Teorija Sisitema-seminarski - Osnovna Struktura Sistema

7
Tehnički fakultet „Mihajlo Pupin“ Zrenjanin TEORIJA SISTEMA OSNOVNA STRUKTURA SISTEMA

description

.............

Transcript of Teorija Sisitema-seminarski - Osnovna Struktura Sistema

TEORIJA SISTEMA

Tehniki fakultet Mihajlo Pupin Zrenjanin

TEORIJA SISTEMA

OSNOVNA STRUKTURA SISTEMA

Mentor: Prof. Dr. ivoslav Adamovi Student:Milan Tubi

1. Definicija Sistema (osnovni oblik sistema)

- Pojam sistem je izveden iz grke rei to system to oznaava celinu sastavljenu iz delova. Sistem je usko povezan sa strukturom. Sistem S je parcijalni skup od Dekartovog proizvoda skupova V1 x V2 x ... Vn:

Gde su V1, V2...Vn skupovi vrednosti atributa objekta ispitivanja.

Najee se pod terminom sistem podrazumeva skup delova koji funkcioniu zajedno radi ostvarenja nekog zajednikog cilja, pri emu taj skup delova je povezan reakcijama na taj nain da formiraju celinu.

- Izuavanje sistema predstavlja, proces izuavanja relacija S tj. Veza izmeu ulaza i izlaza i predstavljanja ponaanja pojedinanih sklopova komponenti sa ciljem. Sistem je najee sloena dinamika celina iji su parametri linearnog, nelinearnog ili kombinovanog karaktera.

- Promena ulaznih veliina uzrokuje promenu izlaznih veliina. Ulazne veliine su uzroci, a izlazne posledice procesarada sistema. Kod sistema elementi su vrsto povezani i promena bilo kojeg elementa utie na ostale iz celine a sami tim i na sam sistem.

- Osobine sistema:

- Ureenost odravanje rada elemenata.

- Organizovanost ostvarenje ciljeva i funkcionisanje elemenata sistema.

- Struktura predstavlja uoptenost sistema koja sadri elemente (delove) odnose,

organizovanost i samu usaglaenost elemenata.

- Sa aspekta vremena, sistem moe biti u aktivnom i pasivnom stanju. Aktivni, kada ga odreuju ustav i zakon, a pasivni, kada na njega utie okruenje.

- Vrednost predstavlja tenju oveka da osmisli kako svoj, tako i ivot drugih ljudi. Pomou nje se odreuje ono to je dobro, istinito, sveto, korisno, vano i od velikog znaaja za drutvo. Upoznavanja sistema moe se definisati:

- preciznije definisanje sistema (modela sistema) sa podacima koji su dobijeni putem ispitivanja.

- primena modela sistema (definicije) u reavanju problema pri ispitivanjima.

- definisanje sistema sa aspekta novih potreba primena.

- Cilj sistema i mere performanse:

- okolina sistema.

- resursi sistema.

- komponente sistema.

- upravljanje sistemom.

- Na osnovu cilja nekog sistema moe se doneti odluka o tome da li e sistem svesno rtvovato ostale ciljeve da bi se postigao glavni cilj.

- Mera performanse je rezultat koji nam kazuje koliko dobro sistem radi. Student njegov cilj postizanje to bolje ocene. Njihov iskazni cilj je uenje, ali stvarna mera performanse je diplomiranje, cilj gradske uprave jeste da zatiti graane sa visokim primanjem. Stvarna mera performanse je sposobnost da zadri svu industriju unutar gradskih aktiva i da postigne to bolji nivo zarade za bogate.

- Okolina sistema je ono to lei izvan sistema. Okolina povezuje stvari i ljude koji su sa stanovita sistema fiksne. Od najvanijih aspekta okoline je takozvana oekivana potranja prodajom. Resursi sistema su unutar sistema, merimo ih pomou novca, radnih sati ili kapaciteta.

- Opte karakteristike sistema su:

1) skup funkcionalnog meuzavisnih jedinica podsistema.

2) meuzavisnost jedinica u okviru posmatranog sistema, ali i povezanost sa jedini-

cama drugih sistema.

3) mogunost optimizacije.

4) posmatrani sistem uvek je deo sistema vieg reda.

2. Primer Fakultet

1. Ulazi i izlazi sistema

Ulazi i izlazi sistema odraavaju uticaje, kretanja, a ovi pojmovi u sebi kriju dinaminost, tj. promene odreenih pojava, objekata, dejstva koja menjaju stanje sistema, a izlazi su posledice ulaza i stanja sistema.

ULAZIIZLAZI

profesori koji dolaze na fakultetprofesori koji odlaze u penziju

informacije potrebne za funkcionisanjeobrazovna reenja,reenja o unapreenju,obrazovanja

objekti,potrebni za radnovi kadrovi,studenti koji su zavrili fakultet

novac od sponzora i dravetehnika reenja,razvijena tokom nastave

energija za osvetljenje i grejanjenovac,za nabavku sredstva za rad

oprema,za vrenje ogleda i novac za penzijepravni akti,akti koje propisuje fakultet

znanja, koje profesori predajuznanje,koje odnose studenti

studenti dolaze da bi se usavrilinesvreni studenti,oni koji su odustali

2. Delovi sistema

a) Podsistem objekata:

- zgrade za nastavu,

- pomone zgrade.

b) Podsistem opreme:

- ureaji,

- uila,

- maine,

- nametaj.

c) Podsistem kadrova:

- profesori,

- asistenti,

- studenti,

- pomono osoblje.

d) Upravljaki sistem:

- upravni odbor (ili drugi organ),

- direktor,

- nastavno vee.

e) Podsistem pomonih slubi:

- finansijska.

- kadrovska,

- studentska,

- za odravanje.

f) Informacioni sistem.

3. Okruenje sistema

Okruenje sistema predstavlja:

Ljudi, zaposleni u koli upravljaju kolom i snabdevaju je potebnim sredstvima, takoe uestvuju u nastavnom ciklusu bilo kao predavai ili studenti.

Druge organizacije i preduzea, odruje sredstva za funkcionisanje i koluju svoje kadrove.

Zgrade, predstavljaju infrastrukturu objekata potrebnih za rad.

Trite, je onaj segment ljudskog drutva koji regulie nastajanje i odumiranje svakog sistema pa i kola.

Drava, je osniva kole i ona donosi zakone i propise po kojim kola radi.

Informacije, su neophodan element je r na osnovu njih sistem obavlja svoje osnovne funkcije, na osnovu njih se vri upravljanje sistemom. Obuhvata skup eksternih informacija iz okruenja sistema.

Druge kole, obezbeuju kandidate kao polaznike i kao predavae na fakultetu.

Energija, pod energijom podrazumevamo toplotu, svetlost i energente.