osnova za uvećanje osnovnog osobnog odbitka Koefi cijent Mjesečni

iznos u kn1. Uzdržavani članovi uže obitelji 0,7 1.750,002. Prvo uzdržavano dijete 0,7 1.750,003. Drugo uzdržavano dijete 1,0 2.500,004. Treće uzdržavano dijete 1,4 3.500,005. Četvrto uzdržavano dijete 1,9 4.750,006. Peto uzdržavano dijete 2,5 6.250,007. Šesto uzdržavano dijete 3,2 8.000,008. Sedmo uzdržavano dijete 4,0 10.000,009. Osmo uzdržavano dijete 4,9 12.250,00

10. Deveto uzdržavano dijete 5,9 14.750,00

11.Za svako daljnje uzdržavano dijete koefi cijent osnovnoga osobnog odbitka progresivno se uvećava se za 1,1 … više u odnosu prema koefi cijentu za prethodno dijete

12.

Invalidnost poreznog obveznika, svakog uzdržavanog člana uže obitelji i svakog uzdržavanog djeteta

0,4 1.000,00

13.

Invalidnost utvrđena po jednoj osnovi 100 % i/ili korištenje, na temelju posebnih propisa, prava na doplatak za pomoć i njegu poreznog obveznika odnosno prava na osobnu invalidninu, svakog uzdržavanog člana uže obitelji i svakog uzdržavanog djeteta. Korištenje uvećanja osnovnog osobnog odbitka po ovoj osnovi isključuje korištenje uvećanja osnovnog osobnog odbitka iz r. br. 12.

1,5 3.750,00

Osobama s invaliditetom smatraju se fi zičke osobe – porezni obveznik i/ili uzdržavani članovi njegove uže obitelji i uzdržavana djeca kojima je rješenjem donese-nim prema propisima o mirovinskom osiguranju, zaš - vojnih i civilnih invalida rata, socijalnoj skrbi, odgoju

i obrazovanju te prema drugim posebnim propisima utvrđena invalidnost ili tjelesno oštećenje. Primjerice, ako porezni obveznik uzdržava dvoje djece pri čemu je drugom djetetu rješenjem donesenim prema propi-sima o mirovinskom osiguranju utvrđena invalidnost, utvrdit će se osobni odbitak u iznosu od 9.050,00 kn.

Odbici Faktor IznosOsnovni osobni odbitak 1,0 3.800,00Prvo uzdržavano dijete 0,7 1.750,00Drugo uzdržavano dijete 1,0 2.500,00Invalidnost uzdržavanog člana 0,4 1.000,00Ukupni osobni odbitak 9.050,00

Prema odredbi članka 14., stavaka 5. i 6. Zakona o po-rezu na dohodak, propisano je da se djecom smatraju

djeca koju roditelji, posvojitelji, udomitelji i skrbnici uzdržavaju, kao i djeca nakon završetka redovnog školovanja do prvog zapošljavanja. Uzdržavanim čla-novima uže obitelji smatraju se bračni drug, roditelji poreznog obveznika, djeca nakon prvog zaposlenja, te punoljetne osobe kojima je porezni obveznik ime-novan skrbnikom prema posebnom zakonu.

Među m, ovakav suženi krug pojma djece i uzdr-žavanih članova uže obitelji, u odnosu na ranije za-konske propise, primjenjivat će se tek od 1. siječnja 2018.

To znači da se sve do 31. 12. 2017. primjenjuju stare odredbe Zakona o porezu na dohodak, kojim je pro-pisano da se uzdržavanom djecom smatraju djeca koju roditelji, staratelji, usvojitelji, poočimi i pomajke uzdržavaju, dijete povjereno na skrb, ako živi zajedno sa skrbnikom kao i djeca nakon završetka redovnog školovanja i sve do prvog zapošljavanja ako su pri-javljena Hrvatskom zavodu za zapošljavanje, dok se drugim uzdržavanim članovima uže obitelji smatraju bračni i izvanbračni drug, odnosno životni partner i neformalni životni partner poreznog obveznika, rodi-telji poreznog obveznika i roditelji njegova bračnog i izvanbračnog druga, odnosno životnog partner i ne-formalnog životnog partnera.

2.4. Prag za uzdržavanu djecu i ostale članove uže obitelji – do 15.000,00 kn godišnje

Prema odredbi članka 17., stavka 1. Zakona o pore-zu na dohodak, uzdržavanim članovima uže obitelji i uzdržavanom djecom smatraju se fi zičke osobe čiji oporezivi primici, primici na koje se ne plaća porez na dohodak i drugi primici koji se u smislu Zakona ne smatraju dohotkom, ne prelaze iznos od 15.000,00 kn na godišnjoj razini izračunan kao šesterostruki iznos osnovice osobnog odbitka (2.500,00 kn x 6). Prema novim zakonskim odredbama, pri utvrđivanju prava na osobni odbitak za uzdržavane članove uže obitelji i djecu, u iznos od 15.000,00 kn ne uzimaju se u obzir prošireni primici, i to su:

1) Primici prema posebnim propisima po osnovi soci-jalnih potpora.

2) Doplatak za djecu.3) Novčane potpore utvrđene u iznosu koji je zako-

nom kojim se uređuju rodiljne i roditeljske pot-pore propisan kao iznos ispod kojeg se ne može ispla novčana potpora.

4) Potpore za novorođenče, odnosno primitak za opremu novorođenog djeteta.

5) Obiteljske mirovine djece nakon smr roditelja.6) Primici koji po svojoj prirodi predstavljaju samo uz-

državanje od roditelja ili članova uže obitelji.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 3/2017.

45


7) Darovanja od pravnih i fi zičkih osoba za zdrav-stvene potrebe do visine stvarno nastalih izda-taka za tu namjenu, prema članku 8., stavku 1., točki 4. Zakona o porezu na dohodak.

8) Naknada troškova prijevoza na posao i s posla mje-snim i međumjesnim javnim prijevozom i naknada troškova službenog putovanja do propisanih iznosa na koje se sukladno odredbama Zakona o porezu na dohodak ne plaća porez na dohodak.

Ako jekom 2017. uzdržavani član za kojeg je pore-zni obveznik u istom poreznom razdoblju koris o dio osobnog odbitka, ostvari primitke veće od 15.000,00 kn godišnje, tada treba uzdržavanog člana skinu sa svoje porezne kar ce, te je obvezan podnije godiš-nju poreznu prijavu u kojoj će bi utvrđena razlika za uplatu poreza radi smanjenja faktora osobnog od-bitka. Među m, u tom slučaju i uzdržavani član uže obitelji koji je ostvario oporezive primitke od kojih se utvrđuje dohodak, može u posebnom postupku go-dišnjeg obračuna poreza na dohodak, iskoris pra-vo na osnovni osobni odbitak za cijelo porezno raz-doblje, te na taj način ostvari povrat više plaćenog poreza.

3. Porezna kar ca – Obrazac PKPri utvrđivanju predujma poreza na dohodak od ne-samostalnog rada jekom godine, radniku se osobni odbitak odnosno neoporeziv dio dohotka, priznaje isključivo na temelju porezne kar ce – Obrasca PK, kojeg za radnika imaju poslodavci i ispla telji primi-taka, odnosno osoba koja ostvaruje primitke. Kod mjesečne isplate plaće, osobni odbitak radnika utvr-đuje se kao zbroj osnovnog osobnog odbitka uve-ćanog za osobni odbitak uzdržavanih članova uže obitelji i djece te invalidnos poreznog obveznika, djece ili invalidnos članova njegove uže obitelji. Osobni odbitak može se uveća i za djecu i uzdrža-vane članove uže obitelj koji žive u inozemstvu, a na temelju isprava koje je izdalo nadležno jelo u ino-zemstvu. Navedene isprave ne smiju bi starije od šest mjeseci.

Obrazac PK važan je radi pravilnog utvrđivanja i usmjeravanja obračunanog predujma poreza na do-hodak od nesamostalnog rada te prireza porezu na dohodak, ako je propisan odlukom grada ili općine. Poreznu kar cu besplatno izdaje nadležna ispostava Porezne uprave prema prebivalištu ili uobičajenom boravištu radnika i osobe koja ostvaruje plaću, kada radnik i osoba koja ostvaruje plaću, prvi put počinje radi . Radnik i osoba koja ostvaruje plaću i mirovinu na temelju podnesenog zahtjeva treba od nadležne ispostave Porezne uprave zatraži Obrazac PK i pre-da ga svom poslodavcu ili ispla telju plaće i miro-

vine, osim umirovljenika za kojeg podatke iz Obras-ca PK pri umirovljenju poreznog obveznika, Porezna uprava elektronički dostavlja Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje.

Porezna kar ca trajno pra radnika u razdoblju dok ostvaruje primitke po osnovi nesamostalnog rada. Poslodavac i ispla telj plaće i mirovine obvezan je čuva Obrazac PK i na temelju podataka iz Obras-ca PK dužan je obračunava osobni odbitak svakog radnika, te obračunani porez na dohodak uplaćiva- prema mjestu prebivališta ili uobičajenog bora-

višta radnika koje je upisano u poreznoj kar ci. Iz navedenoga proizlazi da se radniku pri svakoj ispla plaće u jeku poreznog razdoblja, dohodak može umanji za neoporezivi dio odnosno osobni odbi-tak, samo ako je poslodavcu predao svoju poreznu kar cu.

U slučaju otuđenja, gubitka, uništenja ili drugog na-čina nestanka Obrasca PK, nadležna ispostava Pore-zne uprave će na zahtjev radnika ili druge osobe koja ostvaruje primitke po osnovi nesamostalnog rada, bez naknade izda novu poreznu kar cu, s nazna-kom: duplikat.

3.1. Promjena podataka na poreznoj kar ci

Svaku promjenu osobnih podataka i podataka koji utječu na neoporezivi dio dohotka, može na poreznu kar cu upisa samo ona ispostava Porezne uprave koja je nadležna prema mjestu prebivališta ili uobiča-jenog boravišta radnika, umirovljenika ili osobe koja ostvaruje primitke po osnovi nesamostalnog rada. Stoga promjene koja utječe na osobni odbitak (u vezi s uzdržavanim članovima uže obitelji i djecom, pro-mjenom prebivališta ili uobičajenog boravišta kao i druge promjene koje imaju utjecaja na neoporezi-vi dio dohotka) radnik, umirovljenik ili druga oso-ba koja ostvaruje dohodak od nesamostalnog rada treba prijavi nadležnoj ispostavi Porezne uprave u roku od 30 dana od dana nastanka promjene, uz dostavu odgovarajućih isprava. Samo onaj posloda-vac koji ima u posjedu poreznu kar cu radnika, može pri ispla plaće koris osobni odbitak, i to u onom iznosu i prema poreznim faktorima koji su upisani na njegovoj poreznoj kar ci.

Prilikom upisivanja podataka o osobnim odbicima, Porezna uprava provjerava je li se odbici za uzdrža-vanu djecu i druge uzdržavane članove uže obitelji poreznog obveznika već koriste i u kojem dijelu kod bračnog druga ili drugih članova uže obitelji. U obra-zac PK upisuju se podaci o osobnom odbitku radnika, osobi koja ostvaruje plaću ili umirovljeniku, koristeći posebne oznake, i to:

46


IM4P

IN M

AG

AZI

N 3

/201

7.

Šifra oznake Naziv

A Radnik/osoba koja ostvaruje plaćuB Umirovljenik ili korisnik obiteljske mirovineI Invalidnost za poreznog obveznika, uzdržavanog člana

uže obitelji i svako dijete (čl. 14., st. 4., r. br. 12. Zakona)I* Invalidnost 100 % za poreznog obveznika, uzdržavanog

člana uže obitelji i svakog uzdržavanog djeteta kojima je rješenjem donesenim prema posebnim propisima, utvrđena invalidnost po jednoj osnovi 100 % ili kojima je na temelju invalidnos utvrđeno pravo na doplatak na tuđu pomoć i njegu (čl. 14., st. 4., r. br. 13. Zakona)

V Invalidnost hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domo-vinskog rata

V* Invalidnost hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domo-vinskog rata uz utvrđeni postotak invalidnos

D1 Prvo dijeteD2 Drugo dijeteD3 Treće dijete (i za svako daljnje dijete upisuje se sljedeća

brojčana oznaka)S SupružnikU Drugi uzdržavani član obitelji

P.1. Područja jedinica lokalne samouprave razvrstanih u I. skupinu po stupnju razvijenos prema posebnom pro-pisu o regionalnom razvoju RH i za područje Grada Vu-kovara utvrđenog prema posebnom propisu o obnovi i razvoju Grada Vukovara

U poreznu kar cu se upisuje i kratki opis promjena koje utječu na visinu faktora osobnog odbitka pore-znog obveznika, kao i druge promjene koje utječu na pravilno utvrđivanje i usmjeravanje poreza na do-hodak i prireza porezu na dohodak. Osobe s invali-ditetom svoj status dokazuju rješenjem donesenim prema propisima o mirovinskom osiguranju, zaš vojnih i civilnih invalida rata, socijalnoj skrbi, odgoju i obrazovanju te prema drugim posebnim propisima kojima je utvrđena invalidnost ili tjelesno oštećenje. Porezni obveznik može po osnovi invalidnos ili tjele-snog oštećenja u istom poreznom razdoblju koris ili faktor 0,40 ili faktor 1,50 osnovnog osobnog od-bitka.

Poslodavac i ispla telj plaće obvezan je obrazac PK da radniku i osobi koja ostvaruje primitke (plaću) pri raskidu radnog odnosa, radi predaje Obrasca PK novom poslodavcu i ispla telju plaće. Naime, prema članku 28., stavku 6. Pravilnika o porezu na dohodak, poslodavac je obvezan obrazac PK izdan u papirna-tom obliku, privremeno da radniku, umirovljeniku i osobi koja ostvaruje primitke koji se oporezuju kako je propisano za dohodak od nesamostalnog rada, a zbog predočenja nadležnoj ispostavi Porezne uprave, radi upisa promjena osobnih podataka i podataka o osobnom odbitku. U slučaju raskida radnog odnosa i prestanka rada kod tog poslodavca ili ispla telja pla-će, poslodavci i ispla telji plaće su za svoje potrebe,

odnosno potrebe poreznog nadzora, dužni zadrža presliku ili ovjereni prijepis Obrasca PK, koji je uručen radniku ili osobi koja ostvaruje primitke po osnovi ne-samostalnog rada.

3.2. Umanjenje predujma poreza na dohodak od nesamostalnog rada radnicima koji imaju prebivalište i borave na području JLS-a razvrstanih u I. skupinu i na području Grada Vukovara

Odredbom članka 24., stavka 5. Zakona o porezu na dohodak, propisano je da se obračunani predujam poreza na dohodak o nesamostalnog rada umanju-je za 50 % umirovljenicima po osnovi ostvarenog dohotka od mirovine ili poreznim obveznicima koji imaju prebivalište i borave na području jedinica lo-kalne samouprave razvrstanih u I. skupinu po stupnju razvijenos prema posebnom propisu o regionalnom razvoju RH i na području grada Vukovara utvrđenog prema posebnom propisu o obnovi i razvoju Grada Vukovara.

Među m, umanjenje predujma poreza na dohodak za 50 % umirovljenicima i poreznim obveznicima s posebnih područja, moguće je proves isključivo, ako je na poreznoj kar ci upisana oznaka P.1. – za potpo-mognuta područja i područje Grada Vukovara. Nave-deno potvrđuje i mišljenje Ministarstva fi nancija koje je objavljeno na internetskoj stranici od 10. 1. 2017. iz koje se navodi dio:

Temeljem navedenoga umanjenje predujma poreza na dohodak moguće je proves isključivo ako su za-dovoljeni kumula vno dva uvjeta:

1. Da je na poreznoj kar ci upisana oznaka grada/općine koja je prema Odluci o razvrstavanju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave prema stupnju razvijenos (NN, br. 158/13) razvrstana u I. skupinu po stupnju razvijenos , a to su: Babina Gre-da, Biskupija, Ce ngrad, Civljane, Čađavica, Dežano-vac, Donji Kukuruzari, Donji Lapac, Drenovci, Drenje, Dvor, Đulovac, Gornji Bogićevci, Gradina, Gundinci, Gunja, Hrvatska Dubica, Jagodnjak, Kapela, Kistanje, Kloštar Podravski, Krnjak, Levanjska Varoš, Lokvičići, Markušica, Mikleuš, Nova Bukovica, Nova Rača, Oku-čani, Plaški, Podgorač, Podravska Moslavina, Rovišće, Sopje, Staro Petrovo Selo, Sunja, Šodolovci, Špišić Bu-kovica, Štefanje, Š tar, Trnava, Voćin, Vojnić, Vrbje, Vrginmost, Vrhovine i Zrinski Topolovac, ili je upisana oznaka Grada Vukovara.

2. Da je pod oznakom za prebivalište i boravak radni-ka i osobe koja ostvaruje primitke (plaću) iz članka 21. Zakona odnosno umirovljenika ili korisnika obiteljske mirovine na potpomognu m područjima jedinica lo-

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 3/2017.

47


kalne samouprave i području Grada Vukovara upisa-na oznaka – P.1.

Ako nisu kumula vno zadovoljena oba gore nave-dena uvjeta poslodavac – ne može umanji obraču-nani predujam poreza na dohodak za 50 %.

Ako je upisana oznaka – P.1., a radi se nekoj drugoj općini/gradu koja nije navedena u ovoj obavijes ili je upisana oznaka – P.2., a radi se području Grada Vukovara potrebno je uruči takve porezne kar ce radnicima, te ih upu u nadležnu ispostavu Porezne uprave prema prebivalištu/uobičajenom boravištu radnika radi usklađenja podataka na poreznoj kar ci.

Ako radnik ima upisanu navedenu oznaku grada/op-ćine i u istoj boravi, ali nema upisanu oznaku – P.1., također je potrebno radniku uruči poreznu kar cu i upu ga u nadležnu ispostavu Porezne uprave pre-ma prebivalištu/uobičajenom boravištu radnika, radi usklađenja podataka na poreznoj kar ci.

3.3. Obračun plaće prema podacima upisanim na Obrascu PK

Prema članku 26. Zakona o porezu na dohodak te članku 28. Pravilnika o porezu na dohodak, kod utvr-đivanja dohotka od nesamostalnog rada, osobni od-bitak može se koris samo kod onog poslodavca odnosno ispla telja plaće i mirovine kod kojega se nalazi porezna kar ca radnika. Ako radnik ostvaruje primitke i kod drugih poslodavaca odnosno ispla te-lja plaće, ne smije istodobno koris osobni odbitak, već su poslodavci dužni obračuna porez na do-hodak od nesamostalnog rada ne uzimajući u obzir osobni odbitak. Kada radnik treba mijenja podat-ke koji su upisani na njegovoj poreznoj kar ci izda-noj u papirnatom obliku, zatražit će privremeno od poslodavca svoju poreznu kar cu, koju će predoči ispostavi Porezne uprave prema svom prebivalištu ili uobičajenom boravištu, radi upisa promjena osob-nih podataka te novih podataka o osobnom odbitku. Prema tome, poslodavac je obvezan čuva poreznu kar cu, ali je treba i privremeno uruči radniku, na njegovo traženje, a radi promjene upisanih podataka.

Sukladno članku 17., stavku 4. Zakona o porezu na dohodak, u slučaju promjena podataka o osobnim odbicima u jeku mjeseca, osobni odbitak se uvijek zaokružuje na puni mjesec u korist poreznog obvezni-ka. Primjerice, ako je dijete rođeno 28. veljače 2017. radnik ima pravo na povećanje osobnog odbitka za dijete od 1. veljače 2017., ali je dužan upisa promje-nu podataka na svojoj poreznoj kar ci. Promjenu osobnih podataka i podataka koji utječu na neopo-rezivi dio dohotka na Obrascu PK može upisa samo nadležna ispostava Porezne uprave nadležna prema

mjestu prebivališta ili uobičajenog boravišta radnika, umirovljenika i osobe koja ostvaruje plaću.

Iz navedenoga proizlazi da se kod utvrđivanja dohot-ka od nesamostalnog rada, osobni odbitak se može koris samo prema podacima koji su upisani na poreznoj kar ci, pri čemu promjenu podataka na Obrascu PK može upisa samo nadležna ispostava Porezne uprave.

4. Raspodjela osobnog odbitka prema ispla teljima

Već je naglašeno da se osobni odbitak kao neopo-rezivi dio dohotka može koris t, samo kod onog po-slodavca kod kojeg se nalazi porezna kar ca radnika. Među m, prema članku 28., stavku 8. Pravilnika o porezu na dohodak, propisani su izuzeci za radnika koji ostvaruje dohodak od nesamostalnog rada kod dva ili više poslodavaca, kada se osobni odbitak može koris kod više ispla telja, ali je potrebno zatraži- raspodjelu osobnog odbitka prema ispla teljima.

U tom slučaju će prema zahtjevu radnika, Porezna uprava na poreznoj kar ci eviden ra omjer (posto-tak) raspodjele osobnog odbitka prema ispla teljima sukladno zahtjevu, te nakon što eviden ra promjene, izda novi obrazac PK i istovremeno Obrazac PK s oznakom: Duplikat porezne kar ce, ovisno o broju poslodavaca za koje se traži preraspodjela osobnog odbitka.

Pri utvrđivanju predujma poreza na dohodak od ne-samostalnog rada, svaki poslodavac može koris osobni odbitak samo do utvrđenog postotka, a ne-ovisno od toga što u pojedinim mjesecima ostvareni dohodak može prelazi taj iznos. Navedene odredbe Pravilnika o porezu na dohodak, glase:

…radnik koji ostvaruje dohodak od nesamostalnog rada kod dva ili više poslodavaca u nepunom radnom vremenu ili koji uz rad u punom radnom vremenu ima sklopljen ugovor o radu za nepuno radno vrijeme u skladu s člancima 61. i 62. Zakona o radu, odnosno osoba koja ostvaruje primitke iz članka 21. kod dva ili više ispla telja, može osobni odbitak koris kod više ispla telja uz uvjet da zatraži raspodjelu osob-nog odbitka prema ispla teljima (poslodavcima). U tom slučaju Porezna uprava će na poreznoj kar ci eviden ra omjer (postotak) raspodjele osobnog od-bitka prema ispla teljima (poslodavcima) sukladno zahtjevu, a nakon eviden ranih promjena izda novi Obrazac PK, te istovremeno Obrazac PK s oznakom duplikat porezne kar ce u skladu sa stavkom 5. ovo-ga članka ovisno o broju poslodavaca za koje se tra-ži preraspodjela osobnog odbitka, a na temelju kojih se priznaje osobni odbitak pri utvrđivanju predujma

48


IM4P

IN M

AG

AZI

N 3

/201

7.

poreza na dohodak od nesamostalnog rada. U tom slučaju svaki poslodavac može koris osobni odbitak samo do utvrđenog postotka, neovisno što u pojedi-nim mjesecima ostvareni dohodak može prelazi taj iznos.

Raspodjela osobnog odbitka prema ispla teljima je novina pri utvrđivanju predujma poreza na dohodak od nesamostalnog rada, kada će poslodavci, moći ko-ris osobni odbitak samo do utvrđenog postotka.

5. Prijava promjene podataka na poreznoj kar ci i njeno elektroničko dostavljanje od 1. siječnja 2018.

Pri utvrđivanju predujma poreza na dohodak od ne-samostalnog rada, osobni odbitak može se koris samo kod onog poslodavca ili ispla telja plaće i mi-rovine, kod kojeg se nalazi porezna kar ca radnika ili umirovljenika. Svi drugi poslodavci i ispla telji plaće i mirovine, kojima radnik nije predao poreznu kar cu, dužni su obračuna porez na dohodak na primitke od nesamostalnog rada, bez korištenja prava na osobni odbitak. Porezna kar ca – Obrazac PK može bi iz-dana u papirnatom obliku, ali i kao elektronički za-pis. Radnik, umirovljenik i osoba koja ostvaruje plaću, može ima samo jedan Obrazac PK izdan u papirna-tom obliku ili samo jedan ak van elektronički zapis.

Među m, prema članku 26., stavku 2. Zakona o porezu na dohodak, a s primjenom od 1. siječnja 2018., Pore-zna uprava elektronički dostavlja poreznu kar cu:

• samom poreznom obvezniku → po sustavu e-gra-đani na radnikov zahtjev

• poslodavcu radnika uz njegovu suglasnost → ePo-rezna

• HZMO za umirovljenike koji su korisnici mirovine po službenoj dužnos .

U slučaju ako poslodavac i ispla telj plaće ili mi-rovine ili sam porezni obveznik nije korisnik su-stava ePorezna ili ne ishodi suglasnost radnika ili umirovljenika, poreznu kar cu može besplatno izda Porezna uprava u papirnatom obliku, a po-slodavci i ispla telj plaće ili mirovine dužni su je čuva dok radnik, umirovljenik i fi zička osoba koja ostvaruje primitak od nesamostalnog rada kod njih radi, odnosno dok se isplaćuje mirovina ili plaća.Radnik, umirovljenik i fi zička osoba koja ostvaruje plaću, obvezni su svaku promjenu u svezi s uzdrža-vanim članovima, promjenu prebivališta ili uobičaje-nog boravišta i drugo, koja utječe na osobni odbitak, prijavi Poreznoj upravi, u roku od 30 dana od dana nastanka promjene, po svom poslodavcu ili izravno po sustavu e-građani ili iznimno po nadležnoj isposta-vi Porezne uprave, te dostavi vjerodostojne isprave.

Prihvaćene i eviden rane promjene u Obrascu PK, poslodavac primjenjuje pri sljedećim isplatama plaće.

6. Odgovornost poslodavca (ispla telja plaće i mirovine) u vezi s netočnim podacima iskazanim na poreznoj kar ci

Pri utvrđivanju predujma poreza na dohodak od ne-samostalnog rada, radniku se priznaje osobni odbitak na temelju podataka iz porezne kar ce koju je radnik predao poslodavcu/ispla telju primitka (plaće) i mi-rovine, pri čemu se predujam poreza na dohodak i prireza, uplaćuje na uplatne račune grada ili općine prema prebivalištu ili uobičajenom boravištu radnika. Među m, sukladno odredbi članka 27., stavka 3. Pra-vilnika o PDV-u, poslodavac i ispla telj plaće i mirovi-ne, nije odgovoran za uplatu poreza na dohodak od nesamostalnog rada, ako zbog netočnih ili nepotpu-nih podataka o osobnom odbitku i adresi prebivališta ili uobičajenog boravišta, koje je na poreznoj kar ci upisala nadležna ispostava Porezne uprave, obračuna i upla manji porez ili obračunani porez i prirez po-grešno usmjeri.

Ako poslodavac prema vlas m saznanjima ili iz dru-gih okolnos , uoči da su iskazani podaci o osobnom odbitku ili adresi prebivališta radnika na poreznoj kar ci netočni, dužan je zatraži od radnika, umirov-ljenika ili druge osobe koja ostvaruje plaću, da izmije-ni netočno upisane podatke na poreznoj kar ci preko svoje nadležne ispostave Porezne uprave. Ali, ako u navedenom slučaju radnik, umirovljenik ili osoba koja ostvaruje primitke (plaću), ne dostavi poslodavcu is-pravljenu poreznu kar cu, poslodavac je o uočenim netočnim podacima dužan pisano izvijes nadlež-nu ispostavu Porezne uprave prema prebivalištu ili uobičajenom boravištu poreznog obveznika, koja će nakon toga proves postupak točnog utvrđivanja či-njeničnog stanja.

Prema tome, obveze poslodavca kao ispla telja plaće i mirovine su pravilno uplaćivanje obračunanog po-reza na dohodak i prireza prema prebivalištu ili uo-bičajenom boravištu radnika a prema podacima koji su iskazani na poreznoj kar ci. Ako se na poreznoj kar ci radnika uoče netočno upisani osobni poda-ci i podaci o osobnom odbitku, tada postoji obveza poslodavca da od radnika zatraži ispravak podataka, ili da o uočenim nepravilnos ma pisano izvijes nad-ležnu ispostavu Porezne uprave prema prebivalištu ili uobičajenom boravištu radnika.

Nadalje, člankom 27., stavcima 1. i 2. Pravilnika o porezu na dohodak je propisano da ako nadležna ispostava Porezne uprave na temelju dostavljenog izvješća utvrdi da doprinosi za obvezna osiguranja i

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 3/2017.

49


porez nisu pravilno obračunani i uplaćeni, o tome će obavijes poslodavca i ispla telja primitka (plaće) i mirovine, a po potrebi dostavi mu i pisanu obavijest s obrazloženjem i uputom da u roku tri dana od dana primitka zahtjeva izvrši ispravak obračuna te upla manje plaćeni doprinos za obvezna osiguranja i pore-za na dohodak od nesamostalnog rada. Kada poslo-davac i ispla telj primitka (plaće) i mirovine sam ili na pisanu obavijest Porezne uprave otkloni utvrđene ne-pravilnos pri obračunu i upla doprinosa za obvezna osiguranja i poreza, odnosno pri popunjavanju izvje-šća, obvezan je nadležnoj ispostavi Porezne uprave, u roku od tri dana od izvršenog ispravka, dostavi novo (ispravljeno) izvješće.

7. ZaključakAko radnik ostvaruje primitke kod dva ili više ispla -telja, može i osobni odbitak koris kod više ispla -telja, uz uvjet da od Porezne uprave zatraži raspodje-lu osobnog odbitka prema ispla teljima, a što će se na Obrascu KP eviden ra kao postotak raspodjele osobnog odbitka. Pri utvrđivanu predujma poreza na dohodak od nesamostalnog rada, osobni odbitak pri-znaje se na temelju porezne kar ce, koju za radnika besplatno izdaje nadležna ispostava Porezne upra-ve. Radnik koji ostvaruje primitke od nesamostalnog rada može ima samo jedan Obrazac PK.

Svaku promjenu podataka u vezi s uzdržavanim čla-novima uže obitelji i djecom, promjenu prebivališta ili uobičajenog boravišta, radnik umirovljenik ili dru-ga osoba koja ostvaruje dohodak od nesamostal-nog rada, dužna je prijavi ispostavi Porezne uprave prema svom prebivalištu ili uobičajenom boravištu. Poslodavac je obvezan izvijes radnika o uočenim netočnim podacima iskazanim u poreznoj kar ci. Od početka 2018. Porezna uprava će na zahtjev pore-znog obveznika elektronički dostavlja poreznu kar- cu. Poslodavac nije odgovoran za uplatu poreza na

dohodak od nesamostalnog rada, ako zbog netočnih ili nepotpunih podataka o osobnom odbitku i adre-si prebivališta ili uobičajenog boravišta, koje je na poreznoj kar ci upisala nadležna ispostava Porezne uprave, obračuna i upla manji porez ili obračunani porez i prirez pogrešno usmjeri. Među m, posloda-vac je obvezan pisano izvijes nadležnu ispostavu Porezne uprave prema prebivalištu ili uobičajenom boravištu radnika, koja će nakon toga proves postu-pak točnog utvrđivanja činjeničnog stanja.

SEMINARI I RADIONICE- FINANCIJE I

RAČUNOVODSTVO -

Novine u sastavljanju i predaji Izjave o fi skalnoj odgovornosti

- za ministarstva, JLP(R)S, trgovačka društva i druge pravne osobe

9.3.

Porez na nekretnine i lokalni porezi20.3.

Prijava poreza na dobit27.3.

KOMUNALNA NAKNADA - aktualna pravna i fi nancijska

pitanja utvrđivanja, namjene i naplate3.4.

Obračun drugog dohotka u 2017.10.4.


www.tim4pin.hr

50

POREZI UDK 336.2 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 3

/201

7.

1. Propisani pravni oblik za obavljanje djelatnos

Osnivanje i djelovanje ustanova uređeno je Zakonom o ustanovama (NN, br. 76/93, 29/97, 47/99 i 35/08), koji propisuje da se ustanove osnivaju za trajno obav-ljanje djelatnos odgoja i obrazovanja, znanos , kul-ture, informiranja, športa, tjelesne kulture, tehničke kulture, skrbi o djeci, zdravstva, socijalne skrbi, skrbi o invalidima i druge djelatnos ako se ne obavljaju radi stjecanja dobi . Ipak, Zakon o ustanovama u istom članku govori i o tome da se na pravnu osobu koju navedene djelatnos obavlja radi stjecanja dobi- primjenjuju propisi o trgovačkim društvima. Na te-

melju takvog uređenja mogli bismo pomisli da je za obavljanje djelatnos spomenu h u članku 1., stavku 2. moguće osnova ustanovu ili trgovačko društvo te da porezni tretman zavisi od organizacijskog oblika.

Među m, područja koja su u članku 1., stavku 2. samo nabrojana uređena su posebnim zakonima kojima je u velikom broju slučajeva propisano da se pravne osobe koje će se bavi m djelatnos ma oba-vezno osnivaju u pravnom obliku ustanove. Za pri-mjer ćemo uze samo neke od njih. Primjerice, Zakon o socijalnoj skrbi (NN, br. 157/13., 152/14., 99/15. i 52/16.) u svom članku 6. utvrđuje da se djelatnost ustanova socijalne skrbi obavlja kao javna služba, a u članku 146. propisuje da se dom socijalne skrbi može osnova pod uvje ma i kako je propisano Zakonom o ustanovama. Slično utvrđenje sadrži i Zakon o od-goju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (NN, br. 87/08., 86/09., 105/10., 90/11., 5/12., 16/12., 86/12., 126/12., 94/13., 152/14. i 07/17), koji u svom članku 3. prvo utvrđuje da se djelatnost osnovnog i srednjeg odgoja i obrazovanja obavlja kao javna služba, a za m

u članku 90. utvrđuje da se školska ustanova osniva aktom o osnivanju sukladno odredbama tog zakona i Zakona o ustanovama.

I Zakon o predškolskom odgoju i obrazovanju (NN, br. 10/97., 107/07. i 94/13), također određuje u svom članku 1. da su dječji vr ći javne ustanove koje djelat-nost predškolskog odgoja obavljaju kao javnu službu, a onda se u više članaka poziva na Zakon o ustanova-ma kad govori o sadržaju akta o osnivanju, izdavanju rješenja o sukladnos akta o osnivanju sa zakonom, a i u odredbama o nadzoru nad radom dječjeg vr ća.

2. Osnivači ustanova Iako je Zakonom o ustanovama, pa i svim zakonima koje smo uzeli za primjer utvrđeno da ustanovu, iz-među ostalih, mogu osnova i fi zička i pravna osoba, Zakon o ustanovama ipak jasno razdvaja javne usta-nove i u članku 6. navodi da se javna ustanova osniva za obavljanje djelatnos utvrđenih člankom 1., ako je zakonom određeno da se ona obavlja kao javna služba. Što to točno znači, Zakonom nije utvrđeno. Da pitanje nema jasnog odgovora slaže se i pravna znanost: pojam javne službe nije defi niran propisima, nego se u pojedinim zakonima određuje da se neka djelatnost takvom smatra. Ni u doktrini nema jedin-stvenog shvaćanja o tome što je javna služba, pa se is če da je čak teško pronaći i dva pravna pisca koja bi se slagala o tome što su temeljna obilježja javnih službi1.

No u svim je upotrijebljenim primjerima poseban za-kon utvrdio da se određena djelatnost obavlja kao javna služba, što odgovara i članku 7. Zakona o usta-novama koji propisuje da javnu ustanovu može osno-

1 Prof. dr. sc. Siniša Petrović: Pravni oblici pravnih osoba za obav-ljanje djelatnos – pretpostavke i posljedice, Zbornik PFZ, 56, Po-sebni broj, 87–127 (2006).

Porezni tretman viška prihoda (dobi ) ustanovaGordana Muraja *

Zakon o ustanovama utvrđuje da se ustanova osniva za trajno obavljanje djelatnos odgoja i obrazovanja, znanos , kulture, informiranja, športa, tjelesne kulture, tehničke kulture, skrbi o djeci, zdravstva, socijalne skrbi, skrbi o invalidima i druge djelatnos , ako se ne obavljaju radi stjecanja dobi . Već u sljedećem stavku is zakon utvrđuje da se na pravnu osobu koja navedene djelatnos obavlja radi stjecanja dobi primjenjuju propisi o trgovačkim društvima. Što to točno znači i u koji porezni kontekst stavlja djelovanje ustanova?

* Gordana Muraja, magistra prava, odvjetnica.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 3/2017.

51

UDK 336.2 POREZI

va Republika Hrvatska, jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, druga fi zička i pravna oso-ba ako je to zakonom izrijekom dopušteno. Ostale ustanove mogu osnova domaća i strana pravna i fi -zička osoba, kao što je određeno člankom 5. Zakona. Vidimo da je javnu ustanovu moguće osnova samo kad je to posebnim zakonom dopušteno, a ovu dru-gu, samo kad to nije posebnim zakonom zabranjeno.

3. Nadzor nad radom ustanovaU svim je područjima koja smo uzeli za primjer pro-pisano da nadležno ministarstvo odobrava početak rada ustanove i ima pravo nadzora nad zakonitošću njenog rada te da se rad mora odvija u skladu s pro-pisima i brojnim podzakonskim ak ma koje donose nadležni ministri i koji ustanovama nameću različite organizacijske i kadrovske obveze. Važno je za na-pomenu da je primjena i postupanje po svim m odredbama obavezno za svaku ustanovu, bez obzira na pravni status i osobnost osnivača. Kako se radi o područjima koja su od javnog interesa i koja se obav-ljaju kao javna služba, u određenoj je mjeri razumljiv interes države da rad ustanova detaljno uredi broj-nim propisima, a lako je razabra da je za rad u m područjima propisan pravni oblik ustanove upravo zato što na temelju Zakona nadležna ministarstva imaju velike ovlas prilikom osnivanja, praćenja rada pa i prestanka ustanove.

4. Može li ustanova ostvariva dobit?Kao što smo vidjeli u prvom članku Zakona i prvom poglavlju ovog članka, ustanove se osnivaju za obav-ljanje djelatnos koje se ne obavljaju radi stjecanja dobi . Znamo da je dobit razlika prihoda i rashoda. Dakle, ako se neka djelatnost ne obavlja radi ostva-renja viška prihoda nad rashodima, onda se možda obavlja radi ostvarenja viška rashoda nad prihodima?

Naravno da nijedno obavljanje djelatnos nije usmje-reno na ostvarivanje gubitka, pa to ne može bi slu-čaj ni s ustanovama. Iako nije izraženo m izrazima, iz odredbe da se djelatnos ustanove ne obavljaju radi stjecanja dobi , jasno je da zakon zapravo govori o tome da obavljanje navedenih djelatnos ne mogu obavlja organizacije koje bi bile osnovane u prvom redu radi toga da svojim djelovanjem ostvare višak prihoda nad rashodima.

No iako je to polazna postavka Zakona, donekle dru-gačiji uvid u način na koji se zakonodavac odnosi prema mogućnos da ustanova stječe dobit vidimo iz članka 57., stavka 1. Zakona o ustanovama, koji uređuje pitanje imovine ustanove i odgovornos za njene obveze. Tim je člankom utvrđeno da imovi-nu ustanove, između ostaloga, čine sredstva za rad

pribavljena od osnivača, ali i sredstva stečena pru-žanjem usluga i prodajom proizvoda. Iz ovoga nam određenja puno jasnija odredba stavka 2. istog član-ka koji propisuje da je ustanova koja u obavljanju svoje djelatnos ostvari dobit tu dobit dužna upo-trijebi isključivo za obavljanje i razvoj djelatnos ustanove u skladu s aktom o osnivanju i statutom ustanove.

Treba napomenu i to da je za postupanje u suprot-nos s odredbom članka 57., stavka 2., člankom 77. Zakona o ustanovama propisana i prekršajna kazna za ustanovu i ravnatelja ustanove, odnosno drugu odgovornu osobu. Na prvi je pogled ovo uređenje zbunjujuće. Među m, iako se ustanove iz spomenu- h primjera osnivaju kao javne službe, a djelatnost ne

obavljaju radi stjecanja dobi , to ne znači da ustano-va ne bi mogla nudi i neke popratne usluge, djelat-nos koje se obavljaju uz glavnu djelatnost i pri tome naplaćiva usluge koje pruža, kao što slijedi iz odred-bi Zakona.

Kao što znamo iz primjene Zakona o porezu na do-danu vrijednost, i ustanove su obveznici plaćanja poreza na dodanu vrijednost za pojedine usluge koje pružaju uz svoju glavnu djelatnost. Spomenimo kao najoči je primjere organizaciju seminara ili iznajmlji-vanje sportske dvorane. Budući da se ovdje ne radi o djelatnos ma koje su izravno u vezi s obrazovanjem, a čiji su pojedini oblici pod određenim uvje ma oslo-bođeni obveze plaćanja poreza na dodanu vrijednost, ustanove su na sve popratne djelatnos obveznici plaćanja PDV-a, i to zato što svojim djelovanjem stva-raju novostvorenu vrijednost.

Dakle, ako se glavna djelatnost ustanove odvija u uređenim područjima u kojima država svojim zako-nodavnim mehanizmima traži ispunjavanje određe-

52

POREZI UDK 336.2 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 3

/201

7.

nih uvjeta da bi se djelatnost uopće mogla obavlja , po čemu razlikujemo osnovnu djelatnost koja se ne obavlja radi ostvarivanja dobi od djelatnos koja se obavlja radi ostvarivanja dobi ? Zakon o ustanovama ne daje izričito mjerilo koje možemo primijeni . Pita-nje je m značajnije, jer se općenito postavlja pitanje mjerila kojim ih razlikujemo, a od zauzetog stajališta zavisi i odgovor na pitanje treba li ustanova na razliku prihoda i rashoda pla porez na dobit.

5. Obavljanje gospodarskih djelatnos i porezne obveze

Kako su djelatnos koje se obavezno obavljaju u or-ganizacijskom obliku ustanove uređene posebnim za-konima kojima su uređena pojedina područja, nama zapravo preostaje da razmotrimo kako razabra koje su to djelatnos za koje se može dogodi da ih obav-ljaju ustanove, a koje bi dovele do toga da je ustano-va obveznik plaćanja poreza na dobit. Opći porezni zakon (NN, br. 115/16.), u svom članku 11. utvrđuje da se porezne činjenice utvrđuju prema njihovoj gos-podarskoj bi , a člankom 44., da je poduzetnik svaka fi zička ili pravna osoba koja gospodarsku djelatnost obavlja samostalno, trajno i radi ostvarivanja pri-hoda, dobi ili drugih procjenjivih koris , te da se gospodarskom djelatnošću smatra razmjena dobara i usluga na tržištu radi ostvarivanja prihoda, dohot-ka, dobi ili drugih gospodarski procjenjivih koris .

Zakon o porezu na dobit (NN, br. 177/04., 90/05., 57/06., 146/08., 80/10., 22/12., 148/13., 143/14., 50/16. i 115/16.) člankom 2. utvrđuje da je porezni obveznik, između ostalih, pravna i fi zička osoba koja gospodarsku djelatnost obavlja samostalno, trajno i radi ostvarivanja dobi , dohotka ili prihoda ili dru-gih gospodarskih procjenjivih koris . Kao što vidimo, porezni nam propisi nude mjerilo. Iz oba ci rana za-kona slijedi da je kod procjene radi li se o obavljanju gospodarskih djelatnos mjerilo obavlja li se djelat-nost samostalno, trajno i radi ostvarivanja prihoda, dobi ili drugih gospodarski procjenjivih koris . Is članak od obveze plaćanja poreza na dobit isključuje, između ostaloga, državne ustanove, ustanove jedini-ca područne (regionalne) samouprave, ustanove jedi-nica lokalne samouprave, državne zavode, itd. Iz toga što su te ustanove izričito isključene od mogućnos da budu u obvezi plaćanja poreza na dobit zapravo vidimo da zakonodavac smatra da bi i one bile obve-znici tog poreza – pa ih je zakonom izričito isključio iz kruga obveznika.

No i za upravo spomenute pravne osobe koje osniva država i JLS Zakon o porezu na dobit propisuje da su i one dužne upisa se u registar poreznih obveznika, ako obavljaju gospodarsku djelatnost čije bi neopore-

zivanje dovelo do stjecanja prihoda, dohotka, dobi ili drugih gospodarski procjenjivih koris . Mjerilo ostaje potpuno nejasno jer, vidjeli smo, Zakon o po-rezu na dobit isključuje ustanove koje osniva država i JLS, a opet sadrži odredbu na temelju koje te iste pravne osobe mogu bi obveznici poreza na dobit. Prak čno to znači da Porezna uprava ima diskrecijsko pravo procijeni ostvaruje li pojedina ustanova gos-podarski procjenjive koris .

Važeći propis ima i odredbu koja propisuje da ako se navedene pravne osobe ne upišu u registar poreznih obveznika, Porezna uprava će na vlas tu inicija vu ili na prijedlog drugih poreznih obveznika ili druge zain-teresirane osobe, rješenjem utvrdi da su te osobe obveznici poreza na dobit za djelatnost koju obavlja-ju. Iako se radi o mišljenju koje je Porezna uprava dala u 2011. godini2, i tada su na snazi bile odgovarajuće odredbe Zakona o porezu na dobit koje na is način i danas uređuju ovo područje.

U mišljenju od 18. 1. 2011. Porezna uprava iskazala je stajalište: Ako pravna osoba u svojim ak ma o osnivanju nema cilj ostvarivanje dobi nego samo prihoda radi fi nanciranja svoje djelatnos , a prihode stječe razmjenom dobara i usluga na tržištu, sma-tra se da obavlja djelatnost na način i uz uvjete po kojima tu djelatnost obavljaju i poduzetnici koji su osnovani radi stjecanja dobi . Slijedom navedenog, u načelu, ustrojstveni oblik pravne osobe nije od presudnoga značaja za utvrđivanja obveze plaćanja poreza na dobit. Za porezne svrhe je bitno obavlja li određena pravna osoba gospodarstvenu djelat-nost samostalno, trajno i radi ostvarivanja dobi ili drugih gospodarstveno procjenjivih koris , odnosno stječe li prihode razmjenom dobara ili usluga na trži-štu, neovisno o tome što je utvrđeno ak ma o osni-vanju određene pravne osobe, ili je zbog obavljanja određene djelatnos posebnim propisima utvrđen i obvezni ustrojstveni oblik.

Budući da zakonom nisu izuzete od obveze plaća-nja poreza na dobit, smatra se da ustanove koje su osnovale fi zičke i pravne osobe djelatnost u svakom slučaju obavljaju radi stjecanja dobi i da iz toga sli-jedi obaveza plaćanja poreza na dobit. Pri tome, isto-vremeno, nemaju pravo na isplatu dobi osnivačima nego dobit, u skladu sa Zakonom o ustanovama, mo-raju upotrijebi isključivo za obavljanje i razvoj djelat-nos ustanove.

2 KLASA: 410-01/10-01/1853, URBROJ: 513-07-21-01/11-2, do-stupno na mrežnim stranicama Porezne uprave na adresi – h p://www.porezna-uprava.hr/HR_publikacije/Lists/mislenje33/Display.aspx?id=18803.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 3/2017.

53

UDK 347.2 RADNO PRAVO

1. UvodPrava roditelja djeteta s težim smetnjama u razvo-ju propisana su Zakonom o rodiljnim i roditeljskim potporama (NN, br. 85/08, 110/08, 34/11, 54/13 i 152/14 – na snazi od 30. prosinca 2014., dalje u tek-stu: Zakon) i Pravilnikom o uvje ma i postupku za stjecanje prava zaposlenog roditelja ili samozaposle-nog roditelja djeteta s težim smetnjama u razvoju na dopust ili na rad u skraćenom radnom vremenu radi njege djeteta (NN, br. 18/09 i 25/09 – dalje u tekstu: Pravilnik), koje zaposleni roditelj ili samozaposleni roditelj može koris kao pravo na dopust za njegu djeteta ili pravo na rad s polovicom punog radnog vremena radi skrbi i njege djeteta s težim smetnja-ma u razvoju. Također, Zakonom o doplatku za djecu (NN, br. 94/01, 138/06, 107/07, 37/08, 61/11, 112/12, I 82/15 – dalje u tekstu: ZDD) propisani su posebni uvje pod kojima djeca s težim smetnjama u razvo-ju ostvaruju pravo na doplatak za djecu. U članku se govori o navedenim pravima, uvje ma za stjecanje prava, postupku za njihovo ostvarivanje, obvezama poslodavca roditelja djeteta s težim smetnjama u ra-zvoju, te pravima iz obveznog mirovinskog osigura-nja za vrijeme njihova korištenja.

2. Pravo na dopust ili na rad u skraćenom radnom vremenu radi njege djeteta

Sukladno odredbi članka 23. Zakona, jedan od za-poslenih ili samozaposlenih roditelja djeteta s težim

smetnjama u razvoju, (dijete s težim tjelesnim ili mentalnim oštećenjem ili težom psihičkom boles ), nakon isteka prava na rodiljni dopust, ili u jeku ko-rištenja ili nakon isteka prava na roditeljski dopust, na temelju nalaza i mišljenja Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom (dalje u tekstu: ZVPRZOI) sukladno po-sebnom zakonu, ima pravo na dopust za njegu dje-teta do navršene osme godine djetetova života. Navedeno pravo jedan od zaposlenih ili samozapo-slenih roditelja može koris i kao pravo na rad s po-lovicom punog radnog vremena, te nastavi njegovo korištenje i nakon navršene osme godine djetetova života, sve dok ta potreba traje, a na temelju nalaza i mišljenja ZVPRZOI-a. Dakle, navedena prava može koris samo jedan od zaposlenih ili samozaposlenih roditelja (pod uvje ma utvrđenim Zakonom i posvoji-telj djeteta), i to prema međusobnom dogovoru ili po odluci nadležnog suda. S danom korištenja navede-nih prava, zaposlenom ili samozaposlenom roditelju se sva neiskorištena prava na roditeljski dopust za odnosno dijete stavljaju u mirovanje.

Pravilnikom su propisani uvje i postupak stjecanja prava zaposlenog ili samozaposlenog roditelja djete-ta s težim smetnjama u razvoju, na dopust ili prava na rad u skraćenom radnom vremenu radi njege djeteta, a u trajanju propisanom člankom 23. Zakona, te način obračunavanja i isplate naknade plaće za vrijeme ko-rištenja h prava. Pravo na dopust ili pravo na rad u skraćenom radnom vremenu zaposleni ili samozapo-sleni roditelj ima pravo koris nakon što je u cijelo-s iskoris o pravo na roditeljski dopust iz članka 14. Zakona. Pod skraćenim radnim vremenom podrazu-mijeva se rad s polovicom punog radnog vremena,

Prava roditelja djeteta s težim smetnjama u razvoju s aspekta mirovinskog osiguranjaSanja Ro m *

Autorica je člankom kako slijedi prikazala koja su to prava roditelja djeteta s težim smetnjama u razvoju. Odnosno, koja su to prava koje zaposleni roditelj ili samozaposleni roditelj može koris kao pravo na do-pust za njegu djeteta ili pravo na rad s polovicom punog radnog vremena radi skrbi i njege djeteta s težim smetnjama u razvoju, o uvje ma za stjecanje prava, postupku za njihovo ostvarivanje, obvezama poslodav-ca roditelja djeteta s težim smetnjama u razvoju, te pravima iz obveznog mirovinskog osiguranja za vrijeme njihova korištenja.

* Sanja Ro m, dipl. iur., Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, Zagreb.

54

RADNO PRAVO UDK 347.2 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 3

/201

7.

a u smislu Zakona puno radno vrijeme je rad od 40 sa tjedno, ako posebnim propisom, pravilnikom o radu, kolek vnim ugovorom, sporazumom skloplje-nim između radničkog vijeća i poslodavca, ili ugovo-rom o radu nije drugačije određeno.

Težim smetnjama u razvoju djeteta prema odredbi članka 2. Pravilnika podrazumijevaju se teža tjelesna ili mentalna oštećenja ili teže psihičke boles zbog kojih dijete ne može samostalno izvodi ak vnos primjerene djetetovoj dobi, te ovisi o pomoći druge osobe kod:

• oblačenja i svlačenja• obavljanja osnovnih životnih potreba (hranjenje,

kontrola mokrenja i stolice)• pokretanja jela, jer to nije moguće ni uz pomoć

ortopedskih pomagala• hranjenja sondom ili gastrosomom• samostalnog korištenja lijekova o kojima ovisi odr-

žavanje života• samostalnog korištenja posebne dijete koju s obzi-

rom na dob i na pokretljivost moraju priprema i dava zaposleni roditelj ili samozaposleni roditelj

• obavljanja svakodnevnih životnih ak vnos , zbog promjene osobnos u ponašanju i u reakcijama s progresivnim oštećenjem u intelektualnom, emo-cionalnom i socijalnom funkcioniranju.

Smetnjama u razvoju djeteta smatraju se:

• oštećenje vida• oštećenje sluha• oštećenje govorno-glasovne komunikacije• oštećenje lokomotornog sustava• oštećenje središnjeg živčanog sustava• oštećenje perifernog živčanog i mišićnog sustava• oštećenje drugih organa i organskih sustava• mentalna oštećenja• psihičke boles .

3. Uvje za stjecanje prava i postupak za ostvarivanje prava

Pravilnikom su propisani uvje za stjecanje prava. Zaposleni roditelj ili samozaposleni roditelj djeteta s težim smetnjama u razvoju ima pravo na dopust za njegu djeteta ili pravo na rad u skraćenom radnom vremenu pod uvjetom:

• da radi s punim radnim vremenom• da drugi roditelj nije nezaposlen prema propisima

o zapošljavanju, odnosno • ako živi sam s djetetom u zajedničkom kućanstvu

(npr. samohrani ili razvedeni roditelj).

Dakle, u pravilu, uvjet koji treba bi ispunjen za ostvarivanje navedenih prava je da su oba roditelja

zaposlena ili samozaposlena, kako prije početka kori-štenja, tako i za cijelo vrijeme trajanja dopusta. Pri za-počinjanju korištenja prava, kao i jekom korištenja prava provjerava se činjenica zaposlenos , odnosno samozaposlenos oba roditelja. Iznimno, ipak zapo-sleni roditelj ili samozaposleni roditelj djeteta s težim smetnjama u razvoju može ostvari jedno od nave-denih prava ako:

• Drugi roditelj, koji je nezaposlen, nije u mogućno-s zbog svog psihofi zičkog stanja pruža potreb-nu njegu djetetu s težim smetnjama u razvoju

• Ako je na odsluženju vojnog roka.• Ili se nalazi u pritvoru ili na izdržavanju kazne za-

tvora duže od 30 dana.

Zaposleni roditelj ili samozaposleni roditelj djeteta s težim smetnjama u razvoju ne može ostvari jedno od prava, ako već koris pravo na rad u skraćenom radnom vremenu, odnosno pravo na rad s polovicom punog radnog vremena po drugoj osnovi. Sukladno odredbi članka 23., stavka 6. ZRRP-a, pravo na dopust za njegu djeteta, kao i pravo na rad s polovicom pu-nog radnog vremena ne može se koris za slučaj da jedan od roditelja djeteta već koris to pravo za drugo dijete ili da jedan od roditelja, prema propisi-ma iz socijalne skrbi, za to dijete ima priznat status roditelja njegovatelja, izuzev ako na temelju nalaza i mišljenja ZVPRZOI-a, kojim je utvrđeno da roditelj koji koris pravo za drugo dijete nije u mogućnos pruža odgovarajuću njegu za dvoje ili više djece zbog težine njihova mentalnog ili tjelesnog ošteće-nja, odnosno teže psihičke boles .

Također, zaposleni ili samozaposleni roditelj ne može ostvari pravo, odnosno prestaje mu jedno od prava:

• za vrijeme dok je dijete stalno ili tjedno smješteno u ustanovi socijalne skrbi, zdravstva ili prosvjete

• odnosno ako dijete boravi u ustanovi socijalne skr-bi, zdravstva ili prosvjete, svakodnevno duže od osam sa .

Iznimno, zaposleni roditelj ili samozaposleni roditelj djeteta s težim smetnjama u razvoju koji sam živi s djetetom, a koji je obavezan radi drugu smjenu, ima pravo na rad u skraćenom radnom vremenu, od-nosno ne prestaje mu to pravo, iako dijete boravi u ustanovi socijalne skrbi, zdravstva ili prosvjete, sva-kodnevno duže od osam sa .

U slučaju ako roditelj koji ima pravo na dopust za nje-gu djeteta, ili pravo na rad s polovicom punog radnog vremena, svoje pravo na roditeljski dopust za odno-sno dijete prenese na drugog roditelja, svako daljnje korištenje prenesenog prava stavlja se u mirovanje s danom koji prethodi početku korištenja navedenih prava, bez obzira na okolnost koris li drugi roditelj

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 3/2017.

55


trenutačno to preneseno pravo u obliku roditeljskog dopusta ili rada u polovici punog radnog vremena, ili je najavio namjeru korištenja tog prava. Navedenim pravima zaposleni ili samozaposleni roditelji mogu se koris naizmjenično ili naizmjenično koris jedno i drugo pravo za sve vrijeme dok postoje uvje za nji-hovo korištenje propisani člankom 23. Zakona, s m da pojedino pravo svaki od roditelja može koris najviše dva puta godišnje, svaki put u trajanju od najmanje tri mjeseca.

Zaposleni ili samozaposleni roditelj koji namjerava mijenja način korištenja pripadajućeg prava ili po-novno uspostavi ranije prekinuto korištenje pripa-dajućeg prava, obvezan je tu svoju namjeru ostvari prema odredbama članaka 47. i 49. Zakona. Tako je zaposleni roditelj obvezan pisano obavijes poslo-davca o toj namjeri i to najmanje 30 dana prije na-stanka promjene ili prije ponovnog uspostavljanja neiskorištenog pripadajućeg prava, a poslodavac je na tu pisanu obavijest dužan izda pisanu izjavu o svojoj suglasnos o iskazanoj namjeri, s moguć-nošću neprihvaćanja te namjere za razdoblje od najviše 30 dana pod uvje ma utvrđenim propisima o radu. Samozaposleni roditelj je u navedenom slu-čaju obvezan najmanje 30 dana prije nastanka te promjene ili prije ponovnog uspostavljanja neisko-rištenog pripadajućeg prava podnije pisani zahtjev Zavodu.

Postupak za ostvarivanje prava na dopust za njegu djeteta, odnosno prava na rad s polovicom punog radnog vremena pokreće se na osnovi pisanog za-htjeva zaposlenog ili samozaposlenog roditelja. O zahtjevu odlučuje rješenjem nadležna ustrojbena je-dinica Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (dalje u tekstu: Zavoda) na čijem području zaposleni roditelj ili samozaposleni roditelj ima prebivalište ili odobreni stalni, odnosno privremeni boravak, a na temelju nalaza, mišljenja i ocjene ZVPRZOI-a. Odluči-vanje o priznavanju predmetnog prava zasniva se na stručno-medicinskom vještačenju ZVPRZOI-a, na te-melju zahtjeva priložene medicinske dokumentacije, u okviru kojeg se vještači o postojanju težih smetnji u razvoju kod djeteta, te priznavanje prava u ovisnos o navedenom vještačenju može bi dano i na odre-đeni vremenski rok (6 mjeseci, 12 mjeseci i sl.).

Zaposleni roditelj ili samozaposleni roditelj pravo stječe s danom konačnos rješenja, koje se dostavlja i poslodavcu zaposlenog roditelja. Iznimno, kada za-posleni ili samozaposleni roditelj u času podnošenja zahtjeva koris roditeljski dopust, korištenje pravom na dopust ili na rad u skraćenom radnom vremenu radi njege djeteta stječe se s prvim narednim danom nakon iskorištenog prava na roditeljski dopust.

4. Odredbe Zakona o raduZa vrijeme korištenja dopusta ili rada s polovicom punog radnog vremena radi brige i njege djeteta s težim smetnjama u razvoju poslodavac ne smije ot-kaza ugovor o radu osobi, koja se koris nekim od h prava (čl. 34. st. 1. Zakona o radu; NN, br. 93/14).

Među m, stavkom 4. istog članka propisano je da se ugovor o radu navedene osobe, jekom provedbe postupka likvidacije u skladu s posebnim propisom, može otkaza zbog poslovno uvjetovanih razloga. Ta-kođer, radnik koji koris navedeno pravo može otka-za ugovor o radu izvanrednim otkazom, i to najka-snije petnaest dana prije dana na koji je radnik dužan vra se na rad (čl. 35., st. 1. i 2. ZR-a).

Nakon isteka dopusta radi skrbi i njege djeteta s te-žim smetnjama u razvoju, radnik koji je koris o to pravo ima pravo povratka na poslove na kojima je ra-dio prije korištenja toga prava, u roku od mjesec dana od dana kada je poslodavca obavijes o o prestanku korištenja toga prava (čl. 36. st. 1. ZR-a). Ako je pre-stala potreba za obavljanjem poslova koje je radnik obavljao prije korištenja navedenog prava, posloda-vac mu je dužan ponudi sklapanje ugovora o radu za obavljanje drugih odgovarajućih poslova, čiji uvje rada ne smiju bi nepovoljniji od uvjeta rada poslova koje je obavljao prije korištenja toga prava (čl. 36., st. 2. ZR). Ako je došlo do promjene u tehnici ili načinu rada, radnik koji se koris o is m pravom, ima pravo na dodatno stručno osposobljavanje kao i sve druge pogodnos koje proizlaze iz poboljšanih uvjeta rada na koje bi imao pravo (čl. 36., st. 3. ZR-a).

5. Pravo na novčanu naknadu plaćePrema odredbi članka 24.a ZRRP-a, roditelj koji ko-ris pravo na dopust za njegu djeteta do navršene 8. godine djetetova života, ima pravo, za puno radno vrijeme, na novčanu naknadu u iznosu od 65 % pro-računske osnovice mjesečno. Proračunska osnovica za 2016. godinu je Zakonom o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2016. godinu (NN, br. 26/16., na snazi od 25. ožujka 2016. godine), odre-đena u visini od 3.326,00 kn, te 65 % od navedene osnovice iznosi 2.161,90 kn. Zaposleni roditelj koji to pravo koris kao pravo na rad s polovicom punog radnog vremena, ima pravo na novčanu naknadu obračunanu u visini iznosa isplaćene plaće umanje-ne za obračunane i obustavljene doprinose za mi-rovinsko osiguranje, predujam poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak sukladno posebnim propisima, a koju je ostvario radeći taj mjesec u po-lovici punog radnog vremena i to prema ovjerenoj ispravi poslodavca o isplaćenoj plaći (čl. 24.a st, 2. ZRRP-a), dok samozaposleni roditelj u tom slučaju

56

RADNO PRAVO UDK 347.2 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 3

/201

7.

ima pravo na novčanu naknadu obračunanu u visini 50 % od osnovice za obračun doprinosa za obvezno zdravstveno osiguranje važeće za osnovu po kojoj je roditelj prijavljen na obvezno zdravstveno osiguranje i za razdoblje na koje se naknada odnosi prema pro-pisima o doprinosima za obvezna osiguranja odnosno 50 % od izabrane više mjesečne osnovice za obra-čun doprinosa, pod uvjetom da je početak primjene više osnovice najmanje šest mjeseci prije početka korištenja prava, prema podacima Porezne uprave (čl. 24.a, st. 3. ZRRP-a).

Sukladno odredbi članka 179., stavka 4. Zakona o do-prinosima (NN, br. 84/08. – 143/14; dalje u tekstu: ZD), za osiguranika koji ostvaruje pravo na plaćeni dopust ili na rad s polovicom punog radnog vreme-na poradi njege djeteta s teškoćama u razvoju, te po toj osnovi ostvaruje pravo na naknadu plaće na teret državnog proračuna, doprinos se plaća iz državnog proračuna, a obveznik obračunavanja i plaćanja do-prinosa je Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, koji utvrđuje iznos osnovice i obračunava doprinos. Mjesečna osnovica za obračun doprinosa je iznos naknade plaće za određeni mjesec, sukladno članku 181. ZD-a.

Prema utvrđenoj mjesečnoj osnovici obračunava se doprinos na osnovicu, i to:

• doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju indi-vidualne kapitalizirane štednje, i to samo za osigu-ranika mirovinskog osiguranja na temelju individu-alne kapitalizirane štednje – po stopi od 5 %.

Obveza doprinosa prema naknadi plaće obračunava se za svaki mjesec za koji se ostvaruje pravo i dospi-jeva na naplatu istodobno s isplatom naknade plaće osiguraniku ili istodobno s povratom naknade plaće poslodavcu. O vrs i iznosu obveze doprinosa, osno-vici prema kojoj su doprinosi obračunani, razdoblju na koje se obveza odnosi i o drugim podacima koje utvrdi, obveznik obračunavanja sastavlja obračunsku ispravu za svakog osiguranika, te izvješće koje do-stavlja Poreznoj upravi.

6. Prava iz obveznog mirovinskog osiguranja za vrijeme korištenja prava zaposlenih i samozaposlenih roditelja djeteta s težim smetnjama u razvoju

6.1. Pravo na mirovinski staž

Zaposleni i samozaposleni roditelj, sukladno odredbi članka 25. ZRRP-a, za vrijeme korištenja prava na do-pust ili rad u skraćenom radnom vremenu radi skr-bi i njege djeteta s težim smetnjama u razvoju – ima prava iz obveznog mirovinskog osiguranja (pravo na

mirovinski staž) i pravo na plaćene doprinose prema posebnim propisima. Prema odredbi članka 32. ZR-a, ako je za stjecanje određenih prava iz radnog odnosa ili u svezi s radnim odnosom važno prethodno traja-nje radnog odnosa, razdoblje dopusta ili rada u skra-ćenom radnom vremenu radi skrbi i njege djeteta s težim smetnjama u razvoju, smatrat će se radom u punom radnom vremenu.

Slijedom navedenoga, iznimno se rad s nepunim od-nosno skraćenim radnim vremenom u pogledu raču-nanja trajanja staža osiguranja izjednačava s punim radnim vremenom, pa se sukladno odredbi članka 27. stavka 2. Zakona o mirovinskom i invalidskom osigu-ranju1, razdoblje koje u zaposlenju s radnim vreme-nom kraćim od punog radnog vremena provede ro-ditelj djeteta s težim smetnjama u razvoju koji radi s polovicom punog radnog vremena, računa u staž osiguranja kao razdoblje provedeno u zaposlenju s punim radnim vremenom.

6.2. Pravo na naknadu plaće

Što se če prava na naknadu plaće, člankom 24., stav-kom 8. Zakona propisano je da zaposleni ili samoza-posleni roditelj, koji ne ispunjava uvjet staža osigu-ranja u trajanju od najmanje 12 mjeseci neprekidno, odnosno 18 mjeseci s prekidima u posljednje dvije godine (prethodno osiguranje), za vrijeme korištenja prava na dopust za njegu djeteta ili rad u skraćenom radnom vremenu, ima pravo na novčanu naknadu plaće koja iznosi 50 % proračunske osnovice (za 2016. godinu 3.326,00 kn x 50 %, što iznosi 1.663,00 kn). Poslodavac je dužan pri ispla plaće izda ovje-renu ispravu o isplaćenoj plaći zaposlenom roditelju, koji koris pravo na rad s polovicom punog radnog vremena, a u slučaju da poslodavac ne izda ovjerenu ispravu o isplaćenoj plaći do 15. u mjesecu za pret-hodni mjesec, ima pravo na novčanu naknadu za taj mjesec u iznosu od 50 % proračunske osnovice, s m da će Zavod korisniku ispla razliku između pripada-jućeg iznosa za isplatu iskazanu na ispravi poslodav-ca i isplaćenog iznosa naknade u roku od 15 dana od dana dostave ovjerene isprave o isplaćenoj plaći. Rje-šenje o prestanku ili promjeni korištenja prava dono-si nadležna ustrojbena jedinica Zavoda u roku od 15 dana od dana saznanja za okolnost zbog koje to pravo prestaje ili se mijenja način njegovog korištenja.

6.3. Pravo na doplatak za djecu

Doplatak za djecu je novčano primanje koje koris roditelj ili druga osoba određena ZDD-om, radi pot-pore, uzdržavanja i odgoja djece, te je osobno pravo

1 NN, br. 157/13,151/14, 33/15, 93/15; dalje u tekstu: ZOMO

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 3/2017.

57


korisnika, koje se ne može prenosi na drugu osobu. Pravo na doplatak za djecu može ostvari roditelj, posvojitelj, skrbnik, očuh, maćeha, baka, djed i osoba kojoj je na temelju rješenja nadležnog jela za poslo-ve socijalne skrbi dijete povjereno na čuvanje i odgoj za svu djecu koju uzdržava. Postupak za ostvariva-nje prava na doplatak za djecu pokreće se podnoše-njem zahtjeva ( skanica zahtjeva može se preuze na web-stranicama Zavoda ili kupi u Narodnim novina-ma) nadležnoj područnoj službi Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje.

Za donošenje rješenja o pravu na doplatak za djecu u prvom stupnju, nadležna je područna služba Hr-vatskog zavoda za mirovinsko osiguranje na čijem je području prebivalište, odnosno stalni boravak pod-nositelja zahtjeva, a povodom žalbe pro v prvostu-panjskog rješenja o pravu na doplatak za djecu, rje-šava Središnja služba Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje u Zagrebu. ZDD-om su propisani sljedeći uvje za stjecanje prava na doplatak za djecu:

• Da podnositelj zahtjeva ima hrvatsko državljanstvo ili status stranca s odobrenim stalnim boravkom, te da ima prebivalište u Republici Hrvatskoj najma-nje tri godine prije podnošenja zahtjeva.

• Da ima status azilanta, stranca pod supsidijarnom zaš tom ili status člana njihove obitelji prema pro-pisima o azilu, bez uvjeta u pogledu državljanstva i duljine prebivališta, odnosno stalnog boravka na području Republike Hrvatske.

• Da ukupni dohodak, ostvaren u prethodnoj ka-lendarskoj godini, po članu kućanstva, mjesečno

ne prelazi 50 % proračunske osnovice (dohodov-ni cenzus), što se ne odnosi na roditelje djeteta s težim smetnjama u razvoju, te dokaze o priho-dima ne podnosi podnositelj zahtjeva koji pravo ostvaruje za dijete s utvrđenim težim oštećenjem zdravlja.

• Da podnositelj zahtjeva živi u kućanstvu s djete-tom.

Budući da djeca s težim smetnjama u razvoju ostvaru-ju pravo na doplatak za djecu prema posebnim uvje- ma, uz zahtjev za doplatak za novog korisnika pod-

nositelj zahtjeva podnosi sljedeće dokaze: osobnu iskaznicu (presliku), potvrdu MUP-a o eventualnom statusu azilanta, stranca pod supsidijarnom zaš tom ili statusa člana njihove obitelji, rješenje centra za so-cijalnu skrb, odnosno odluku suda (o skrbništvu, o ču-vanju i odgoju djeteta), te za dijete s težim smetnjama u razvoju dokaz o rođenju (izvadak iz ma ce rođenih, rodni list, potvrdu o rođenju), dokaz (nalaz i mišljenje ili rješenje) o postojanju oštećenja zdravlja djeteta.Sukladno odredbi članka 12. ZDD-a za dijete s težim ili teškim invaliditetom nastalim prije osamnaeste go-dine života ili za vrijeme redovitog školovanja, utvr-đenim prema posebnim propisima, pripada doplatak za djecu od dana podnošenja zahtjeva, sve dok taj invaliditet postoji. Za djecu s težim ili teškim invali-ditetom pravo na doplatak za djecu ostvaruje se bez obzira na visinu prihoda koji kućanstvo korisnika ostvaruje, a svota doplatka određuje se u visini od 25 % od proračunske osnovice. Tako za 2016. godinu svota doplatka iznosi 831,00 kn mjesečno (25 % od 3.326,00 kn).

58

JAVNA NABAVA UDK 347.7 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 3

/201

7.

1. UvodNovi Zakon o javnoj nabavi (dalje u tekstu: ZJN 2016.)1 donosi više novina u pravnoj zaš od kojih treba istaknu sljedeće: jedinstveni rok za izjavljivanje žal-be od 10 dana u odnosu na razloge za izjavljivanje žalbe u postupcima javne nabave neovisno o naba-vi velike ili male vrijednos ; novi način dokazivanja plaćanja naknade za pokretanje žalbenog postupka u propisanom iznosu bez pozivanja žalitelja da otkloni nedostatke ako naknada nije plaćena u tom iznosu; osobito bitne povrede postupka javne nabave na koje Državna komisija za kontrolu postupaka javne naba-ve (dalje u tekstu: Državna komisija) pazi po službe-noj dužnos te sudsku nadležnost Visokog upravnog suda Republike Hrvatske.

2. Pravo na žalbu Pravo na žalbu ima:

1) Svaki gospodarski subjekt2: a) koji ima ili je imao pravni interes za dobivanje

određenog ugovora o javnoj nabavi, okvirnog sporazuma, dinamičkog sustava nabave ili pro-jektnog natječaja

b) i koji je pretrpio ili bi mogao pretrpje štetu od navodnoga kršenja subjek vnih prava. Pravni

* Zoran Vuić, dipl. iur., Ministarstvo gospodarstva – Uprava za sustav javne nabave, Zagreb.1 V. članak 452. ZJN 2016. – ZJN 2016. stupio je na snagu 1. 1. 2017., osim članka 284. stavaka 4. i 5., koji stupaju na snagu 1. 7. 2017., članak 261. koji stupa na snagu 18. 4. 2018. i članak 269., koji stupa na snagu 18. 10. 2018.2 ZJN 2016. u članku 3. određuje pojam gospodarskog subjekta koji u smislu članka 401., stavak 1. ZJN-a 2016 ima pravo izjavi žalbu, na sljedeći način: gospodarski subjekt je fi zička ili pravna osoba, uključujući podružnicu, ili javno jelo ili zajednica h osoba ili jela, uključujući svako njihovo privremeno udruženje, koja na tržištu nudi izvođenje radova ili posla, isporuku robe ili pružanje usluga

interes i šteta su procesno pravne pretpostavke koje moraju bi kumula vno ispunjene.

2) Središnje jelo državne uprave nadležno za poli- ku javne nabave.

3) Nadležno državno odvjetništvo.

ZJN 2016. određuje da su stranke žalbenog postupka žalitelj, naručitelj, odabrani natjecatelj i odabrani ponu-ditelj. U pogledu pravila dokazivanja, ZJN 2016. odre-đuje da je svaka stranka dužna iznije sve činjenice na kojima temelji svoje zahtjeve te predloži dokaze kojima se te činjenice utvrđuju. Žalitelj je obvezan dokaza po-stojanje postupovnih pretpostavki za izjavljivanje žalbe i povrede postupka ili materijalnog prava, koje su ista-knute u žalbi. Naručitelj je obvezan dokaza postojanje činjenica i okolnos na temelju kojih je donio odluke o pravima, poduzeo radnje ili propus o radnje te proveo postupke koji su predmet žalbenog postupka.

Nadalje, stranke žalbenog postupka imaju pravo oči-tova se o zahtjevima i navodima druge strane i pred-loži dokaze. Radi toga, Državna komisija svakoj će stranci žalbenog postupka dostavi podneske kojima se raspravlja o glavnoj stvari ili predlažu nove činje-nice i dokazi. Novina je da ZJN 2016. zabranjuje bilo kakve dogovore stranaka žalbenog postupka, koji utječu ili bi mogli utjeca na ishod žalbenog postup-ka. Ako bi stranke žalbenog postupka sklopile spora-zum radi utjecaja na ishod žalbenog postupka, takav sporazum je ništetan.

3. Izjavljivanje žalbeŽalba se izjavljuje Državnoj komisiji u pisanom obliku. Žalitelj je obvezan primjerak žalbe dostavi naručitelju u roku za žalbu, a ako to propus učini , takva će se žalba smatra nepravodobnom. Iz tog razloga će Dr-žavna komisija takvu žalbu odbaci . U pogledu načina izjavljivanja, ZJN 2016. određuje da se žalba dostavlja:

Pravna zaš ta u sustavu javne nabave Zoran Vuić *

U Narodnim novinama br. 120 od 21. 12. 2016. objavljen je novi Zakon o javnoj nabavi koji donosi niz promjena u sustavu pravne zaš te kao i promjene povezane sa sudskom i građanskopravnom zaš tom. U ovom članku dajemo prikaz najvažnijih novina koje je ZJN 2016. donio u pravnoj zaš i to posebice u vidu rokova za žalbu, ak vne legi macije, bitnih povreda postupka, naknada za pokretanje žalbenog postupka te mnogih drugih.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 3/2017.

59

UDK 347.7 JAVNA NABAVA

• Neposredno • Po ovlaštenom davatelju poštanskih usluga. U

tom slučaju se dan predaje ovlaštenom davatelju poštanskih usluga smatra danom predaje Državnoj komisiji, odnosno naručitelju

• Elektroničkim sredstvima komunikacije po među-sobno povezanim informacijskim sustavima Držav-ne komisije i EOJN-u RH. Kako bi se stvorili svi po-trebni preduvje za takav način dostave, novi ZJN 2016. određuje da će se oblik i način dostave žalbe elektroničkim sredstvima komunikacije, način pove-zivanja informacijskih sustava i druga bitna pitanja u vezi s elektroničkom žalbom propisa pravilnikom čelnika središnjeg jela državne uprave nadležnog za poli ku javne nabave. Taj pravilnik bi sukladno članku 445., stavku 1. trebao bi donesen u roku od 6 mjeseci od dana stupanja na snagu ZJN 2016.

Nakon što je žalba izjavljena, žalitelj može od žalbe odusta sve do otpreme odluke Državne komisije ko-jom je odlučeno o žalbi, u kojem slučaju će Državna komisija obustavi žalbeni postupak. Ako žalbu izjavi zajednica osoba ili jela, odustanak proizvodi učinak, ako svi članovi zajednice odustanu od žalbe. Napomi-njemo da se odustanak ne može opozva .

4. Rokovi za izjavljivanje žalbeU vezi s rokovima za izjavljivanje žalbe, potrebno je istaknu novinu koju propisuje ZJN 2016., a to je je-dinstveni rok za žalbu od 10 dana u odnosu na razloge za izjavljivanje žalbe postupaka javne nabave velike i male vrijednos . Dakle, umjesto roka za žalbu od 10 dana u postupcima javne nabave velike vrijednos i roka za žalbu od pet dana u postupcima javne naba-ve male vrijednos , ZJN 2016. određuje jedinstveni rok od 10 dana u postupcima javne nabave, u kojem žalitelj mora izjavi žalbu ovisno o razlogu izjavljiva-nja žalbe tj. o fazi postupka javne nabave u kojem se žalba izjavljuje.

U nastavku se daje pregled roka za žalbu u otvore-nom postupku javne nabave. U otvorenom postupku žalba se izjavljuje u roku od 10 dana, od dana:

1) Objave poziva na nadmetanje:• u odnosu na sadržaj poziva ili dokumentacije o

nabavi.2) Objave obavijes o ispravku:

• u odnosu na sadržaj ispravka.3) Objave izmjene dokumentacije o nabavi:

• u odnosu na sadržaj izmjene dokumentacije.4) Otvaranja ponuda:

• u odnosu na propuštanje naručitelja da valja-no odgovori na pravodobno dostavljen zahtjev dodatne informacije, objašnjenja ili izmjene do-kumentacije o nabavi te na postupak otvaranja ponuda.

5) Primitka odluke o odabiru ili poništenju:• u odnosu na postupak pregleda, ocjene i odabira

ponuda, ili razloge poništenja.

Bitno je naglasi da žalitelj koji je propus o izjavi žalbu u određenoj fazi otvorenog postupka javne na-bave nema pravo na žalbu u kasnijoj fazi postupka za prethodnu fazu. Dakle, žalitelji moraju pazi da ne pro-puste propisani rok za izjavljivanje žalbe, ovisno o fazi otvorenog postupka javne nabave u kojem se žalba iz-javljuje, jer će se u tom slučaju takva žalba odbaci kao nepravodobna. Novina koju donosi ZJN 2016. je rok za žalbu u slučaju izmjene ugovora jekom njegova tra-janja. Rok za žalbu u slučaju sklapanja izmjene ugovo-ra jekom njegova trajanja iz članaka 316. i 317. ZJN-a 2016. iznosi 10 dana od objave obavijes o izmjeni:

• u odnosu na slučajeve i okolnos koje opravdavaju izmjenu ugovora.

Ovdje je bitno napomenu da ZJN 2016. u člancima 316. i 317. sadrži odredbe o izmjenama ugovora je-kom njegova trajanja. Tako članak 316. određuje da javni naručitelj smije izmijeni ugovor o javnoj na-bavi jekom njegova trajanja bez provođenja novog postupka javne nabave radi nabave dodatnih rado-va, usluga ili robe od prvotnog ugovaratelja koji su se pokazali potrebnim, a nisu bili uključeni u prvotnu nabavu, ako promjena ugovaratelja:

1) Nije moguća zbog ekonomskih ili tehničkih razloga, kao što su zahtjevi za međuzamjenjivošću i inte-roperabilnošću s postojećom opremom, uslugama ili instalacijama koje su nabavljene u okviru prvot-ne nabave.

2) I prouzročila bi značajne poteškoće ili znatno pove-ćavanje troškova za javnog naručitelja.

Svako povećanje cijene ne smije bi veće od 30 % vri-jednos prvotnog ugovora, a ako je učinjeno nekoli-ko uzastopnih izmjena, ograničenje se procjenjuje na temelju neto kumula vne vrijednos svih uzastopnih izmjena. Javni naručitelj obvezan je za svaku izmjenu ugovora posla obavijest o izmjeni koja sadržava po-datke iz Priloga V. dijela G Zakona na objavu u skladu s člancima 243. – 245. ZJN-a 2016. u roku od 30 dana od dana izmjene ugovora.

Nadalje, sukladno članku 317. ZJN-a 2016. javni naru-čitelj smije izmijeni ugovor o javnoj nabavi jekom njegova trajanja bez provođenja novog postupka javne nabave, ako su kumula vno ispunjeni sljedeći uvje :

1) Do potrebe za izmjenom došlo je zbog okolnos koje pažljiv javni naručitelj nije mogao predvidje .

2) Izmjenom se ne mijenja cjelokupna priroda ugo-vora.

3) Svako povećanje cijene nije veće od 30 % vrijed-nos prvotnog ugovora. Ako je učinjeno nekoliko

60


IM4P

IN M

AG

AZI

N 3

/201

7.

uzastopnih izmjena, ograničenje se procjenjuje na temelju neto kumula vne vrijednos svih uzasto-pnih izmjena.

Javni naručitelj obvezan je za svaku izmjenu ugovora posla obavijest o izmjeni koja sadržava podatke iz Priloga V. dijela G Zakona na objavu u skladu s član-cima 243. – 245. ZJN-a 2016. u roku od 30 dana od dana izmjene ugovora. Ako naručitelj nije objavio obavijest o izmjeni, žalba se izjavljuje sukladno članku 411. ZJN-a 2016, a koji propisuje da rok za žalbu u slučajevima sklapanja ugovora bez prethodno prove-denog postupka javne nabave iznosi:

• 60 dana od dana saznanja za takav ugovor• a može se izjavi unutar roka od šest mjeseci od

dana sklapanja ugovora.

U vezi s objavom obavijes o izmjeni, potrebno je na-glasi da ZJN 2016. u članku 443., stavku 2., točki 9. propisuje prekršaj pravne osobe koja je naručitelj – ako u zakonskom roku ne pošalje na objavu obavijest o izmjeni ugovora jekom njegova trajanja3.

5. Postupanje naručitelja u vezi sa žalbomNaručitelj je obvezan odmah, a najkasnije u roku od pet dana od dana primitka žalbe dostavi Državnoj komisiji:

1) Žalbu s podatkom i dokazom o načinu i vremenu dostave.

2) Odgovor na žalbu s očitovanjem o žalbenom navo-du i o žalbenom zahtjevu.

3) Dokumentaciju koja se odnosi na postupak javne nabave s popisom priloga.

4) Podatak o objavi informacije u skladu s člankom 419., stavkom, 1. ZJN-a 2016.

5) Druge dokaze na okolnos postojanja pretpostavki za donošenje zakonite odluke, radnji, propuštanja ili postupaka.

ZJN 2016. propisuje iznimku od obveze naručitelja dostavljanja žalbe i ostale prethodno navedene do-kumentacije odmah, a najkasnije u roku od pet dana od dana primitka žalbe, ako je ponuda ili njezin dio izrađen na stranom jeziku. U tom slučaju naručitelj je obvezan dostavi Državnoj komisiji prijevod ponude ili dijela ponude u roku od 15 dana od dana primitka žalbe. Nadalje, ZJN 2016. propisuje još jednu iznimku u vezi s obvezom naručitelja da dostavi dokumenta-ciju, koja se odnosi na postupak javne nabave s popi-som priloga. Tako, ako je neograničen, neposredan i besplatan pristup toj dokumentaciji omogućen elek-troničkim sredstvima komunikacije, naručitelj je ob-vezan Državnoj komisiji dostavi samo internetsku adresu na kojoj je dostupna ta dokumentacija.

3 V. članak 316. stavak 4. i članak 317. stavak 3. ZJN-a 2016.

Ako naručitelj ne postupi u skladu s navedenim obveza-ma dostavljanja Državnoj komisiji, Državna komisija će bez odgađanja pozva naručitelja na dostavu dokumen-tacije uz upozorenje na pravne posljedice, ako to ne uči-ni u roku koji ne smije bi dulji od pet dana. Ako naruči-telj ne postupi u skladu s m pozivom, Državna komisija donijet će odluku bez navedene dokumentacije.

6. Sadržaj žalbeZJN 2016. u članku 420. propisuje da žalba obvezno sadrži sljedeće podatke i dokaze:

1) Podatke o žalitelju (naziv ili osobno ime, OIB ili odgovarajući iden fi kacijski broj, ako je predvi-đen u nacionalnom zakonodavstvu, adresa sjedi-šta ili prebivališta, adresa elektroničke pošte).

2) Podatke o zastupniku ili opunomoćeniku, s prilo-ženom valjanom punomoći.

3) Podatke o opunomoćeniku za primanje pismena s prebivalištem u Republici Hrvatskoj, ako žalitelj ima sjedište ili prebivalište u inozemstvu.

4) Naziv i sjedište naručitelja. 5) Predmet žalbe. 6) Broj objave, ako je poznat. 7) Žalbeni navod (opis nepravilnos i obrazloženje). 8) Dokaze. 9) Žalbeni zahtjev.10) Dokaz o izvršenoj upla naknade za pokretanje

žalbenog postupka u propisanom iznosu. 11) Potpis podnositelja žalbe.

Dokaz o izvršenoj upla naknade za pokretanje žalbe-nog postupka u propisanom iznosu, iz prethodno na-vedene točke 10., mora bi dokaz na temelju kojeg se može utvrdi da je transakcija izvršena, pri čemu se dokazom smatraju i neovjerene preslike ili ispisi pro-vedenih naloga za plaćanje, uključujući i onih izdanih u elektroničkom obliku. Naknadu za pokretanje žalbe-nog postupka, žalitelj je obvezan pla u iznosu od:

• 5000,00 kuna za procijenjenu vrijednost nabave do 750.000,00 kuna.

• 10.000,00 za procijenjenu vrijednost nabave od 750.000,01 do 1.500.000,00 kuna.

• 25.000,00 kuna za procijenjenu vrijednost nabave od 1.500.000,01 do 7.500.000,00 kuna.



• 100.000,00 kuna za procijenjenu vrijednost naba-ve višu od 60.000.000,00 kuna.

Ako procijenjena vrijednost nabave nije poznata u trenutku izjavljivanja žalbe Državnoj komisiji, nakna-da se plaća u iznosu od 5000,00 kuna. Novina je, ako

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 3/2017.

61


se žalba izjavljuje na odluku o odabiru ili poništenju za jednu ili više grupa predmeta nabave, naknada iznosi jednu pe nu navedenih iznosa za svaku grupu predmeta nabave, ali ukupno ne više od navedenih iznosa. ZJN 2016. određuje da je iznimno, za žalbu na dokumentaciju o nabavi, žalitelj obvezan pla na-knadu za pokretanje žalbenog postupka u iznosu od 5000,00 kuna. Dakle, naknada za žalbu na dokumen-taciju o nabavi, plaća se u istom iznosu od 5.000,00 kn, neovisno o procijenjenoj vrijednos nabave.

Naknada za pokretanje žalbenog postupka uplaćuje se u korist državnog proračuna Republike Hrvatske. Državna komisija provjerava izvršenje uplate nakna-de na računu državnog proračuna Republike Hrvat-ske. Žalitelj je oslobođen plaćanja upravne pristojbe. Naime, do stupanja na snagu ZJN 2016. žalitelj je bio obvezan pored naknade za pokretanje žalbenog po-stupka pla i upravnu pristojbu u iznosu od 70,00 kn. Ako je žalitelj upla o naknadu za pokretanje žal-benog postupka u iznosu višem od propisanog, ima pravo na povrat preplaćenog iznosa iz državnog pro-računa RH preko ministarstva nadležnog za fi nancije.

Sukladno članku 421. ZJN-a 2016., ako žalba ne sadr-žava dokaz o naknadi za pokretanje žalbenog postup-ka ili naknada nije plaćena u propisanom iznosu:

• Državna komisija odbacit će žalbu kao neurednu bez pozivanja žalitelja na dopunu ili ispravak.

Dakle, Državna komisija neće više ima obvezu koja je postojala prema odredbama članka 160. Zakona koji je bio na snazi do 31. 12. 2016.4, da ako žalba ne sadrži dokaz o plaćanju naknade za pokretanje žalbe-nog postupka na temelju kojeg se može utvrdi da je transakcija izvršena, u primjerenom roku od dana pri-mitka žalbe na to upozori žalitelja i odredi rok koji ne smije bi duži od pet dana, u kojem je žalitelj dužan otkloni nedostatke, uz upozorenje na pravne poslje-dice, ako to u određenom roku ne učini.

7. Suspenzivni učinak žalbe Žalba, sukladno članku 422. ZJN-a 2016., sprječava nastavak postupka javne nabave za sve grupe pred-meta nabave, kada je žalba izjavljena:

• na dokumentaciju o nabavi • izmjenu dokumentacije• na odluku o nedopus vos sudjelovanja• odluku o odbijanju inicijalne ponude ili odbijanju

rješenja.

Žalba sprječava nastanak ugovora o javnoj nabavi od-nosno okvirnog sporazuma, kada je žalba izjavljena:

4 Zakon o javnoj nabavi (NN, br. 90/1, 83/13, 143/13 i 13/14 – Odluka USRH).

• pro v odluke o odabiru.

Žalba sprječava nastanak ugovora o javnoj nabavi ili okvirnog sporazuma za onu grupu predmeta nabave pro v koje je žalba izjavljena, kada je žalba izjavljena:

• pro v odluke o odabiru, ako je predmet nabave podijeljen na grupe za koje je omogućeno podno-šenje ponuda.

Žalba sprječava nastanak ugovora o javnoj nabavi za sve grupe predmeta nabave, kada je žalba izjavljena:

• na obavijest za dobrovoljnu ex ante transparentnost.

U ostalim slučajevima izjavljena žalba nema suspen-zivni učinak (osim ako Državna komisija odredi pri-vremenu mjeru sukladno članku 424. ZJN-a 2016.), odnosno žalba:

• Ne sprječava nastavak postupka javne nabave.• Provedbu novoga postupka javne nabave.• Nastanak ugovora o javnoj nabavi ili okvirnog spo-

razuma.

8. Posebni zahtjevi stranaka 8.1. Zahtjev za odobrenje nastavka postupka

javne nabave

U slučaju izjavljene žalbe koja sprječava nastavak po-stupka javne nabave, nastanak ugovora o javnoj na-bavi ili okvirnog sporazuma:

• Naručitelj može postavi zahtjev za odobrenje na-stavka postupka javne nabave, sklapanja ugovora o javnoj nabavi ili okvirnog sporazuma za predmet ili dio predmeta nabave iz razloga: mogućeg nastanka štete koja je nerazmjerno veća od vrijednos pred-meta nabave, zaš te javnog interesa, žurnos naba-ve te radi mogućeg ugrožavanja života i zdravlja ljudi ili zbog drugih ozbiljnih opasnos ili mogućih šteta.

U zahtjevu za odobrenje nastavka postupka javne na-bave, naručitelj mora dokaza ili učini vjerojatnim postojanje okolnos na kojima temelji svoj zahtjev. Zahtjev se može podnije do donošenja odluke Dr-žavne komisije, a koja će odluku o zahtjevu donije u roku od pet dana od dana zaprimanja zahtjeva i do-kumentacije, uvažavajući sve okolnos predmetnog postupka javne nabave.

8.2. Prijedlog za određivanje privremene mjere

Uz žalbu koja ne sprječava nastavak postupka javne nabave, nastanak ugovora o javnoj nabavi odnosno nastanak okvirnog sporazuma:

• Žalitelj može podnije prijedlog za određivanje privremene mjere radi pravodobnog ispravljanja navodnog kršenja Zakona ili sprječavanja nastanka štete.

62


IM4P

IN M

AG

AZI

N 3

/201

7.

Prijedlog za određivanje privremene mjere podnesen pro vno navedenome, Državna komisija će odbaci . Predmet prijedloga za određivanje privremene mjere može bi sprječavanje:

1) nastavka postupka javne nabave2) ili donošenja ili provedbe odluke ili radnje naručitelj3) ili nastanka ili izvršavanja ugovora o javnoj nabavi

ili okvirnog sporazuma4) provedbe novog postupka javne nabave za is ili

sličan predmet nabave.

U prijedlogu za određivanje privremene mjere ža-litelj mora dokaza ili učini vjerojatnim postojanje okolnos na kojima temelji svoj prijedlog. Državna komisija će odluku o prijedlogu donije u roku od pet dana od dana primitka dokumentacije iz članka 416. tj. dokumentacije koju je naručitelj obvezan odmah, a najkasnije u roku od pet dana od dana primitka žalbe dostavi Državnoj komisiji. Odlukom kojom se odre-đuje privremena mjera odredit će se i njezino vre-mensko trajanje.

Uzimajući u obzir moguće posljedice određivanja pri-vremene mjere za sve zainteresirane osobe koje bi mogle bi oštećene njezinim određivanjem, uključu-jući i javni interes:

• Državna komisija može odbi prijedlog za određiva-nje privremene mjere ako ocijeni da bi nega vne po-sljedice privremene mjere nadmašile njezinu korist.

Ako žalitelj uz žalbu ne podnese prijedlog za određi-vanje privremene mjere ili Državna komisija odbije prijedlog za određivanje privremene mjere:

• Predmetni postupak javne nabave nastavlja se, ugovor o javnoj nabavi odnosno okvirni sporazum mogu se sklopi ili izvršava .

9. Postupanje i odluke državne komisije U žalbenom postupku Državna komisija odlučuje o zakonitos :

• postupaka• radnji• propuštanja radnji • i odluka donesenih u postupcima javne nabave • te ugovora o javnoj nabavi i okvirnih sporazuma

sklopljenih bez provedbe postupaka javne nabave.

Državna komisija u žalbenom postupku:

• postupa u granicama žalbenih navoda• a po službenoj dužnos pazi na: postupovne pret-

postavke i osobito bitne povrede postupka javne nabave.

ZJN 2016., kao osobito bitne povrede postupka jav-ne nabave, određuje sljedeće:

1) Određivanje kraćeg roka za dostavu ponuda ili za-htjeva za sudjelovanje od minimalnog roka propi-sanog ZJN-om 2016.

2) Ispravak obavijes nije poslan na objavu, a posto-jala je obveza sukladno odredbama ZJN-a 2016.

3) Rok za dostavu ponuda ili zahtjeva za sudjelova-nje nije produljen, a postojala je obveza sukladno odredbama ZJN-a 2016.

4) Nema kriterija za odabir ponude ili ponderi nisu određeni sukladno članku 286. ZJN-a 2016.

5) Natjecatelj ili ponuditelj je morao bi isključen iz postupka javne nabave, jer postoje obvezne osno-ve za njegovo isključenje.

6) Nakon isteka roka za dostavu ponuda u otvore-nom ili ograničenom postupku naručitelj je vodio pregovore ili je ponuditelj izmijenio svoju ponudu suprotno odredbama ZJN-a 2016.

7) Kriteriji za odabir gospodarskog subjekta nisu određeni sukladno članku 256. – 259. ZJN-a 2016.

8) Naručitelj nije primijenio ili je nepravilno primije-nio koju odredbu izvora prava, što je bilo od utje-caja na zakonitost postupka, a za koju žalitelj nije znao ni mogao zna u trenutku izjavljivanja žalbe.

Dakle, ZJN 2016., u odnosu na Zakon koji je bio na snazi do 31. 12. 2016., i koji je propisivao samo bitnu povre-du jednaku onoj iz točke 8., propisuje niz novih osobito bitnih povreda na koje će Državna komisija pazi po službenoj dužnos , znači, neovisno o tome je li žalitelj takve povrede ZJN-a 2016. naveo u svojoj žalbi. Napo-minjemo da Državna komisija nije ovlaštena kontroli-ra činjenično i pravno stanje koje je bilo predmetom prethodne žalbe u istom postupku nabave.

Državna komisija može u žalbenom postupku donije sljedeće odluke:

1) Obustavi žalbeni postupak. 2) Odbaci žalbu zbog nenadležnos , nedopušte-

nos , neurednos , nepravodobnos , nedostatka pravnog interesa i zbog toga što je izjavljena od neovlaštene osobe.

3) Odbi žalbu. 4) Usvoji žalbu te u tom slučaju poniš odluku,

postupak ili radnju u dijelu u kojem su zahvaćeni nezakonitošću, uključujući diskriminirajuće teh-ničke, fi nancijske i druge odredbe iz poziva na nadmetanje, dokumentacije o nabavi ili ostale dokumentacije u vezi s postupkom javne nabave.

5) Poniš ugovor o javnoj nabavi ili okvirni spora-zum ili njegov dio.

6) Odluči o zahtjevu za naknadu troškova žalbenog postupka.

7) Odluči o prijedlogu za određivanje privremene mjere.

8) Odluči o zahtjevu za odobrenje nastavka po-stupka javne nabave odnosno sklapanja ugovora o javnoj nabavi ili okvirnog sporazuma.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 3/2017.

63


9) Odredi novčanu kaznu.10) Oglasi odluku ništavom.11) Naloži stranci određeno postupanje.

Državna komisija odlučuje o upravnoj stvari rješenjem koje mora sadržava obrazloženje, dok o postupov-nim pitanjima odlučuje zaključkom. Odluka Državne komisije postaje izvršna dostavom stranci sukladno članku 432. ZJN-a 2016., dakle javnom objavom na internetskim stranicama Državne komisije ili ako po-stoji opravdan razlog, sukladno pravilima o osobnoj dostavi. ZJN 2016. određuje da je svatko dužan po-štova izvršnu odluku Državne komisije. Naručitelj je obvezan postupi sukladno izreci odluke Državne komisije, najkasnije u roku od 30 dana od dostave iz-vršne odluke, pri čemu je vezan pravnim shvaćanjem i primjedbama Državne komisije. ZJN 2016. u članku 443., stavku 1., točki 11. propisuje prekršaj zbog ne-poš vanja izvršne odluke Državne komisije.

U vezi s troškovima žalbenog postupka ZJN-a 2016. u članku 451. određuje da u žalbenom postupku svaka stranka prethodno snosi troškove uzrokovane svojim radnjama. Žalba može sadržava zahtjev za naknadu troškova žalbenog postupka koji mora bi određen i dostavljen Državnoj komisiji prije donošenja odluke. Državna komisija odlučuje o troškovima žalbenog po-stupka, određuje tko snosi troškove žalbenog postup-ka i njihov iznos, te kome se i u kojem roku moraju pla , sukladno sljedećim pravilima:

• Stranka na čiju je štetu žalbeni postupak okončan dužna je pro vnoj stranci nadoknadi opravdane troškove koji su joj nastali sudjelovanjem u žalbe-nom postupku.

• U slučaju odustajanja od žalbe, odbijanja ili odba-civanja žalbe, žalitelj nema pravo na naknadu troš-kova žalbenog postupka.

• U slučaju djelomičnog usvajanja žalbe, Državna ko-misija može odluči da svaka stranka snosi svoje troškove, da se troškovi žalbenog postupka podije-le na jednake dijelove ili da se podijele razmjerno usvajanju žalbe.

• U slučaju usvajanja žalbe, Državna komisija će svo-jom odlukom naloži naručitelju plaćanje troškova žalbenog postupka žalitelju u roku od osam dana od dana primitka odluke Državne komisije.

U vezi s poništenjem ugovora o javnoj ili okvirnog sporazuma, ZJN 2016. određuje da je Državna komi-sija dužna u žalbenom postupku poniš ugovor o javnoj nabavi ili okvirni sporazum u cijelos ili djelo-mično, ako je naručitelj sklopio:

1) Ugovor o javnoj nabavi ili okvirni sporazum bez prethodno provedenog postupka javne nabave, ako je to u suprotnos s odredbama ZJN-a 2016.

2) Ugovor o javnoj nabavi ili okvirni sporazum, za vri-jeme roka mirovanja kada se on morao primijeni .

3) Ugovor o javnoj nabavi ili okvirni sporazum suprotno članku 422. ZJN-a 2016. (suspenzivni učinak žalbe).

4) Ugovor o javnoj nabavi ili okvirni sporazum suprot-no članku 424. ZJN-a 2016. (privremene mjere).

5) Ugovor na temelju okvirnog sporazuma u suprot-nos s člankom 153., stavkom 4. ZJN-a 2016. (ako je okvirni sporazum sklopljen s više gospodarskih subjekata, ugovori na temelju tog okvirnog spora-zuma dodjeljuju se na jedan od sljedećih načina…).

6) Ugovor u okviru dinamičkog sustava nabave u su-protnos s člancima 161. i 162. ZJN-a 2016.

Ovisno o razlogu poništenja, uzimajući u obzir sve re-levantne okolnos , uključujući težinu povrede ZJN-a 2016. i postupanje naručitelja, Državna komisija može poniš ugovor o javnoj nabavi ili okvirni sporazum uključujući i sve njegove pravne posljedice od tre-nutka njegova nastanka ili poniš ugovor ili okvirni sporazum samo u odnosu na one ugovorne obveze koje još nisu ispunjene. Državna komisija može doni-je odluku kojom sklopljeni ugovor o javnoj nabavi ili okvirni sporazum ostaje na snazi u cijelos ili dje-lomično iako je sklopljen u suprotnos sa jednim od gore navedenih razloga poništenja, ako, uzimajući u obzir sve relevantne okolnos , utvrdi da prevlada-vajući razlozi u vezi s općim interesom zah jevaju da učinci ugovora trebaju osta na snazi. Državna ko-misija ima pravo pod propisanim uvje ma odredi i novčanu kaznu naručitelju.

10. Upravni spor pred visokim upravnim sudom

Pro v odluke Državne komisije nije dopuštena žalba, ali se može pokrenu upravni spor. Novina koju određu-je novi ZJN 2016. je da se upravni spor pokreće pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske. Rok za podnošenje tužbe počinje teći istekom roka od osam dana od dana javne objave odluke na internetskim stra-nicama Državne komisije, a odluka u upravnom sporu donijet će se u roku od 30 dana od dana podnošenja uredne tužbe. Ako Visoki upravni sud Republike Hrvat-ske poniš odluku Državne komisije, svojom će presu-dom odluči i o žalbi u postupku javne nabave.

Odluku Visokog upravnog suda, Državna komisija će objavi na svojim internetskim stranicama bez ano-nimizacije. Navedene odredbe predstavljaju veliku novinu koju donosi novi ZJN 2016. u vezi sa sudskom zaš tom i pokretanjem upravnog spora. Naime, Za-kon o javnoj nabavi koji je bio na snazi do 31. 12. 2016. je u članku 173., jedino propisivao da se pro- v odluke Državne komisije može pokrenu upravni

spor pred nadležnim upravnim sudom te u članku 174., da je postupak po upravnoj tužbi u predmetu javne nabave, žurne naravi.

64


IM4P

IN M

AG

AZI

N 3

/201

7.

Dostava stavljanjem pismena na oglasnu ploču javnopravnog jela

Stranka je dužna o promjeni adrese prebivališta, boravišta ili sjedišta obavijes javnopravno je-lo, a ako to ne učini, daljnja dostava u postupku se obavlja stavljanjem pismena na oglasnu ploču jav-nopravnog jela te se dostava smatra obavljenom istekom osmog dana od dana stavljanja pismena na oglasnu ploču.

Zaključak DKOM-a br. 34/17 od 9. 2. 2017.

… Prema članku 91. Zakona o općem upravnom po-stupku (NN, br. 47/09) stranka je dužna o promjeni adrese prebivališta, boravišta ili sjedišta obavijes javnopravno jelo, a ako to ne učini, daljnja dostava u postupku se obavlja stavljanjem pismena na ogla-snu ploču javnopravnog jela te se dostava smatra obavljenom istekom osmog dana od dana stavlja-nja pismena na oglasnu ploču. S obzirom na to da je ovo državno jelo uvidom u javno dostupne po-datke iz sudskog registra Trgovačkog suda u Zagre-bu utvrdilo da je adresa sjedišta žalitelja ista kao u žalbi, a da žalitelj o promjeni adrese nije obavijes o ovo državno jelo, dostava predmetnog zaključka je izvršena njegovim stavljanjem na oglasnu ploču ovog državnog jela 25. siječnja 2017. godine. Pro-tekom osmog dana od dana stavljanja na oglasnu ploču, odnosno 2. veljače 2017. godine smatra se da je zaključak uredno dostavljen žalitelju koji je bio dužan u roku od 5 dana, odnosno najkasnije do 7. veljače 2017. godine postupi u skladu s is m, a što nije učinio, itd.

Neuobičajeno niska cijena

U situaciji kada su kumula vno ispunjene pretpo-stavke iz članka 21. stavka 7. Uredbe o načinu izra-de i postupanju s dokumentacijom za nadmetanje i ponudama, naručitelj je postupajući u skladu s obvezom propisanom člankom 3., stavkom 1. Za-kona o javnoj nabavi, morao posumnja da je ci-jena ponude neuobičajeno niska.

Rješenje DKOM-a br. 988/16 od 3. 2. 2017.

...Žalitelj navodi da je naručitelj donio nezakonitu odluku o odabiru koja je posljedica njegovog ne-zakonitog postupanja prilikom postupka pregleda i ocjene ponuda, jer je odabrao ponudu ponuditelja koji je ponudio neuobičajeno nisku cijenu, propus- vši iskoris svoje pravo da traži objašnjenje takve

cijene ponude odabranog ponuditelja. Navodi da su ispunjenje sve tri pretpostavke iz članka 21., stavka 7. Uredbe o načinu izrade i postupanju s dokumen-tacijom za nadmetanje i ponudama, te s obzirom na to da je naručitelj dužan vodi računa o poš vanju Zakonom o javnoj nabavi propisanih načela, morao je u konkretnom slučaju od odabranog ponuditelja traži objašnjenje cijene ponude. … Ocjena je ovog državnog jela da je naručitelj u konkretnom slu-čaju bio dužan od odabranog ponuditelja zatraži objašnjenje cijene ponude. Naime, u situaciji kada su kumula vno ispunjene pretpostavke iz članka 21., stavka 7. Uredbe o načinu izrade i postupa-nju s dokumentacijom za nadmetanje i ponuda-ma, što među strankama nije sporno, naručitelj je postupajući u skladu s obvezom propisanom član-kom 3. stavkom 1. Zakona o javnoj nabavi, morao posumnja da je cijena ponude neuobičajeno ni-ska. Naručitelja pri tome ne opravdava činjenica

Praksa Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave Praksa DKOM-a *

Dionici u sustavu javne nabave, osim poznavanja zakonodavnog okvira, moraju bi upozna s praksom Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave (dalje u tekstu: DKOM) kao jela nadležnog za rješa-vanje o žalbama u vezi s postupcima sklapanja ugovora o javnoj nabavi, okvirnih sporazuma i natječaja na koje se primjenjuje Zakon o javnoj nabavi. Upravo u praksi DKOM-a često dolazimo do odgovora na pitanja kako postupi u pojedinoj situaciji, pa u ovoj rubrici obrađujemo aktualne odluke DKOM-a1, te dajemo pri-kaz najvažnijih stavova.

* Izabrala i uredila Iva Šuler, dipl. iur., Nabava d.o.o., Zagreb.1 Sve odluke DKOM-a dostupne su na www.dkom.hr.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 3/2017.

65


da je s konkretnim gospodarskim subjektom imao višegodišnje pozi vno poslovno iskustvo, s obzirom na to da se prilikom ocjene radi li se u konkretnom slučaju o neuobičajeno niskoj cijeni ponude uzimaju u obzir usporedne iskustvene i tržišne vrijednos te sve okolnos pod kojima će se izvršava određeni ugovor. Slijedom navedenog, žalbeni navod se ocje-njuje osnovanim, itd.

Ako se podnosi ponuda za više grupa, ponuditelj je dućan dostavi ovjereni i potpisani prijedlog okvirnog sporazuma za svaku grupu za koju pod-nosi ponudu

Odabrani ponuditelj bio u obvezi za svaku grupu zasebno, pa tako i za grupe 3. i 4. predmeta naba-ve, dostavi potpisan i ovjeren prijedlog okvirnog sporazuma, a kako to nije učinio, naručitelj je nje-gove ponude za grupe 3. i 4. bio dužan odbi .


… Presudom Upravnog suda u Splitu Poslovni broj: UsI-1744-13-15 od 16. rujna 2016.godine tužba je uvažena te je poništeno Rješenje Državne komisi-je za kontrolu postupaka javne nabave klasa: UP/II-034-02/16-01/782, ur. broj: 354-01/13-10 od 8. srpnja 2013. godine, s obrazloženjem da pobijano Rješenje nije zakonito jer je tužena Državna komisi-ja za kontrolu postupaka javne nabave nezakonito postupila kada je odbila žalbu tužitelja jer je Sud ocijenio da je odabrani ponuditelj bio u obvezi za svaku grupu zasebno, pa tako i za grupe 3. i 4. predmeta nabave, dostavi potpisan i ovjeren pri-jedlog okvirnog sporazuma, a kako to nije učinio, naručitelj je njegove ponude za grupe 3. i 4. bio du-žan odbi . U istoj presudi Sud naglašava da je tu-žena Državna komisija za kontrolu postupaka javne nabave dužna pravilnom primjenom mjerodavnog prava ponovno odluči o žalbi tužitelja pridržava-jući se pritom pravnih shvaćanja i primjedaba Suda, u skladu s odredbom članka 81., stavka 2. Zakona o upravnim sporovima, itd.

Navođenje da se ponuda sastoj od više dijelova

Okolnost da u ponudi nedostaje sadržaj u kojem bi bilo navedeno da se ponuda sastoji od dva dije-la, ali u Uvezu ponude je razvidno koji dio ponude se dostavlja odvojeno od ponude, nije od utjecaja na valjanost ponude.


… Žalitelj, nadalje, u žalbi navodi da je odabrani po-nuditelj pro vno točki 6.1.1. pod k) DZN-a prilikom sastavljanja sadržaja ponude u svojoj ponudi pro-pus o dostavi dokument u kojem se navodi koji dijelovi ponude se dostavljaju u elektronskom, a koji u papirnatom obliku, već je dostavio samo po-pis dokumenata uz ponudu iz kojeg nije razvidno koji se dio ponude dostavlja u elektronskom, a koji u papirnatom obliku … uvidom u ponudu odabra-nog ponuditelja utvrđeno je da se u istoj ne nalazi Sadržaj ponude, već Popis dokumenata ponude u kojem su navedeni dokumen rednih brojeva od 1. do 19., kao prilozi dokumentu ponude. Naručitelj je točkom 6.1.1. pod k) DZN tražio Sadržaj ponu-de, među m u zagradi iza toga je samo navedeno pojašnjenje ponuditeljima da ako se ponuda sasto-ji od više dijelova, svi dijelovi moraju bi navede-ni u sadržaju ponude. Nadalje, uvidom u Zapisnik o javnom otvaranju ponuda utvrđeno je da se u istom navodi da se ponuda sastoji od dva dijela te da je ponuda odabranog ponuditelja elektronički dostavljena, odnosno, u Upisniku o zaprimanju ponuda navedeno je koji dijelovi ponude se do-stavljaju u papirnatom obliku, a to je jamstvo za ozbiljnost ponude (bankarska garancija). Također, u dokumentu – Uvez ponude, u ponudbenom li-stu je pod Informacije o dijelovima ponude koji se dostavljaju odvojeno od ponude, navedeno da se tako dostavlja dokument – Jamstvo za ozbiljnost ponude. Slijedom svega prethodno navedenog, žal-beni navod je ocijenjen neosnovanim, itd.

66

EUROPSKA UNIJA I FONDOVI UDK 332.1 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 3

/201

7.

1. Mjera 7 Temeljne usluge i obnova sela u ruralnim područjima

Ministarstvo poljoprivrede je na temelju članka 30., stavka 2. Zakona o potpori poljoprivredi i ruralnom razvoju (NN, br. 80/13 i 41/14 i 107/2014) usvoji-lo Pravilnik o provedbi Mjere 7: Temeljne usluge i obnova sela u ruralnim područjima iz Programa ru-ralnog razvoja 2014. – 2020. za Republiku Hrvatsku (NN 71/16, 15/17, 17/17), (dalje u tekstu: Pravilnik).

Upravljačko jelo Programa je Uprava za upravljanje EU fondom za ruralni razvoj, EU i međunarodnu su-radnju, dok opera vnu provedbu Programa obavlja Agencija za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i rural-nom razvoju.

U okviru Mjere 7 korisnicima se dodjeljuje potpora, koja se može ostvari sljedećim podmjerama:

• Podmjera 7.1. Sastavljanje i ažuriranje planova za razvoj općina i sela u ruralnim područjima i njiho-vih temeljnih usluga te planova zaš te i upravlja-nja, koji se odnose na lokalitete Natura 2000., i druga područja visoke prirodne vrijednos .

• Podmjera 7.2. Ulaganja u izradu, poboljšanje ili proširenje svih vrsta male infrastrukture, uključu-jući ulaganja u obnovljive izvore energije i uštedu energije.

• Podmjera 7.4. Ulaganja u pokretanje, poboljšanje ili proširenje lokalnih temeljnih usluga za ruralno stanovništvo, uključujući slobodno vrijeme i kul-turne ak vnos te povezanu infrastrukturu.

Od 24. veljače 2017. otvoren je natječaj za provedbu podmjere 7.4. » Ulaganja u pokretanje, poboljšanje ili proširenje lokalnih temeljnih usluga za ruralno stanovništvo, uključujući slobodno vrijeme i kultur-ne ak vnos te povezanu infrastrukturu, tj. proved-bu pa operacije 7.4.1. » Ulaganja u pokretanje, poboljšanje ili proširenje lokalnih temeljnih usluga za ruralno stanovništvo, uključujući slobodno vri-jeme i kulturne ak vnos te povezanu infrastruk-turu.

Mjera 7 Temeljne usluge i obnova sela u ruralnim područjima – otvoren natječaj za operaciju 7.4.1Kris na Kosor *

Mjera 7 iznimno je važna za jačanje ruralne zajednice i kompa bilna je s ostalim mjerama ruralnog razvoja, poglavito s mjerama 4 i 6. Za razdoblje 2014. – 2020. za nju je namijenjeno 265,9 milijuna eura, odnosno oko 38 milijuna eura godišnje, čime zauzima drugo mjesto, odmah nakon Mjere 4 – Ulaganja u fi zičku imovinu. Natječaj za provedbu podmjere 7.4. Ulaganja u pokretanje, poboljšanje ili proširenje lokalnih temeljnih uslu-ga za ruralno stanovništvo, uključujući slobodno vrijeme i kulturne ak vnos te povezanu infrastrukturu - provedba pa operacije 7.4.1. » Ulaganja u pokretanje, poboljšanje ili proširenje lokalnih temeljnih uslu-ga za ruralno stanovništvo, uključujući slobodno vrijeme i kulturne ak vnos te povezanu infrastrukturu otvoren je od dana 24. veljače 2017. Autorica u nastavku donosi detalje natječaja, kriterije prihvatljivos i proces prijave, temeljem donesenog Pravilnika za Podmjeru 7 i njegovih priloga.

* Kris na Kosor, mag. ing. oecoing., TIM4PIN d. o. o. za savjetovanje.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 3/2017.

67

UDK 332.1 EUROPSKA UNIJA I FONDOVI

Tablica 1. Kriteriji i uvje prijave u okviru Podmjere 7.4.

Podmjera 7.4. Ulaganja u pokretanje, poboljšanje ili proširenje lokalnih temeljnih usluga za ruralno stanovništvo, uključujući slobodno vrijeme i kulturne ak vnos te povezanu infrastrukturu.

Korisnici

JLS, trgovačka društva u većinskom vlasništvu JLS-a, javne ustanove neprofi tnog karaktera u kojima su osnivači jedi-nice lokalne samouprave, udruge i vjerske zajednice koje se bave humanitarnim i društvenim djelatnos ma, LAG-ovi.Iznimno lokalne akcijske grupe koje su odabrane unutar Programa, mogu provodi na području više jedinica lo-kalne samouprave koje se nalaze u sastavu LAG-a oda-brane unutar Programa

Uvje prihvatljivos

Ulaganje u naseljima do 5000 stanovnika (ako se radi o više naselja, svako naselje mora ima do 5000 stanov-nika); ulaganje mora bi u skladu s razvojnom i/ili pro-storno planskom dokumentacijom jedinice lokalne sa-mouprave; osigura upravljanje inves cijom najmanje 5 godina od konačne isplate sredstava.

Prihvatljiva ulaganja

Građenje i/ili opremanje vatrogasnog doma i spremi-šta, društvenog doma/kulturnog centra, planinarskog doma i skloništa, turis čkog informa vnog centra, dječjeg igrališta, sportske građevine, objekta za slatko-vodni ribolov, rekreacijske zone na rijekama i jezerima, biciklis čke staze i trake, tematskog puta i parka, rekon-strukcija i opremanje prostora za izvođenje programa predškole u osnovnoj školi te rekonstrukcija i oprema-nje prostora za igraonicu pri knjižnici, zdravstvenoj, so-cijalnoj, kulturnoj i sportskoj ustanovi, udruzi te drugoj pravnoj osobi u kojima se provode kraći programi odgoj-no-obrazovnog rada s djecom rane i predškolske dobi. Javne zelene površine, pješačke staze, groblja, tržnice ...

Minimalna/maksimalna vrijednost potpore

15.000 eura/1.000.000 eura

Iznos vrijednos projekta

najniži 15.000 eura najviši 1.250.000 euraprojekt može ima vrijednost od 1.250.000 eura, ali prihvatljivi troškovi ne smiju bi više od 1.000.000 eura (npr. u slučaju da je korisnik porezni obveznik upisan u registar obveznika PDV-a te ima pravo na odbitak PDV-a, PDV nije prihvatljiv trošak)

Intenzitet javne potpore

do 80 % za ulaganja u JLS čiji je indeks razvijenos 100 posto prosjeka RH; do 90 % za ulagana u JLS čiji je indeks razvijenos 75 % do manje od 100 % prosjeka RH; do 100 % ukupnih prihvatljivih troškova.

2. Opći uvje u okviru Mjere 7 Opći uvje se odnose na provedbu svih podmjera i operacija unutar Mjere 7, te se odnose na sve po-tencijalne korisnike, bez obzira na njihov pravni oblik.

Tijekom jednog natječaja za p operacije 7.4.1. pot-pora se može dodijeli za najviše dva Zahtjeva za potporu za projekte/operacije s područja jedne jedi-nice lokalne samouprave, a ukoliko se podnese više od dva Zahtjeva za potporu za projekte/operacije s područja jedne jedinice lokalne samouprave jekom jednog natječaja za p operacije 7.4.1., u obzir će se uze dva Zahtjeva za potporu s većim brojem bodova za kriterije odabira, dok će se za ostale Zahtjeve za potporu izda Odluka o odbijanju.

Ak vnos vezane uz ulaganje ne smiju započe prije podnošenja Zahtjeva za potporu sukladno, osim pri-premnih ak vnos . Pripremne ak vnos uključuju nastale opće troškove, stjecanje vlasništva nad ne-kretninom na kojoj će se obavlja inves cija, ishođe-nje građevinske i drugih dozvola i s njima povezane ak vnos .

Korisnik je dužan fotografi ra lokacije ulaganja prije početka izvedbe projekta/operacije, kako bi se moglo razgraniči početno i izvedeno stanje projekta/ope-racije.

Korisnik prilikom podnošenja Zahtjeva za potporu mora ima podmirene odnosno regulirane fi nancij-ske obveze prema državnom proračunu Republike Hrvatske.

Ako projekt/operacija zah jeva provedbu postupka ocjene o potrebi procjene i/ili procjene utjecaja za-hvata na okoliš ista se mora proves prije ulaganja.

Projek /operacije koji će ima značajan nega vni utjecaj na okoliš, neće bi fi nancirani sredstvima jav-ne potpore osim ako su poduzete korek vne mjere propisane od strane nadležnog jela.

3. Prihvatljivi i neprihvatljivi troškoviTablica 2. Lista prihvatljivih troškova za p operacije 7.4.1.

Tip operacije

7.4.1

U ,

,

7.4.1. A Građenje (gradnja i rekonstrukcija)

7.4.1. A.1.

Troškovi građenja (gradnja i rekonstrukcija) vatrogasnog doma dobrovoljnog vatrogasnog društva sukladno projektnoj dokumentaciji isključujući prostorije koje služe samo za obavljanje vatrogasne djelatnos (troškovi pripremnih, zemljanih, konstruktorskih, instalaterskih i završnih radova)

7.4.1. A.1.1 prostorije za sanitarni čvor

7.4.1. A.1.2 prostorije za presvlačenje (svlačionica/garderoba)

7.4.1. A.1.3 dvorana (sala) za druženje, priredbe, nastupe i slične događaje

7.4.1. A.1.4 prostorije za pripremu i posluživanje hrane

7.4.1. A.1.5

uredske prostorije za rad udruga koje djeluju na području jedinice lokalne samouprave (dobrovoljno vatrogasno društvo, kulturno umjetnička društva, folklorni sastavi, udruge mladih, udruge za zaš tu prirode i okoliša, udruge pacijenata u zdravstvu, udruge umirovljenika, udruge poljoprivrednika, i slično)

7.4.1. A.1.6 tehničko-pomoćne prostorije (kotlovnica, radionica za održavanje i sl.)

7.4.1. A.1.7 ostale prostorije (ulazni prostor, hodnici i stubišta)

7.4.1. A.1.8 parkiralište za potrebe korisnika/posje telja vatrogasnog doma, pristup za osobe s invaliditetom

7.4.1. A.1.9 prostorije za boravak (druženje) i rekreaciju

68


IM4P

IN M

AG

AZI

N 3

/201

7.

7.4.1. A.2

Troškovi građenja (gradnja i rekonstrukcija) društvenog doma/ kulturnog centra sukladno projektnoj dokumentaciji (troškovi pripremnih, zemljanih, konstruktorskih, instalaterskih i završnih radova)

7.4.1. A.2.1dvorana (sala) za druženje, priredbe, nastupe i slične događaje

7.4.1. A.2.2 prostorije za sanitarni čvor7.4.1. A.2.3 prostorije za presvlačenje (svlačionica/garderoba)7.4.1. A.2.4 prostorije za pripremu i posluživanje hrane 7.4.1. A.2.5 prostorije za boravak (druženje) i rekreaciju

7.4.1. A.2.6

uredske prostorije za rad udruga koje djeluju na području jedinice lokalne samouprave (kulturno umjetnička društva, folklorni sastavi, udruge mladih, udruge za zaš tu prirode i okoliša, udruge pacijenata u zdravstvu, udruge umirovljenika, udruge poljoprivrednika, i slično)

7.4.1. A.2.7tehničko-pomoćne prostorije (kotlovnica, radionica za održavanje i sl.),

7.4.1. A.2.8 ostale prostorije (ulazni prostor, hodnici i stubišta),

7.4.1. A.2.9

sportska igrališta na otvorenom u sklopu društvenog doma/kulturnog centra (boćalište, malonogometni teren, teren za košarku, teren za tenis, teren za stolni tenis, teren za odbojku , teren za rukomet),

7.4.1. A.2.10parkiralište za potrebe korisnika/posje telja društvenog doma/kulturnog centra.

7.4.1. A.3.

Troškovi građenja (gradnja i rekonstrukcija) planinarskog doma i skloništa sukladno projektnoj dokumentaciji (troškovi pripremnih, zemljanih, konstruktorskih, instalaterskih i završnih radova):

7.4.1. A.3.1 prostorije za noćenje7.4.1. A.3.2 prostorije za sanitarni čvor (kupaonica, zahod),7.4.1. A.3.3 prostorije za presvlačenje (svlačionica/garderoba),7.4.1. A.3.4 prostorije za pripremu i posluživanje hrane 7.4.1. A.3.5 prostorije za boravak (druženje),7.4.1. A.3.6 ostale prostorije (ulazni prostor, hodnici i stubišta).7.4.1. A.3.7 prostor za boravak ispred planinarskog doma i skloništa

7.4.1. A.3.8parkiralište za potrebe posje telja planinarskog doma i skloništa

7.4.1. A.4.

Troškovi građenja (gradnja i rekonstrukcija) turis čkog informa vnog centra sukladno projektnoj dokumentaciji (troškovi pripremnih, zemljanih, konstruktorskih, instalaterskih i završnih radova):

7.4.1. A.4.1prostorija za prezentaciju turis čkih des nacija i proizvoda na području jedinice lokalne samouprave u kojoj je smješten turis čki informa vni centar,

7.4.1. A.4.2 prostorije za sanitarni čvor (zahod),

7.4.1. A.4.3prostorije za rad djelatnika turis čkog informa vnog centra,


7.4.1. A.4.5parkiralište za potrebe posje telja turis čkog informa vnog centra.

7.4.1. A.5.

Troškovi građenja (gradnja i rekonstrukcija) dječjeg igrališta sukladno projektnoj dokumentaciji (troškovi pripremnih, zemljanih, konstruktorskih, instalaterskih i završnih radova):

7.4.1. A.5.1dječje igralište na javnoj površini koja je defi nirana temeljem odluke koje donosi nadležno jelo za upravljanje javnim površinama

7.4.1. A.6

Troškovi građenja (gradnja i rekonstrukcija) sportske građevine (natkrivenih i otvorenih terena) sukladno projektnoj dokumentaciji (troškovi pripremnih, zemljanih, konstruktorskih, instalaterskih i završnih radova):

7.4.1. A.6.1 sportsko borilište (teren),7.4.1. A.6.2 gledalište (tribine),7.4.1. A.6.3 prostorije za sanitarni čvor (kupaonica, zahod),

7.4.1. A.6.4prostorije za presvlačenje i pripremu (svlačionica/garderoba, fi zičko-psihička priprema pred nastup),

7.4.1. A.6.5tehničko-pomoćne prostorije (kotlovnica, radionica za održavanje, spremište, praonica i sl.)

7.4.1. A.6.6 prostorije za rad uprave i djelatnika sportske građevine

7.4.1. A.6.7ostale prostorije (prostorije za novinare, prostorije za suce, ulazni prostor, hodnici i stubišta),

7.4.1. A.6.8parkiralište za potrebe korisnika/posje telja sportske građevine.

7.4.1. A.7.

Troškovi građenja (gradnja i rekonstrukcija) objekta za slatkovodni sportski ribolov (ribički dom, nadstrešnica) sukladno projektnoj dokumentaciji (troškovi pripremnih, zemljanih, konstruktorskih, instalaterskih i završnih radova):

7.4.1. A.7.1 prostorije za noćenje7.4.1. A.7.2 prostorije za sanitarni čvor (kupaonica, zahod),7.4.1. A.7.3 prostorije za presvlačenje (svlačionica/garderoba),

7.4.1. A.7.4uredske prostorije športsko- ribolovne udruge koja upravlja objektom za slatkovodni sportski ribolov

7.4.1. A.7.5 prostorije za pripremu i posluživanje hrane 7.4.1. A.7.6 prostorije za boravak (druženje),7.4.1. A.7.7 ostale prostorije (ulazni prostor, hodnici i stubišta),7.4.1. A.7.8 nadstrešnica za slatkovodni sportski ribolov,

7.4.1. A.7.9parkiralište za potrebe korisnika/posje telja objekta za slatkovodni sportski ribolov.

7.4.1. A.8.

Troškovi građenja (gradnja i rekonstrukcija) rekreacijske zone i kupališta na rijekama i jezerima sukladno projektnoj dokumentaciji (troškovi pripremnih, zemljanih, konstruktorskih, instalaterskih i završnih radova)

7.4.1. A.8.1 plažni prostor,7.4.1. A.8.2 šetalište uz plažu7.4.1. A.8.3 zelene površine uz plažu

7.4.1. A.8.4

sportska igrališta na otvorenom u sklopu rekreacijske zone/kupališta (boćalište, malonogometni teren, teren za košarku, teren za tenis, teren za stolni tenis, teren za odbojku , dječja igrališta, teren za rukomet i sl.),

7.4.1. A.8.5građevine/prostorije za sanitarni čvor (kupaonica, zahod),

7.4.1. A.8.6građevine/prostorije za presvlačenje (svlačionica/garderoba),

7.4.1. A.8.7 građevine/prostorije za spasilačku službu na vodi,

7.4.1. A.8.8građevine/prostorije za rad uprave i djelatnika rekreacijske zone i kupališta,

7.4.1. A.8.9tehničko-pomoćne građevine/prostorije za opremu u svrhu održavanja rekreacijskih zona i kupališta,


7.4.1. A.8.11parkiralište za potrebe korisnika/posje telja rekreacijske zone i kupališta na rijekama i jezerima

7.4.1. A.9.

Troškovi građenja (gradnja i rekonstrukcija) biciklis čke staze koja nije sastavni dio ceste sukladno projektnoj dokumentaciji (troškovi pripremnih, zemljanih, konstruktorskih, instalaterskih i završnih radova)

7.4.1. A.9.1 prometna površina namijenjena za promet bicikala

7.4.1. A.9.2građevine uz biciklis čku stazu u svrhu funkcije biciklis čke staze (građevine za popravak bicikla, info pultovi, vidikovac, skloništa i odmorišta za bicikliste).

7.4.1.A.9.3. rasvjeta u svrhu funkcije biciklis čke staze

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 3/2017.

69


7.4.1. A.10.Troškovi građenja (gradnja i rekonstrukcija) tematskog puta i parka

7.4.1. A.10.1 tematski put

7.4.1. A.10.2građevine uz tematski put u svrhu funkcije tematskog puta (info pult, vidikovac),

7.4.1. A.10.3 tematski park

7.4.1. A.10.4građevine u tematskom parku u svrhu funkcije tematskog parka

7.4.1. A.10.5 rasvjeta u svrhu funkcije tematskog parka

7.4.1. A.11.

Troškovi građenja (gradnja i rekonstrukcija) dječjeg vr ća sukladno projektnoj dokumentaciji (troškovi pripremnih, zemljanih, konstruktorskih, instalaterskih i završnih radova) i Državnim pedagoškim standardima predškolskog odgoja i obrazovanja:

7.4.1. A.11.1prostori za boravak djece (jedinica za djecu jaslične dobi, jedinica za djecu vr čne dobi),

7.4.1. A.11.2višenamjenski prostori (dvorana, spremište za rekvizite, spremište za didak čka sredstva

7.4.1. A.11.3prostori za odgojno-obrazovne, zdravstvene i ostale radnike

7.4.1. A.11.4gospodarski prostori (kuhinjski pogon, servis za obradu rublja, energetsko tehnički blok),

7.4.1. A.11.5ostali prostori (ulazni prostor; komunikacije: hodnik i stubišta; sanitarije),

7.4.1. A.11.6vanjski prostori (opći prostori: prilazni put, parkiralište, gospodarsko dvorište igrališta).

7.4.1. A.12.

Troškovi rekonstrukcije prostora za izvođenje programa predškole u osnovnoj školi sukladno projektnoj dokumentaciji (troškovi pripremnih, zemljanih, konstruktorskih, instalaterskih i završnih radova) i Državnim pedagoškim standardima predškolskog odgoja i obrazovanja.

7.4.1. A.12.1prostor za izvođenje programa predškole u osnovnoj školi

7.4.1. A.13.

Troškovi rekonstrukcije prostora za igraonicu pri knjižnici, zdravstvenoj, socijalnoj, kulturnoj i sportskoj ustanovi, udruzi te drugoj pravnoj osobi u kojima se provode kraći programi odgojno-obrazovnog rada s djecom rane i predškolske dobi, sukladno projektnoj dokumentaciji (troškovi pripremnih, zemljanih, konstruktorskih, instalaterskih i završnih radova) i Državnim pedagoškim standardima predškolskog odgoja i obrazovanja.

7.4.1. A.13.1

prostor za igraonicu pri knjižnici, zdravstvenoj, socijalnoj, kulturnoj i sportskoj ustanovi, udruzi te drugoj pravnoj osobi u kojima se provode kraći programi odgojno-obrazovnog rada s djecom rane i predškolske dobi

7.4.1. A.14.

Troškovi građenja (gradnja i rekonstrukcija) javne zelene površine (park i sl.) sukladno projektnoj dokumentaciji (troškovi pripremnih, zemljanih, konstruktorskih, instalaterskih i završnih radova) isključujući građevine koje se nalaze uz javnu zelenu površinu koje nisu u svrhu funkcije javnih zelenih površina:

7.4.1. A.14.1 zelena površina7.4.1. A.14.2 staza unutar parka,

7.4.1. A.14.3građevine unutar javne površine (sjenica, spomenik, fontana).

7.4.1. A.14.4 sprave za djecu7.4.1. A.14.5 rasvjeta unutar parka

7.4.1. A.15.

Troškovi građenja (gradnja i rekonstrukcija) pješačke staze koja nije sastavni dio ceste sukladno projektnoj dokumentaciji (troškovi pripremnih, zemljanih, konstruktorskih, instalaterskih i završnih radova):

7.4.1. A.15.1 pješačka staza

7.4.1. A.15.2građevine uz pješačku stazu u svrhu funkcije pješačke staze (info pult, vidikovac, skloništa).

7.4.1. A.15.3.

rasvjeta u svrhu funkcije pješačke staze

7.4.1. A.16.

Troškovi građenja (gradnja i rekonstrukcija) pješačke zone sukladno projektnoj dokumentaciji (troškovi pripremnih, zemljanih, konstruktorskih, instalaterskih i završnih radova) isključujući zgrade koje se nalaze uz pješačku zonu.

7.4.1. A.17.

Troškovi građenja (gradnja i rekonstrukcija) otvorenog odvodnog kanala koji nije sastavni dio ceste sukladno projektnoj dokumentaciji (troškovi pripremnih, zemljanih, konstruktorskih, instalaterskih i završnih radova).

7.4.1. A.18.

Troškovi građenja (gradnja i rekonstrukcija) groblja sukladno projektnoj dokumentaciji (troškovi pripremnih, zemljanih, konstruktorskih, instalaterskih i završnih radova):

7.4.1. A.18.1staze koje povezuju grupe grobova u grobnom polju ili red grobova

7.4.1. A.18.2glavne staze koje povezuju grobna polja s odmoriš ma i proširenjima

7.4.1. A.18.3interne i eksterne prometnice za kolni promet s parkiralištem

7.4.1. A.18.4 zelenilo (grupirano i prateće),

7.4.1. A.18.5oproštajno-ceremonijalni sklop s otvorenim i/ili zatvorenim oproštajnim prostorom, - službeno-pogonski dio za prijem i obradu pokojnika,

7.4.1. A.18.6 servisne funkcije za održavanje i upravljanje grobljem,7.4.1. A.18.7 ograda oko groblja.

7.4.1. A.19

Troškovi građenja (gradnja i rekonstrukcija) tržnice sukladno projektnoj dokumentaciji (troškovi pripremnih, zemljanih, konstruktorskih, instalaterskih i završnih radova):

7.4.1. A.19.1prostorije (kiosci) za izravnu prodaju proizvoda i trgovinu na malo

7.4.1. A.19.2štandovi (prodajno mjesto) za izravnu prodaju proizvoda i trgovinu na malo

7.4.1. A.19.3 prostorije za rad uprave i djelatnike tržnice7.4.1. A.19.4 prostorije za sanitarni čvor (zahod)

7.4.1. A.19.5tehničko-pomoćne prostorije (kotlovnica, radionica za održavanje i sl.)

7.4.1. A.19.6 ostale prostorije (ulazni prostor, hodnici i stubišta),7.4.1. A.19.7 parkiralište za potrebe korisnika/posje telja tržnice

7.4.1. A.20.

Troškovi građenja (gradnja i rekonstrukcija) javnih prometnih površina sukladno projektnoj dokumentaciji (troškovi pripremnih, zemljanih, konstruktorskih, instalaterskih i završnih radova):

7.4.1. A.20.1

trg koji nije sastavni dio ceste ( isključujući zgrade koje se nalaze uz trg i ceste na trgu): zelena površina, građevine unutar trga (sjenica, spomenik, fontana), sprave za djecu, površina za pješake

7.4.1. A.20.2 pothodnik koji nije sastavni dio ceste7.4.1. A.20.3 nadvožnjak koji nije sastavni dio ceste7.4.1. A.20.4 javne stube koji nije sastavni dio ceste7.4.1. A.20.5 prolaz koji nije sastavni dio ceste

7.4.1. B Opremanje

7.4.1. B.1

Troškovi opremanja vatrogasnog doma dobrovoljnog vatrogasnog društva (isključujući opremu za obavljanje poslova vatrogasne djelatnos i opremu za tekuće održavanje)

70


IM4P

IN M

AG

AZI

N 3

/201

7.

7.4.1. B.1.1oprema za dvoranu (sala) za druženje, priredbe, nastupe i slične događaje,

7.4.1. B.1.2oprema za prostorije za sanitarni čvor (kupaonica, zahod),

7.4.1. B.1.3oprema za prostorije za presvlačenje (svlačionica/garderoba)

7.4.1. B.1.4 oprema za prostorije za pripremu i posluživanje hrane

7.4.1. B.1.5

oprema za uredske prostorije za rad udruga koje djeluju na području jedinice lokalne samouprave (dobrovoljno vatrogasno društvo, kulturno umjetnička društva, folklorni sastavi, udruge mladih, udruge za zaš tu prirode i okoliša, udruge pacijenata u zdravstvu, udruge umirovljenika, udruge poljoprivrednika, i slično),

7.4.1. B.1.6oprema za tehničko-pomoćne prostorije (kotlovnica, radionica za održavanje i sl.),

7.4.1. B.1.7oprema za ostale prostorije (ulazni prostor, hodnici i stubišta),

7.4.1. B.1.8parkiralište za potrebe korisnika/posje telja vatrogasnog doma

7.4.1. B.1.9 oprema za prostorije za boravak (druženje) i rekreaciju

7.4.1. B.2Troškovi opremanja društvenog doma/ kulturnog centra

7.4.1. B.2.1oprema za dvoranu (sala) za druženje, priredbe, nastupe i slične događaje


7.4.1. B.2.3oprema za prostorije za presvlačenje (svlačionica/garderoba),

7.4.1. B.2.4 oprema za prostorije za pripremu i posluživanje hrane7.4.1. B.2.5 oprema za prostorije za boravak (druženje) i rekreaciju

7.4.1. B.2.6

oprema za uredske prostorije za rad udruga koje djeluju na području jedinice lokalne samouprave (kulturno umjetnička društva, folklorni sastavi, udruge mladih, udruge za zaš tu prirode i okoliša, udruge pacijenata u zdravstvu, udruge umirovljenika, udruge poljoprivrednika, i slično),

7.4.1. B.2.7oprema za tehničko-pomoćne prostorije (kotlovnica, radionica za održavanje i sl.),


7.4.1. B.2.9

oprema za sportska igrališta na otvorenom u sklopu društvenog doma/kulturnog centra (boćalište, malonogometni teren, teren za košarku, teren za tenis, teren za stolni tenis, teren za odbojku , teren za rukomet),

7.4.1. B.2.10oprema za parkiralište za potrebe korisnika/posje telja društvenog doma/kulturnog centra.

7.4.1. B.3 Troškovi opremanja planinarskog doma i skloništa7.4.1. B.3.1 oprema za prostorije za noćenje,


7.4.1. B.3.3oprema za prostorije za presvlačenje (svlačionica/garderoba),

7.4.1. B.3.4 oprema za prostorije za pripremu i posluživanje hrane7.4.1. B.3.5 oprema za prostorije za boravak (druženje),

7.4.1. B.3.6oprema za ostale prostorije (ulazni prostor, hodnici i stubišta).

7.4.1. B.3.7oprema za prostor za boravak ispred planinarskog doma i skloništa

7.4.1. B.3.8parkiralište za potrebe posje telja planinarskog doma i skloništa

7.4.1. B.4 Troškovi opremanja turis čkog informa vnog centra

7.4.1. B.4.1

oprema za prostorije za prezentaciju turis čkih des nacija i proizvoda na području jedinice lokalne samouprave u kojoj je smješten turis čki informa vni centar

7.4.1. B.4.2 oprema za prostorije za sanitarni čvor

7.4.1. B.4.3oprema za prostorije za rad djelatnika turis čkog informa vnog centra


7.4.1. B.4.5oprema za parkiralište za potrebe posje telja turis čkog informa vnog centra

7.4.1. B.5 Troškovi opremanja dječjeg igrališta

7.4.1. B.5.1oprema za dječje igralište na javnoj površini koja je defi nirana temeljem odluke koju donosi nadležno jelo za upravljanje javnim površinama

7.4.1. B.6. Troškovi opremanja sportske građevine7.4.1. B.6.1 oprema za sportsko borilište (teren),7.4.1. B.6.2 oprema za gledalište (tribine),7.4.1. B.6.3 oprema za prostorije za sanitarni čvor

7.4.1. B.6.4oprema za prostorije za presvlačenje i pripremu (svlačionica/garderoba, fi zičko-psihička priprema pred nastup),

7.4.1. B.6.5oprema za tehničko-pomoćne prostorije (kotlovnica, radionica za održavanje, spremište, praonica i sl.)

7.4.1. B.6.6oprema za prostorije za rad uprave i djelatnika sportske građevine

7.4.1. B.6.7oprema za ostale prostorije (prostorije za novinare, prostorije za suce, ulazni prostor, hodnici i stubišta),

7.4.1. B.6.8oprema za parkiralište za potrebe korisnika/posje telja sportske građevine

7.4.1. B.7Troškovi opremanja objekta za slatkovodni sportski ribolov (ribički dom, nadstrešnica)

7.4.1. B.7.1 oprema za prostorije za noćenje7.4.1. B.7.2 oprema za prostorije za sanitarni čvor


7.4.1. B.7.4oprema za uredske prostorije športsko- ribolovne udruge koja upravlja objektom za slatkovodni sportski ribolov

7.4.1. B.7.5 oprema za prostorije za pripremu i posluživanje hrane7.4.1. B.7.6 oprema za prostorije za boravak (druženje

7.4.1. B.7.7oprema za ostale prostorije (ulazni prostor, hodnici i stubišta)

7.4.1. B.7.8 oprema za nadstrešnicu za slatkovodni ribolov

7.4.1. B.7.9oprema za parkiralište za potrebe korisnika/posje telja objekta za slatkovodni sportski ribolov

7.4.1. B.8Troškovi opremanja rekreacijske zone i kupališta na rijekama i jezerima

7.4.1. B.8.1 oprema za plažni prostor7.4.1. B.8.2 oprema za šetalište uz plažu7.4.1. B.8.3 oprema za zelene površine uz plažu

7.4.1. B.8.4

oprema za sportska igrališta na otvorenom u sklopu rekreacijske zone/kupališta (boćalište, malonogometni teren, teren za košarku, teren za tenis, teren za stolni tenis, teren za odbojku, teren za rukomet i sl.)

7.4.1. B.8.5 oprema za prostorije za sanitarni čvor


7.4.1. B.8.7 oprema za prostorije za spasilačku službu na vodi

7.4.1. B.8.8oprema za prostorije za rad uprave i djelatnika rekreacijske zone i kupališta

7.4.1. B.8.9 oprema za nadstrešnicu za slatkovodni ribolov

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 3/2017.

71


7.4.1. B.8.10oprema za tehničko-pomoćne prostorije za opremu u svrhu održavanja rekreacijskih zona i kupališta

7.4.1. B.8.11oprema za parkiralište za potrebe korisnika/posje telja rekreacijske zone i kupališta na rijekama i jezerima

7.4.1. B.9Troškovi opremanja biciklis čke staze koja nije sastavni dio ceste

7.4.1. B.9.1oprema za prometnu površinu namijenjenu za promet bicikala

7.4.1. B.9.2

oprema za građevine uz biciklis čku stazu u svrhu funkcije biciklis čke staze (građevine za popravak bicikla, info pultovi, vidikovac, skloništa i odmorišta za bicikliste).

7.4.1. B.10 Troškovi opremanja tematskog puta i parka 7.4.1. B.10.1 oprema za tematski put

7.4.1. B.10.2oprema za građevine uz tematski put u svrhu funkcije tematskog puta (info pult, vidikovac),

7.4.1. B.10.3 oprema za tematski park,

7.4.1. B.10.4oprema za građevine u tematskom parku u svrhu funkcije tematskog parka.

7.4.1. B.11 Troškovi opremanja dječjeg vr ća

7.4.1. B.11.1oprema za prostore za boravak djece (jedinica za djecu jaslične dobi, jedinica za djecu vr čne dobi)

7.4.1. B.11.2oprema za višenamjenske prostore (dvorana, spremište za rekvizite, spremište za didak čka sredstva)

7.4.1. B.11.3oprema za prostore za odgojno-obrazovne, zdravstvene i ostale radnike

7.4.1. B.11.4oprema za gospodarske prostore (kuhinjski pogon, servis za obradu rublja, energetsko tehnički blok),

7.4.1. B.11.5oprema za ostale prostore (ulazni prostor; komunikacije: hodnik i stubišta; sanitarije)

7.4.1. B.11.6oprema za vanjske prostore (opći prostori: prilazni put, parkiralište, gospodarsko dvorište; igrališta).

7.4.1. B.12Troškovi opremanja prostora za izvođenje programa predškole u osnovnoj školi

7.4.1. B.12.1oprema za prostor za izvođenje programa predškole u osnovnoj školi

7.4.1. B.13

Troškovi opremanja prostora za igraonicu pri knjižnici, zdravstvenoj, socijalnoj, kulturnoj i sportskoj ustanovi, udruzi te drugoj pravnoj osobi u kojima se provode kraći programi odgojno-obrazovnog rada s djecom rane i predškolske dobi

7.4.1. B.13.1

oprema za prostor za igraonicu pri knjižnici, zdravstvenoj, socijalnoj, kulturnoj i sportskoj ustanovi, udruzi te drugoj pravnoj osobi u kojima se provode kraći programi odgojno-obrazovnog rada s djecom rane i predškolske dobi.

7.4.1. B.14

Troškovi opremanja javne zelene površine (park i slično) isključujući građevine koje se nalaze uz javnu zelenu površinu građevine koje nisu u svrhu funkcije javnih zelenih površina:

7.4.1. B.14.1 oprema za zelenu površinu

7.4.1. B.14.2oprema za građevine unutar javne površine (sjenica, spomenik, fontana).

7.4.1. B.14.3 oprema za sprave za djecu

7.4.1.B.15

Troškovi opremanja pješačke staze koja nije sastavni dio ceste sukladno projektnoj dokumentaciji (troškovi pripremnih, zemljanih, konstruktorskih, instalaterskih i završnih radova):

7.4.1.B.15.1 oprema za pješačku stazu

7.4.1.B.15.2oprema za građevine uz pješačku stazu u svrhu funkcije pješačke staze (info pult, vidikovac, skloništa)

7.4.1.B.16Troškovi opremanja pješačke zone isključujući zgrade koje se nalaze uz pješačku zonu

7.4.1.B.16.1 oprema za pješačku zonu

7.4.1.B.17Troškovi opremanja otvorenog odvodnog kanala koji nije sastavni dio ceste

7.4.1.B.17.1 oprema za otvoreni odvodni kanal7.4.1.B.18 Troškovi opremanja groblja

7.4.1.B.18.1oprema za staze koje povezuju grupe grobova u grobnom polju ili red grobova

7.4.1.B.18.2oprema za glavne staze koje povezuju grobna polja s odmoriš ma i proširenjima

7.4.1.B.18.3oprema za interne i eksterne prometnice za kolni promet s parkiralištem

7.4.1.B.18.4oprema za oproštajno-ceremonijalni sklop s otvorenim i/ili zatvorenim oproštajnim prostorom, - službeno-pogonski dio za prijem i obradu pokojnika,

7.4.1.B.18.5oprema za servisne funkcije za održavanje i upravljanje grobljem,

7.4.1.B.19 Troškovi opremanja tržnice

7.4.1.B.19.1oprema za prostorije (kioske) za izravnu prodaju proizvoda i trgovinu na malo

7.4.1.B.19.2oprema za štandove (prodajna mjesta) za izravnu prodaju proizvoda i trgovinu na malo

7.4.1.B.19.3 oprema za prostorije za rad uprave i djelatnike tržnice7.4.1.B.19.4 oprema za prostorije za sanitarni čvor (zahod)

7.4.1.B.19.5oprema za tehničko-pomoćne prostorije (kotlovnica, radionica za održavanje i sl.)

7.4.1.B.19.6oprema za ostale prostorije (ulazni prostor, hodnici i stubišta),

7.4.1.B.19.7oprema za parkiralište za potrebe korisnika/posje telja tržnice

7.4.1.B.20 Troškovi opremanja javnih prometnih površina

7.4.1.B.20.1

oprema za trg koji nije sastavni dio ceste (isključujući zgrade koje se nalaze uz trg i ceste na trgu): oprema za zelenu površinu, oprema za građevine unutar trga (sjenica, spomenik, fontana), oprema za sprave za djecu, oprema za površine za pješake

7.4.1.B.20.2 oprema za pothodnik koji nije sastavni dio ceste7.4.1.B.20.3 oprema za nadvožnjak koji nije sastavni dio ceste7.4.1.B.21.4 oprema za javne stube koji nije sastavni dio ceste7.4.1.B.21.5 oprema za prolaz koji nije sastavni dio ceste

Opći troškovi1 prihvatljivi su u i iznose do 10% vri-jednos ukupno prihvatljivih troškova projekta (bez općih troškova), od kojih su:

• troškovi pripreme poslovnog plana prihvatljivi u iznosu do 2 posto od ukupno prihvatljivih iznosa ulaganja (bez općih troškova) ali ne više od 10.000 eura u kunskoj protuvrijednos ,

• troškovi pripreme dokumentacije prihvatljivi u iznosu do 2 posto od ukupno prihvatljivih iznosa ulaganja (bez općih troškova) ali ne više od 20.000 eura u kunskoj protuvrijednos ,

• troškovi projektno-tehničke dokumentacije, geo-detskih usluga, elaborata i cer fi kata te troškovi nadzora i vođenja projekta prihvatljivi u iznosu koji čini razliku između prihvatljivih troškova pripreme poslovnog plana i gornje granice od 10 posto od

1 Prihvatljivi su samo oni opći troškovi vezani za ulaganje, a koji su nastali od 1. siječnja 2014. godine.

72


IM4P

IN M

AG

AZI

N 3

/201

7.

ukupno prihvatljivih iznosa ulaganja (bez općih troškova).

Prihvatljivi nematerijalni troškovi u Mjeri 07 su: kup-nja ili razvoj računalnih programa, kupnja prava na patente i licence, autorska prava, registracija i održa-vanje žigova i ostala nematerijalna ulaganja povezana s materijalnim ulaganjem.

Neprihvatljivi troškovi za sufi nanciranje u Mjeri 07 su: porez na dodanu vrijednost, u slučaju da je ko-risnik porezni obveznik upisan u registar obveznika PDV-a te ima pravo na odbitak PDV-a, drugi porezi, naknade i doprinosi, kamate, rabljeni strojevi i opre-ma vozila, održavanje građevine i oprema za održa-vanje građevine, troškovi vezani uz ugovor o leasingu, kao što su marža davatelja leasinga, troškovi refi nan-ciranja kamata, režijski i opera vni troškovi, troškovi osiguranja, te svi troškovi održavanja i amor zacije, novčane kazne, fi nancijske kazne i troškovi parničnog postupka, troškovi nastali prije podnošenja Zahtjeva za potporu, osim općih troškova, ali ne prije 1. siječ-nja 2014. godine, opći troškovi vezani uz ulaganje koje je bilo predmet Zahtjeva za potporu, ukoliko ulaganje nije odobreno, nepredviđeni radovi u građenju i osta-li nepredviđeni troškovi, plaćanje u gotovini.

4. Kriterij odabira za p operacije 7.4.1 Kriterij Bodovi

1Stupanj razvijenost JLS-a u kojem se ulaganje provodi sukladno indeksu razvijenos

max. 20

I. skupina JLS čija je vrijednost indeksa razvijenos manja od 50 % prosjeka RH

20

II. skupina JLS čija je vrijednost indeksa razvijenos od 50 % do manje od 75 % prosjeka RH

15

III. skupina JLS čija je vrijednost indeksa razvijenos od 75 % do manje od 100 % prosjeka RH

10

IV. skupina JLS čija je vrijednost indeksa razvijenos od 100 % do manje od 125 % prosjeka RH

5

2 Tip ulaganja/prioritetno ulaganje max. 20

ulaganje u rekonstrukciju (sa ili bez opremanja) 20

ulaganje u građenje i opremanje 10

ulaganje u građenje3 5

3 Ulaganje doprinosi stvaranju novih radnih mjesta 10

4 Doprinos kvalite života (potencijalni korisnici) max. 20

Ulaganja u građevine za ostvarivanje organizirane njege, odgoja, obrazovanja i zaš te djece do polaska u osnovnu školu (dječji vr ći, rekonstrukcija i opremanje prostora za izvođenje programa predškole u osnovnim školama te rekonstrukcija i opremanje prostora za igraonice pri knjižnicama, zdravstvenim, socijalnim, kulturnim i sportskim ustanovama, udrugama te drugim pravnim osobama u kojima se provode kraći programi odgojno-obrazovnog rada s djecom rane i predškolske dobi uz suglasnost Ministarstva znanos , obrazovanja i sporta sukladno odredbama Zakona o predškolskom odgoju i naobrazbi)

20

Ulaganje u javno dostupnu infrastrukturu otvorenu za sve pojedince i sve interesne skupine (javne zelene površine – parkovi i sl.; pješačke staze; pješačke zone; otvoreni odvodni kanali koji nisu sastavni dio ceste; groblja; javne prometne površine – trgovi, pothodnici, nadvožnjaci, javne stube i prolazi; tržnice; dječja igrališta, sportske i građevine kojim ne upravlja udruga, rekreacijske zone na rijekama i jezerima, biciklis čke staze i trake, tematski putovi i parkovi, turis čki informa vni centri)

15

Ulaganje u mul funkcionalnu društvenu infrastrukturu za javnu uporabu kojom se koris više od če ri interesnih skupina (društveni domovi, kulturni centri, vatrogasni domovi i spremišta, planinarski domovi i skloništa, sportske građevine, objek za slatkovodni sportski ribolov) kojom upravlja udruga

10

NAJVEĆI MOGUĆI BROJ BODOVA 70

PRAG PROLAZNOSTI 25

5. Dokumentacija za podnošenje zahtjeva za potporu u okviru natječaja 7.4.1.

Obavezna dokumentacija zahtjeva za potporu propi-sana je Prilogom III. Natječaja za provedbu operacije 7.4.1. Ulaganja u pokretanje, poboljšanje ili prošire-nje lokalnih temeljnih usluga za ruralno stanovništvo, uključujući slobodno vrijeme i kulturne ak vnos te povezanu infrastrukturu.

1. Potpisana i ovjerena Potvrda o podnošenju Za-htjeva za potporu.

2. Odluka predstavničkog jela jedinice lokalne sa-mouprave o suglasnos za provedbu ulaganja na području jedinice lokalne samouprave koja mora sadržava prilog „Opis projekta/operacije“ u skla-du s člankom 20. stavak 23. Pravilnika o provedbi Mjere 07 “Temeljne usluge i obnova sela u rural-nim područjima” iz Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014-2020

3. Potvrda Porezne uprave iz koje je vidljivo da kori-snik ima podmirene odnosno regulirane fi nancij-ske obveze prema državnom proračunu Republi-ke Hrvatske, ovjerena od strane Porezne uprave.

4. Glavni projekt potpisan i ovjeren od strane ovla-štenog projektanta sukladno Zakonu o gradnji, troškovnik projek ranih radova/instalacija potpi-san i ovjeren od strane ovlaštenog projektanta te troškovnik/specifi kacija opreme potpisana i ovje-rena od strane korisnika.

5. Akt kojim se odobrava građenje ili drugi odgovara-jući dokument koji dokazuje da se ulaganje može proves bez izdavanja akta kojim se odobrava građenje, a sukladno Zakonu o gradnji i Pravilniku o jednostavnim i drugim građevinama i radovima, izdan od središnjeg ili upravnog jela nadležnog za upravne poslove graditeljstva i prostornog ure-

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 3/2017.

73


đenja s oznakom pravomoćnos za one akte za koje je oznaka pravomoćnos primjenjiva.

6. Rješenje/Mišljenje o provedenom postupku/potrebi provedbe procjene utjecaja zahvata na okoliš i/ili ocjene o potrebi procjene utjecaja za-hvata na okoliš i/ili ocjene prihvatljivos zahvata za ekološku mrežu izdano od Ministarstva zaš te okoliša i energe ke temeljem važećih propisa iz područja zaš te okoliša i prirode.

7. Fotodokumentacija lokacije ulaganja8. Izjava korisnika je li obveznik javne nabave – ovje-

rena i potpisana od strane korisnika9. Ugovor o najmu/koncesiji/zakupu/služnos /

upravljanju koji mora bi sklopljen na rok od naj-manje deset godina, računajući od trenutka pod-nošenja zahtjeva za potporu i upisan u zemljišne knjige ili Ugovor o osnivanju prava građenja sklo-pljen na rok od najmanje deset godina i upisan u zemljišne knjige.

10. Uvjerenje o iden fi kaciji katastarskih čes ca izda-no od nadležnog područnog ureda za katastar.

11. Društveni ugovor ili Izjava o osnivanju društva s ograničenom odgovornošću u slučaju da je ko-risnik trgovačko društvo u većinskom vlasništvu jedinica lokalne samouprave

12. Statut udruge u slučaju da je korisnik udruga čiji statut prema podacima iz Registra udruga nije usklađen sa Zakonom o udrugama (NN 74/2014).

13. Tablica korištenja javne potpore dodijeljene od strane središnjih jela državne uprave, jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, te svake pravne osobe koja dodjeljuje državne pot-pore.

14. Izjava o korištenim potporama male vrijednos (de minimis potpore) u skladu s člankom 22 i Pri-logom IV. Pravilnika te Uredbom Komisije (EU) br. 1407/2013.

15. Izjava o povezanim osobama u slučaju dodjele potpore male vrijednos (de minimis potpore) u skladu s člankom 22 i Prilogom V. Pravilnika te Uredbom Komisije (EU) br. 1407/2013.

16. Izjava korisnika o nemogućnos odbitka pretpo-reza u slučaju da je korisniku porez na dodanu vri-jednost (PDV) prihvatljiv trošak jer nema pravo na odbitak PDV-a

17. Račun/situacija za izvršene ak vnos građenja potpisan i ovjeren od izvođača radova.

18. Prijava početka građenja

6. Proces podnošenja zahtjeva za potporuKao preduvjet za sudjelovanje u Natječaju korisnik mora bi upisan u Evidenciju korisnika potpora u ru-ralnom razvoju i ribarstvu kako bi Agencija za plaća-nja korisniku dodijelila korisničko ime i zaporku koji-ma se prijavljuje u AGRONET sustav (u daljnjem tek-stu: AGRONET). Vodič za upis u evidenciju korisnika potpora u ruralnom razvoju i ribarstvu dostupan je na mrežnim stranicama Agencije za plaćanja h p://www.apprrr.hr/ruralni-razvoj-1022.aspx.

Zahtjev za potporu korisnik podnosi u elektronskom obliku putem AGRONET-a. Detaljne upute za podno-šenje Zahtjeva za potporu nalaze se u Pravilniku, a postupak podnošenja putem AGRONET-a pojašnjen je u Vodiču za korisnike potpora iz Europskog poljo-privrednog fonda za ruralni razvoj za p operacije 7.4.1. » Ulaganja u pokretanje, poboljšanje ili prošire-nje lokalnih temeljnih usluga za ruralno stanovništvo, uključujući slobodno vrijeme i kulturne ak vnos te povezanu infrastrukturu «, koji je dostupan na mrež-nim stranicama Agencije za plaćanja (www.apprrr.hr).

Prilikom podnošenja Zahtjeva za potporu korisnici su obavezni učita u AGRONET propisanu dokumen-taciju, a po završetku elektronskog popunjavanja u AGRONET-u, korisnik je dužan ispisa , ovjeri peča-tom i potpisa te dostavi ovjerenu Potvrdu o pod-nošenju Zahtjeva za potporu preporučenom pošilj-kom s povratnicom u zatvorenoj omotnici s nazivom i adresom korisnika napisanom na poleđini, s precizno naznačenim datumom i vremenom (datum, sat, minu-ta, sekunda), s naznakom: „NATJEČAJ ZA PODMJERU 7.4. » Ulaganja u pokretanje, poboljšanje ili prošire-nje lokalnih temeljnih usluga za ruralno stanovništvo, uključujući slobodno vrijeme i kulturne ak vnos te povezanu infrastrukturu « - provedba pa operacije 7.4.1. » Ulaganja u pokretanje, poboljšanje ili prošire-nje lokalnih temeljnih usluga za ruralno stanovništvo, uključujući slobodno vrijeme i kulturne ak vnos te povezanu infrastrukturu «“ na adresu ovisno o loka-ciji ulaganja.

74

POSLOVANJE NEPROFITNIH ORGANIZACIJA UDK 347.2 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 3

/201

7.

1. Uvod Pojam rad, radni odnos, ugovor o radu te ostali poj-movi radnog prava sastavni su dio naše svakodnevice koji iziskuju posebnu pozornost kao dio društvenih odnosa. Rad kao jedan od osnovnih pojmova čovje-kova života zah jeva i posebnu pažnju u kontekstu proučavanja radnih odnosa. Rad i radni odnosi su kompleksne cjeline koje iziskuju iscrpna istraživanja s obzirom na kompleksnost radnih procesa i radi upo-znavanja s ključnim pojmovima rada i radnog prava.

Radno pravo svoje temelje ima u građanskom pravu, a intervencijom države u područje radnih odnosa, dolazi do procesa njegova izdvajanja kao posebne grane prava. Radno pravo sadržajem svojih pravila postaje životno pravo, koje je neodvojivo od stvarnih životnih odnosa i situacija. Radno pravo obuhvaća široke aspekte rada i pojmova koji se povezuju s ra-dom, a predmet ovoga rada je zasnivanje radnog od-nosa u kontekstu udruge. Zasnivanje radnog odnosa norma vno je regulirano radnim zakonodavstvom te se isto može zasnova po postupku i na način odre-đen pozi vnim propisima Republike Hrvatske. Radni odnos nastaje kao izraz volje radnika i poslodavca pa shodno tome i radnik i poslodavac preuzimaju prava i obveze koja proizlaze iz takva radnog odnosa.

2. Bitne sastavnice radnog odnosaBitna karakteris ka svakog radnog odnosa je posto-janje potrebe za zasnivanjem radnog odnosa, a isto se ogleda u dobrovoljnos zasnivanja radnog odno-sa između radnika i poslodavca. Zasnivanje radnog odnosa nije moguće bez postojanja volje radnika i poslodavca za nastanak radnog odnosa, ali i njego-vo trajanje. Bitan naglasak je u slobodnoj volji obi-ju ugovornih strana, dakle i radnika i poslodavca. Nastankom radnog odnosa radnik preuzima svoja prava i obveze, ali isto tako to preuzima i posloda-vac, odnosno udruga. Radnik preuzima obvezu da za poslodavca (udrugu) obavlja preuze posao osobno, jer je svojom voljom pristao na nastanak tog radnog odnosa.

Ono što je važno naglasi je, da se u svakom radnom odnosu radnik, u odnosu na poslodavca, nalazi u si-tuaciji podčinjenos , odnosno dolazi do izražaja nje-gova hijerarhijska podčinjenost. Nastankom radnog odnosa radnik preuzima obvezu da za poslodavca iz-vrši određeni posao pa shodno tome poslodavac ima pravo i obvezu nadzira rad toga radnika i upravlja organizacijom rada. Radnik za svoj rad ima pravo na plaću, odnosno obveza poslodavca je da radniku u propisanom roku ispla plaću za njegov rad sukladno preuze m obvezama iz radnog odnosa.

Radni odnos se ne može poistovje s ugovorom o radu zato što je ugovor o radu instrument kojim se regulira radni odnos između poslodavca i radnika. Radni odnos nastaje iz potrebe za obavljanjem odre-

Ugovor o radu kao instrument reguliranja radnog odnosa u udrugamaSuzana Šop *

Pojam rad, radni odnos, ugovor o radu te ostali pojmovi radnog prava sastavni su dio naše svakodnevice koji iziskuju posebnu pozornost kao dio društvenih odnosa. Rad kao jedan od osnovnih pojmova čovjekova života zah jeva i posebnu pažnju u kontekstu proučavanja radnih odnosa. Rad i radni odnosi su kompleksne cjeline koje iziskuju iscrpna istraživanja s obzirom na kompleksnost radnih procesa i radi upoznavanja s ključnim pojmovima rada i radnog prava. Upravo je autorica u članku kako slijedi dala osvrt na navedeno, a obzirom na zasnivanje radnog odnosa u udrugama objašnjavajući proces sklapanja ugovora o radu na određeno i neodređeno vrijeme kao i sadržaj samog ugovora o radu, odnosno pisane potvrde o sklopljenom ugovoru o radu.

* Suzana Šop, mag. iur., pomoćnica glavnog tajnika za pravne poslo-ve, Sportski savez Grada Zagreba.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 3/2017.

75

UDK 347.2 POSLOVANJE NEPROFITNIH ORGANIZACIJA

đenog rada ili izvršenjem određenog posla za poslo-davca, pa se me pojavljuje i potreba za zasnivanjem radnog odnosa. Nužno je uredi pitanje radnih odno-sa odgovarajućim ak ma sukladno pozi vnim propi-sima. Jedan od instrumenata uređenja radnih odnosa je i ugovor o radu.

3. Zasnivanje radnog odnosa u udrugamaČlankom 10. stavkom 1. Zakona o radu (NN, br. 93/14.) određeno je da se radni odnos zasniva ugo-vorom o radu. U nastavku ove odredbe, ako osoba za poslodavca obavlja poslove, a za iste nije sklopljen ugovor o radu, odnosno radni odnos nije zasnovan na zakonit način, takav radni odnos smatra se nezako-ni m (u praksi se naziva ilegalan rad ili rad na crno).

Ako poslodavac, odnosno udruga s radnikom sklopi ugovor za obavljanje posla koji, s obzirom na narav i vrstu rada te ovlas poslodavca, ima obilježja posla za koji se zasniva radni odnos, smatra se da je s rad-nikom sklopio ugovor o radu, osim ako poslodavac ne dokaže suprotno (čl. 10., st. 2. Zakona o radu).

Ugovor o radu treba razlikova od ugovora o djelu, a najviše nepravilnos ima u praksi o pitanju sklapa-nja ove dvije vrste ugovora. Člankom 590. Zakona o obveznim odnosima (NN, br. 35/05, 41/08,125/11, 78/15) defi nirano je da se ugovorom o djelu izvođač obvezuje obavi određeni posao, kao što je izrada ili popravak neke stvari, izvršenje kakva fi zičkog ili umnog rada i sl., a naručitelj se obvezuje pla mu za to naknadu.

Kod ugovora o djelu se radi o ugovoru građanskog, obveznog prava na temelju kojeg izvođač radi za na-ručitelja samostalno i neovisno o naručitelju djela, radi za svoj račun i na svoj rizik, odgovara za djelo i dužan ga je napravi po pravilima i načelima gra-đanskog prava, a za djelo prima ugovorenu nagradu. Kada radnik obavlja poslove koji s obzirom na narav i vrstu rada imaju obilježje posla za koji se zasniva rad-ni odnos, neovisno o tome kako su stranke taj ugo-vor nazvale, smatrat će se da je sklopljen ugovor o radu. Prethodno navedeno, određeno je člankom 10. stavkom 2. Zakona o radu što je prethodno istaknuto. Naglasak se stavlja na vrstu posla koji se obavlja, od-nosno mora li se po obilježjima posla sklopi ugovor o radu.

4. Oblik ugovora o radu radnika udrugeČlankom 14. stavkom 1. Zakona o radu precizirano je da se ugovor o radu sklapa u pisanom obliku. Među- m, stavkom 2. istoga članka Zakona o radu istaknu-

to je da ako nastane propust ugovornih stranaka da sklope ugovor o radu u pisanom obliku, isto ne utječe

na postojanje i valjanost toga ugovora. U nastavku iznesenoga, ako poslodavac (udruga) s radnikom nije sklopio ugovor o radu u pisanom obliku, poslodavac je dužan prije početka rada, radniku izda pisanu po-tvrdu o sklopljenom ugovoru o radu. Ako poslodavac prije početka rada radnika ne sklopi s radnikom pisa-ni ugovor o radu ili mu ne izda pisanu potvrdu o sklo-pljenom ugovoru o radu, smatra se da je s radnikom sklopio ugovor o radu na neodređeno vrijeme.

Kao najteži oblik prekršaja poslodavca, prema član-ku 229. stavku 1. alineji 3. Zakona o radu, upravo je nepoš vanje odredbi koje su prethodno navedene. Naime, u slučaju kada ugovor o radu nije sklopljen u pisanom obliku ili ako poslodavac (udruga) radniku prije početka rada ne izda pisanu potvrdu o skloplje-nom ugovoru o radu ili ako radniku ne dostavi primje-rak prijave na obvezno mirovinsko i zdravstveno osi-guranje u propisanom roku, predviđena je novčana kazna za poslodavca pravnu osobu od 61.000,00 do 100.000,00 kuna.

Prema članku 14., stavku 5. Zakona o radu posloda-vac je dužan radniku dostavi primjerak prijave na obvezno mirovinsko i zdravstveno osiguranje u roku od osam dana od isteka roka za prijavu na obvezna osiguranja prema posebnom propisu. Sukladno član-ku 120. stavku 3. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju (NN, br. 80/13., 137/13.) prijava na obve-zno zdravstveno osiguranje, prijava promjene u ob-veznom zdravstvenom osiguranju te odjava s obve-znog zdravstvenog osiguranja podnose se u roku od osam dana od dana nastanka, promjene ili prestanka okolnos na osnovi kojih se stječe ili prestaje status osigurane osobe.

Radni odnos i sklapanje ugovora o radu označava dobrovoljni pristanak i volju na sklapanje ugovora o radu između radnika i poslodavca bez obzira na vrstu ugovora o radu.

Naglasak se stavlja na fak čnu vezu između radnika i poslodavca, jer primjena normi radnog zakonodav-stva ne ovisi o pisanom ugovoru o radu. Naime, član-kom 14. stavkom 2. Zakona o radu određeno je da propust ugovornih stranaka da sklope ugovor o radu u pisanom obliku, ne utječe na postojanje i valjanost tog ugovora. Drugim riječima, ako udruga kao poslo-davac i radnik nisu sklopili ugovor o radu ne znači da ne postoji ili da nije zasnovan radni odnos. Ugovor o radu predstavlja instrument kojim se jačaju pravni učinci radnog odnosa, pa se može promatra i kao regulator međusobnih odnosa između radnika i po-slodavca. Sklapanjem ugovora o radu poslodavac re-alizira svoju potrebu za radom određenom radnika, odnosno prijem u radnu službu.

76


IM4P

IN M

AG

AZI

N 3

/201

7.

5. Ugovor o radu na neodređeno (određeno) vrijeme

Osnovni oblik zasnivanja radnog odnosa je sklapanje ugovora o radu na neodređeno vrijeme, osim ako za-konom nije drugačije određeno. Ugovor o radu na ne-određeno vrijeme obvezuje stranke dok ne prestane na način određen Zakonom o radu. Ako ugovorom o radu nije određeno vrijeme na koje je sklopljen ugo-vor o radu, smatra se da je sklopljen na neodređe-no vrijeme (čl.11., st. 3. Zakona o radu). U nastavku iznesenih odredbi Zakona o radu, razvidno je da kod ugovora o radu na neodređeno vrijeme ne postoji vremensko trajanje ugovora o radu, ali isto tako, pre-stanak radnog odnosa je neizvjestan. Prema članku 12. stavku 1. Zakona o radu, ugovor o radu može se, iznimno, sklopi na određeno vrijeme, za zasnivanje radnog odnosa čiji je prestanak unaprijed utvrđen rokom, izvršenjem određenog posla ili nastupanjem određenog događaja. Shodno navedenom, ugovor o radu sklopljen na određeno vrijeme ima ograničeni rok trajanja, što je određeno samim ugovorom.

Među m, udruga kao poslodavac s is m radnikom smije sklopi uzastopni ugovor o radu na određeno vrijeme, samo, ako za to postoji objek van razlog koji se u tom ugovoru ili pisanoj potvrdi o sklopljenom ugovoru o radu iz članka 14. stavka 3. Zakona o radu mora naves . Nadalje, zakonodavac određuje da ukupno trajanje svih uzastopnih ugovora o radu sklo-pljenih na određeno vrijeme, uključujući i prvi ugovor o radu, ne smije bi neprekinuto duže od tri godine.

Iznimka može bi u slučajevima, ako je to nužno zbog zamjene privremeno nenazočnog radnika ili je zbog nekih drugih objek vnih razloga dopušteno zako-nom ili kolek vnim ugovorom. Ova ograničenja koja su istaknuta, određena člankom 12. stavcima 2. i 3. Zakona o radu, ne odnose se na prvi ugovor o radu sklopljen na određeno vrijeme. U praksi se javlja-ju problemi oko sklapanja prvog ugovora o radu na određeno vrijeme i iznimke koje se povezuju s ta-kavim ugovorom. Tumačeći odredbe Zakona o radu dolazi se do zaključka da se za sklapanje prvog ugo-vora o radu na određeno vrijeme u nekoj udruzi ne traži postojanje objek vnog razloga, ali i razdoblje na koje se takav ugovor o radu može sklopi može bi duže od tri godine. To bi značilo da ako se prvi ugo-vor o radu sklapa na razdoblje u trajanju kraćem od tri godine, u tom slučaju ukupno razdoblje na koje se sklapaju sljedeći ugovori o radu na određeno vrijeme mogu traja ukupno tri godine, uključujući i taj prvi sklopljeni ugovor o radu.

No, što ako je prvi ugovor o radu na određeno vrijeme sklopljen na razdoblje duže od tri godine, postavlja se

pitanje postupanja u takvim situacijama s obzirom na odredbu članka 12. stavka 4. Zakona o radu. U praksi dolazi do niza problema oko tumačenja ovakvih situ-acija i primjene odredbi Zakona o radu, kao i različi- h pravnih mišljenja glede ovakvih situacija. Naime,

prevladava mišljenje da radnik nakon prvog ugovora o radu koji je sklopljen na određeno vrijeme na raz-doblje duže od tri godine, može sklopi sljedeća tri ugovora o radu, ali najduže na razdoblje od sljedeće tri godine.

Primjerice, ako udruga kao poslodavac s radnikom sklopi prvi ugovor o radu na razdoblje od če ri godi-ne, poslodavac nakon isteka tog ugovora može s rad-nikom sklopi još tri ugovora na razdoblje od najduže tri godine. U tom slučaju ukupno trajanje svih ugovo-ra, uključujući i prvi ugovor o radu, trajalo bi sedam godina. U tom slučaju, ukupno trajanje svih ugovora prelazi rok od tri godine zato što se na prvi ugovor o radu sklopljen na određeno vrijeme ne odnose ogra-ničenja u pogledu postojanja objek vnog razloga i trajanja razdoblja tog ugovora do tri godine. Shodno tome, taj prvi ugovor o radu se gleda odvojeno od ostalih ugovora o radu za koje postoje ograničenja.

Iz svega navedenog, razvidno je da bi sklapanje ugo-vora o radu na određeno vrijeme trebalo bi iznimka, a ne pravilo. Iako se u praksi sve više javljaju ugovori o radu sklopljeni na određeno vrijeme kao instrumen reguliranja radnih odnosa. Člankom 12. stavkom 1. Zakona o radu izričito je navedeno da se uz ugovor o radu na određeno vrijeme povezuje radni odnos koji se zasniva radi obavljanja posla, koji je određen ro-kom ili izvršenjem nekog posla ili nastupanjem nekog događaja.

Dakle, riječ je o poslovima koji po svojoj prirodi ima-ju određeno vrijeme trajanja i radi toga se i sklapaju takvi ugovori. Najčešće je riječ o nekim sezonskim poslovima u udrugama, poslovima koji se povezuju uz izradu nekih projekata, poslova koji su se povećali svojim obujmom pa postoji potreba za dodatnim rad-nikom na takvim poslovima i slično. Bitan naglasak kod sklapanja ugovora o radu na određeno vrijeme ogleda se u opravdanos razloga za sklapanje takvih ugovora. Poslodavac (udruga) je obvezan u ugovoru o radu defi nira očekivano trajanje ugovora o radu s obzirom na to da se ugovor o radu povezuje uz rok na koji se sklapa takav ugovor. Rok može bi određen kalendarski ili može bi odrediv is canjem da ugovor o radu završava nastupom određenog događaja ili iz-vršenjem određenog posla.

Svaka izmjena, odnosno dopuna ugovora o radu na određeno vrijeme koja bi utjecala na produljenje ugo-vorenog trajanja toga ugovora, smatra se svakim slje-dećim uzastopnim ugovorom o radu na određeno vri-

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 3/2017.

77


jeme (članak 12. stavak 5. Zakona o radu). Prekid kraći od dva mjeseca ne smatra se prekidom razdoblja od tri godine iz stavka 3., članka 12. Zakona o radu. Ako poslodavac (udruga) s radnikom sklopi ugovor o radu na određeno vrijeme pro vno odredbama Zakona o radu ili ako radnik nastavi radi kod poslodavca i na-kon isteka vremena za koje je sklopljen, smatra se da je sklopljen na neodređeno vrijeme.

Ugovor o radu, bez obzira na to je li se sklapao na neodređeno ili određeno vrijeme, je condicio sine qua non zasnivanja radnog odnosa između poslodav-ca s jedne strane i radnika s druge strane. Ugovor o radu je instrument na temelju kojeg se zasniva radni odnos, odnosno predstavlja akt o zasnivanju radnog odnosa, ali i akt kojim se uređuju prava, obveze i od-govornos iz radnog odnosa.

6. Ugovor o radu na određeno vrijeme i uvje rada

Poslodavac (udruga) je dužan radniku koji je kod nje-ga zaposlen na temelju ugovora o radu na određeno vrijeme osigura iste uvjete rada kao i radniku, koji je sklopio ugovor o radu na neodređeno vrijeme s is m poslodavcem ili prema posebnom propisu s njim po-vezanim poslodavcem, s is m ili sličnim stručnim za-nimanjima i vješ nama, a koji obavlja iste ili slične po-slove. Ako kod poslodavca kao udruge nema radnika koji je sklopio ugovor o radu na neodređeno vrijeme s is m ili sličnim stručnim znanjima ili vješ nama, a koji obavlja iste ili slične poslove, poslodavac je dužan radniku te udruge koji je kod njega zaposlen na teme-lju ugovora o radu na određeno vrijeme, osigura uv-jete određene kolek vnim ugovorom ili drugim pro-pisom koji ga obvezuje, a koji su utvrđeni za radnika koji je sklopio ugovor o radu na neodređeno vrijeme, a koji obavlja slične poslove i ima slična stručna zna-nja i vješ ne.

Ako kolek vnim ugovorom ili drugim propisom koji obvezuje poslodavca, dakle udrugu nisu uređeni uvje rada na način određen stavkom 2. članka 13. Zakona o radu, poslodavac je radniku koji je kod nje-ga zaposlen na temelju ugovora o radu na određeno vrijeme, dužan osigura primjerene uvjete rada kao radniku koji je sklopio ugovor o radu na neodređe-no vrijeme, a koji obavlja slične poslove i ima slična stručna znanja i vješ ne. Udruga kao poslodavac ima dužnost obavijes radnike koji su u njoj zaposleni na temelju ugovora o radu na određeno vrijeme o poslo-vima za koje bi radnici mogli sklopi ugovor o radu na neodređeno vrijeme, te im omogući usavršava-nje i obrazovanje kao radnicima koji su sklopili ugovor o radu na neodređeno vrijeme (čl. 13., st. 4. Zakona o radu).

7. Obvezni sadržaj pisanog ugovora o radu (potvrde o sklopljenom ugovoru o radu)

Ugovor o radu kojeg sklapa radnik s udrugom kao svojim poslodavcem, bez obzira na to sklapa li se na određeno ili neodređeno vrijeme, treba ima propi-sani sadržaj, odnosno treba formalno sadržava sve bitne elemente koji su propisani odredbama Zakona o radu.

U nastavku iznesenoga, člankom 15. Zakona o radu, određeno je da ugovor o radu koji se sklapa u pisa-nom obliku, odnosno potvrda sklopljenom ugovoru o radu iz članka 14. stavka 3. Zakona o radu, mora sadržava podatke o:

• Strankama te njihovu prebivalištu, odnosno sjedi-štu.

• Mjestu rada, a ako ne postoji stalno ili glavno mje-sto rada, napomenu da se rad obavlja na različi m mjes ma.

• Nazivu posla, odnosno naravi ili vrs rada, na koje se radnik zapošljava ili kratak popis ili opis poslova.

• Danu početka rada.• Očekivanom trajanju ugovora, u slučaju ugovora o

radu na određeno vrijeme.• Trajanju plaćenog godišnjeg odmora na koji radnik

ima pravo, a u slučaju kada se takav podatak ne može da u vrijeme sklapanja ugovora, odnosno iz-davanja potvrde, načinu određivanja trajanja toga odmora.

• Otkaznim rokovima kojih se mora pridržava rad-nik, odnosno poslodavac, a u slučaju kada se takav podatak ne može da u vrijeme sklapanja ugovora, odnosno izdavanja potvrde, načinu određivanja ot-kaznih rokova.

• Osnovnoj plaći, dodacima na plaću te razdobljima isplate primanja na koja radnik ima pravo.

• Trajanju redovitog radnog dana ili tjedna.

U ugovoru o radu, odnosno potvrdi o sklopljenom ugovoru o radu, može se umjesto podataka iz članka 15. stavka 1. točaka 6., 7., 8. i 9., upu na odgovara-jući zakon, drugi propis, kolek vni ugovor ili pravilnik o radu koji uređuje ta pitanja.

8. Sadržaj pisanog ugovora o radu – sezonski poslovi udruge

Ako udruga kao poslodavac svoje poslove, pretež-no, obavlja sezonski, za obavljanje stalnih sezonskih poslova može se sklopi ugovor o radu na određeno vrijeme za stalne sezonske poslove. U takvim slučaje-vima, obveznik prijave na produženo mirovinsko osi-guranje, obveznik doprinosa te obveznik obračunava-nja i plaćanja doprinosa je ta udruga kao poslodavac. Sadržaj ugovora o radu za poslove koji se obavljaju

78


IM4P

IN M

AG

AZI

N 3

/201

7.

sezonski u udrugama, osim podataka koji su navedeni u članku 15. Zakona o radu, ugovor mora sadržava i dodatne podatke o:

• Uvje ma i vremenu za koje će poslodavac uplaći-va doprinos za produženo mirovinsko osiguranje.

• Roku u kojem je poslodavac dužan radniku ponudi- sklapanje ugovora o radu za obavljanje poslova u

idućoj sezoni.• Roku u kojem se radnik dužan izjasni o ponudi iz

točke 2., stavka 3., članka 16. Zakona o radu, a koji ne može bi kraći od osam dana.

Ako radnik neopravdano odbije ponudu za sklapanje ugovora o radu, poslodavac ima pravo od radnika tra-ži povrat sredstava za uplaćene doprinose. Umjesto podatka iz stavka 3., točke 1., članka 16. Zakona o radu, može se upu na odgovarajući kolek vni ugo-vor ili pravilnik o radu koji uređuje ta pitanja.

9. Ugovor o radu s radnikom udruge na izdvojenom mjestu rada

Ugovor o radu sklopljen u pisanom obliku, odnosno pisana potvrda o sklopljenom ugovoru o radu za obavljanje poslova kod kuće radnika ili drugom pro-storu koji nije prostor poslodavca, osim podataka iz članka 15., stavka 1., točaka od 1. do 9. Zakona o radu, mora sadržava i dodatne podatke o:

• radnom vremenu• strojevima, ala ma i opremi za obavljanje poslova

koje je poslodavac dužan nabavi , instalira i odr-žava

• uporabi vlas h strojeva, alata i druge opreme radnika i naknadi troškova u vezi s me

• naknadi drugih troškova radniku vezanih uz obav-ljanje poslova

• načinu osposobljavanja i stručnog usavršavanja radnika.

Na ove vrste ugovora na odgovarajući način se pri-mjenjuje odredba članka 15. stavka 2. Zakona o radu. Bitno je naglasi da plaća radnika udruge koji radi na izdvojenom mjestu rada ne smije bi utvrđena u ma-njem iznosu od plaće radnika koji radi u prostorijama poslodavca na is m ili sličnim poslovima (čl. 17., st. 3. Zakona o radu). Ovakve vrste ugovora ne mogu se sklopi za obavljanje poslova koji su navedeni u član-ku 64. stavku 1. Zakona o radu, ali i drugih poslova za koje je to utvrđeno Zakonom o radu ili nekim drugim zakonom. Članak 64. stavak 1. Zakona o radu odnosi se na poslove na kojima, uz primjenu mjera zaš te zdravlja i sigurnos na radu, nije moguće zaš rad-nika od štetnih utjecaja.

Ako udruga kao poslodavac sklapa s radnikom ugo-vor za obavljanje poslova na izdvojenom mjestu rada,

poslodavac je dužan tom radniku osigura sigurne uvjete rada, a radnik je dužan pridržava se svih sigurnosnih i zdravstvenih mjera u skladu s poseb-nim zakonima i drugim propisima. Na ovakve vrste ugovora primjenjuju se odredbe Zakona o radu ko-jima se uređuje raspored radnog vremena, preko-vremeni rad, preraspodjela radnog vremena, noćni rad i stanka, ako to nije drukčije uređeno posebnim propisom, kolek vnim ugovorom, sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca ili ugovorom o radu. Nadalje, količina i rokovi određeni za izvršenje poslova za koje se sklapa ugovor o radu na izdvojenom mjestu rada ne smiju onemogući radniku korištenje prava na dnevni, tjedni i godišnji odmor.

10. Rad radnika udruge u inozemstvu – sadržaj ugovora o radu (potvrde o sklopljenom ugovoru o radu)

Ako udruga kao poslodavac ima s radnikom sklopljen ugovor o radu te ga privremeno upućuje na rad u ino-zemstvo u neprekidnom trajanju dužem od trideset dana, pisani ugovor o radu ili pisana potvrda o sklo-pljenom ugovoru o radu prije odlaska u inozemstvo tog radnika, osim podataka koji su određeni člankom 15. Zakona o radu, mora sadržava i dodatne podat-ke o:

• trajanju rada u inozemstvu• rasporedu radnog vremena• neradnim danima i blagdanima u koje radnik ima

pravo ne radi uz naknadu plaće• novčanoj jedinici u kojoj će se isplaćiva plaća• drugim primanjima u novcu i naravi na koja će rad-

nik ima pravo za vrijeme rada u inozemstvu• uvje ma vraćanja u zemlju.

Umjesto podataka iz stavka 1. točaka 2., 3., 4. i 5., članka 18. Zakona o radu, u sadržaju ugovora o radu, odnosno pisane potvrde o sklopljenom ugo-voru o radu, može upu na odgovarajući zakon, drugi propis, kolek vni ugovor ili pravilnik o radu kojima se uređuju ova pitanja. Što se če prijave na obvezno zdravstveno osiguranje jekom traja-nja rada u inozemstvu, poslodavac mora primjerak prijave uruči radniku prije odlaska u inozemstvo, ako ga je na to osiguranje dužan osigura prema posebnom propisu.

11. Umjesto zaključkaU ovom članku osvrt je na sklapanju ugovora o radu na određeno i neodređeno vrijeme kao i sadržaj ugo-vora o radu, odnosno pisane potvrde o sklopljenom ugovoru o radu. Razvidno je kako se u praksi sve više

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 3/2017.

79


nailazi na ugovore o radu koji se sklapaju na određe-no vrijeme od onih ugovora o radu čije trajanje vre-menski nije ograničeno, odnosno ugovore o radu na neodređeno vrijeme. Intencija zakonodavca ogleda se u činjenici da podržava sklapanje ugovora o radu na određeno vrijeme, ali iste ograničava vremenskim trajanjem takvih ugovora.

Načelno pravilo glasi da ukupno trajanje svih uzasto-pnih ugovora o radu sklopljenih na određeno vrijeme, uključujući i prvi ugovor o radu, ne smije bi nepreki-nuto duže od tri godine, osim ako je to potrebno zbog zamjene privremeno nenazočnog radnika ili je zbog nekih drugih objek vnih razloga dopušteno zakonom ili kolek vnim ugovorom. Ovo zakonsko uređenje po-prilično je nejasno u praksi jer je člankom 12. stav-kom 4. Zakona o radu regulirano da se ograničenje navedeno člankom 12. stavcima 2.i 3. Zakona o radu ne odnosi na prvi ugovor o radu sklopljen na odre-đeno vrijeme. Tumačenje ovih odredbi stvara brojne nejasnoće u praksi, pa je za poslodavce bolje da izbje-gavaju sklapanje daljnjih ugovora o radu na određeno vrijeme kako se ne bi prešao određeni vremenski rok od tri godine sve dok sudska praksa u ovakvim sluča-jevima ne bude zauzela svoje stajalište.

Bitno je naglasi da se prekid kraći od dva mjeseca ne smatra prekidom razdoblja od tri godine, kao i presumpcija da će se smatra da je sklopljen ugo-vor o radu na neodređeno vrijeme ako je sklopljen pro vno odredbama Zakona o radu ili ako radnik nastavi radi kod poslodavca i nakon isteka vreme-na na koje je sklopljen ugovor. Novi pristup ugovoru o radu na određeno vrijeme uglavnom se povezuje uz projekte i poslove koji se odnose na projekte u sklopu fondova Europske Unije. U tom pravcu ide i novo zakonsko uređenje ugovora o radu na određe-no vrijeme i to ugovora o radu, koji se s radnikom sklapaju prvi put, jer se upravo takvi ugovori naj-češće sklapaju za obavljanje poslova koje je ograni-čeno vremenskim trajanjem određenog projekta ili pak izvršenjem određenog posla za koji je sklopljen takav ugovor o radu.

Zakonsko uređenje radnih odnosa određeno je i do-nošenjem pravilnika o radu, a to se odnosi i na po-slodavca udrugu. Naime, poslodavac koji zapošljava najmanje dvadeset radnika dužan je donije i objavi pravilnik o radu kojim se uređuju plaće, organizacija rada, postupak i mjere za zaš tu dostojanstva radni-ka te mjere zaš te od diskriminacije i druga pitanja važna za radnike zaposlene kod tog poslodavca, ako ta pitanja nisu uređena kolek vnim ugovorom (čl. 26., s t. 1. Zakona o radu).

Za nedonošenje pravilnika o radu predviđena je upravna mjera koja se može izreći poslodavcu jekom

obavljanja inspekcijskog nadzora u području rada od strane inspektora. U nastavku iznesenoga inspektor će poslodavcu usmenim rješenjem na zapisnik nare-di da u ostavljenom roku donese i objavi pravilnik o radu ili da pravilnikom uredi pitanja koja moraju bi pravilnikom uređena (čl. 226., st. 1., t. 11. Zakona o radu).

KOMUNALNA NAKNADA aktualna pravna i fi nancijska pitanja

utvrđivanja, namjene, naplate i ovrhe

Zagreb, 3. travnja 2017.


Komunalna naknada – aktualna pitanja iz prakse

• namjena sredstava komunalne naknade

• odluka i rješenje o komunalnoj naknadi

• obvezna osobna dostava i izvršnost rješenja o komunal-noj naknadi

• rješenje o ovrsi komunalne naknade

• zastara i žalba pro v rješenja

• nenapla va potraživanja – obustava ovrhe i otpis po-traživanja

• naplata duga komunalne naknade u slučaju stečaja

• pretvorba komunalne naknade u porez na nekretnine

Ovrha radi naplate duga komunalne naknade

• Pojmovno određenje ovrhe po Općem poreznom zakonu

• Ovrha na novčanoj tražbini, pokretninama, drugim imovinskim pravima te nekretninama

• Ovrha pro v pravne osobe

• Imovina na kojoj se ne može proves ovrha

• Ovrha pro v fi zičke osobe

• Ograničenja ovrhe i primanja izuzeta od ovrhe

• Prednosni red i redoslijed izvršavanja ovrhe

Odgovori na pitanja


www.tim4pin.hr

80

LOKALNA SAMOUPRAVA UDK 349.1 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 3

/201

7.

1. UvodZakonom o održivom gospodarenju otpadom (NN, br. 94/13 – dalje u tekstu: ZOGO) defi nirana je javna usluga prikupljanja miješanog komunalnog otpada i prikupljanja biorazgradivog komunalnog otpada, koje podrazumijeva prikupljanje tog otpada na određe-nom području pružanja usluge putem spremnika od pojedinih korisnika i prijevoz tog otpada do ovlaštene osobe za obradu tog otpada. Javna usluga prikuplja-nja miješanog komunalnog otpada i biorazgradivog komunalnog otpada smatra se uslugom od općeg in-teresa (st. 1. i 2., čl. 30.).

Predstavničko jelo jedinice lokalne samouprave (da-lje u tekstu: JLS) donosi odluku o načinu pružanja jav-nih usluga prikupljanja miješanog komunalnog otpa-da i prikupljanja biorazgradivog komunalnog otpada koja sadrži:

1. kriterij obračuna količine otpada2. standardne veličine i druga bitna svojstva spremni-

ka za sakupljanje otpada3. najmanju učestalost odvoza otpada prema područ-

jima4. obračunska razdoblja kroz kalendarsku godinu5. područje pružanja javne usluge6. odredbe propisane uredbom iz članka 29. stavka

10. toga Zakona1

7. opće uvjete ugovora s korisnicima.

Po donošenju odluke predstavničko jelo JLS-a dužno je istu bez odlaganja dostavi Ministarstvu i objavi u službenom glasilu i na mrežnim stranicama JLS-a. Iznos jedinične naknade za litru, odnosno kilogram

* Dr. sc. Desanka Sarvan, dupl. iur., Županija Istarska, Pula.1 Stavak 10. članka 29. ZOGO glasi: „Način gospodarenja komunal-nim otpadom u vezi obveza propisanih člankom 28. i ovim člankom, granične količina miješanog komunalnog otpada za određena raz-doblja i način obračuna po cajne naknade za smanjenje količine miješanog komunalnog otpada propisuje Vlada uredbom“.

otpada, kada je obavljanje navedene javne usluge po-vjereno trgovačkom društvu koje osniva jedinica lo-kalne samouprave i u kojem drži većinski dio dionica, odnosno udjela, odnosno javnoj ustanovi koju osniva jedinica lokalne samouprave, utvrđuje odlukom da-vatelj usluge po ishođenoj suglasnos izvršnog jela JLS (st. 7., 8. i 9. čl. 30. ZOGO-a).

Visoki upravni sud Republike Hrvatske razmatrao je pitanje zakonitos općeg akta JLS, cjenika i općih uvjeta poslovanja u djelatnos javne usluge prikuplja-nja miješanog komunalnog otpada i prikupljanja bio-razgradivog komunalnog otpada te je u presudama broj: Usoz-3/16-7 od 28. listopada 2016. godine i broj: Usoz-13/16-6 od 28. listopada 2016. godine (NN, br. 108/16) te rješenju broj: Usoz-14/2016-5 od 28. listo-pada 2016. godine iznio važna pravna stajališta koja JLS-i ukazuju na ispravni norma vni obuhvat h aka-ta, koji analiziramo u ovom članku.

2. Načela gospodarenja otpadomZOGO u pravni poredak Republike Hrvatske prene-sene su pravne stečevine Europske unije navedene odredbom članka 2. tog Zakona2.

2 ZOGO u pravni poredak Republike Hrvatske prenesene sljedeće direk ve Europske unije:– Direk va 2008/98/EZ Europskoga parlamenta i Vijeća o otpadu i ukidanju određenih direk va (SL L 312, 22. 11. 2008.)– Direk va 2010/75/EZ Europskoga parlamenta i Vijeća o industrij-skim emisijama (integrirano sprječavanje i kontrola onečišćenja) (SL L 334, 17. 12. 2010.)– Direk va Vijeća 1999/31/EZ o odlaganju otpada (SL L 182, 16. 7. 1999.)– Direk va 2009/31/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o geološkom skladištenju ugljikovog dioksida i o izmjenama i dopunama Direk- ve Vijeća 85/337/EEZ, Direk va Europskoga parlamenta i Vijeća

2006/60/EZ, 2001/80/EZ, 2004/35/EZ, 2006/12/EZ, 2008/1/EZ i Uredbe (EZ-e) br. 1013/2006 (SL L 140, 5. 6. 2009.)– Direk va 2006/66/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 6. rujna 2006. o baterijama i akumulatorima i otpadnim baterijama i aku-mulatorima kojom se ukida Direk va 91/157/EEZ (SL L 266, 26. 9. 2006.)

Cijena javne usluge prikupljanja komunalnog otpadaDesanka Sarvan *

Javna usluga prikupljanja miješanog komunalnog otpada i biorazgradivog komunalnog otpada smatra se uslugom od općeg interesa i u nadležnos je JLS-a. Važna pravna stajališta koja JLS-ima ukazuju na ispravni norma vni obuhvat akata kojima se regulira ova djelatnost analiziraju se u ovom članku.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 3/2017.

81

UDK 349.1 LOKALNA SAMOUPRAVA

ZOGO se temelji na načelima gospodarenja otpadom koja se odnose na uvažavanje načela zaš te okoliša propisanih zakonom kojim se uređuje zaš ta okoliša i pravnom stečevinom Europske unije, načelima me-đunarodnog prava zaš te okoliša te znanstvenih spo-znaja, najbolje sudske prakse i pravila struke.

Načela gospodarenja otpadom navedena su odred-bom članka 6. ZOGO i to su: načelo onečišćivač plaća, načelo blizine, načelo samodostatnos i načelo slije-divos .

Prema odredbi članka 6. stavka 1. točke 1. ZOGO načelo onečišćivač plaća znači da proizvođač otpada, prethodni posjednik otpada, odnosno posjednik otpada snosi troš-kove mjera gospodarenja otpadom, te je fi nancijski od-govoran za provedbu sanacijskih mjera zbog štete koju je prouzročio ili bi je mogao prouzroči otpad.

Odredbom stavka 2. tog članka propisano je da proizvo-đač proizvoda od kojeg nastaje otpad, odnosno proizvo-đač otpada snosi troškove gospodarenja m otpadom.

Načelo onečišćivač plaća razrađeno je dalje u odred-bama ZOGO. Prema odredbi članka 30. stavka 6. točke 3. tog Zakona korisnik usluge (javne usluge prikuplja-nja miješanog komunalnog otpada i prikupljanja bi-orazgradivog komunalnog otpada što podrazumije-va prikupljanje tog otpada na određenom području pružanja usluge po spremniku od pojedinih korisnika i prijevoz tog otpada do ovlaštene osobe za obradu tog otpada) dužan je snosi troškove gospodarenja komunalnim otpadom razmjerno količini otpada ko-jeg je predao davatelju usluge.

Odredbom stavaka 2. i 3. članka 33. ZOGO-a propi-sano je da je davatelj usluge dužan korisniku usluge

– Direk va 2004/12/EZ Europskoga parlamenta i Vijeća od 11. ve-ljače 2004. koja izmjenjuje i dopunjuje Direk vu 94/62/EZ o amba-laži i ambalažnom otpadu (SL L 047 18/02/2004.)– Direk va 2000/53/EZ Europskoga parlamenta i Vijeća od 18. ruj-na 2000. o otpadnim vozilima (SL L 269, 21. 10. 2000.)– Direk va 2012/19/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 4. srp-nja 2012. o otpadnoj električnoj i elektroničkoj opremi (OEEO) (SL L 197, 24. 7. 2012.).(2) Ovim se Zakonom utvrđuje okvir za provedbu sljedećih akata Europske unije:– Uredba (EZ-a) br. 1013/2006 Europskog parlamenta i Vijeća o po-šiljkama otpada (SL L 190, 12.7.2006.), kako je zadnje izmijenjena i dopunjena Uredbom Komisije (EU-e) br. 255/2013 kojom se, u svr-hu prilagodbe znanstvenom i tehničkom napretku, dopunjuju prilo-zi I.C, VII. i VIII. Uredbe (EZ-a) br. 1013/2006 Europskog parlamenta i Vijeća o pošiljkama otpada (SL L 79, 21.3.2013.)– Odluka Komisije 2000/532/EZ koja zamjenjuje Odluku 94/3/EZ koja donosi popis otpada u skladu s člankom 1. točkom (a), Direk- ve Vijeća 75/442/EEZ o otpadu i Odluku Vijeća 94/904/EZ koja

donosi popis opasnog otpada u skladu s člankom 1. stavkom 4., Direk ve Vijeća 91/689/EEZ o opasnom otpadu (SL L 226,6.9.2000.)– Odluka Komisije 2011/753/EU o uspostavi pravila i metoda izraču-na za provjeru poš vanja ciljeva iz članka 11(2) Direk ve 2008/98/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 310, 25.11.2011.).

obračunava cijenu javne usluge prikupljanja mije-šanog biorazgradivog komunalnog otpada razmjerno količini predanog otpada u obračunskom razdoblju pri čemu je kriterij količine otpada u obračunskom raz-doblju masa predanog otpada ili volumen spremnika otpada i broj pražnjenja spremnika sukladno odluci iz članka 30. stavka 7. ZOGO-a. Obveza je davatelja us-luge da vodi evidenciju o preuzetoj količini otpada od pojedinog korisnika usluge u obračunskom razdoblju. Također, odredba članka 33. stavka 10. ZOGO propi-suje da se na obavljanje ove javne usluge primjenjuju odredbe o javnim uslugama iz zakona kojim se uređu-je zaš ta potrošača.

Odredbom točke 11. stavaka 1. i 2. članka 24. Zakona o zaš potrošača (NN, br. 41/14 i 110/15), propisa-no je da je prikupljanje miješanog i biorazgradivog komunalnog otpada javna usluga za pružanje koje se ispostavlja račun koji mora primjenjiva obračun i ci-jene utvrđene posebnim propisima.

Zbog povrede načela onečišćivač plaća ZOGO propi-suje novčanu kaznu za prekršaj jedinice lokalne sa-mouprave koja ne obračunava troškove za obavljanje javne usluge sukladno navedenom načelu.

3. Odluka o načinu pružanja javne usluge prikupljanja komunalnog otpada

Prema odredbi članka 33. stavaka 1. i 4. ZOGO-a, da-vatelj usluge dužan obračuna cijenu javne usluge na način kojim se osigurava primjena načela onečišćivač plaća, ekonomski održivo poslovanje te sigurnost, re-dovitost i kvaliteta pružanja te usluge sukladno odred-bama ZOGO-a, uredbe iz članka 29. stavka 10. i odluke predstavničkog jela JLS-a o načinu pružanja javnih usluga prikupljanja miješanog komunalnog otpada i prikupljanja biorazgradivog komunalnog otpada.

Prema odredbi članka 29. stavka 10. ZOGO u vezi s obvezama propisanim člankom 28. i 29. ZOGO-a, gra-nična količina miješanog komunalnog otpada za odre-đena razdoblja i način obračuna po cajne naknade za smanjenje količine miješanog komunalnog otpada propisuje Vlada uredbom. Vlada nije donijela navede-nu Uredbu u roku od 12 mjeseci od dana stupanja na snagu ZOGO-a kako to propisuje odredba članka 182., stavka 1. ZOGO, ali prema odredbi članka 183. stavka 1. podstavka 1. ZOGO-a, do stupanja na snagu nove Uredbe primjenjuje se Uredba o kategorijama, vrsta-ma i klasifi kaciji otpada s katalogom otpada i Listom opasnog otpada (NN, br. 50/05 i 39/09), koja je presta-la važi donošenjem Pravilnika o katalogu otpada (NN, br. 90/15 – stupio na snagu 10. kolovoza 2015. godine).

Visoki upravni sud Republike Hrvatske presudom broj: Usoz-3/16-7 od 28. listopada 2016. (NN, br.

82


IM4P

IN M

AG

AZI

N 3

/201

7.

108/16) ukinuo je kao nezakonite odredbe Odluke o javnoj usluzi prikupljanja miješanog komunalnog otpada, biorazgradivog komunalnog otpada i odvo-jenog prikupljanja otpadnog papira, metala, stakla, plas ke i teks la te krupnog (glomaznog) komunal-nog otpada u Gradu Z. (Službeni glasnik Grada Z. br. 16/14, 25/15 i 3/16) i to:

• članka 5. stavka 3. u dijelu u kojem glasi: zaduže-nom

• članka 14. stavka 1., članka 14. stavka 2. u dijelu u kojem glasi: oni preko predstavnika stanara (ili zajedničkom izjavom u slučaju gdje ne postoji ovla-šteni predstavnik korisnika usluge koji dijele zajed-ničke spremnike)

• članka 14. stavka 5. u dijelu u kojem glasi: zaduže-nog

• članka 24. • te je po službenoj dužnos ukinuo odredbu članka

6. točka 8. navedene Odluke.

3.1. Naplata prema stvarnom volumenu otpada

Budući da zakon kao kriterij količine otpada u obračun-skom razdoblju propisuje masu predanog otpada ili vo-lumen spremnika otpada i broj pražnjenja spremnika otpada sud je ukinuo odredbu članka 5. stavka 3. kao i odredbu članka 14. stavka 1. i 5. osporene Odluke o javnoj usluzi prikupljanja miješanog komunalnog otpa-da, biorazgradivog komunalnog otpada i odvojenog prikupljanja otpadnog papira, metala, stakla, plas ke i teks la te krupnog (glomaznog) komunalnog otpada u Gradu Z. u dijelu u kojem ove odredbe ne propisuju naplaćivanje usluge u skladu sa stvarnim volumenom otpada kojeg je davatelj usluge preuzeo, već na teme-lju volumena zaduženog spremnika neovisno o tome je li spremnik pun ili prazan, dakle, neovisno o tome je li usluga izvršena, što je pro vno temeljnom načelu ZOGO, odnosno načelu onečišćivač plaća.

Navedeni članci Odluke su glasili:

„Članak 5.

(…)

(stavak 3.) Kriterij količine utvrđuje se prema zadu-ženom volumnu spremnika za miješani komunalni otpad te broju pražnjenja spremnika u vremenskom razdoblju od jednog mjeseca“

„Članak 14.

(stavak 1.) Naknada za prijevoz i zbrinjavanje miješa-nog komunalnog otpada plaća se ovisno o broju od-voza jekom jednog mjeseca, neovisno o masi preuze-tog miješanog komunalnog otpada.

(stavak 5.) Ukupna naknada za prijevoz i zbrinjavanje miješanog komunalnog otpada određuje se umnoš-

kom zaduženog volumena spremnika za miješani ko-munalni otpad broja odvoza miješanog komunalnog otpada u toku jednog mjeseca i naknade za preuzi-manje jedne litre miješanog komunalnog otpada. Za pojedinog korisnika navedeni se ukupni iznos množi s njegovim pripadajućim dijelom koji je defi niran ugo-vorom.“

3.2. Delegacija nadležnos predstavničkog jela

Visoki upravni sud Republike Hrvatske je u više pre-suda istakao pravno stajalište kako delegacija nad-ležnos predstavničkog jela JLS za donošenje općih akata na druga jela tj. izvršno jelo ili jela uprave JLS nije dopuštena3.

Odredbom članka 6. osporene Odluke o javnoj usluzi prikupljanja miješanog komunalnog otpada, bioraz-gradivog komunalnog otpada i odvojenog prikuplja-nja otpadnog papira, metala, stakla, plas ke i teks la te krupnog (glomaznog) komunalnog otpada u Gra-du Z., propisane su obveze davatelja usluge. Prema odredbi točke 8. obveza davatelja usluge je da na službenim internetskim stranicama, prije primjene predmetne odluke, objavi opće uvjete poslovanja s korisnicima. Ovom odredbom predstavničko jelo

3 Visoki upravni sud Republike Hrvatske u presudi Poslovni broj: Usoz-36/16-5 od 13. lipnja 2016. (NN br. 76/16) ocjenjujući zakoni-tost predmetnog općeg akta, ovaj Sud je utvrdio da pojedine odred-be Odluke o uređenju prometa na području Grada P. (»Službene novine«, br. 7/10) nisu suglasne zakonu, jer davanje ovlas gra-donačelniku i upravnom odjelu nadležnom za promet da uređuju promet na području grada na način propisan ci ranim odredbama nema uporišta u ZSPC i Zakonu o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (NN, br. 33/01, 129/05, 109/07 i 125/08, 36/09, 36/09, 150/11, 144/12 i 19/13 – proč. tekst – u daljnjem tekstu : ZLPRS), a ni u Statutu Grada P. Isto presuda Visokog upravnog suda Republi-ke Hrvatske broj: Usoz-86/16-5 od 21. prosinca 2016. godine (NN, br. 10/17) u kojem je kao nezakonita utvrđena odredba Odluke o komunalnom redu Općine V. (»Službeni glasnik Općine V.« 8/08., 4/11., 1/12., 3/12., 5/13.) kojom je ovlašten načelnik općine propi-sa način i uvjete postavljanja predmeta, objekata, uređaja, rekla-ma, reklamnih panoa, kamp prikolica te bilo kojih drugih pokretnih naprava, kioska, komunalnih objekata, opreme ili uređaja, iz članka 2. stavka 2. točke 2., 3.,4., 5. ove odluke, na zemljišta i objekte u vlasništvu fi zičkih osoba, fi zičkih osoba obrtnika ili pravnih osoba. U presudi je Sud istaknuto kako „… prema odredbi članka 39. stavka 1. ZLP(R)S-a, izvršno jelo jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave je općinski načelnik, gradonačelnik, odnosno župan, a koji, sukladno članku 48. stavku 1. istog zakona, priprema prijedlo-ge općih akata (t. 1.), izvršava ili osigurava izvršavanje općih akata predstavničkog jela (točka 2.), te obavlja i druge poslove utvrđe-ne zakonom i statutom (t. 7.). Imajući u vidu navedeno, ovaj Sud je stajališta da predstavničko jelo jedinice lokalne samouprave nije ovlašteno svojim općim aktom ovlas izvršno jelo te jedinice (ov-dje načelnika) na donošenje općeg akta iz područja samoupravnog djelovanja jedinice lokalne samouprave. Takvu ovlast izvršno jelo jedinice lokalne samouprave moglo bi ima samo temeljem poseb-nog zakona, a kojem uvjetu u konkretnom slučaju nije udovoljeno, jer odredbama posebnog zakona nije propisano takvo ovlaštenje.“

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 3/2017.

83


JLS delegiralo je na davatelja usluge ovlast za dono-šenje i objavu općih uvjeta poslovanja.

Sud je zaključio kako je navedena odredba pro vna odredbi članka 30. stavka 7. točke 7. ZOGO-a, kojom je propisano da je predstavničko jelo JLS-a ovlašte-no i dužno donije odluku o načinu pružanja javnih usluga prikupljanja miješanog komunalnog otpada i biorazgradivog komunalnog otpada koja sadrži opće uvjete ugovora s korisnicima. Zakon izričito propisuje da su opći uvje ugovora s korisnicima sastavni dio općeg akta jedinice lokalne samouprave te ne daje ovlast predstavničkom jelu da propisanu nadležnost ustupi davatelju usluge.

Kako je odredbom točke 8. članka 6. osporenog op-ćeg akta tj. Odluke o javnoj usluzi prikupljanja mije-šanog komunalnog otpada, biorazgradivog komu-nalnog otpada i odvojenog prikupljanja otpadnog papira, metala, stakla, plas ke i teks la te krupnog (glomaznog) komunalnog otpada u Gradu Z. propisa-no da opće uvjete ugovora s korisnicima donosi dava-telj usluge, iako ZOGO propisuje da su oni sastavni dio općeg akta JLS, to je navedenu odredbu Sud ukinuo po službenoj dužnos .

3.3. Cijena usluge za neuseljene stambene i poslovne prostore

Ukinu članak 24. Odluke o javnoj usluzi prikupljanja miješanog komunalnog otpada, biorazgradivog ko-munalnog otpada i odvojenog prikupljanja otpadnog papira, metala, stakla, plas ke i teks la te krupnog (glomaznog) komunalnog otpada u Gradu Z glasio je:

„Članak 24.

Vlasnici neuseljenih stambenih i poslovnih prostora dužni su davatelju usluge plaća naknadu za prijevoz miješanog komunalnog otpada po posebnoj cijeni određenoj cjenikom davatelja usluga.“

Visoki upravni sud RH zaključio je kako navedena odredba propisuje obvezu plaćanja usluge koja nije pružena jer u neuseljenim stambenim i poslovnim prostorima ne nastaje ni može nasta miješani ko-munalni otpad na koji se odnosi plaćanje pružanja ove usluge.

Budući da ZOGO prethodno navedenim odredba-ma osigurava primjenu načela onečišćivač plaća, pri čemu ne propisuje mogućnost naplate usluge koja stvarno nije pružena, a troškove tzv. hladnog pogona koji se odnose na troškove nabave i održavanja opre-me za prikupljanje otpada, troškove prijevoza otpada, troškove obrade otpade i druge troškove propisane uredbom iz članka 29. stavka 10. ZOGO, davatelj us-luge je dužan uračuna u cijenu javne usluge, Sud je ukinuo navedenu odredbu kojom je bilo omogućeno

naplaćivanje usluge mimo načela onečišćivač plaća tj. plaćanje za uslugu koja nije izvršena za neuseljene stambene i poslovne prostore u kojima takva vrsta otpada ne nastaje.

3.4. Sklapanje ugovora s korisnicima zajedničkih spremnika

Prema odredbi članka 14. stavka 2. osporene Odlu-ke o javnoj usluzi prikupljanja miješanog komunalnog otpada, biorazgradivog komunalnog otpada i odvo-jenog prikupljanja otpadnog papira, metala, stakla, plas ke i teks la te krupnog (glomaznog) komunal-nog otpada u Gradu Z., korisnici skupine 1., a to su prema odredbi članka 10. iste Odluke korisnici iz ka-tegorije kućanstva te kategorije ostali korisnici (svi korisnici koji nisu u kategoriji kućanstva) koji odlažu miješani komunalni otpad u zajedničke posude i spre-mnike za miješani komunalni otpad, ugovor sklapaju preko predstavnika stanara.

Visoki upravni sud RH zaključio je kako navedena odredba nije u suglasju s odredbom članka 30. stavka 5. ZOGO-a, a pro vno navodima donositelja odluke nije utemeljena na odredbama Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN br. 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12 i 152/14 – dalje u tek-stu: ZOVO).

Naime, odredba članka 30. stavka 5. ZOGO-a defi nira korisnika usluge prikupljanja miješanog komunalnog otpada i biorazgradivog komunalnog otpada kao vla-snika nekretnine, odnosno vlasnika posebnog dijela nekretnine i korisnika nekretnine odnosno posebnog dijela nekretnine kada je vlasnik nekretnine odnosno posebnog dijela nekretnine obvezu plaćanja ugo-vorom prenio na tog korisnika i o tome obavijes o davatelja usluga. Više korisnika mogu na zahtjev, su-kladno međusobnom sporazumu, zajednički nastupa- prema davatelju ove javne usluge.

Sud je zaključio kako javna usluga prikupljanja mi-ješanog i biorazgradivog komunalnog otpada ne predstavlja posao upravljanja nekretninom u smislu odredbi ZOVO-a4, a troškovi ove javne usluge nisu

4 Prema članku 86. ZOVO Poslovi redovite uprave cijelom nekret-ninom su osobito:– redovito održavanje zajedničkih dijelova i uređaja nekretnine, uk-ljučujući i građevne promjene nužne radi održavanja,– stvaranje primjerene zajedničke pričuve za predvidive buduće troškove,– uzimanje zajmova radi pokrića troškova održavanja koji nisu po-kriveni pričuvom, a potrebni su za obavljanje poslova urednoga održavanja koji se ponavljaju u razmacima duljim od jedne godine,– primjereno osiguranje nekretnine,– imenovanje i opoziv zajedničkoga upravitelja,– određivanje i promjene kućnog reda,

84


IM4P

IN M

AG

AZI

N 3

/201

7.

troškovi nekretnine nego troškovi korisnika usluge kako su defi nirani prethodno navedenom odredbom članka 30. stavka 5. ZOGO-a, stoga više korisnika može zajednički nastupa prema davatelju usluge samo u slučaju kako je to propisano zakonom, dakle, ako se na zahtjev davatelja usluge o tome međusobno sporazumiju.

4. Prijevoz i zbrinjavanje miješanog komunalnog otpada

Visoki upravni sud Republike Hrvatske presudom Broj: Usoz-13/16-6 od 28. listopada 2016. godine uki-nuo je točke 2., 3. i 4. Cjenika javne usluge prijevoza i zbrinjavanja miješanog komunalnog otpada (Službeni glasnik Grada Z. broj 3/15) zbog njihove nesuglasnos sa odredbama ZOGO.

Prema odredbi članka 30. stavka 9. ZOGO-a, iznos jedinične naknade za litru, odnosno kg otpada, ako se radi o slučaju propisanom iz članka 31. stavka 2. tog Zakona (tj. kada je obavljanje navedene javne us-luge povjereno trgovačkom društvu koje osniva JLS i u kojem drži većinski dio dionica, odnosno udjela, odnosno javnoj ustanovi koju osniva JLS), utvrđuje odlukom davatelj usluge po ishođenoj suglasnos izvršnog jela JLS. Prema odredbi članka 33. stavka 5. ZOGO-a, davatelj usluge cjenikom određuje visinu jedinične cijene za masu predanog otpada ili volu-men spremnika otpada te je dužan je cjenik objavi na svojoj mrežnoj stranici. Prema odredbi stavka 6. članka 33. ZOGO-a, davatelj usluge dužan je prije pri-mjene cjenika odnosno njegove izmjene pribavi su-glasnost izvršnog jela JLS-a na koju se cjenik odnosi.

Iz odredbi ZOGO proizlazi pravo i obveza donosite-lja osporenog cjenika na donošenje tog općeg akta, a prema navedenim zakonskim odredbama donositelj je ovim općim aktom ovlašten utvrdi visinu jedinične cijene za litru, odnosno kg otpada.

Odredbom točke 1. osporenog Cjenika određena je cijena javne usluge prijevoza i zbrinjavanje miješanog komunalnog otpada u iznosu od 0,09622 kn/l bez po-reza na dodanu vrijednost (0,12028 kn/l s PDV-om). Navedena odredba Cjenika donesena je na temelju i suglasno mjerodavnim odredbama ZOGO.

– iznajmljivanje i davanje u zakup, kao i otkazivanje stanova i drugih samostalnih prostorija nekretnine glede kojih nije uspostavljeno vlasništvo posebnoga dijela, s m da je dopušteno otkaza najam mjesta u zajedničkoj garaži ili zajedničkom parkiralištu čim nastane potreba bilo kojega suvlasnika za m mjestom, a uz rok od tri mje-seca, pa makar bilo i što drugo ugovoreno ili zakonom određeno.– iznajmljivanje i davanje u zakup zajedničkih dijelova zgrade, od-nosno zasnivanje drugih pravnih odnosa vezanih za postavljanje, održavanje i razvoj elektroničke komunikacijske infrastrukture i plaćanje naknade vlasnicima u skladu s posebnim propisima

Među m Sud je zaključio kako pojedine točke općeg akta (tj. Cjenika) ne odgovaraju sadržaju koji je ZOGO propisao u nadležnost donositelja, već se radi o mate-riji uređenje koje je na temelju ZOGO-a u nadležnos predstavničkog jela JLS-a i to za točke kako slijedi:.

• Odredba točke 2. Cjenika, kojom je određen je na-čin izračuna ukupne naknade za javnu uslugu prije-voza i zbrinjavanja miješanja komunalnog otpada, što je propisano odredbom članka 14. stavka 5. Odluke o javnoj usluzi prikupljanja miješanog ko-munalnog otpada, i biorazgradivog komunalnog otpada i odvojenog prikupljanja otpadnog papira, metala, stakla, plas ke i teks la te krupnog (glo-maznog) komunalnog otpada u Gradu Z. (Službeni glasnik Grada Z. br. 16/14),

• Odredba točke 3. Cjenika, kojom je određeno da će davatelj usluge sklopi pojedinačne ugovore o pružanju javne usluge s korisnicima, a isto je propi-sano odredbom članka 14. stavka 2. naprijed nave-dene Odluke predstavničkog jela,

• Odredba točke 4. Cjenika, kojom je određeno je da će se do sklapanja ugovora primjenjiva cijena uslu-ge prema dosadašnjem načinu naplate (cjenik uslu-ga za sakupljanje i odvoz komunalnog otpada od 31. srpnja 2009.), što je propisano odredbom članka 30. stavka 2. Odluke predstavničkog jela JLS.

Naime prema presudi Visokog upravnog suda RH broj Usoz-57/14 od 27. veljače 2015. (NN, br. 36/15.), sud u postupku ocjene zakonitos općeg akta ispituje : a) je li akt donesen od ovlaštene osobe, b) je li donosi-telj imao zakonsko ovlaštenje za njegovo donošenje (pravna osnova donošenja) c) te odgovara li opći akt onom sadržaju koji mu je odredio zakon, odnosno statut jedinice lokalne i područne samouprave. Kako je navedenim odredbama Cjenika donositelj ( tj. da-vatelj usluge) prekoračio zakonom propisane ovlas , Sud je na temelju odredbe članka 86. stavka 3. Zakona o upravnim sporovima (NN, br. 20/10, 143/12, 152/14 i 94/16 – OiRUSRH)5, zahtjev usvojio i osporeni opći akt u navedenim točkama ukinuo.

5. Ocjena zakonitos općih uvjeta poslovanja

Visoki upravni sud RH je rješenjem poslovni broj: Usoz-14/2016-5 od 28. listopada 2016. godine odba-cio zahtjev za ocjenu zakonitos Općih uvjeta poslo-vanja s korisnicima (Službeni glasnik Grada Zagreba, br.: 4/15.), kao nedopušten, jer taj akt nije opći akt.

5 Odredba stavka 3. članka 86. (NN, br. 20/10, 143/12, 152/14 i 94/16 - OiRUSRH) glasi: „Sud će presudom ukinu opći akt, ili po-jedine njegove odredbe, ako utvrdi da nije suglasan sa zakonom ili statutom javnopravnog jela.“

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 3/2017.

85


Opće uvjete poslovanja s korisnicima donio je Z. h. d.o.o., Podružnica Č., odnosno voditeljica podružnice Č. dana 2. ožujka 2015., pozivom na odredbu članka 295. Zakona o obveznim odnosima (NN, broj 35/05., 41/08. i 125/11.), članak 24. stavak 4. Zakona o zaš potrošača (NN, broj 41/14.) i članak 6. Odluke o jav-noj usluzi prikupljanja miješanog komunalnog otpa-da, biorazgradivog komunalnog otpada i odvojenog prikupljanja otpadnog papira, metala, stakla, plas ke i teks la te krupnog (glomaznog) komunalnog otpa-da u Gradu Zagrebu (Službeni glasnik Grada Zagreba, 16/14.), a sukladno Odluci klasa: ZGH-01-14-609, ur-broj: 01-01-02-14-01 od 28. studenoga 2014.

Opći uvje poslovanja predstavljaju u pravilu opće uvjete ugovora koji su prema odredbi članka 295. Zakona o obveznim odnosima, ugovorne odredbe sastavljene za veći broj ugovora koji jedna ugovorna strana (sastavljač) prije ili u trenutku sklapanja ugo-vora predlaže drugoj ugovornoj strani, bilo da su sa-držani u formularnom ( pskom) ugovoru bilo da se na njih ugovor poziva. Opći uvje ugovora dopunjuju posebne pogodbe utvrđene među ugovarateljima u istom ugovoru i u pravilu obvezuju kao i ove te se mo-raju objavi na uobičajeni način.

Prema uvriježenom stajalištu Visokog upravnog suda RH, opći akt određen je sadržajem, donositeljem i objavom, a po svom sadržaju opći akt odnosi se na unaprijed neodređen broj adresata i uređuje određe-ne odnose na općenit način. Donositelj općih akata za JLS je njihovo predstavničko jelo, a opći ak prije nego što stupe na snagu moraju bi objavljeni u skla-du sa zakonom.

Opći uvje poslovanja s korisnicima su na temelju odredbe članka 30. stavka 7. točke 7. Zakona o održi-vom gospodarenju otpadom (NN, br. 94/13.) sastavni dio odluke predstavničkog jela JLS o načinu pružanja javnih usluga prikupljanja miješanog komunalnog ot-pada i prikupljanja biorazgradivog komunalnog otpada.

Gradska skupš na Grada Z. je odredbom članka 6. točke 8. Odluke o javnoj usluzi prikupljanja miješanog

komunalnog otpada, biorazgradivog komunalnog otpada i odvojenog prikupljanja otpadnog papira, metala, stakla, plas ke i teks la te krupnog (gloma-znog) komunalnog otpada u Gradu Zagrebu obvezala davatelje usluge da na službenim internetskim strani-cama, prije primjene predmetne odluke, objavi opće uvjete poslovanja s korisnicima. Ovu odredbu Sud je ukinuo presudom broj Usoz-104/16. jer je propisiva-nje općih uvjeta poslovanja s korisnicima u pogledu javne usluge prikupljanja komunalnog otpada prema odredbama ZOGO u nadležnos predstavničkog je-la, a predstavničko jelo na temelju ZOGO, a ni na temelju kojeg drugog zakona, nije ovlašteno ustupa nadležnost propisivanja općih akata ili dijelova općih akata.

Odredbom članka 85. stavka 1. točke 1. Zakona o upravnim sporovima (NN, br. 20/10., 143/12. i 152/14.) propisano je da će Visoki upravni sud rješe-njem odbaci zahtjev za ocjenu zakonitos i o tome obavijes podnositelja ako utvrdi da akt koji se za-htjevom osporava nije opći akt. Budući da osporeni akt tj. opći uvje poslovanja prema svom donositelju tj. komunalnom trgovačkom društvu, ne predstavlja opći akt to je na temelju odredbe članka 85., stavka 1., točke 1. Zakona o upravnim sporovima odlučeno kao u izreci.

6. Umjesto zaključkaNeposredna provedba ZOGO-a u smislu poš vanja temeljnog načela tog Zakona – načela onečišćivač plaća u djelatnos javne usluga prikupljanja miješa-nog komunalnog otpada i prikupljanja biorazgradi-vog komunalnog otpada u odnosu na cijenu usluge ovisi o uspostavi odgovarajućeg sustava infrastruk-ture koji omogućava građanima mjerenje volumena odloženog komunalnog otpada, odnosno biorazgra-divog komunalnog otpada. To je osnovni preduvjet za utvrđivanje cijene navedene javne usluge prema koli-čini proizvedenog otpada, te su stoga odredbe općih akata predstavničkog jela JLS-a koje ne poštuju na-vedeno načelo pro vno ZOGO-o.

86

ZDRAVSTVO UDK 339.1 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 3

/201

7.

1. UvodPrema podacima Agencije za lijekove i medicinske proizvode RH, u 2015. godini potrošeno je 5,267 mili-jardi kuna lijekova na recept1. Karakteris ka lijekova na recept je da, osim što ih mogu propisiva samo doktori medicine odnosno stomatologije s važećom licencom, oni podliježu posebnom postupku formira-nja cijena po kojima se prodaju na tržištu Republike Hrvatske. Proces formiranja cijena lijekova temelji se na odredbama članaka 18. – 21. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju2 (NN, br. 80/13), te odred-bama članka 188., stavka 5. Zakona o lijekovima3 (NN, br. 76/2013).

2. Struktura cijene lijekovaOpćenito rečeno, struktura cijene lijekova u svijetu sastoji se od šest temeljnih komponen 4:

• Proizvođačka cijena lijeka – odnosi se na prodajnu cijenu po kojoj proizvođač prodaje lijek te uključu-

* Dr. sc. Vatroslav Zovko, izv.prof., Hrvatsko društvo za farmakoe-konomiku i ekonomiku zdravstva.1 Agencija za lijekove i medicinske proizvode: Ukupna potrošnja lijekova u 2015. godini po glavnim skupinama ATK klasifi kacije izra-žena fi nancijski, u kunama, h p://halmed.hr/Novos -i-edukacije/Publikacije-i-izvjesca/Izvjesca-o-potrosnji-lijekova/Izvjesce-o-potro-snji-lijekova-u-Republici-Hrvatskoj-u-2015/#Tablica_2, pristupljeno 18. veljače 2017.2 Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju: (NN, br. 80/13, 137/13) – izvor pročišćenoga teksta Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje: h p://digured.srce.hr/arhiva/72/156498/www.hzzo.hr/wp-content/uploads/2013/10/ZOZO_PROCISCENI_TEKSTv2.pdf%3f6d8ad4.pdf. 3 Zakon o lijekovima: h p://hidra.srce.hr/arhiva/263/104255/narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2013_06_76_1522.html, pristup ljeno 18. veljače 2017.4 Aitken M, Machin C, Troein P: Understanding the pharmaceu -cal value chain, IMS Ins tute for Healthcare Informa cs, November 2014, Parsippany, NJ, str. 1–2.

je, osim troškova proizvodnje, i troškove istraživa-nja i razvoja.

• Troškovi transporta, osiguranja, carina i drugih administra vnih pristojbi – ovdje su uključeni svi troškovi stavljanja predmetnog lijeka na tržište.

• Uvozne marže – ako se radi o lijekovima koji podli-ježu uvoznim odredbama cijena lijeka se uvećava i za pripadajuće marže uvoznika.

• Troškovi distribucije i skladištenja – odnose se na troškove distribucije lijekova krajnjem korisniku ili prodajnom mjestu. Do ove razine govorimo o vele-prodajnoj cijeni lijeka.

• Maloprodajna marža – postotak ili fi ksni iznos koje ljekarnici zaračunavaju za svaki prodani lijek.

• Pripadajući porezi – određeni su poreznim zakoni-ma svake pojedinačne države.

Na prvi pogled, može se reći da su cijene lijekova podložne tržišnom formiranju cijena, ali kako se radi o iznimno osjetljivim proizvodima, kojima je u fokusu poboljšanje zdravstvenog statusa korisnika, u mno-gim državama cijene lijekova podliježu rigoroznoj kontroli od strane nadležnih jela. Tako iz perspek -ve regulatora te mehanizama koji se primjenjuju kako bi se utjecalo na cijene lijekova na recept, možemo govori o tri elementa cijene: veleprodajnoj cijeni, maloprodajnoj marži i pripadajućim porezima. U slu-čaju Hrvatske, cijene lijekova koji se propisuju unutar zdravstvenog sustava na teret državnog proračuna, odnosno na teret Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO), formiraju se na regulirani način sukladno važećim zakonskim propisima te nisu pod-ložne slobodnom formiranju na tržištu.

3. Formiranje cijena lijekova na veliko Cijena lijekova na veliko ili veleprodajna cijena lijeko-va formira se sukladno odredbama Pravilnika o mje-rilima i načinu za određivanje cijene lijekova i načinu

Struktura cijena lijekova na recept u Republici HrvatskojVatroslav Zovko *

Cijene lijekova koji se propisuju unutar zdravstvenog sustava na teret državnog proračuna, odnosno na teret Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje formiraju se na regulirani način sukladno važećim zakonskim propisima te nisu podložne slobodnom formiranju na tržištu. Osim omogućavanja dostupnos lijekova, cilj regulatora je i održavanje fi nancijske stabilnos sustava.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 3/2017.

87

UDK 339.1 ZDRAVSTVO

o izvješćivanja o cijenama na veliko5 (NN, br. 83/13, 12/14, 69/14, 22/15, 84/15). Ključna karakteris ka pravilnika je da je njime u pravni poredak RH unesena Direk va Vijeća 89/105/EEZ o transparentnim mjeri-lima kojima se defi nira postupak određivanja cijena lijekova za ljudsku upotrebu, te njihovo uvrštenje u nacionalne sustave zdravstvenog osiguranja. Pravilni-kom određena mjerila za određivanje cijena lijekova na veliko su:

• usporedna cijena lijeka na veliko u drugim država-ma

• razina usporedne cijene na veliko• farmakoekonomska studija.

Odredbama članka 6. Pravilnika, jedan od ključnih kri-terija određivanja cijene lijeka na veliko predstavlja usporedna cijena iden čnog lijeka u Italiji, Sloveniji i Češkoj, a ako iden čan lijek nije prisutan na jednom od ovih tržišta tada se kako referentne države mogu još koris Španjolska i/ili Francuska. Ovakav pristup formiranju cijena lijekova naziva se eksterno referen-ciranje cijena (engl. External Reference Pricing) 6,7,8 te se koris u zemljama članicama Europske unije (izu-zev Švedske i Velike Britanije)9. Izračunom usporednih cijena na veliko istog lijeka u zemljama navedenim u Pravilniku određuju se korek vni čimbenici:

• Za Italiju se pri preračunu iz cijene na malo u cije-nu na veliko koris faktor umnoška: 0,685 za cijenu objavljenu u skanom izdanju publikacije »L̀ Infor-matore Farmaceu co«.

• Za Sloveniju se koriste cijene na veliko objavljene na internetskoj stranici slovenske agencije za lije-kove i medicinske proizvode (Javno agencijo Repu-blike Slovenije za zdravila in medicinske pripomoč-ke – JAZMP).

• Za Češku se pri preračunu iz cijene na malo u cije-nu na veliko koris faktor umnoška: 0,86 za cijenu objavljenu na web-stranicama češkog zavoda za kontrolu lijekova (Státní ústav pro kontrolu léčiv – SUKL).

5 Pravilnik o mjerilima i načinu za određivanje cijene lijekova i načinu o izvješćivanja o cijenama na veliko h p://hidra.srce.hr/arhiva/263/105478/narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbe-ni/2013_07_83_1801.html, pristupljeno 18. veljače 2017.6 Toumi M et al.: External reference pricing of medicinal products: simula on based considera ons for cross country coordina on – Fi-nal Report, European Commission 2014, str. 13.7 Europe Economics: External Reference Pricing, London, July 1st 2013, str. 138 Ruggeri K, Nolte E: Pharmaceu cal pricing – The use of exter-nal reference pricing, Rand, Santa Monica, Pi sburgh, Cambridge, 2013, str. 16 9 Persson U, Jönsson B: The End of the Interna onal Reference Pric-ing System? Applied Health Economics and Health Policy 2016 14:1 (1–8).

• Za Španjolsku se pri preračunu iz cijene na malo u cijenu na veliko koris faktor umnoška: 0,721; a za lijekove čija cijena na malo iznosi više od 91,63 EUR uzima se u obzir fi ksna marža. Kao izvor podata-ka se koris posljednje skano izdanje publikacije »Catalogo de Medicamentos«.

• Za Francusku se pri preračunu iz cijene na malo u cijenu na veliko koris skala skana u Prilogu I. Pra-vilnika.

Tako određene cijene lijekova objavljuju se u Narod-nim novinama u vidu Odluka, a trenutno su važeće Odluka o utvrđivanju Osnovne liste lijekova HZZO-a10 (NN, br. 63/16, 68/16, 90/16, 12/17) te Odluka o utvrđivanju Dopunske liste lijekova HZZO-a11 (NN, br. 63/16, 68/16, 83/16, 90/16, 12/17). Sukladno odredbama članaka 14. i 15. Pravilnika, za lijekove na Osnovnoj i Dopunskoj lis lijekova provodi se godišnje usklađivanje cijena lijekova, odnosno ponovni izračun cijena kako bi se pra le promjene cijena lijekova u re-ferentnim zemljama, a za referentni dan Pravilnikom je određen prvi radni ponedjeljak u veljači. Može se reći da je određivanje cijena lijekova na veliko na te-melju cijena u referentnim zemljama uobičajeni pri-stup određivanju cijena, ali u rijetkim slučajevima kada is lijek nije registriran u navedenim državama odnosno kada ne postoje podaci o cijenama tada se cijena lijeka, sukladno stavku 1., članaka 13. Pravilni-ka određuje se da se cijena lijeka formira na osnovi farmakoekonomske studije koju nositelj odobrenja uz prijedlog podnosi HZZO-u (NN, br. 83/13, 12/14, 69/14, 22/15, 84/15).

Kao što je već navedeno, iz perspek ve regulatora prvi element cijene jest veleprodajna cijena lijeka čija je struktura propisana člankom 3. Pravilnika, gdje je propisano da je sastavni dio cijene lijeka na veliko proizvođačka cijena lijeka te eventualni iznos carine za uvozni lijek. Veleprodajnom maržom i drugim za-visnim troškovima kao sastavnim dijelom veleprodaj-ne cijene proizvođačka cijena s carinom može članku 3., točki 3. Pravilnika iznosi najviše 8,5 %. U članku 12. Pravilnika, jasno se propisuje određivanje cijena lijekova s potpuno novom djelatnom tvari12, pa tako

10 Odluka o utvrđivanju Osnovne liste lijekova Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje h p://digured.srce.hr/arhiva/263/152833/narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2016_07_63_1584.html , pristupljeno 18. veljače 2017.11 Odluka o utvrđivanju Dopunske liste lijekova Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje h p://digured.srce.hr/arhiva/263/152833/narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2016_07_63_1585.html , pristupljeno 18. veljače 2017.12 Djelatna tvar je kao pojam određena člankom 3., točkom 3. Za-kona o lijekovima (NN, br. 76/13) te se ovaj pojam odnosi na: tvar ili smjesa tvari namijenjena za proizvodnju lijeka koja postaje djelatni sastojak lijeka s farmakološkim, imunološkim ili metaboličkim djelo-

88

ZDRAVSTVO UDK 339.1 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 3

/201

7.

lijek sa sličnim ili is m svojstvima ne smije ima ci-jenu višu od 100 % usporedne cijene sličnih lijekova propisanih Listama, s m HZZO može pla najviše do 90 % navedene cijene.

Ovakav pristup određivanja cijena lijekova odnosi se prvenstveno na izvorne lijekove (zakonodavstvo ih defi nira pojmom re ferentni lijek13) koji su pod pa-tentnom zaš tom te nemaju, u smislu djelatne tvari pravu konkurenciju. Pitanje je da li ovakav pristup ima ekonomsku opravdanost i ostvaruje op malne medicinske i ekonomske učinke bez obzira na više-godišnju tradiciju zbog generiranja neopravdanih cjenovnih r azlika između izvornih i generičkih lijeko-va14. Prilikom isteka patentne zaš te uobičajeno je da se na tržištu lijekova pojavljuju generički lijekovi odnosno l ijekovi kopije15 koji sadržavaju iste djelat-ne tvari u is m količinama kao i izvorni lijekovi te dolaze u istom obliku. Ideja je da se ponude iden- čne opcije liječenja pacijen ma, ali po nižim cije-

nama.

Takva praksa u razvijenim zemljama svijeta dovodi do snižavanja cijena terapijskih opcija za 75 % – 85 %16,17. U slučaju Republike Hrvatske, određivanje cijena ge-neričkih lijekova – kopija regulator također ne prepu-šta tržišnim mehanizmima. Stavcima 5. – 8., članka 12. Pravilnika jasno su određene maksimalne razine cijena za nove generičke i biološke slične lijekove pri-likom stavljanja u promet, a razina cijene ovisi o cijeni izvornog lijeka te o redoslijedu dolaska na tržište (ta-blica 1.).

vanjem u svrhu obnavljanja, ispravljanja ili prilagodbe fi zioloških funkcija ili postavljanja medicinske dijagnoze.13 Referentni lijek je lijek koji je odobren ili je bio odobren u državi članici Europske unije u skladu s Direk vom 2001/83/EZ ili sukladno odredbama Uredbe (EZ) broj 726/2004, na temelju potpune doku-mentacije o kakvoći, djelotvornos i sigurnos primjene lijeka (čl. 29., t. 4. Zakona o lijekovima (NN, br. 76/13). Sinonimi koji se koriste su: originalni lijek ili izvorni lijek.14 Zovko V, Vedriš P, Š mac D: Utjecaj lista lijekova na proračun: Analiza cijena lijekova na Osnovnoj lis lijekova Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, Riznica, br. 4, 2009, str. 30–35.15 Generički lijek je lijek koji ima is kvalita vni i kvan ta vni sastav djelatnih tvari i is farmaceutski oblik kao i referentni lijek (original-ni lijek), te čija je bioekvivalentnost s referentnim lijekom dokazana odgovarajućim ispi vanjima biološke raspoloživos (čl. 29., t. 5. Za-kona o lijekovima; NN, br. 76/13).16 SAVINGS: An Economic Analysis of Generic Drug Usage in the U.S., GPhA, September 2011, str. 1, h p://www.gao.gov/as-sets/590/588064.pdf, pristupljeno 19. 2. 2017.17 Facts about Generic Drugs: h p://www.fda.gov/Drugs/Re-sourcesForYou/Consumers/BuyingUsingMedicineSafely/Under-standingGenericDrugs/ucm167991.htm pristupljeno 21. 2. 2017.

Tablica 1. Pregled najvećih mogućih cijena generičkih lije-kova sukladno odredbama članka 12. Pravilnika o mjerilima i načinu za određivanje cijene lijeko-va i načinu o izvješćivanja o cijenama na veliko u odnosu na cijenu izvornog lijeka18

Redoslijed dolaska na

tržište

Cijena lijekaIzvorni lijek13 = 100 %

Generički lijek15 Biološki sličan lijek18

I. 70,00 % 85,00 %II 59,50 % 72,25 %

III. 53,55 % 65,03 %IV. 48,20 % 58,52 %

Osim postupka propisanog Pravilnikom, u praksi se uobičajeno vode pregovori između HZZO-a te pred-stavnika nositelja odobrenja za stavljanje u promet određenog lijeka gdje se defi niraju uvje ugovornog odnosa koji uz vremenski okvir te maksimalni volu-men plaćanja potrošnje uključuju i cjenovna odstu-panja s obzirom na proračunska ograničenja HZZO-a tako da javno objavljena cijena lijeka ne mora nuž-no bi i konačna cijena. Ovakva situacija najčešće se javlja u nabavi lijekova za bolničke ustanove. Prili-kom javne nabave, bolničke ustanove jasno određuju predmet nabave, procijenjene potrebe te jedinične cijene lijeka objavljene na listama HZZO-a.

Osim navedenog, s obzirom na količine koje su pred-met nabave, bolničke ustanove integriraju u struk-turu cijene i očekivane rabate. Stoga, iz perspek ve nositelja odobrenja za stavljanje u promet lijeka, prilikom izračuna cijena lijekova koji se uvrštavaju na liste HZZO-a, nužno je ukalkulira i potencijalne iznose rabata iako takvu situaciju zakonodavac nije nigdje propisao. Daljom analizom odredbi Zakona o lijekovima može se reći, ne samo da ovakva praksa nije propisana već je i protuzakonita jer je člankom 192. Zakona o lijekovima (NN, br. 76/13) određeno da fi zičke i pravne osobe koje imaju dozvolu za promet lijekovima na veliko obvezne su lijekove koji se na-laze na osnovnoj, odnosno dopunskoj lis lijekova Zavoda (HZZO-a), prodava po cijenama utvrđenim sukladno pravilniku o mjerilima i načinu određiva-nja cijena lijekova na veliko te načinu izvješćivanja o njima.

18 Biološki sličan lijek je biološki lijek za koji je dokazana sličnost u pogledu kakvoće, biološke ak vnos , sigurnos primjene i djelo-tvornos s odobrenim izvornim biološkim lijekom. Biološki lijek je lijek čija je djelatna tvar biološka tvar; biološka tvar je tvar koja se proizvodi ili izlučuje iz biološkog izvora i za čiju su karakterizaciju i utvrđivanje kakvoće potrebna fi zičko-kemijska i biološka ispi va-nja zajedno s podacima o postupku proizvodnje i njegove kontrole. Biološkim lijekovima se smatraju imunološki lijekovi, lijekovi iz ljud-ske krvi ili ljudske plazme, lijekovi dobiveni biotehnološkim postup-cima i lijekovi za naprednu terapiju (čl. 3. t. 47. Zakona o lijekovima; NN, br. 76/13).

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 3/2017.

89

UDK 339.1 ZDRAVSTVO

4. Maloprodajna cijena lijekovaNakon određivanja veleprodaje cijene lijeka te uvr-štenje lijeka na Liste HZZO-a, lijekovi se na tržištu dis-tribuiraju prvenstveno po mrežama ljekarni (vanbol-ničkih i bolničkih). Konačna maloprodajna cijena lijeka koju plaća HZZO-a (i eventualno pacijent ako se radi o lijeku na Dopunskoj lis lijekova) sastoji se od cijene s liste lijekova koja ima uključene i veleprodajne i ma-loprodajne marže za svako prodano pakovanje lijeka te administra vne naknade za svaki izdani recept u fi ksnom iznosu od 6,64 HRK19,20. Ovdje je bitno napo-menu da se jednim receptom može propisa samo jedan oblik pojedinog lijeka, a sve sukladno odredba-ma članka 7. Pravilnika o načinu propisivanja i izdava-nja lijekova na recept21 (NN, br. 017/2009, 46/2009, 4/2010, 110/2010, 131/2010, 1/2011, 52/2011, 129/2013, 146/2013, 45/2014, 81/2014, 17/2015, 113/2016).

Drugim riječima, porez te naknada za izdani recept čine konačnu cijenu lijeka gdje se pod maloprodaj-nom cijenom lijeka smatra konačna cijena bez admi-nistra vne naknade za izdani recept. Ako je lijek stav-ljen u promet na tržište Republike Hrvatske odnosno EU, nositelj odobrenja nema obvezu uvrs ga na Li-ste lijekova HZZO-a. U takvim situacijama, za lijekove koji nisu uvršteni na Liste, zakonodavac je predvidio da cijenu maloprodajne marže određuje Ljekarnič-ka komora, a sve u skladu s odredbama stavka 12., članka 35. Zakona o ljekarništvu22 (NN, br. 121/03, 142/06, 35/08, 117/08) u kojem se navodi da Ljekar-nička komora utvrđuje način oblikovanja malopro-dajnih cijena lijekova i drugih sredstava koji nisu predmet ugovaranja s HZZO-om. U skladu s navede-nim, Ljekarnička komora je donijela Odluku o načinu oblikovanja maloprodajnih cijena lijekova i drugih sredstava koji nisu predmet ugovaranja s HZZO-om (NN, br. 38/07, 85/07, 117/08, 138/08, 80/16) kojom je određena cijena marže lijekova u rasponu od 10 %

19 Odluka o osnovama za sklapanje ugovora o provođenju zdravst-vene zaš te iz obveznog zdravstvenog osiguranja (NN, br. 156/2013 s izmjenama): h p://hidra.srce.hr/arhiva/263/111934/narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2013_12_156_3283.html, pristuplje-no 18. veljače 2017.20 Šifrarnik HZZOa: DTP postupci u PZZ (.xls) - verzija od 27. 7. 2016, primjena 1. 8. 2016. h p://www.hzzo.hr/wp-content/up-loads/2013/11/dtp_pzz_01.08.2016.xls?6d8ad4, pristupljeno 18. veljače 2017.21 Pravilnik o načinu propisivanja i izdavanja lijekova na recept (NN, br. 017/2009): h p://hidra.srce.hr/arhiva/263/44262/narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2009_02_17_356.html, pristupljeno 18. veljače 2017.22 Zakon o ljekarništvu: h p://hidra.srce.hr/arhiva/263/18315/www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2003/1711.htm, pristupljeno 18. vel-jače 2017.

do 35 %, osim za specifi čne lijekove, primjerice lije-kove za liječenje onkoloških boles gdje je utvrđena najniža razina marže u iznosu od 2 %.

5. Porezni status lijekovaOporezivanje lijekova regulirano je odredbama Zako-na o porezu na dodanu vrijednost23 (NN, br. 73/13, 99/13, 148/13, 143/14, 115/16). U skladu s odredba-ma članka 38., stavka 2, točka d. PDV se obračunava i plaća po stopi od 5 % za lijekove koji kumula vno zadovoljavaju sljedeće uvijete:

• imaju odobrenje za stavljanje u promet u Republici Hrvatskoj

• propisuju/daju se na recept• uvršteni su Odlukom o utvrđivanju Lista lijekova na

liste HZZO-a.

Lijekovi koji se prodaju bez liječničkog recepta (engl. Over the Counter – OTC) i lijekovi koji nisu uvršteni u liste HZZO-a porez na dodanu vrijednost se obraču-nava na razini od 25 %.

6. ZaključakCijene lijekova koji se propisuju unutar hrvatskog zdravstvenog sustava na teret državnog proračuna (HZZO-a) striktno su regulirane propisima i nisu pred-met slobodnog formiranja na tržištu bez obzira na to radi li se o izvornom ili generičkom lijeku. Zako-nodavstvom reguliran sustav određivanja cijena koji se koris u Republici Hrvatskoj, a zasniva se na ek-sternom referenciranju cijena, u širokoj je upotrebi u većini članica EU, ali uz različi odabir zemalja na koju se zemalja članica EU referencira. Sustav reguliranog formiranja cijena lijekova predstavlja dio regulacije tržišta lijekova i kontrole troškova, te se mora uze u obzir prilikom donošenja odluka o defi niranju cijena lijekova te terapijskih opcija u cjelini kako bi se osigu-ranicima omogućila dostupnost najboljim terapijskim opcijama uz op malne cijene. Osim omogućavanja dostupnos lijekova, cilj regulatora je i održavanje fi -nancijske stabilnos sustava.

23 Zakon o porezu na dodanu vrijednost: h p://hidra.srce.hr/arhiva/263/104255/narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbe-ni/2013_06_73_1451.html, pristupljeno 18. veljače 2017.

90

TIM4PIN INFO T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 3

/201

7.

1. Neoporezivi iznosi naknada, potpora, nagrada, dnevnica i otpremnina

Tablica 1. Pregled neoporezivih iznosa naknada, potpora, nagrada, dnevnica i otpremnina1

RB. Vrsta isplate Dopuštena isplataI. Naknade

1. Prijevozni troškovi na službenom putovanju u visini stvarnih troškova

2. Troškovi noćenja na službenom putovanju

u visini stvarnih troškova bez ograničenja kategorije

hotela

3. Troškovi prijevoza na posao i s posla (mjesni i međumjesni)

u visini stvarnih troškova pre-ma cijeni mjesečne odnosno pojedinačne prijevozne karte

javnog prijevoza

4. Uporaba privatnog automobila u poslovne svrhe

do 2,00 kn po prijeđenom kilometru

II. Dnevnice, terenski dodatak i naknada za odvojeni život

1.

Dnevnice za službeno putovanje u tuzemstvu koje traje više od 12 sa dnevno i dnevnica za rad na terenu u tuzemstvu

do 170,00 kn

2.Dnevnice za službeno putovanje u tuzemstvu koje traje više od 8 sa , a manje od 12 sa dnevno

do 85,00 kuna

3.

Dnevnice za službeno putovanje u inozemstvo koje traje više od 12 sa dnevno i dnevnica za rad na terenu u inozemstvu

do iznosa utvrđenih propisima o izdacima za službena putovanja za korisnike državnog

proračuna (Odluka Vlade RH, NN, br. 8/06)

4.Dnevnice za službeno putovanje u inozemstvo koje traje više od 8 sa , a manje od 12 sa dnevno

do 50% iznosa utvrđenih propisima o izdacima za službena putovanja za korisnike državnog

proračuna

5.

Dnevnice za službena putovanja per diem koje se radnicima isplaćuju iz proračuna Europske unije radi obavljanja poslova njihovih radnih mjesta, a u svezi s djelatnos poslodavca

do propisanog iznosa(objavljeno na www.

m4pin.hr)

6. Pomorski dodatak do 250,00 kn

7. Pomorski dodatak na brodovima međunarodne plovidbe do 400,00 kn

8. Naknada za odvojeni život do 1.750,00 kn mjesečnoIII. Otpremnine i darovi1. Otpremnina (pri odlasku u mirovinu) do 8.000,00 kn

2.

Otpremnina zbog poslovno i osobno uvjetovanih otkaza ugovora o radu prema Zakonu o radu (za svaku navršenu godinu rada kod toga poslodavca)

do 6.500,00 kn

3.Otpremnine zbog ozljede na radu i profesionalne boles (za svaku navršenu godinu rada kod toga poslodavca)

do 8.000,00 kn

4.Dar djetetu do 15 godina staros (koje je do 31. prosinca tekuće godine navršilo 15 godina staros )

do 600,00 kn godišnje

5. Prigodne nagrade (božićnica, naknade za godišnji odmor i sl.) do 2.500,00 kn godišnje

IV. Potpore1. Zbog invalidnos zaposlenika do 2.500,00 kn godišnje

2.U slučaju smr zaposlenika (osim potpora koje poslodavci isplaćuju djeci radnika – one su neoporezive u ukupnom iznosu)

do 7.500,00 kn

3.

Jednokratne potpore koje djeci u slučaju smr roditelja isplaćuju ili daju jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave na temelju svojih općih akata te pravne i fi zičke osobe

u ukupnom iznosu isplate

4.

Jednokratne potpore u slučaju smr člana uže obitelji radnika (bračnog druga, roditelja, roditelja bračnog druga, djece, drugih predaka i potomaka u izravnoj liniji, posvojene i udomljene djece i djece na skrbi te punoljetne osobe kojoj je porezni obveznik imenovan skrbnikom prema posebnom zakonu)

do 3.000,00 kn

5.

Potpore zbog neprekidnog bolovanja radnika dužeg od 90 dana. Razdoblje bolovanja duže od 90 dana ne mora se odnosi na jednu kalendarsku godinu

do 2.500,00 kn godišnje

6. Potpora za novorođeno dijete do visine proračunske osnovice3 do 3.326,00 kn

7. Djeci poginulih boraca Domovinskog rata4

do visine određene po posebnim propisima

8. Darovanje za zdravstvene potrebe5 u visini stvarnih izdataka za tu namjenu

9. Premije dobrovoljnog mirovinskog osiguranja6

500,00 kn mjesečno, odnosno 6.000,00 kn godišnje

10.Potpora djetetu za školovanje do 15. godine života odnosno do završetka osnovnoškolskog obrazovanja

1.750,00 kn mjesečno

11.

Sredstva koja se fi zičkim osobama dodjeljuju iz fondova i programa EU po jelima akredi ranim7 u skladu s pravilima EU, u svrhe obrazovanja i stručnog usavršavanja

ukupan iznos primitaka8

1 Čl. 7., st. 2. Pravilnika o porezu na dohodak (NN, br. 1/17)2 Čl. 7., st. 10. Pravilnika o porezu na dohodak: Ako je na službenom putovanju osiguran jedan obrok (ručak ili večera) neoporezivi iznos dnevnice koji se isplaćuje u novcu umanjuje se za 30% odnosno za 60% ako su osigurana dva obroka (ručak i večera).3 Sukladno čl. 22. Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2017. godinu (NN, br. 119/16).4 Sukladno čl. 8., st. 2., t. 1.a Zakona o porezu na dohodak (NN, br. 115/16), samo na temelju posebnih propisa.5 Sukladno čl. 8., st. 1., t. 4. Zakona o porezu na dohodak, svim zaposlenicima i nezaposlenicima u visini priložene dokumentacije.6 Sukladno čl. 9., st. 1., t. 18. Zakona o porezu na dohodak, poslodavac može upla u korist svojeg radnika uz njegov pristanak neopo-rezivo do 500,00 kn mjesečno.7 Agencija za mobilnost i programe EU.8 Sukladno čl. 5., st. 12. Pravilnika o porezu na dohodak (NN, br. 1/17).

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 3/2017.

91

TIM4PIN INFO

V. Nagrade zaposlenicima

1.

Za navršenih:• 10 godina radnog staža• 15 godina radnog staža• 20 godina radnog staža• 25 godina radnog staža• 30 godina radnog staža• 35 godina radnog staža• 40 godina radnog staža i svakih

narednih 5 godina

do 1.500,00 kndo 2.000,00 kndo 2.500,00 kndo 3.000,00 kndo 3.500,00 kndo 4.000,00 kndo 5.000,00 kn

VI. S pendije

1. S pendije (učenicima srednjih škola i redovnim studen ma) 1.750,00 kn mjesečno

2.S pendija koja se dodjeljuje studen ma za izvrsna pos gnuća, a koje se dodjeljuju temeljem javnih natječaja


3.

S pendije na javnim natječajima koje isplaćuju zaklade, fondacije, ustanove i druge ins tucije, koje djeluju u skladu s posebnim propisima i osnovane su s namjenom s pendiranja

u ukupnom iznosu isplate

VII. S pendije, nagrade i naknade sportašima

1.

Sportske s pendije, koje se prema posebnim propisima isplaćuju sportašima za njihovo sportsko usavršavanje


2. Naknade sportašima amaterima, prema posebnim propisima 1.750,00 kn mjesečno

3. Nagrade za sportska ostvarenja9 20.000,00 kn godišnjeVIII. Primici učenika i studenata

1.

Primici po posebnim propisima učenika i studenata na redovnom školovanju za rad preko učeničkih i studentskih udruga

15.000,00 kn godišnje

2. Nagrade učenicima za vrijeme prak čnog rada 1.750,00 kn mjesečno

1.1. Isplate zaposlenicima

Iznose naknada, potpora i nagrada iz tablice 1. poslo-davac može ispla neoporezivo samo zaposlenicima, bez obveze obračuna poreza i doprinosa. Ako ispla -telj isplaćuje na ime naknada, potpora i nagrada veće iznose zaposlenicima, razlika se pribraja plaći u tom mjesecu, obračunavaju se doprinosi te porez na doho-dak i prirez (čl. 21. Zakona o porezu na dohodak).

1.2. Isplate osobama koje nisu u radnom odnosu

Ako se prethodno navedeni iznosi isplaćuju osobama koje nisu u radnom odnosu, ukupno isplaćeni iznos smatra se drugim dohotkom.

Iznimka su neprofi tne organizacije i proračunski ko-risnici. Osobama koje nisu u radnom odnosu nepro-fi tne organizacije i proračunski korisnici mogu neopo-rezivo isplaćiva :

• Naknade troškova službenog putovanja (troškovi prijevoza, noćenja i dnevnica) i troškove korištenja osobnog automobila u službene svrhe, ako obavljaju poslove za potrebe h organizacija i ako ne ostvaru-ju naknadu za rad, dohodak po osnovi nesamostal-nog rada ili drugi dohodak, prema članku 9., stavku 1., točki 11. Zakona o porezu na dohodak i članku 6., stavcima 7. i 8. Pravilnika o porezu na dohodak.

• Troškove noćenja i prijevoza na službenom putova-nju osobama koje primaju naknadu, ali pod uvje-tom da račun za noćenje i prijevoz glase na nepro-fi tnu organizaciju ili proračunskog korisnika, prema članku 9., stavku 1., točki 12. Zakona o porezu na dohodak.

2. Naknade korisnika državnog proračuna2.1. Osnovica za obračun naknada, potpora

i otpremnina za mirovinu za korisnike državnog proračuna

Na temelju članka 22. Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2017. godinu (NN, br. 119/16), osnovica za obračun naknada i drugih pri-manja na temelju posebnih propisa (tzv. proračunska osnovica) u 2017. godini iznosi 3.326,00 kn.

2.2. Materijalna prava prema kolek vnim ugovorima za državne i javne službenike i namještenike

Tablica 2. Pregled materijalnih prava u 2017. godini, prema dodacima kolek vnih ugovora

Materijalno pravo Državni službenici i namještenici

Službenici i namještenici u

javnim službamaDnevnica za službeni

put u zemlji 150,00 kn 150,00 kn

Terenski dodatak 150,00 kn 150,00 knOsnovica za isplatu jubilarne nagrade 1.800,00 kn 1.800,00 kn

Regres za korištenje godišnjeg odmora** 1.250,00 kn 1.250,00 kn

* Temeljni kolek vni ugovor za službenike i namještenike u javnim službama (NN, br. 150/13 – isprav. 153/13) koji je bio na snazi do 12. prosinca 2016. godine, u produženoj je pri-mjeni do 12. ožujka 2017. godine. Novim TKU uredit će se pitanje jubilarnih nagrada i regresa za godišnji odmor.

Izmjene i dopune Kolek vnog ugovora za državne službenike i namještenike (NN, br. 123/16)*** u Dodatku III. Kolek vnog ugovora za državne službenike i namještenike u članku 2. Dodatka II. KU dodaje se stavak 2. koji glasi:

„Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, ako za to bude fi nancijskih mogućnos , Vlada i sindika državnih službi otvorit će pregovore o mogućnos isplate regresa za kori-štenje godišnjeg odmora za 2017. godinu.“

9 Pravilnik o mjerilima za dodjelu nagrada sportašima za sportska ostvarenja (NN, br. 46/14).

92

TIM4PIN INFO T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 3

/201

7.

2.3. Jubilarna nagradaTablica 3. Iznosi jubilarnih nagrada u 2017. godini prema

dodacima kolek vnih ugovora

Godine neprekidne službe/rada u državnim

jelima i jedinicama lokalne i područne

(regionalne) samouprave

Sporazum i Odluka Vlade

RHosnovica:

1.800,00 kn

Neoporezivi iznosi jubilarnih nagrada

1 2 3

5 1.800 Oporezivo u cijelos

10 2.250 1.500

15 2.700 2.000

20 3.150 2.500

25 3.600 3.000

30 4.500 3.500

35 5.400 4.000

40 7.200 5.000

45 9.000 5.000

2.4. Prema Odluci o visini dnevnice za službeno pu-tovanje u zemlji i visini naknada za državne dužno-snike, suce i druge pravosudne dužnosnike te ostale zaposlene, koji se fi nanciraju iz sredstava državnog proračuna, a čija prava nisu uređena kolek vnim ugovorima (NN, br. 117/12), proračunskim korisnici-ma i izvanproračunskim fondovima, isplaćuju se izno-si naknada prikazani u tablici 4.

Tablica 4. Visina naknada za državne dužnosnike, suce i ostale zaposlene, koji se fi nanciraju iz sredstava državnog proračuna

Vrsta naknade IznosDnevnice za službeni put u zemlji 150,00 kn dnevno

Troškovi noćenja prema priloženom računu

Naknada troškova za korištenje privatnog automobila u službene svrhe

2,00 kn po prijeđenom kilometru

Terenski dodatak 150,00 kn dnevnoNaknada za odvojeni život od obitelji 1.000,00 mjesečno

Naknada za odvojeni život kada je osiguran smještaj na teret proračuna 500,00 kn mjesečno

2.5. Odlukom o visini dnevnice za službeno puto-vanje u inozemstvo za korisnike koji se fi nanciraju iz sredstava državnog proračuna (NN, br. 8/06), a u skladu s člankom 7., stavkom 2., točkama 21. i 22. Pra-vilnika o porezu na dohodak propisan je neoporezivi iznos dnevnica za službeni put u inozemstvo (visina dnevnica po državama objavljena je na www. m4pin.hr.).

3. Plaće3.1. Osobni odbitak ili neoporezivi dio dohotka10

Od 1. siječnja 2017. osnovni osobni odbitak i dijelovi osobnog odbitka za uzdržavane članove uže obitelji i djecu te invalidnost/tjelesno oštećenje izračunavaju se primjenom propisanih koefi cijenata na osnovicu osobnog odbitka koja iznosi 2.500,00 kuna. Osnovni osobni odbitak iznosi 3800,00 kuna (koefi cijent 1,5 osnovice osobnog odbitka).

Tablica 5. Uvećanje osobnog odbitka za uzdržavane čla-nove uže obitelji i djecu te invalidnost/tjelesno oštećenje

R.br.

Osnova za uvećanje osnovnog osobnog odbitka

Koefi -cijent

Mjesečni iznos

(u kunama i lipama)

1. Uzdržavani članovi uže obitelji 0,7 1.750,002. Prvo uzdržavano dijete 0,7 1.750,003. Drugo uzdržavano dijete 1,0 2.500,004. Treće uzdržavano dijete 1,4 3.500,005. Četvrto uzdržavano dijete 1,9 4.750,006. Peto uzdržavano dijete 2,5 6.250,007. Šesto uzdržavano dijete 3,2 8.000,008. Sedmo uzdržavano dijete 4,0 10.000,009. Osmo uzdržavano dijete 4,9 12.250,00

10. Deveto uzdržavano dijete 5,9 14.750,00

11.Za svako daljnje uzdržavano dijete koefi cijent osnovnoga osobnog odbitka progresivno se uvećava za 1,1 … više u odnosu prema koefi cijentu za prethodno dijete

12.Invalidnost poreznog obveznika, svakog uzdržavanog člana uže obi-telji i svakog uzdržavanog djeteta

0,4 1.000,00

13.

Invalidnost utvrđena po jednoj osnovi 100 % i/ili korištenje, na te-melju posebnih propisa, prava na doplatak za pomoć i njegu pore-znog obveznika odnosno prava na osobnu invalidninu, svakog uzdr-žavanog člana uže obitelji i svakog uzdržavanog djeteta. Korištenje uvećanja osnovnog osobnog od-bitka po ovoj osnovi isključuje ko-rištenje uvećanja osnovnog osob-nog odbitka iz r. br. 12.

1,5 3.750,00

3.2. Utvrđivanje predujma poreza na dohodak od nesamostalnog rada11

Predujam poreza na dohodak od nesamostalnog rada obračunava se od porezne osnovice koju čini iznos svih primitaka od nesamostalnog rada ostvarenih -jekom jednog mjeseca, umanjen za uplaćene dopri-nose za obvezna osiguranja iz primitka ili doprinose

10 Članak 14. Zakona o porezu na dohodak11 Članak 24. Zakona o porezu na dohodak

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 3/2017.

93

TIM4PIN INFO

za mirovinska osiguranja i za iznos mjesečnog osob-nog odbitka, a na temelju porezne kar ce.

Predujam poreza na dohodak od nesamostalnog rada obračunava se po stopi od 24 % od mjesečne porezne osnovice do visine 17.500,00 kuna te po stopi od 36 % na poreznu osnovicu iznad 17.500,00 kuna.

3.3. Doprinosi

3.3.1. Osnovice za obračun doprinosa u 2017. godini

Doprinosi se obračunavaju prema stvarno isplaćenoj plaći, koja ne može bi manja od minimalne plaće. Pre-ma Uredbi o visini minimalne plaće (NN, br. 115/16), minimalna plaća za razdoblje od 1. siječnja 2017. do 31. prosinca 2017. godine iznosi 3.276,00 kn.

Najniža mjesečna osnovica

Ako je iznos isplaćene plaće (ili naknade bolovanja) manji od najniže osnovice za obračun doprinosa, tada doprinose treba obračuna na iznos najniže mjesečne osnovice, koja za 2017. godinu iznosi 2.940,82 kn (pre-ma Naredbi o iznosima osnovica za obračun doprinosa na obvezna osiguranja za 2017. godinu, NN, br. 115/16).

Najviša mjesečna osnovica

Najviša mjesečna osnovica iznosi 46.434,00 kn. Na iznos plaće koja je veća od najviše mjesečne osnovice ne obračunava se doprinos za mirovinsko osiguranje (I. i II. stup), ali samo kod obračunavanja mjesečne plaće za određeni mjesec. Kod isplate bonusa, naknada, nagrada i otpremnina, doprinos za mirovinsko osiguranje (I. i II. stup) obračunava se na ukupan bruto iznos isplate.

Najviša godišnja osnovica

Najviša godišnja osnovica iznosi 557.208,00 kn i pri-mjenjuje se samo za doprinos za mirovinsko osigura-nje za I. stup.

3.3.2. Stope doprinosa iz plaće i na plaćuTablica 6. Doprinosi iz plaće i na plaću

Doprinosi iz plaće• Za mirovinsko osiguranje 20 %• I. stup 15 %• II. stup 5 %

Doprinosi na plaću• Za zdravstveno osiguranje 15 %• Za zaš tu zdravlja na radu 0,5 %• Za zapošljavanje* 1,7 %

* Prema odredbama Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom (NN, br. 157/13 i 152/14), za osnovice staža osiguranja od 1. siječnja 2015., poseban doprinos za po canje zapošljavanja osoba s invaliditetom se ne plaća.

Od 1. siječnja 2015. poslodavci koji zapošljavaju 20 i više radnika, ako nemaju određeni broj zaposlenih osoba s invaliditetom12, uz 1,7 % doprinosa za zapošlja-vanje, plaćaju posebnu novčanu naknadu koja se utvr-đuje u visini od 30 % od umnoška broja osoba s inva-liditetom, koje je obveznik bio dužan zaposli i iznosa minimalne plaće za razdoblje za koje se obveza odnosi.

Poslodavac je obvezan na plaće radnika, kojima se staž računa s povećanim trajanjem, upla i poveća-ni doprinos za mirovinsko osiguranje na bruto plaću radnika, prema stopama prikazanim u tablici 7.

Tablica 7. Staž osiguranja s povećanim trajanjem*

Za 12 mj. staža priznaje se

Ukupna stopa doprinosa

Stope doprinosa za radnike u I.

stupu

Stope doprinosa za radnike u II.

stupu14 mjeseci 4,86 % 3,61 % 1,25 %15 mjeseci 7,84 % 5,83 % 2,01 %16 mjeseci 11,28 % 8,39 % 2,89 %18 mjeseci 17,58 % 13,07 % 4,51 %

* Sukladno čl. 13., st. 1., t. 3., te čl. 17, st. 1., t. 2. Zakona o doprinosima (NN, br. 84/08, 152/08, 94/09, 18/11, 22/12, 144/12, 148/13, 41/14, 143/14 i 115/16).

3.3.3. Posebni doprinos za zdravstvenu zaš tu u inozemstvu

Posebni doprinos za korištenje zdravstvene zaš te u inozemstvu plaćaju poslodavci i ispla telji dru-gog dohotka (čl. 188. Zakona o doprinosima, NN, br. 84/08, 152/08, 94/09, 18/11, 22/12, 144/12, 148/13, 41/14, 143/14 i 115/16) za vrijeme izaslanja, službenog boravka ili službenog puta u inozemstvu. Doprinos se ne plaća za službena putovanja, bora-vak ili izaslanje u:

• Države članice Europske unije.• Države s kojima je međunarodnim ugovorom o

socijalnom osiguranju uređeno pitanje korištenja zdravstvene zaš te u inozemstvu (Bosna i Herce-govina, Crna Gora, Makedonija, Srbija, Turska, Nor-veška, Island i Lihtenštajn).

Tablica 8. Osnovica i stopa za obračun posebnog doprinosa za zdravstvenu zaš tu u inozemstvu za cijeli mjesec*

Osnovica za obračun doprinosa u 2017. godini 2.940,82Stopa 20 %Iznos doprinosa 588,16

* Sukladno čl. 14., st. 3. Zakona o doprinosima (NN, br. 84/08, 152/08, 94/09, 18/11, 22/12, 144/12, 148/13, 26/14, 30/14, 41/14, 143/14, i 115/16): Iznimno od odredbe stavka 1. točke

12 Osim stranih diplomatskih i konzularnih predstavništava, integra- vnih i zaš tnih radionica.

94

TIM4PIN INFO T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 3

/201

7.

2. ovoga članka, za osiguranu osobu koja boravi u inozemstvu na službenom putu, posebni doprinos za korištenje zdravstve-ne zaš te u inozemstvu obračunava se po stopi od 20 %.

Tablica 9. Dnevne osnovice i obveze za različit broj kalen-darskih dana u mjesecu za uplatu posebnog do-prinosa za zdravstvenu zaš tu u inozemstvu

Broj dana u mjesecu28 30 31

Dnevna osnovica u kn 105,03 98,03 94,87Dnevna obveza u kn 21,01 19,61 18,97

Obveza uplate ovog doprinosa je do 15. dana u mje-secu za prethodni mjesec, na račun

Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranjeHR6510010051550100001

poziv na broj: HR68 8508 – OIB ispla telja doprinosa – oznaka izvješća JOPPD (GGXXX)

Ako radnik boravi u inozemstvu dulje od 30 dana neprekidno (radi obrazovanja, stručnog usavršavanja i sl.), tada se poseban doprinos za zdravstveno osigu-ranje plaća po stopi od 10 % na ugovorenu plaću u zemlji za jednake ili slične poslove u zemlji.

3.3.4. Oslobođenje od plaćanja doprinosa na plaćuPrema Zakonu o doprinosima (NN, br. 84/08, 152/08, 94/09, 18/11, 22/12, 144/12, 148/13, 41/14, 143/14 i 115/16):

a) Poslodavci koji zaposle radnika kojemu je to prvo zaposlenje, oslobođeni su 1 godinu plaćanja do-prinosa na plaću (čl. 20., st. 2. Zakona).

b) Poslodavci su oslobođeni 5 godina plaćanja do-prinosa na osnovicu, ako su 1. siječnja 2015. ili kasnije sklopili ugovor o radu na neodređeno vrijeme s osobom koja u trenutku sklapanja tog ugovora ima manje od 30 godina života (čl. 20., st. 5. i čl. 7. st. 54. Zakona).

Prema Zakonu o po canju zapošljavanja (NN, br. 57/12 i 120/12), poslodavci koji zaposle osobe u niže navedenim situacijama, imaju pravo na oslobođe-nje od obveze plaćanja doprinosa na osnovicu u trajanju od 2 godine (doprinos za zdravstveno osi-guranje, doprinos za zaš tu na radu, te doprinos za zapošljavanje i doprinos za zapošljavanje osoba s invaliditetom):

a) Nezaposlenu osobu, koja nema više od jedne go-dine eviden ranog staža u zvanju za koje se obra-zovala, a u evidenciji nezaposlenih osoba se vodi duže od 30 dana, ako se zapošljava na temelju ugovora o radu.

b) Dugotrajno nezaposlenu osobu, koja se kao neza-poslena osoba vodi neprekidno duže od dvije go-dine i zapošljava se na temelju ugovora o radu.

3.4. Osnovice za obračun plaća u državnim i javnim službama za 2017. godinu

Tablica 10. Pregled osnovica za obračun plaća u državnim i javnim službama

Bruto osnovica Propis

Državni službenici i namještenici

5.108,84 kn

Odluka o visini osnovice za obračun plaće za državne službenike i namještenike (NN, br. 40/09), primjenjuje se na plaću za prosinac 2016. koja je isplaćena u siječnju 2017.

5.211,02 kn

Izmjene i dopune Kolek vnog ugovora za državne službenike i namještenike (NN, br. 123/16), primjenjuje se od 1. siječnja do 31. srpnja 2017., počevši s plaćom za siječanj 2017. koja se isplaćuje u veljači 2017.

5.315,24 kn

Izmjene i dopune Kolek vnog ugovora za državne službenike i namještenike (NN, br. 123/16), primjenjuje se od 1. kolovoza do 31. listopada 2017., počevši s plaćom za kolovoz 2017. koja se isplaćuje u rujnu 2017.

5.421,54 kn

Izmjene i dopune Kolek vnog ugovora za državne službenike i namještenike (NN, br. 123/16), primjenjuje se od 1. studenoga nadalje, počevši s plaćom za studeni 2017. koja se isplaćuje u prosincu 2017.

Javne službe

5.108,84 kn

Odluka o visini osnovice za obračun plaće u javnim službama (NN, br. 40/09), primjenjuje se na plaću za prosinac 2016. koja je isplaćena u siječnju 2017.

5.211,02 kn

Odluka Vlade Republike Hrvatske (NN, br. 123/16), primjenjuje se od 1. siječnja 2017., počevši s plaćom za siječanj 2017. koja se isplaćuje u veljači 2017.

Državni dužnosnici 3.890,00 kn

Odluka o visini osnovice za obračun plaće državnih dužnosnika (NN, br. 151/14), primjenjuje se počevši s plaćom za prosinac 2014., koja je isplaćena u siječnju 2015. godine

Suci i drugi nositelji pravosudnih dužnos

4.443,958 kn

Odluka o visini osnovice za obračun plaće sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika (NN, br. 31/14), primjenjuje se od 1. travnja 2014. godine

3.5. Minimalna plaća

Minimalna plaća je najniža plaća za rad radnika u pu-nom radnom vremenu. Uredbom o visini minimalne plaće (NN, br. 115/16) utvrđena je minimalna plaća za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2017. u visini od 3.276,00 kn. Primjenjuje se od 1. siječnja 2017.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 3/2017.

95

TIM4PIN INFO

Tablica 11. Iznos minimalne plaće

Bruto iznos za puno radno vrijeme

za razdobljeod 1. 6. 2011.

do 31. 5. 2012.

od 1. 6. 2012.

do 31. 5. 2013.

od 1. 6. 2013. do 31. 12. 2013.

od 1. 1. 2014. do 31. 12. 2014.

od 1. 1. 2015. do 31. 12. 2015.

od 1. 1. 2016. do 31. 12. 2016.

od 1. 1. 2017. do 31. 12. 2017.

Iznos minimalne plaće

2.814,00 2.814,00 2.984,78 3.017,61 3.029,55 3.120,00 3.276,00

Objavljeno u NN, br.

58/11 i 60/11 – ispr.

60/12 51/13 156/13 151/14 140/15 115/16

4. Naknada plaće zbog bolovanja i druge nesposobnos za rad

Za prva 42 kalendarska dana bolovanja, odnosno sedam dana za invalida rada, naknadu isplaćuje po-slodavac na svoj teret u visini utvrđenoj kolek v-nim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu, uz obvezu obračunavanja i plaćanja doprinosa iz plaće i na plaću, te poreza na dohodak i prireza. Sukladno Zakonu o obveznom zdravstvenom osi-guranju (NN, br. 80/13-137/13), Zakonu o rodiljnim i roditeljskim potporama (NN, br. 85/08-152/14) u tablici 11., dan je pregled osnovica i naknada po vr-stama bolovanja i ispla teljima, kada su zadovoljeni uvje prethodnog osiguranja, a isplaćuju se na teret Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje i držav-nog proračuna.

Tablica 12. Pregled osnovica i naknada po vrstama bolova-nja na teret Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje i državnog proračuna

RBPrivremena

nesposobnost za rad

Isplaćuje/na teret

Osnovica za naknaduVisina

naknade kod isplata prema

stupcu 4

Isplaćene barem dvije ili više plaća

Isplaćena jedna ili

ni jedna plaća

1 2 3 4 5 61. Privremena

nesposobnost za rad zbog boles – od 43. dana, odnosno od 8. dana za invalide rada

Isplaćuje poslodavac na teret HZZO-a

Prosječna isplaćena plaća u prethodnih 6 mj.

Najniža osnovica: 2.780,05

70 %/ 80 %¹/ od osnovice, ne više od 4.257,28

2. Njega oboljelog supružnika ili djeteta starijeg od tri godine – od prvog dana




70 % / 80 % /od osnovice, ne više od 4.257,28

3. Za njegu oboljelog djeteta do tri godine života – od prvog dana




100 % od osnovice, ne više od 4.257,28

4. Privremena nesposobnost za rad zbog ozljede na radu ili profesionalne boles – od prvog dana




100 % od osnovice, bez ograničenja

5. Kada je radnik određen za pra telja bolesnika





6. Izoliran kao kliconoša ili zbog pojave zaraze, nesposoban za rad zbog transplantacije organa u korist druge osobe – od prvog dana

Isplaćuje HZZO na svoj teret




7. Komplikacije u vezi s trudnoćom i porođajem – od prvog dana





8. Rodiljni dopust², do 6 mjeseci djetetova života – od prvog dana



-100 % od osnovice, bez ograničenja

9.

Roditeljski dopust:od 6 mjeseci do 1 godine

Isplaćuje HZZO na teret proračuna

- -

100 % osnovice, ali ne više od 80 % proračunske osnovice = 2.660,80

Roditeljski dopust:Od 12 mjeseci do 30 mjeseci za blizance, treće i svako sljedeće dijete

50 % proračunske osnovice = 1.663,00

10. Roditeljski dopust:Od 1. godine do iskorištenos (30 mjeseci)

Isplaćuje HZZO na teret proračuna

- -

Ne više od 50 % proračunske osnovice = 1.663,00

11. Prenatalni pregled(slobodan dan)

Poslodavac na svoj teret

Redovna plaća 100 %

¹ Naknada u visini od 80 % isplaćuje se za razdoblje bolovanja od 6 do 12 mjeseci.

² Prema čl. 24., st. 8. Zakona o rodiljnim i roditeljskim potpo-rama (NN, br. 85/08, 110/08, 34/11, 54/13 i 152/14), zapo-sleni ili samozaposleni roditelj, koji ne ispunjava uvjet staža osiguranja u trajanju od najmanje 12 mjeseci neprekidno ili 18 mjeseci s prekidima u posljednje dvije godine, za vrijeme korištenja rodiljnog/roditeljskog dopusta ima pravo na na-knadu, koja iznosi 1.663,00 kn (50 % proračunske osnovice).

96

TIM4PIN INFO T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 3

/201

7.

Naknada na teret HZZO-a isplaćuje se u visini od:

70 % – za prvih šest mjeseci neprekidnog bolovanja.

80 % – od prvog dana nakon isteka šest mjeseci do 18 mjeseci.

50 % zadnje isplaćene naknade plaće – nakon isteka 18 mjeseci neprekidnog bolovanja do tri godine.

Zaposlenicima koji su na neprekidnom bolovanju du-ljem od 18 mjeseci zbog liječenja zloćudih boles i u drugim slučajevima iz članka 52., stavka 3. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju (NN, 80/13 i 137/13), naknada plaće neće se umanjiva na 50 %.

Uvjet za isplatu naknade: Prethodno osiguranje – najmanje devet mjeseci neprekidno ili 12 mjeseci s prekidima u posljednje dvije godine (čl. 56. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju). Ako nije ispu-njen uvjet: 25 % proračunske osnovice (831,50 kn) za sve vrijeme trajanja bolovanja.

5. Drugi dohodakDrugi dohodak je razlika između svakog pojedinačnog primitka, što se ne smatra primitkom od nesamostal-nog rada (plaća i mirovina), od samostalne djelatno-s , od imovine i imovinskih prava, od kapitala, od osi-guranja i propisanih izdataka.

Prema odredbama novog Zakona o porezu na doho-dak ispla telji drugog dohotka su obvezni obračuna i pla doprinose na sve primitke koje isplaćuju na-kon 1. siječnja 2017., bez obzira na koje se razdoblje primici odnose.

5.1. Izdaci koji se priznaju pri utvrđivanju predujma poreza na dohodak od drugog dohotka

• Svota što je iz primitka uplaćena za obvezne dopri-nose.

Paušalni izdatak u visini od 30 % primitka od:

a) Autorske naknade što je isplaćena prema Zako-nu o autorskom pravu i srodnim pravima.

b) Primitka za profesionalnu djelatnost novinara, umjetnika i sportaša, koji su osigurani po toj os-novi i doprinose za obvezna osiguranja plaćaju prema rješenju Porezne uprave.

c) Primitka nerezidenta za obavljanje umjetničke, ar s čke, zabavne, sportske, književne i likovne djelatnos , djelatnos u svezi s skom, radiom, televizijom i zabavnim priredbama.

• Dodatni paušalni izdatak u visini od 25 % primitka za umjetničke naknade.

Kod isplate drugog dohotka ne priznaje se osobni od-bitak.

Obveznici koji ostvaruju drugi dohodak ne moraju vodi poslovne knjige i evidencije, osim kad se prijave u Registar poreznih obveznika s namjerom da dohodak utvrđuju kako je propisano za samostalne djelatnos , kao razliku između poslovnih primitaka i izdataka na temelju podataka iz propisanih poslovnih knjiga i evidencija.

5.2. Stope doprinosa iz i na drugi dohodakTablica 13. Stope doprinosa iz i na drugi dohodak, porez i

prirez

R.br. Opis Ugovor

o djelu

Ugovor o djelu –

umirovljenik

Autorska naknada

Naknada umjetni-

cima1 Primitak 2 Paušalni izdatak 0 % 0 % 30 % 55 %3 Osnovica za doprinos

(1 – 2) 4 Doprinos za MO

(3 x stopa) 10 % 10 % 10 % 10 %4.a MO I. stup 7,5 % 10 % 7,5 % 7,5 %4.b MO II. stup 2,5 % 0 % 2,5 % 2,5 %5 Dohodak /porezna

osnovica (1 – 2- 4)6 Porez i prirez (6.a + 6.b)

6.a (5 x stopa) 24 % 24 % 24 % 24 %6.b prirez prema odluci

(6.a x stopa)7 Neto primitak

(1 – 4 – 6) 8 Doprinos za ZO

(3 x stopa) 7,5 % 7,5 % 7,5 % 7,5 %9 Trošak ispla telja (1+8)

Novost od 2017. godine je da obračun poreza i pri-reza na drugi dohodak neće bi konačan. Primici od drugog dohotka će se u posebnom postupku pribraja ostvarenom dohotku od nesamostalnog rada (plaći/mirovini) i dohotku od samostalne djelatnos te će se, temeljem h vrsta primitaka, utvrđiva godišnja po-rezna osnovica. Porezna stopa od 24 % primjenjuje se na godišnju poreznu osnovicu do visine od 210.000,00 kuna, a porezna stopa od 36 % na godišnju poreznu osnovicu iznad 210.000,00 kuna. Među m, primitak po osnovi drugog dohotka do visine od 12.500,00 kuna godišnje (peterostruki iznos osnovice osobnog odbit-ka) oporezuje se samo godišnjom stopom od 24 %.

Sukladno članku 24. stavku 5. Zakona o porezu na do-hodak, predujam poreza na dohodak od nesamostal-nog rada i mirovine umanjuje se za 50 % umirovljeni-cima po osnovi ostvarenog dohotka od mirovine, kao i poreznim obveznicima koji imaju prebivalište i borave na području jedinica lokalne samouprave razvrstanih u I. skupinu po stupnju razvijenos prema posebnom propisu o regionalnom razvoju Republike Hrvatske i na području Grada Vukovara utvrđenog prema poseb-nom propisu o obnovi i razvoju Grada Vukovara.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 3/2017.

97

TIM4PIN INFO

Tablica 14. Pregled koefi cijenata za preračunavanje neto iznosa u bruto iznos drugog dohotka

Stopa prireza

Ugovor o djelu

Autorske naknade izdatak 30 %

Umjetničke naknadeIzdatak 55 %

0% 1,46198830 1,28402671 1,165772911% 1,46661973 1,28652443 1,167095382% 1,47128060 1,28903189 1,168420863% 1,47597119 1,29154914 1,169749354% 1,48069178 1,29407624 1,171080865% 1,48544266 1,29661325 1,172415416% 1,49022413 1,29916022 1,173753007% 1,49503648 1,30171723 1,17509365

7,5% 1,49745433 1,30299950 1,175765138% 1,49988001 1,30428431 1,176437379% 1,50475503 1,30686155 1,17778416

10% 1,50966184 1,30944898 1,1791340412% 1,51957209 1,31465472 1,1818431113% 1,52457617 1,31727314 1,1832023114% 1,52961331 1,31990201 1,1845646515% 1,53468386 1,32254140 1,1859301218% 1,55009921 1,33052327 1,19004551

Tablica 15. Pregled uplatnih računa i poziva na broj za do-prinose, poreza i prireza na drugi dohodak

Doprinosi Broj i naziv uplatnog računa/IBAN konstrukcija računa

Poziv na broj primatelja

Doprinos za zdravstveno osiguranja

HR6510010051550100001Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje

HR688540-OIB ispla telja doprinosa – oznaka Izvješća JOPPD (GGXXX)

Doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnos

HR1210010051863000160 Državni proračun RH

HR688176-OIB ispla telja doprinosa – oznaka Izvješća JOPPD (GGXXX)

Doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje

HR761001005170003601Doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje

HR68 2291-OIB ispla telja doprinosa – oznaka Izvješća JOPPD (GGXXX)

Porez i prirezRačun grada/općine prema prebivalištu primatelja dohotka

Poziv na broj primatelja

Za sve vrste isplate drugog dohotka

Prema Naredbi o načinu uplaćivanja prihoda proračuna, obveznih doprinosa te prihoda za fi nanciranje drugih javnih potreba u 2017. godini (NN, br. 11/17)

HR 681945-OIB ispla telja poreza – oznaka Izvješća JOPPD (GGXXX)

6. Primici izuze od ovrheČlanak 172. Ovršnog zakona (NN, br. 112/12 i 25/13, 93/14, 55/16 – Odluka Ustavnoga suda RH) uređuje

izuzimanja od ovrhe. Odredbama navedenog članka propisano je da su od ovrhe izuzeta:

• Primanja po osnovi zakonskog uzdržavanja, naknade štete zbog narušenja zdravlja ili smanjenja, odnosno gubitka radne sposobnos i naknade štete za izgu-bljeno uzdržavanje, zbog smr davatelja uzdržavanja.

• Primanja po osnovi naknade, zbog tjelesnoga ošte-ćenja prema propisima o invalidskom osiguranju.

• Primanja po osnovi socijalne skrbi.• Primanja po osnovi privremene nezaposlenos .• Primanja po osnovi doplatka za djecu, osim ako po-

sebnim propisom nije drugačije određeno.• Primanja po osnovi s pendije i pomoći učenicima i

studen ma.• Naknada za rad osuđenika, osim za tražbine po os-

novi zakonskog uzdržavanja, te za tražbine nakna-de štete prouzročene kaznenim djelom osuđenika.

• Primanja po osnovi odličja i priznanja.• Rodiljne i roditeljske novčane potpore, osim ako

posebnim propisom nije drugačije određeno.• Utvrđeni iznosi za uzdržavanje djeteta uplaćeni na

poseban račun kod banke.• Naknada troškova za službeno putovanje i naknada

troškova prijevoza na posao i s posla do propisanih iznosa do kojih se ne smatraju oporezivim primici-ma po osnovi nesamostalnog rada.

• Dar za djecu do 15. godine života i potpore za novo-rođenče do propisanih iznosa do kojih se ne smatraju oporezivim primicima po osnovi nesamostalnog rada.

• Naknada za saniranje posljedica štete od katastro-fa i elementarnih nepogoda.

• Potpore zbog invalidnos radnika i neprekidnog bo-lovanja radnika duljeg od 90 dana, potpore za slučaj smr radnika i smr člana uže obitelji radnika, do propisanih iznosa do kojih se ne smatraju oporezi-vim primicima po osnovi nesamostalnog rada.

• Ostala primanja izuzeta od ovrhe po posebnim propisima.

Primitke izuzete od ovrhe po posebnim propisima provjeri u članku Izuzimanja i ograničenja u ovrsi u br. 4/2015 te članku Ovrha na plaći i novčanoj na-knadi u br. 11/2015 TIM4PIN magazina.

7. Financijske obavijes Tablica 16. Stope zateznih kamata od 11. rujna 1996. do

29. lipnja 2013.

Razdoblje Subjek Godišnja stopa Propis

11. 9. 1996. – 30. 6. 2002.

Svi subjek

18 %Uredba o visini stope

zatezne kamate (NN, br. 76/96)

1. 7. 2002. – 31. 12. 2007. 15 %

Uredba o visini stope zatezne kamate (NN, br.

72/02. i 153/04)

98

TIM4PIN INFO T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 3

/201

7.

1. 1. 2008. – 30. 6. 2011.

Trgovački ugovori i ugovori između trgovaca i osoba

javnog prava

17 %¹

Zakon o obveznim odnosima (NN, br. 35/05 i 41/08) i Eskontna stopa

HNB-a (NN, br. 1/08, 75/08, 1/09, 76/09, 82/10

i 1/11)Ostali odnosi 14 %

1. 7. 2011. – 29. 6. 2013.

Trgovački ugovori i ugovori između trgovaca i osoba

javnog prava

15 %²

Zakon o obveznim odnosima (NN, br.

35/05, 41/08 i 125/11.) i Eskontna stopa HNB-a (NN, br. 74/11, 11/12,

1/13 i 83/13)Ostali odnosi 12 %

¹ U ovom razdoblju bilo je moguće između navedenih subje-kata ugovori stopu zatezne kamate, ali najviše do 21 % go-dišnje.² U ovom razdoblju bilo je moguće između navedenih subje-kata ugovori stopu zatezne kamate, ali najviše do 18 % go-dišnje.

Tablica 17. Stope zateznih kamata od 30. lipnja 2013.

Ugovorni odnosi

Stope zateznih kamata (zakonskih i ugovornih) za isporuke robe ili usluge obavljene nakon 30. lipnja 2013.

od 30. 6. do

31. 12. 13.

od 1. 1. do 30. 6.

14.

od 1. 7. do

31. 12. 14.

od 1. 1. do 30. 6.

15.

od 1. 7. do 31. 7.

15.

od 1. 8. do

31. 12. 15.

od 1. 1. do 30. 6.

16.

od 1. 7. do 31. 12. 16.

od 1. 1. do 30. 6. 2017.

Između trgovaca (poduzetnika) međusobno

12,40 %

12,35 %

12,29 %

12,14 %

12,13 %

10,14 %

10,05 %

9,88 %

9,68 %

Između trgovca (poduzetnika) i osoba javnog prava kada je osoba javnog prava (grad, općina, županija, RH i dr.) dužnik novčane obveze

12,40 %

12,35 %

12,29 %

12,14 %

12,13 %

10,14 %

10,05 %

9,88 %

9,68 %

Između trgovca (poduzetnika) i osoba javnog prava kada je osoba javnog prava vjerovnik novčane obveze

15 %

15 %

1 %

15 %

15 %

10,14 %

10,05 %

9,88%

9,68 %

• Potrošački ugovori (dužnici su građani kao potrošači)

• Trgovci kada sklapaju ugovore izvan svoje gospodarske djelatnos

• Građanskopravni ugovori između građana međusobno

• Izvanugovorni odnosi

12 %

12 %

12 %

12 %

12 %

8,14 %

8,05 %

7,88 %

7,68 %

Tablica 18. Prosječna plaća po zaposlenom u pravnim oso-bama RH

Tromjesečno razdobljeIznos u kunama

MjesecIznos u kunama

GodinaIznos u kunama

bruto neto bruto neto bruto NetoXI/2015.-I/2016. 8.017 5.758 I/2016. 7.709 5.646 2006. 6.634 4.603XII/2015.-II/2016. 7.867 5.690 II/2016. 7.735 5.652 2007. 7.047 4.841I/2016.-III/2016. 7.756 5.673 III/2016. 7.825 5.722 2008. 7.544 5.178II/2016.-IV/2016. 7.749 5.669 IV/2016. 5.633 7.688 2009. 7.711 5.311III/2016.-V/2016. 7.768 5.687 V/2016. 7.791 5.706 2010. 7.679 5.443IV/2016.-VI/2016. 7.746 5.675 VI/2016. 7.759 5.686 2011. 7.796 5.441V/2016.-VII/2016. 7.732 5.662 VII/2016 7.646 5.594 2012. 7.875 5.478VI/2016.-VIII/2016. 7.723 5.651 VIII/2016. 7.764 5.673 2013. 7.939 5.515VII/2016.-IX/2016. 7.685 5.630 IX/2016. 7.644 5.624 2014. 7.953 5.533VIII/2016.-X/2016. 7.696 5.646 X/2016. 7.681 5.642 2015. 8.055 5.711IX/2016.-XI/2016. 7.761 5.690 XI/2016. 7.959 5.805X/2016.-XII/2016. 7.824 5.762 XII/2016. 7.831 5.838

8. Ostale informacijeTablica 19. Otpremnine prema poreznim propisima i pre-

ma Zakonu o radu

RBPrestanak ugovora o

radu

Pravo na otpremninu

Pravo na otpremninu prema Zakonu o radu; NN, br. 93/14

(čl. 126.) – nakon 2 godine neprekidnog rada

Mogućnost neoporezive isplate

1.Poslovno

uvjetovani otkaz

Pravo radnika na

otpremninu određuje se kolek vnim ugovorom, ugovorom

o radu, pravilnikom

o radu, internim ak ma

poslodavca te Zakonom

o radu

Najmanje: Otpremnina za svaku navršenu godinu rada = 1/3 prosječne bruto plaće ostvarene u posljednja tri mjeseca prije prekida radnog odnosa.Najviše: Prosječna bruto plaća ostvarena u posljednja tri mjeseca prije prestanka radnog odnosa x 6.

Do visine 6.500,00 kn za svaku navršenu godinu neprekidnog rada kod istog poslodavca (čl. 7., st. 2., t. 15. Pravilnika o porezu na dohodak)

2.Osobno

uvjetovani otkaz

3.

Osobno uvjetovani otkaz zbog

ozljede na radu ili

profesionalne boles

Radnik koji je pretrpio ozljedu na radu ili je obolio od profesionalne boles , te nakon završenog liječenja ne bude vraćen na posao pravo na otpremninu ostvaruje u najmanje dvostrukoj svo od svote koja bi mu inače pripadala (čl. 42. Zakona o radu; NN, br. 93/14)

Do visine 8.000,00 kn za svaku navršenu godinu rada kod tog poslodavca (čl. 7., st. 2., t. 16. Pravilnika o porezu na dohodak)

4. Odlazak u mirovinu

Najviše 8.000,00 kn (čl. 7., st. 2., t. 14. Pravilnika o porezu na dohodak)

5.

Sporazumni prestanak ugovora o

radu

Svota koja se isplaćuje u cijelos podliježe plaćanju poreza i doprinosa (kao dohodak od nesamostalnog rada)

Tablica 20. Pregled radnih sa po mjesecima u 2017. godini

Siječanj 176 Srpanj 168Veljača 160 Kolovoz 184Ožujak 184 Rujan 168Travanj 160 Listopad 176Svibanj 184 Studeni 176Lipanj 176 Prosinac 168

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 3/2017.

99

TIM4PIN INFO

Ukupan broj radnih sa u 2017. godini iznosi 2080. Ovaj pregled sa vrijedi za 40 satni radni tjedan, u ko-jem je radno vrijeme raspoređeno u pet radnih dana.

Tablica 21. Oznake izvješća na obrascu JOPPD za dane u ožujku 2017.

Datum u mjesecu

Oznaka Obrasca JOPPD

Datum u mjesecu


Datum u mjesecu


1. 17060 12. 17071 23. 170822. 17061 13. 17072 24. 170833. 17062 14. 17073 25. 170844. 17063 15. 17074 26. 170855. 17064 16. 17075 27. 170866. 17065 17. 17076 28. 170877. 17066 18. 17077 29. 170888. 17067 19. 17078 30. 170899. 17068 20. 17079 31. 17090

10. 17069 21. 1708011. 17070 22. 17081

Tablica 22. Rokovi za podnošenje poreznih i fi nancijskih izvještaja u ožujku 2017. godine za proračune, proračunske korisnike, izvanproračunske kori-snike i neprofi tne organizacije

Obrasci u ožujku

Obrazac JOPPD

• na dan isplate primitka ili sljedeći dan

• u roku od 8 dana od primitka dohotka iz inozemstva

PDV za mjesečne obveznike do 20. ožujka 2017. za veljaču 2017.

Prijave za stjecanje dobara i primljene usluge iz drugih država članica EU (PDV-S)

do 20. ožujka 2017. za veljaču 2017.

Financijski izvještaji jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave za proračunsku godinu 2016. (Bilanca, PR-RAS, RAS-funkcijski, P-Vrio, Obveze, Bilješke)

do 15. veljače 2017.

Godišnji fi nancijski izvještaji neprofi tnih organizacija koje vode dvojno knjigovodstvo (BIL-NPF, PR-RAS-NPF, Bilješke)

do 1. ožujka 2017.

Godišnji fi nancijski izvještaji neprofi tnih organizacija koje vode jednostavno knjigovodstvo (G-PR-IZ-NPF, Bilješke)

do 1. ožujka 2017.

Izjava o neak vnos - neprofi tne organizacije koje u 2016. nisu imale poslovnih promjena do 1. ožujka 2017.

Obavijest o prelasku na vođenje jednostavnog knjigovodstva - neprofi tne organizacije koje su zadovoljile uvjete za vođenje jednostavnog knjigovodstva

do 1. ožujka 2017.

Izvještaj o potrošnji proračunskih sredstava (PROR-POT) - neprofi tne organizacije koje su u 2016. godini primile sredstva iz javnih izvora

do 1. ožujka 2017.

Neprofi tne organizacije obveznice vođenja dvojnog knjigovodstva dužne su proves samoprocjenu funkcioniranja sustava fi nancijskog upravljanja i kontrola u 2016. godini popunjavanjem Upitnika o funkcioniranju sustava fi nancijskog upravljanja i kontrola13

do 31. ožujka14 2017.

Izjavu o fi skalnoj odgovornos za 2016. godinu predaju Ministarstvu fi nancija:- ministri i čelnici drugih državnih jela na razini razdjela organizacijske klasifi kacije- načelnici općina, gradonačelnici, odnosno župani - predsjednici uprave trgovačkih društava u vlasništvu Republike Hrvatske- čelnici drugih pravnih osoba kojima je osnivač Republika Hrvatska

do 31. ožujka 2017.

Izjavu o fi skalnoj odgovornos za 2016. godinu predaju načelniku općine, gradonačelniku, odnosno županu nadležne JLP(R)S:- predsjednici uprava trgovačkih društava u vlasništvu jedne ili više JLP(R)S- čelnici drugih pravnih osoba kojima je osnivač jedna ili višeJLP(R)S

do 31. ožujka 2017.

Tablica 23 . Novi ekonomsko-fi nancijski propisi1314

Naziv propisaNarodne novine,

br.:

Stupanje na snagu

Odluka o raspoređivanju sredstava za rad poli čkih stranaka i nezavisnih zastupnika 9/17 27.1. 17

Pravilnik o porezu na dohodak 10/17 4.2.17.Naredba o načinu uplaćivanja prihoda proračuna, obveznih doprinosa te prihoda za fi nanciranje drugih javnih potreba u 2017. godini 11/17 7.2.17.

Odluka o gradskim porezima Grada Ozlja (prirez 10 %) 12/17 1.3.17.Uredba o načinu fi nanciranja decentraliziranih funkcija te izračuna iznosa pomoći izravnanja za decentralizirane funkcije jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave za 2017. godinu

13/17 18.2.17.

Odluka o minimalnim fi nancijskim standardima za decentralizirano fi nanciranje redovite djelatnos javnih vatrogasnih postrojbi u 2017. godini

13/17 18.2.17.

Odluka o minimalnim fi nancijskim standardima za decentralizirane funkcije za zdravstvene ustanove u 2017. godini 13/17 18.2.17.

Odluka o kriterijima i mjerilima za utvrđivanje bilančnih prava za fi nanciranje minimalnog fi nancijskog standarda javnih potreba osnovnog školstva u 2017. godini

14/17 23.2.17.

Odluka o kriterijima i mjerilima za utvrđivanje bilančnih prava za fi nan-ciranje minimalnog fi nancijskog standarda javnih potreba srednjih škola i učeničkih domova u 2017. godini

14/17 23.2.17.

Odluka o minimalnim fi nancijskim standardima, kriterijima i mjerilima za fi nanciranje materijalnih i fi nancijskih rashoda centara za socijalnu skrb i troškova ogrjeva korisnicima koji se griju na drva u 2017. godini

14/17 23.2.17.

Odluka o minimalnim fi nancijskim standardima, kriterijima i mjerilima za decentralizirano fi nanciranje domova za starije i nemoćne osobe u 2017. godini

14/17 23.2.17.

Zakon o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenos 16/17 2.3.17.

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o po canju zapošljavanja 16/17 2.3.17.Zakon o prestanku važenja Zakona o potporama za očuvanje radnih mjesta 16/17 2.3.17.Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi 16/17 23.2.17.Odluka o prestanku važenja Odluke o prirezu porezu na dohodak Općine Đurmanec 16/17 23.2.17.

13 Navedeno se ne odnosi na neprofi tne organizacije utvrđene u Re-gistru trgovačkih društava i drugih pravnih osoba obveznika davanja Izjave o fi skalnoj odgovornos 14 Rok za obvezu provođenja, Upitnik se ne predaje nego ostaje u neprofi tnoj organizaciji

Odaberite jedno od izdanja iz naše ponude i pošaljite nam ispunjenu narudžbenicu.

TIM4PIN MAGAZINTIM4PIN Magazin je specijalizirani asopis u cjelosti usmjeren na aktualne nancijske, ekonomske i pravne teme s podru ja poslovanja javnog i nepro tnog sektora

Godišnja pretplata 1.100,00 kn Polugodišnja pretplata 600,00 kn

NAŠA IZDANJA

Priprema, pozor, ERASMUS+ 210,00 kn Prakti an priru nik za pripremu i provedbu projekata nanciranih iz programa ERASMUS+

Ra unski plan prora una 2017. 75,00 knRa unski plan prora una i Pravilnik o prora unskom ra unovodstvu i ra unskom planu

Priru nik za planiranje 2017.–2019. 75,00 kn Vodi za izradu prora una JLP(R)S i nancijskih planova prora unskih i izvanprora unskih korisnika jedinica

Ra unovodstvo prora unskih i nepro tnih organizacija 290,00 kn Udžbenik za sustavno sagledavanje i ra unovodstveno pra enje poslovanja prora unskih i nepro tnih organizacija. Teorijske postavke sustava s primjerima knjiženja

EU PROJEKTI – od ideje do realizacije 300,00 knPregled strateških dokumenata, skra eni prikaz usvojenih operativnih programa s naglaskom na prihvatljive aktivnosti i korisnike, sastavnice projektne aplikacije, prakti ne upute za izradu projektnog prijedloga i prora una, javna nabava, izvještavanje

JAVNA NABAVA – službeni stavovi i sudska praksa 290,00 knSažeti pregled rješenja Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave i presuda Europskog suda

Fiskalna odgovornost 150,00 knZa sve obaveznike – popunjavanje upitnika, sastavljanje planova i izvješ a

Primjena kolektivnih ugovora u državnim i javnim službama 150,00 knSpeci na pitanja i službeni stavovi

Ra unski plan za nepro tne organizacije 2015. 50,00 knAnaliti ki ra unski plan za nepro tne organizacije i propisi

NAZIV INSTITUCIJE NARUDŽBENICA BROJ

ADRESA NAZIV IZDANJA

POŠTANSKI BROJ KOLI INA

IME I PREZIME NARU ITELJA JEDINI NA CIJENA

KONTAKT TELEFON UKUPNO

FAX NAPOMENA: Za naru enih 5 i više primjeraka istog izdanja ostvaruje se popust od 20%. Navedene cijene izdanja uklju uju PDV.Prilikom pla anja: “poziv na broj” OIB PRAVNE OSOBE, “model” 00; IBAN HR3323400091110546815Svrha uplate Kupnja _____________________________________________Naru ene primjerke izdanja u vrijednosti od __________________kn

OIB

IBAN

E-POŠTA

DATUM

POTPIS

Prikaz novog Zakona o javnoj nabavi 2017. 300,00 kn Zakon o javnoj nabavi s kazalom pojmova, stru na mišljenja autora i usporedba s prethodnom zakonskom regulativom

150,00 kn

390,00 kn popust do 15. 3.

Aktualna izdanja


Teme:

Autori:

Izdanje

Novo izdanje!

Priprema, pozor, ERASMUS+

Teme:

Autori:

Izdanje

Teme:

Autori:

Izdanje

EU projekti

Teme:

Autori:

Izdanje

PRETPLATA ZA 2017. GODINUU TIJEKU

POLUGODIŠNJA PRETPLATA

GODIŠNJA PRETPLATA

Ocjena prihvatljivosti projektnih

Cijena PDV 600,00 kn 1.100,00 kn

Više pogodnosti, cijena nepromijenjena!

20% POPUSTA ZA 5 I VIŠE PRETPLATA

Poklon svim pretplatnicima:

2017.

Specijalizirane rubrike po djelatnostima: komunalno gospodarstvo, kultura,

SANJA VICULIN

TIM

4P

IN M

AG

AZ

IN •

ožuja

k •

2017.

3

BROJ 3.ožujak 2017.

NA

KL

AD

NIK

- t

im4

pin

Uli

ca

gra

da

Vu

ko

va

ra 2

37

A,

10 0

00

Za

gre

b |

ce

nta

r@ti

m4

pin

.hr

TIS

KA

NIC

A -

po

šta

rin

a p

lać

en

a u

HP

-u d

.d.

u s

ort

irn

ici

10 2

00

Za

gre

bKontrola Izjava o fi skalnoj odgovornosti

Načini isplate fi zičkim osobama

Računovodstvo korištenja EU sredstava

PRAVNA ZAŠTITA U SUSTAVU

JAVNE NABAVE

TISKANICA PRAVNA ZAŠTITA U SUSTAVU JAVNE...

Documents

Transcript of TISKANICA PRAVNA ZAŠTITA U SUSTAVU JAVNE...