MATG R E K

I C A

I I R I

H R VAT S K AM S K I K L A S I C I

TEOFRASTOVI

KAR AKTE,RI

P R E Y E O

N . I t r K O M A J N A R I C

Naslou originala:

OEOAPA8TOY

H@IROI XAPAKTHPE2

,,TIPOGRAFIJE" GRAFICKOG NAKLADNOG ZAVODAU ZAGREBU

t9

M A T ] C A

t;tllral 4 7vH R V A T S K ATISAK

Z A G R E B

i i

qlv

6 94j , t , , , , . ,4.9. ,4 I , ,

4 g&,{r?

;t"T[""1' i ,j

r : . \ , r \ , "a . .

.,.t ('

#c*t*;t-gAQffiSfrr

fuatlrrt;

THEOPHRASTOS. VILL.A ALBANI.

,' I +;' I ::1. ;'1 .,r.;r':,:+,f,i; ;,iitn,

I

PI{EGI,ED

Pristup :.-Teofrast: KarskteriPredgovor1. Pretvorica2. Udvorica . ]3, Zanovijetalo4. Neotesanac5. Prijaznik6. Propal,ica7. -Brbljavac8. IzmiSljalo9. Bezobraznik

10. Tvrdica11. Prostak ; .12. Uvijek u nevrijsme13. Prebriinjak14. Tupoglavac15. Grubijan16. Praznovjerac17. Nikad zadovoljan18. Nevjerica19. Gnusnik20. Dodijalac21. Castoljubac22. Neotmjenjak23. Hvali5a24. Oholica25. Stra5ljivica26. Oligarh?7. Poznouk28. Klevetalo29. Ljubitelj nevalj alaca ,30. LakomacBil jelke -

SADRZAJA

VII

3579

i0r21 41 6l 82t)t

242628303233

. 3 5h a5 l'39

414345

4 . 4 7. 4 9

5t535557196l

. 6 5

..ei-,

PRISTUP''

Les hommes n'ont point change selon le coeurst selon les passio'ns; ils sont encore tels qu' ils6taient alors et qu' ils so,nt marqu€s dans Th6o-phlaste: varins, dissirnul6s, flatteurs, int€ressds,effront6s, irnportuns, ddfients, mddisarlts, que-relloux, superstitizux.'

La Bruydre, Diacours sur les caracteres deTh6ophtaste.

U davno vri jeme, nekako precl dvije tisuie i tr istotine godina, Zivio je vrlo uman i osobito rjedit do-vjek, koji je vei zarana veoma zavolio nauku, a. uzrelim godinama s velikom ljubavi i uspjehom obra-divao sve grane njezine. Bio je to Tirtam iz Eresa naotoktr Lezbu, kome je kasnije u Ateni, kako kaZu starevijesti, veliki filozof i uditelj njegov Aristotel -'rzbog

boZanskoga govornidkog dara<< (6ui it 14q, Eodoeag *c-dziotou) promijenio ime u leofrast (372-e87).Ali Teo-frasta resile su i druge vrline, narodito destit zlnad,aii velika udenost, pa je po svemu tome toliko omilioAristotelu, da mu je on na odlabku iz Atene (323) pre-dao u rukg vodstvo visoke svoje Skole poznate podimenom >Peripatetirika Skola<.

Na tom je poloZaju ostao Teofrast punih 35 go-dina i udinio nebrojene usluge i Skoli i nauci. Peripa-

* Jsp. rnoj dlanak >Karakteri i Ijudske naravi iz Teo-ftastove Zlttne knjilice<. DNovosti( god. XXXIV., br. 82.,prilog str. 8., Zagab 1940.

VII

I

ti

tetidka je Skola izi5la u njegovo doba toliko na glas,da su nalfrnuli u nju ljudi sa svih strana grdkoga svijeta(bilo je, kailu, ondje do dvije tisuie slu5ada), a znanostprimila je od neumornoga tog naudnog radnika preko200 djela iz svih svojih podrudja. Ali od golema tograda saduvana su nam, uz obilne fragmenfe, potpunosamo tri djela: >Sistematika bilja< (ZcAi gutoSa iorcgiaqu 9 knjiga) i >Fiziologija bil ja< (Ilepigtstdr;aictda u 6knjiga), kojima je Teofrast postao utemeljiteljem na-u dne b otanike, i >Ka rak tefi<< (' IIS m oi X a g axr rj g e q),ko j i maje udario prvi i dvrst temelj karakterologij i. Oba na-vedena vrijedna botanidka djela, od kojih je u 16.vijeku 2apoieo rad svoj i prvi moderni botanik AndreasCisalpinus, danas su zastarjela, ali >>Karakteri<, u ko-jima je pisac dosegnuo ono nepromjenljivo u biiuljudskom, t. j. >srce< i strasti<, zadrlali su vrijednostdo dana dana5njega. I tako negda5nji univerzalni poli-graf stupa pred potonje nara5taje, ni kriv ni duLan,samo kao autor maloga, ali vrlo dragocjena djelca, kojeje naudenjak Isaak Casaubonus (1559-1614) proz\zao>>Zlatnom knjiZicom<.

I ona je doista zlatna po svemu, Sto nam prui,a.Tu je na poslu odlidan psiholog i neobidan umjetnik,koji je znaa duboko zavbiti u du5u ljudsku te umio nesamo zapaziti nego i izabrati, Sto je za' svaki tip oso-bito zna(,ajno. Udaljiv5i se time u proudavanju ka-rukteia od Aristotelove teZnje za golim definicijamaprestigao je uglednoga svog uditelja i u tom, Sto jepored glavnih vrsta .ljudskih tipova umio fino ruzli-kovati i rodove njihove, pa tako na pr. pored krasneslidice, Sto nam prikazuje odvratnoga >Udvoricu<, kojiima pred odima samo lidnu korist, stoji druga, na kojojje naslikan slatki >Prijaznik<, kome nije ni do kakvihlidnih probitaka. Skrci su ,Tvrdica< i >Neotmjenjak<,a gramzljivci >Bezobraznik< i >>Lakomac<. Blebeta5ipak javljaju se dak u detiri oblika, i to kao dosadni,Brbljavac,,, bezazleno rrZanos'ijetalo<, nemilo >>Izmi'

VI I I

Sljalo< i grdno >rKlevetalo<. I tako je pisac prikupiotrideset raznih tipova ljudskih, sve malo vrijedni ismijeSni karakteri, i .nanizao ih jednoga za, drugim,kako ih je u svakida5njem Zivotu svojih atenskih sugra-dana zapazio i pribiljeLio. Sve je pak to nama takoblisko, tako moderno; da u svakom tipu njegovu otkri-vamo ne5to poznato: sad sebe same, sad prijatelje ineprijatelje svoje, sad ditavu okolinu, koja nas oknr-i ,u je. . !

Zbirka Teofrastovih karakter a zapolinje se >pred-govorom(, koji je pisac upravio na nekoga Poliklapriopiujuii mu; da je namislio prikazati Livot'dobrihi zlih ljudi, kako bi sinovi bolji postali, ako budu predsobom imali takve zapise. Po tom bi dakle bilo'slo-bodno zakljudivati, 'da je Teofrast napisao joS jednu,izgubljenu knjiZicu, u kojoj su bili prikupljeni vrijedni

' i destiti karakteri. Ali ipak ne de tako biti, jer je naukapo_sadrZaju i obliku i po drugim nekim'znacima sigurnodokazs,la, da pomenuti predgovor nije autentidan. U>>Zlatnoj knjiZici< svaki je tip naslikan tako, da je nadelu slidice kratka definicija jedne mane ili slabostiIjudske (koja nije svagda u skladu sa slijbdeiim ka-rakterom), a zatim slijede konltietni primjeri, nanizanini po kakvtr sistematidnom rasporedu, vei onako,. kakqsu se u Zivotu o5troulnnom promatradtl nadali' i kakoih je on prikupio. A prikupljao ih je nakratko, u oblikubiljeZaka, i to vjerojatno u naudne svrhe, zapisujtriiopatanja svoja bez ikakvih stilistidkih uk-rasa, neobidnozbijeno i precizno, tako te je prevodilao desto primoranda vlastit im dodacima objasni tekst."Ali pred nema suuza sve to Zive slidice,' koje predstavljaju sav Zivotatidkoga gradanina: kakav je u domu i na putu, kakavna trgu i it kazaliStu, kakav pred sudom i u skupStini;dim se bavi u radne, a dime u blage i svedand dane.

, $ve to, a qajviie onaj ditatelju tako blizak'i svagdamoderan sadr7aj, utjecalo je na to, da je >Zlatna knji-Lica<< prevedena na mnoge jezike, i velikih i malih na-

IX

reds, a n06ls je i valjanih rrasljedovada, i u staro i unovo dqba, od kojih je najznatniji poznati franqusklfilozqf iz vrernene Ljudevite XIV. Jean de La Bruybre,Discours cur les Carast&res de Th6ophraote 1688.Tyshe, koja, kako vidjesmo, nije be$ bila sklona Teo-frastovirn djelima, od6tetila je, eto, donekle velikogapregaoca time, Sto mu je dopustila, de bar sa svojorn,rZlatnom knjiZicom< ude u svjetsku literaturu.

U nas su Teofrastovi ,rKarakteri< jo5 uvijek, i medustrudnjasima, slabo ili nikako pozneti, o ipak su ba5oni u novije vrijeme naiili na veliko zanimanj e i ins-avqli kod neprednijth naroda i nove'prijevode i obilnunquOnu literaturu. 'Zele{l doskoliti tom nedostatku uns5oj litersturi te pobuditi i u nas zsnlmanje za lijepodjelce toga prvog i odlidnog karakterologe, rljeiio sem8F, eto, de i nabim Citaocima donesem u prijevoduTeofraotovu >Zlqtn$ knjiiicu<. Kqliko sam postigeoene, zF dim sem i$sg prevodeii te5kogo tog helenckogklasika, neka sude ditsoci.

>l(

Prevodepi Teqfrastave >Kgraktere< slulio ssrn D9 izdanjprrrTlres'phrs.sti CheractereF edidit Otto Imrruis€h (- BibliothpseSsriptorqm Graeeorurn et Bornanorutn Teubnpniens), Li,psireet Eerolinl 1923., koli,ko odttuponje od njege nije izrijpkomspo,rnenuto Po,red toga scm sp obazlrao na ova izdanja:

S E O A P A E f O Y i O t x o t r e e e x r f f p c s . T h e o p h r a s t inot*tionos mor.um. Isaseus Casaubonu$ recansuit, in Latinumeopmoncm verttt of ll,bm eotnrnenta,llo illustlavit. Editio ultimareoognita. Lugdunl - 1617.'I'ltsophrnatc

Charektpre. Hereucgegeben, erkliirt und ilber'setut von der Philojogiachpn Gpoellssheft zu Loipzlg. Loipzig1897.

Th€ophraste, Ceract$res. Textp 6tsbli et treduit pefOctqve Navarre. Deuxiime 6ditipn revuo et corig6e. Pario1931.

9EOOPAEM XAPAKTIIPE\. Theophresttrs Zede-prenten. Tpket en vortelin6 door Dr. W. E. J. Kuiper. Am-sterdnm 1936.

x

Osim prijevoda u pornenutim izdanjima koristovao sam$e mnogo i ,ovima dvjema:

Theophrast. Clraraktere. Ins Deutsche iibertragen, mitEinleitung und Anmerkungen versehen von Dr. Carl Hof-fma,nn, Leipzig o. J. 1: 1927).

Theophrast. Charakterbilder. Deutsch von Horst Rtidiger.Leipzig o. J. (: 1938). To vri.jedi i za Pristup i Bilje5ke.

III

P

irI

' f l!

t

f- PREDGOVOR

Ved sam se desfo i prije zadudio, kad sam obratiopainju na to, a ne tu se vjerojatno ni presfafi tuditi,kako je to, da mi nemamo iste navike, i ako je Grikapodvrgnuta istoj klimi, i svi se Grci podjednako od-gajaju.

Ja sam naime, dragi Poliklo, odavna promotrionarav ljudsku, ta star sam devedeset i devet godina,druZio se s mnogima i raznovrsnim iudima i veomapomno isporedivao dobre i zle ljude, pa dodoh namisao, da valja napisati, oko dega jedni i drugi u iivatunastoje. Razloiit Cu ti dakle po vrstama, koliko jeupravo karaktera u njih i kako se u svakidainjem ii-vovanju vladaju. DrZim natme, dragi Poliklo, da &sinoyi na$i bolji biti, ako im ostavimo takve zapise.Ugledajuti se na njih dobit ie volju da hive i druguJusamo sa najuglednijim ljudima i trudit de se, da nezaostanu za njima.

Sad iu da prijedem na stvar, a tvoja je zada0a,da me pozorno popratil i pripazii, da li pravo govorim.Najprije cu dakle prozboriti o onima, koji teie napretvaranje propusffv$i uvod i prekomjerno razlaganjeo predmetu. ZapoEet iu prvo s pretvarcnjem i detini-rati ga, potom Cu pretvorlcu opfsafi, kakav je i podkoji karakter pripada, a onda iu, kako smfsfih, poku-Safi i ostala du\evna stanja po vrstama na svijetloiznositi,

L

iI

, i .I

-,&iI

l

I

PRETVORICA

Pretvaranje je dini se, ukratko uzevSi, umanji-vanje vlastitih djela i rijedi, a pretvorica je, eto,ovaki neki dovjek:

Pristupiv5i k neprijateljima svojima spremanje da ljubazno govori s' njima i nimalo ne poka-zuje, da ih mrzi. One pak, koje ie iza leda obi-jedio, hvali, kad su nazodni, i iztid,e im saude5ie,ako su u dem postradali.

Klevetnicima opra5ta i ne srdi se zbog onoga,Sto se protiv njega iznosi. S onima, kojima je ne-pravda udinjena i koji su radi toga zlovoljni, raz-govata se umiljato.

Tko Zeli hitno govoriti s njime, tome prikridi,da se drugom prilikom opet navrati.

Nijedan posao, koji dini, ne ie da pfizna, negotvrdi, da tek razmi5lja o tom. Izgovara se, da je

upravo stigao ili okasnio ili da se nije dobroosjeiao.

TruLi li tko u njega novaca u zajam ili drago-voljni prilog, izgovara se, da nema otkud dati,r akad ni5ta ne pazari, kaie, da mu trgovina dobroide.

rI

Ii-nr-*\

^,N-

t ,II

IIII

Ako je Sto Euo, pravi se, da nije duo; ako jevidio, veli, da nije vidio, a ako je Sto priznao, nesjqia se viSe. Jednom izjavljuje, da 6e razmi5ljati;drugda, da o tom ni5ta ne zna,i zatim, da se duditome; i napokon, da je vei jednom i sam na tomislio.

Ukratko, to je dovjek, koji se vrlo'vje5to sluZiovakim izfiEajima: >Nevjerovatno!(< - >Neshva-tljivo!< - ,rPreneralen sam!.. pa onda: ,rPrematome, Sto ti kazuje5, on je postao sasvim' drugi;dakako, preda mnom nije tako govorio<< -- ,reu-dnc stvari!< - >rTo ti drugome kome pripovije-dajt< - ,rNe znam zaista, da Ii da tebi ne povje-rujem ili da njega osudim.<< - ;plsi, da nijesi od-vi5e lakovjeran!<(

-.$il

2

UDVORICA

Udvoravanje moZe se shvatiti kao nedolidnodrugovanje, koje je na korist udvorici, a udvoricaje, eto, ovaki neki dovjek:

Kad prati pokrovitelja svoga, veli mu: >Primje-CujeS li, kako ljudi u tebe odi upiru?<< A to seinade nikome ne dogada u gradu,<.

>rJuder su te u trijemu u zvijezde kovali<. Tuje sjedjelo vi3e od trideset ljudi, pa kad je govorpao o tom, tko je najdestitiji, svi su, veli, zapo6elis njegovim imenom i ponovo se vratili na nj.

Naklapajuii to i slidno skine mu s haljine vla-kance, i ako mu vjetar nanese pljevu u bradu,zon je pokupi pa nasmjehnuv5i se rede: >Vidi5 li:od dva dana, Sto se ne sretoh ,s tobom, progru5alati se eto brada - i ako je jo5 u tebe, za tvoju dob,crna dlaka kao malo u koga...

Kad pokrovitelj govori, on nutka ostale daSute; kad slu5a, obasiplje ga hvalama, a kad pre-stane, povladuje mu viduii: >>Bravo!<

Kad se na5ali kakom neslanom dosjetkom, on,udari u smijeh i turi haljinu u usta, kao da se to-boile ne moZe uzdri,ati od smijeha.

IIJI

I*j*

l

l*AL

IliII

iI

TI

II

IITT

Dolaze li im ljudi u susret, poziva ih, da pri-dekaju, dok On mine.

Djeci kupuje jabuka i kru5aka i daruje ih da-rom svojim pred odima njegovim&, pil poljubivSiih rede: >rOd dobroga oca dobra dje6ica<.

Kupuje li s njime obuiu, primijeti, da je nogaljep5a nego cipela.

Kad se pokrovitelj opravlj a da pohodi koga odprijatelja svojih, orr otrdi naprijed i javi: >K tebidolazirr. Potom okrene natrag pa izvijesti: ,rNa-javio sam tvoj dolazakr.

On je, dakako, podoban da i sa Zenskoga uganabavi potrebne stvari zasopiv5i se od hitnje.

I prvi od gostiju pohvali vino i neprestano go-vori: "Kpko ti fino jedeSo, pa trzev5i nesto sa stolarede: ,rKako je, eto, to izvrstat zalogaj!"

Tada ga zapita, ne zebe li moZd a, Zeli li da sezaogrne, mole li mu za lto od pomoii biti, i pritom naginje se k uhu njegovu i Sapuie mu ne5tona nj. A odi upire u njega i onda, kad se s dru-gima razgolvara.

U kazali5tu istrgnut de slugi jastuk iz ruke iprostrijeti ga sam pod

"gospodina<<.s>Kuia mu je.., veli, ,rprekrasno sagradena,

njiva divno obradena, a portret posve slidan<.

{A'4J

ZANOVIJETALO

Zanovijetanje je dugadko i nepromi5ljeno na-klapanje, a zanovijetalo je, eto, ovaki dovjek:

Sjedeii blizu nekoga, koga i ne pozna, izretenajprije pohvalu Leni svojoj, potom mu potankoisprida, kakav je noias san usnio, onda pojedincenabroji sve, Sto je imao za rud,ak.

Zatim, ako stvar po njegovo j Zelji napreduje,govori o tom, kako je dana5nji nara5taj mnogogori od negda5njega, kako je na trgu spala cijenap5enici, kako je promet stranaca porastao i daje more od Dionisijaa opet plovno. I zemlja bi do-nijela bolje plodove, kad bi Zeus obilniju ki5uspustio. Uostalom on ie polje svoje obraditi iduiegodine. Da, i Livot je danas vrlo tei,ak.

>Damip je<<, veli, >>postavio kod Misterij aE naj-veiu baklju. Koliko stupova ima zapraro Odej?Juder sam uzeo sredstvo za bljuvanje. Koji jedanas dan? Misterije padaju u septembar, Apa-turije6 u oktobar, a S,eoske Dionisije u decembaro.

I tko sve to moi,e da podnese , toga vide rleostavl ja.

$>

4

NEOTESANAC

Neotesanost je, dini s€, nedostajanje izobta-Zenosti i pristojnosti, a neotesanac je, eto, ovakineki dovjek: t

On ie da popije distiio pa da potom ipak podeu narodnu skup5tinu, a za mireno ulje veli da nemiri5e ni5ta ljep5e nego lukac.?

Cipele nosi veie nego mu je noga, a kad go-vori, vide iza glasa.

U prijatelje i rodake nema pouzdanja, ali slu-

Sama svojima priopiuje najveie tajne, a nadni-darima, koji kod njega rade, pripovijeda na poljusve, 5to se u narodnoj skup5tini raspravljalo.

Kad sjedi, zavrne gornju halju sve do iznadkoljena, te mu golotinj a tta vidjelo izlazi.

Na ulici se obidno niti demu dudi, niti ga Stoiznenadi, ali kad spazi vola, magarca, ili jarca,

stane i buli u nj.I iz kom ore uzet ie ne5to i sirovo smazati, a

vina napit (,e se iz suda, nerazvodnjena.E S ku-haricom potajno a.Sikuje pa melje s njome bra5noza se i za svu kuinu deljad.

10

#r

Kad dorudkuje, baci od toga parde i 'Zivindetu

svome.Pokuca li tko, on sam otvori vrata. Potom pri-

zoye pseto, uhvati ga. za gubicue i rede: >Ovaj miduva imanje i kuiu<<.

Kad primi od koga novac, odbije ga govoreii,da je odvei uprljan, i zatraLi, da mu se odmahzamijeni drugim.

Uzajmi li kome plug, koS, srp ili vreiu, zaiskatie stvari, sjeiajuii se toga u besanim dasovima,usred noii natrag.

Kad u grad silazi, zapita prvoga, na koga naide,koja je bila cijena koii i slanoj ribi, te da li i ondanas slavi mladi mjesec.1o I smjesta pridoda, daie s'i kosu odrezati. kad dolje side, i usput 'odmahponijeti od Arhije slane ribe.

- u kupali5tu pjeva, a cipele klincima potkiva.

-at.i

l l

II

I

J

PRIJAZNIK

Pfijaznost je, pojmovno odrediv5i, takvo dru-L,enje s ljudima, koje prireduje ugodnost bez vla-stite koristi, a prijdznik je, zacijelo, ovaki nekidovjek:

Smotri li koga, ve(, ga izdaleka pozdravi, osloviga rijedima "Vrlo ugledni gospodine< i stane g^uvjeravati o svom velikom po5tovanju. Tad gauhvati objerna rukama i ne pu5ta ga dalje, ondaga malko isprati i zapita, kad i,e ga opet vidjeti,napokon se oprosti s njime blagodareii mu udtivo.

Kad je pozvan, da kao obranidiri sudac izred,epresudu, rre ie da bude pfijazan samo sa stran-kom, koju zastupa, nego i sa suparnikom, samoda se pokai,e nepristran.

I inostrancima l<azat ie, da pravednije presu-duju nego zemljaci njegovi.

Kad je pozvan na rudak, zamali domaiin a, daprizove djecu svojtr. A kad ulaze, odmah izjavi,da su slidna ocu kao smokva smokvi. Tad ih po-vude k sebi i pol jubi ih; potom ih uza se sjeda pase s jednirna sam igra >mijeha i sjekireo, a druge

t2

.t$.I

ii

pu5ta, da mu spavaju na krilu, makar kako gatiStali.11

:l-

Kosu podstriza vrlo desto; zubi mu se kao bisersrebre, ruho jo5 disto skida i ma7,e se mirisavimpomastima.

Na trgu ptilazi najradije k stolovima mjenjada,u rvadkim Skolama zadrLava se ondje, gdje se vje-Lbaju efebi, a u teatru, kad se drame prikazuju,sjedi blizu vojskovoda.

Za se ne kupuje niSta, ali prijateljima Saljedarove u Bizant, spartanske pse u Kizik i himetskimed na Rod, & to, dakako, pripovijeda svima ugradu.

Naravno, i majmuna drZi, a nabavit ie si egzo-tidnu pticu i sicilske golubove, kocke od gazeline

kosti i okrugle turijske uljenke, savijene spar-tanske Stapove i zavjes s utkanim persijskim

likovima.Osim toga uredio je malo rvali5te, pijeskom

posuto i loptali5te, pa to nudi, amo tamo obilazeii,fi lozofima, sofistima, madevaocima i muzidatimaza njlhova javna istu'panja. On posljednji dolazi

na zbor, kako bi gledaoci mogli jedan drugornepri5aptati : >To t i je gospodar od palestre.<.

:

iII

-qi. l

13

IIII

III

J.

glasom grde i besjede mno5tvu. Jedni medutimpridolaze, a drugi odila ze, pfiie nego su ga pravosaslu5ali; jedni uhvate podetak stvari, drugi samopar slogova, a treii ditav dio njezin. Op je, da-kako, uvjeren, da ne moZe inade iziii na vidjelopropalost njegova, nego kad je kaka velika na-rodna svetkovina.

I parbe umije vje5to tjerati bilo kao tuZenikili kao tuZitelj. Od jednih ie se zakletvom oteti,a k drugima ie pristupiti noseii u njedrima kutijupunu isprava i svjeZanj spisa u rukama.

A ne drLi z.a nedasno ni to, da bude voda va-Sarskoj fukari pa da tim ljudima odmah uzaimanovac zahtijevajuii za drahmu dvadeset i pet na'sto na dan; da obilazi krdme, ribarnice i trgovinesuhim mesom pa da kamate od toga trgovanjameie u usta.l5

6

PROPALICA

Propalostlz je stalna predanost sramotnim dje-lima i rijedima, a propalica je, eto, ovaki nekidovjek:

Brz je na zakletvu, ravnodu5an prema zlu glasui uvijek na grdnju spreman.

Po svom je znataju neka vucibatina i dovjek,koji ie besramno podignuti haljinu svoju te udi-niti svako nedjelo. Naravno, i nepristojan ie pleslsplesati trijezan i poii bez obrazine u svedanom,veselom koru.la

Kod sajamskih komedija kupi pare iduii odjednoga gledaoca do drugoga i prepire se s onima,koji donose marke i zahtiievaju, da badava gle-daju.

A podoban je da bude i birta5 i svodnik i ca-rinik. Nijedan zanat nije mu zazoran, makar kakosramotan bio, pa ie i javni vikad, kuhar i kockar.

Majku ne potp omale. Hapse Ea zbog krade, tevi5e prebiva u zatvoru nego u kuii svojoj.

Zacijelo je i jedan od onih, koji svjetinu okosebe skupljaju i prizivaju te jakim i krije5tavim

t4

4.i\

.S>

15

IIII

ii

III

7

BRBLJAVAC

Kad mu tko kaie, da mora dalje, on je odmahspreman da gu isprati i dovede do kuie.

Sazna li, Sto se raspravljalo u narodnoj skup_5tini, raznosi to odmah naokolo.l? K tome isprida,nadugo duveno govornidko nadbijanje, koie jebilo za arho'nta Aristof,onta,ls i govore, koje jenegda sam besjedio narodu i proslavio se. Gov6-reii to uplete u pripovijedanje svoje i tuzbu protivsvjetine, a slusaoci ili ne haju za to iri zadfijemajtr\ili ga ostave usred brblj anja njegova i otidu.

Kad vr5i sluZbu porotnidku, sprijedi drugoveda izreku presudu; kad sjedi u kazali.stu, smetesusjeda da pfipazi, a kad je na Sozbi, ne da go_stima da pojedu govoreii, da je brbljavcu teskoSutjeti; da mlati jezikom kao riba repoml0 i dane bi mogao zamuknuti, makar se udinio brblja-vijim od lastavice.

I djeci svojoj dopu5ta, da se podruSuju njime,kad ga potidu, hoteii spavati, da govori: ,eako,pripovijedaj nam Stogod, da nas san uhvati!<

i.

II.iI

IIi

Brbl javost je, dini se, ako hi je tko ht io poj-movno cdrediti, neumjerenost u govoru, a brblja-vac je, eto, ovaki neki dovjek:

Kad mu kaki sretalac stane da prida Stogod,odrnah mu odsjerie, da to nije niSta, Sto on govori,i da je on sam o svem tadno obavije5ten, pa akoje voljan da slu5a, saznat ie sve. A kad hoie onajda Sto kal,e na to, upada mu u rijed i veli: ,rNezahoravi, Sto si htio pripovijedati!< oDobro,da si me podsjet io na to.<< -

"Kako to godi, kadse dovjek moie jed,nom valjano nabrbljati.<,rSto sam propustio da kaiem...( - >rBrzo si, za-rsta, shvatio stvar.<< >Ved sam .odavno dekao,hoie5 I'i doii do istoga zakljudka kao ja.n I drugimslidnirn uzredicama razme(,e se, tako da sretalacne moZe ni pisnuti.

Kad zagnjavi tako ovoga i onoga, poii ie i naljude, koji u skupu stoje, i udinit (,e, da se usredsvojih raspravljanja razbje1nu kud koji.

I u Skole zalazi i u palestre pa smeta djedacima,da se ude, tol iko brbl ja s pedotr ibimalo i udite-l j ima.

16

!}

I

srruc. nnhnc,rzao8,E8

2 Tcofrast : Kat-akteri t 7

8

IZMISLJALO

Izmi5lj anje novosti je iznala:zenie laLnrh gla-sina i dogadaja,' koje izmi5ljad hoie drugima kaoistinite nametnuti, a izmi5ljalo je, eto, ovaki nekidovjek:

Kad se sastane s prijateljem, odmah izide izsebe, znadajno se nasmjehne i zapita: >Odakleti? Hoie5 Ii da prida6 5to?20 - Kako, zar oonoj stvari ne znab ni5ta nova?<< Tad se opet bacina stvar i pita: ,rZat se ba5 nikakva novost nepripovijeda? - Zacijelo dobre vijesti... I ne dav5imu da odgovori, nastavi: >Sto? Ti jo5 ni5ta nijesiduo? Onda 6u ja, dini se, da te razveselim velikimnovostima.<

I tad pominje ili nekoga vojnika ili roba fru-lada Asteja ili preduzimada Likona, koji se ba5vratio s boja, i od koga je, veli, sve to duo. Onima, dakako, za svoje vijesti uvijek takve jamce,koje nitko ne moZe pozvati na odgovornost.

Zatim, pozivajuii se na njih, pripovijeda, dasu Poliperhon i kralj u boju pobijedili, a Kasandarda je Ziv uhvaien.zl

l8

Pa ako mu tko kaile: >I ti to vjerujes?<<, odgo-vorit ie, da o tom vei svi u gradu lrieu, Ou se vijestsve dalje Siri, da svi sloZno govore, jer posve istoo Zestini boja pridaju: bila je t;, rrLI", pravakrvava kupelj.

A dokaz su mu za to i lica drZavnih upravljada:oni su se, sam vidi, posve promijenili. Osim togaie, ka?,e, uzgred duo, da oni kriju u vijeenici ne_fggu dovjeka, koji je vei pred pet danu dosao izMakedonije i koji sve to porrr" tadno zna.

I dok stvar potanko pripovij eda, jadikuje Stomot'e vjernije i vide: >>Nesretni Kasandre! Bije-dnide! shvaia5 Ii sada, kako je nepostojana sreialjudska? Ali on je ipak bio rnoian dovjekto

Najposlije doda: ,rSve, Eto rekoh, neka ostanemedu namat<< A otrdao je k svima u gradu i istoispripovjedio.

, t .l{Ii' l '

I

i

|9

I u tudu kuiu zad.e pajedam, sutra slamu te i5tedonesu.

uzajmi od susjeda danasod njih, da mu to i kuii

9

BEZOBRAZNIK

Bezobra5tina je, pojmovno uzev5i, preziranjedobroga glasa iz sramotne Zelje za. dobitkom, abezobraznik je, eto, ovaki dovjek:

On ie, ponajprije, poii k onome, koga je oplja-dkao, i ttai,iti u njega novaca u zajam.

Kad prinese irtvu bogovima, metne ditavoZrtveno meso u salamuru, a sam pode na rudakk drugome.22 Tu pozove k sebi i slugu svoga, uzmesa stola pedenja i kruha, dade mu i rede, da sviduju: >Podasti se, Tibije!"

Nabavlja li hranu, podsjeti nesara na kakvuprecla5nju svoju uslugu, postavi se kraj vage ibaci na nju: najmdije komadii mesa ili bar kostza juhu. Ako mu to za rukom pode, dobro je, akone, pograbi s mesarskoga stola crijevce pa umaknesmijuii se.

Kad za 'goste svoje nabavi nrjesta u kazali$tu,sjedi ondje s njima i sam a da nije platio svoj dio,a sjutradan povede jo5 i sinove svoje i njihovaodgoj itelj a.

Ako tko Sto jeftino kupi, zahtijeva, rJa od togai njemu ustupi dio.

2A

u kupalistu priii ie k mjedenim kotrovima,zahvatiti vrdem vode i sam se preriti njome uzasvu viku duvarevu. potom ie mu reii: ,rSve je go_tovo.<< A na odlasku narugat ie se: ,rpropade tidanas napoju-ic a.r<28

IIi 'i .

Ii

iI

Ii

2l

10

TVRDICA

Tvrddvanje je prekomjerno Stedenje imovine,a tvrdica je, eto, ovaki neki dovjek:

Ne sadekav5i konac mjeseca' otrdat de k du-Zniku svorne u kuiu i zaiskati kamatu od polaobola.

Ruda li s prijateljima, pomno broji, koliko jetko da5a popio, a Artemidi prinese najmanju Zrtvuod svih gostiju.

Kad za nj tko kupi Sto za malu cijenu i potonrmu radun dade, reii ie, da je ipak sve preskupo.2a

Razbije li sluga lonac ili zdjelu, odbije to odhrane njegove.

Kad mu Zena izgubi dinar,z5 maknut ie odmahpokuistvo, krevete i kovdege i pretraZiti sve pu-kotine na dask ama.

Prodaje li Sto, dade sarno uz takvu cijenu, dakupac od toga nema nikakve dobiti.

Nikom ne ie dopustiti niti da okusi sa smokveiz vrta njegova, ni da procTe njegovim poljem, nida podigne otpalu maslinu ili datulu.

Dan na dan briZno ispituje mejaSe svoje, da lijod uvijek na istom mjestu stoje.

22

Froma.i 'i duz'ik odrecreni rok, on ce n7r, zadug uzaptiti stvari i zatrazi.ti kamate od kamata.Kad dasti ,opiinare svoje, -isijede pedenje nasiiu5ne komade i postavi

'i*, da jedu.

Fode Ii na tr,g, vrati se kui,i ne kupiv5i ni$ta.zeni svojoj - ne cropu5ta posudivati ni sori, nistijeni, ni kumitr, rii ;;t;^u, ni Zrtveni jedam,ni vqpce, niti Zrtveni kotae. >I t" ,iinir.., kai,e,>iine na godinu znatnu svotu.<<

uopie' primijetit ie., da je novdanik u tvrdicdpljesniv, a klju d,i za,rdii; "

Au nose vrlo kratkuhalji'u; da se tluaju i"l-*ru" malahnih urjenica,kosu sijeku do k;;; ;]ft navtade irtom okopodne, a valjarima da OiUro prikriduju, neka di_steii ne Stede kredu, du ,e trat,ina ;k.; brzo neuprlja.

23

Kad stupi u brijadnicu ili prodavaonicu po-

masti, pripovijeda, da ie se prvorn prilikom po-

Steno naljoskati.

&

11

PROSTAK

Prosta5tvo nije tesko pojmovno odrediti: ono

je nepritajeno i sablaLnjivo zbiianie Sale' a pro-

,tut je, eto, ovaki dovjek:

Kad se sretne s destitim L'enama' podigne ha-

ljinu i PokaZe stid svoj'

U teatru pljeska, kad su ved ostali prestali' i

zviV.di gtr.r-"i;u, koje drugi svijet rado gleda' A

kad publika mukom zamukne' on se podigne i

hrakne, samo J" '" gledaoci' koji pred njim sjede'

okrenu na nj.Kad je trg pun svijeta' pode do oraha' mrkinja

ili kestena pa ltoieii ondje griskq i brblja s pro- I

davadima. Prolaznika'26 s kojim nimalo nije po-

znat,zovnut ie po imenu' a kad vidi koga' kome

se osobito zuri, viknut ie mu' da prideka'

I k onorne pride' koji se vraia sa suda izgu'

biv5i veliku Parnicu' i d'estita mu'

Na tr$u ,,ubulnit ie hranu samo 'u 1,"'uzeti

u

najam trtruii"" , pokazat\ kupovinu prijateljima'

koji ,e sretnu s njime ' i pozxati ih' podrugljivo

na 1o.27

24

?,5

12

UVIJEK U NEVRIJEME

Nevrijeme je propu5tanje pravoga dasa,28 kojeokolini nije milo, a uvijek u nevrijemess je, eto,na poslu ovaki neki dovjek:

Otide k nekome, tko nije dokolan, i hoie dase s njime nadugo posavjetuje.

Ljubavci svojoj pjeva noiu pred kuiom upravoonda, kad je lorni groznica

I k onolne pride, koji je ba5 osuden zbogjamstva , i zamoli ga, da opet, za niega, izide kaojamac.

Kao svjedok pristupa k sudu, kad je vei par-nica raspravljena.

Kad je pozvan na svadbu, govori nazdravlja-juii protiv Zenskoga spola.

,'eovjeka, koji se upravo vratio s du$o$a puta,poziva u Setnju.

I kupca ie dovesti, koji je voljan viSe dati,po3to je trgovac vei prodao robu.

Kad su skup5tinari sasluSali i shvatili razla'ganje, tad ustaje on i iznova tazlal'e stvar.

26

i

tII

II

III

II,+

I. t 'IIiIiIIIt

t_

On je uvijek spreman diniti ljubav ondje, gdjedovjek ne Zeli njegovih usluga, ali se iaca da ihposve odbije.

Daje li tko Zrtvenu gozbu i mnogo kod togatro5i, eto tad i njega, da i5te kamate svoje.

I(ad roba bidem Sibaju, pripovijeda ,stojeiiondje, da se jednom njegov momak, po5to su gatako izbili, objesio.

Kao obranidni sudac zavadi stranke, ba5 kacisu obje voljne da se poravnaju.

Kad hode da zaple5e, uhvati dovjeka, koji jejo5 trijezan.

27

t3

PREBRIZNJAK

Prevelika briZljivost udinit ie se zaciielo kaoneko pretjerivanje u rijedima i djelima, ali s do-brom namjerorn, & prebriZnjak je, eto, ovaki nekidovjek:

Dii,e se medu drugovima i dA obeianje, kojegakasnije ne ie moii ispuniti.

Kad se vei jedna sudska presuda opienito pri-

znaje kao pravedna, on ipak iznese protivne raz-Ioge i bude, dakako, pobijen.

Vinotodi svome naloi,i, da pomije5a vi5e vina,nego 5to gosti uopie mogu da popiju.

Ljude, koji se tuku, nastoji da rastavi, pa i

onda, ako ih ne poznaje.

I od ceste zna svrnuti pa povesti dru5tvo pri-jedcem, a zatim sam ne moZe da nade pravi put'

K vojskovocli pride i zapita EL, kada namje-rave. udarati i kakve ie zapovijedi preksutra

izdati.

Tad pode k ocu i obavijesti 9&, da mati veipodiva u spavaonici.

28

Kad lijednik zabranjuje, da bolesnome dajevina, on izjavi, da ie ipak poku5ati time pridignutibolesnika.

Umre li Z,ena od roda njegova,to on ie joj nagrobnom kamenu urezati ime muZ a, oca i matere,pa zatim njeno vlastito ime i odakle je rodom, ak svemu ie tomu pridodati i to, da su sve to bilidestiti ljudi.

Kad valja da prisegrro, ka1,e nazodnima: >rO, jasam vei i prije mnogo puta prisegnuo!.<

D

L4

TUPOGLAVAC

Tupoglavost je, pojmovno uzev3i, sporost du5e

u rijeSima i djelima, a tupoglavac je, eto, ovaki

neki dovjek:Sraduna li kamedkima i iznos nade, pita onoga,

koji sjedi kraj njega: "Koliko to dini?<

Kad ie tu?,en i vei ho6e da ucle u sudnicn, za-

boravi odjednom sve to i krene na ladanje'

Gleda li u teatflJ, zaYeze se u san pa sdm ostaneondje.

Kad se prejede pa ustaje noiu i na nuZnik ide,

zade,sr i kudka $a susjedova ujede.

Dobije li Sto i svojom rukom pohrani, poslije

to trali i ne mole nadi

Kad mu tko javlj a, da je umr'o jedan od prija-

telja njegovih, kako bi na pogreb stiii mogao, na-

dini zalosno lice, pusti suzu i rede: >Bilo sretno!<

A izvest ie svjedoke i onda, kad prima duZnenovce.

U zimno doba rijeda se s uromkom svojim, 5to

nije donio s trga krastavaca.

30

Djesu svoju vlastitu nagoni tako dugo narvanje i trdanje, dok ih umor posve ne osvoji.

Kad na ladanju sdm leiu vari, ubaci s6 dvaputa u lonac i u,dini, da se ne m,oZe jesti.

Nahodi li dai,d, veli: >>Kako zvijezde lijeposjaju!< A kad doista sjaju, govorili ostali Sto mudrago, reii ie, da je noi tamnija od smole.sg

Kad ga pita tko: >Koliko je po tvom mi5ljenjuizneseno mrtvaca ktoz Sveta vrata?<, odgovoritie mu: >Koliko sebi i tebi Zelim<<.8s

3l

t ; g F g . ' b " . i

l5

GRUBIJAN

Grubijanstvo je neprijaznost u usmenom opie-nju, a grubijan je, eto, ovaki neki dovjek:

Zapita li ga tko: "Gdje ie taj i tai<<, odgovoritie: oProdi me se, ne dosaduj mi!..

Kad mu tko nazove ,rZdravo(, r€ ie da muzdravljem prihvati.

Prodaje li Sto, ne veli kupcu, po kakvu bicijenu dao, nego pita: oSto dobijem za to?<<

Kad mu znanci dast dine i o porodidnoj slavidare Salju, rzjavi, da ne treba milostinje.tn

Uprlj a li ga tko nehotice, gurne ili odepi, nemau njega opro5tenja.

Kad ga zamoli prijatelj, da prinese kakav dra-govoljni prinos, veli iznajprije, da ne misli niStadati. Potom dode s prilogom svojim i kaZe: >rZali-boi,e i tih novaca(.

Spotakne li se na cesti, zna i kamen proklinjati.

Ni da prideka koga zadugo nije podoban.

Ne tnoZe se skloniti ni da zapieva ni da 5todeklamtrje niti da zaple5e. Ni bogovima ne ie dase moli.

32h

L6

PRAZNOVJERAC

Praznovjerje bit (,e zacijelo strah od duhova,a praznovjerac je, eto, ovaki neki dovjek:

Umije ruke i namaie ih mekinjama,ss pokropise sav osveienom vodom, uzme u usta listak 1o-vorov,86 i tako po vas dan naokolo hoda.

Kad mu madka pretrdi preko puta, ne ie prijedalje, dok drugi tko onuda ne prode ili dok nebaci tri kamena preko puta njezina.

Spazi li u kuii svojoj zmiju, priziva Sabadijaistako je to burlava zmija, a ako je sveta, podignejoj odmah ondje kuini Zrtvenik.

Kad prolazi na raskr5iu mimo posveienih ka-menova, prelije ih uljemss iz bodice svoje, padnena koljena, polnoli se i tad istom dalje ide.

Proglode li mu miS bra5nenu torbu, pode k tu-madu z,namenja i zapita ga, Sto tu valja diniti, paako mu on odgovori, neka je preda torbaru, daje zakrpi, ne mari za to, nego prine,se, vrativ5i se,?rtvu pokajnidku.

I kuiu ie svoju desto kadom odistiti govoreii,da ju je Hekatase darom zad,arala.

3 Teofrost : Karahteri 3j

I

Zau(e li sova, kad on putuje, prepadne se i

povide: >rPomozi Ateno!(, Po tad istom dalje krene'

Niti ie da se pribliZi grobu, ni da pode do

mrtvaca ili do porodilje. Njemu je, veli, prvo to,

da se ne okalj a.Svakoga detvrtoga i dvadeset i detvrtoga dana

u mjesecu naloli ku6anima svojima, da kuhaju

vino, on pak izide i kupi na tr$u mrdeve grandice,

tamj an i vzrtveni kolad, a kad se vrati kuii, ovjen-

Eava cio dan svoje Hermafrodite.40Kad $to u snu vidi, ide k tumadima sna, k vra-

dima i k motriocima ptica, da pita, kojem bogu ili

boginji treba da se moli. A kad hoie da se posveti

u misterije, ide k nadrisveienicima orfejevima.

On je zacijelo i jedan od onih, koji se na Lalu

morskom brizno polijevaju vodom.al A polazi na

more sYaki mjesec sa Lenom i djecom; ako t'ena

nema kad, povede dojkinju.Spazi Ii koga od onih, Sto se deSnjakom zaki'

ieni po raskr5iirna poteiu, pode kuii, opere se od

glave do pete, pozove sveienice i zai5te, da {a

morskim lukom ili Stenetom destito odiste'ae

Kad vidi luda ili pa'davidava dovjeka, upanji se

od straha i pljune u nabor haljine svoje'

t7

NIKAD ZADOVOLJAN

Nezadovoljstvo je bezrazlozno prekoravanjeprobitaka, koji su nekome u dio pali, a nika d za_dovoljan nije, eto, ovaki neki dovjek:

Po5alje li mu prijatelj dio od svedane gozbe,reii ie donosiocu: ,rzacijelo mi nije priustio ilicejuhe ni da5e vina, kad me nije pozvao na rudak.<<

Kad ga ljubovnica njelno izljubi, kaie: >Radbih znati, da li me doista od srca voli5.<

I na Zeusa se gnjevi, ali ne zato, Bto dal,di,nego zato, Sto nije prije daldjelo.

Namjeri li se putem na novdanu kesu, pro-mrmlja u sebi: )Ali na blago se joS nigda nijesamnamjerio.<<

Kad nakon dugoga cjenjkanja i pogad anjas prodavadem jeftino kupi robu, veli: >Vrlo mezanima, jesam li za tu cijenu Sto destito kupio.<

Znancu, koji mu javlja veseli glas: "Rodio tise sin<<, odgovori: >Ako dodaS: i polovinu imutka

si izgubio, cijelu ie5 istinu reii.<<Kad dobije parnicu jednoglasnom presudom,

prekorava pisca govora svoga, da je propustiomnoge valjane razloge.

F.,ILI

t .I

lli

LiI

frIII

ttltItI

I

Il['I

f't -ti$t3 -I

lT

trI

34 35

Kad mu prijatelji zaiednidkim prinosimd novac

namaknu, i jeian od njih rede: >Raduj se sadat"

on mu odgovori >>Zalto da se radujem? Zat zato'

S t o m o r a m s v a k o m e o d v a s n o v a c v r a t i t i , a o s i mtog" jo5 i zahvalan biti, kao da sam primio kakvo

dobrodinstvo?<< rfI

IItI

tIIr

l8

NEVJERICA

Nevjerje je svakako sumnjidenje sviju zbognepo5tenja, a nevjerica je, eto, ovaki neki dovjek:

Kad opravi roba na trg po hranu, $alje za njimdrugoga, da pita, po5to je prvi kupio.

Putujuii nosi sam kesu od nova ca, ali opet izasvakih stotinu koraka sjedne i nanovo pobrojipare.

Kad ved leZi u krevetu, zapitat i,e Z,emt. svoju,je li zakljulala sanduk s novcima, je li zapelaienormar za srebrninu i prijevornica na dvori5nimvratima prebad,ena; pa ako ona sve to i potvrdi,on ie opet sam gO ustati iz postelje i sa svje-tiljkom u ruci sve to bosonog obiii i pregledati,i tako jedva do sna'doii.

Od ljudi, koji mu novac dugu ju, fiaii kamatepred svjedocima, kako ne bi mogli poreii svojduZnidki odnos.

Haljinu svoju ne ie dati odistiti onome valjaru,koji ie posao najbolje udiniti, nego radije onome,koji ima za sebe tvrda jamca.

Dode li tko da posudi u njega srebrne pehare,najradije ne da, no ako je to kaki rodak ili dobar

3736

zrtanac, on ie mu stvari uzajmiti, po5to ih prijemalo nije oku5ao u vatri, tadno na vagi izmjerio,a gotovo i jamca uzeo,

Robu, koji ga prati, nalai,e, da ne hodi iza njeganego pred njim: hoie da ga drli na oku, da muputem ne utede.

Kad mu kup ac ka/ze: >>Sradunaj kupovinu i za-pi5i na me, jer sad nemam kad da novac Saljemu,on mu odgovori: >Ne trudi se slati: kad posvr5ujesposlove, ja 6u s tobom do kuie.< ,

19

GNUSNIK

Gnusoba je nedostatak bfige za tijelo, kojidruge vrijeda, a gnusnik je, eto, ovaki neki dovjek:

Guba je na njemu i bijela ospa, a nokti su mucrni, pa takav naokolo hoda. To su mu, veli, poro_didne bolesti: ta od toga boluje oD, otac i djednjegov, te nije lako u obitelj njihovu drugog kogapoturiti.

Naravno, i dirove ie po goljenima imati iozljede na prstima, i ne de ih izlijediti, nego iepustiti, da se po zlu dadu. Pod pazuhom je runjavpoput Zivotinje sve do bokova, a zubi su mu crnii krnjavi, te je neugodan i nemio.

K tomu i ovo: kad jede, usede se prstima; kadprinosi Zrtvu, Stize nokte; kad govori s kime,prska i bali, a kad pije, podriguje mu se.

U postelji spava uz Zenu svoju neopranihnogu.as

U kupali5tu trlja se pokvarenim uljem pazaudara na nj.aa

Obuden je u debelu ko5ulju, a haljinu posvetanku i punu mrlja, i takav na trg izide.as

tt

3rj39

Kad mu mati izide k vradu, Sto po pticamagata, on pohuli na bogove; a kad se drugi mole iLrtvu ljevanicu prin'ose, o'dbaci kondir svoj iudari u smijeh, kao da je bogzna Sto udinio.

Sviri li frula, pljeska rukama samo on, zaiednopjevu5i i kara fruladicu, Sto je tako bruo prestala.

Kad hoie ispljunuti, pljune preko stola i vino-todi u lice.ao

I

,1"l lt i' t l

ili lilt it it it lt l

I tt lililt lI t

$f

nDODIJALAC

Dodijavanje je, pojmovno uzev5i, takvo dru-i,enje s ljudima, koje muku zadaje, ali ne nanosiStete, a dodij alac je, eto, ovaki neki dovjek:

Ude k nekome, tko je upravo zaspao, i bud.i ga,da se razgovara s njime.

Smjeraju li gosti da odjedre, zadrZ,ava ih, Lkad drugi stignu, moli ih, da pridekaju, dok sepro5eta. r

Dojkinji uzme dijete s krila, Zvad,e mu papu isam gfa hrani; tepa mu cmokajuii ga i zove gazloiom tatinom.

Jeduii pripovijeda, da je uzeo demeriku, pa gaje odistilo gore i dolje, a Zud, u nedisti bila mu jecrnija nego juha na stolu.

Pred porodicom zapitat ie: >>Reci, majdice,kako je to bilo onoga dana, kad si se porodajemmudila i mene radala?r, Pa tad sdm za njuaz odgo-vura,, da je bilo ugodno i bolno i da to dvoje nijelako dovjeku postiii jedno bez drugoga.

Kad je 'pozvan u goste, pripovij eda, da je unjega bunar-voda studena i ba5da puna mladogapovria, a ima i kuhara, koji izvrsno umije gotoviti

4l

jela. Kuia mu je, veli, ptava gostionica, uvijekpqru gostiju, a prijatelji su kao probu$eno bure:

L rt"-,r im ugad a, ali ih nikako ne moLe nasititi.

A kad on dasti, pokaZe gostima s\roga danko-

liza, kaki je rnajstor. Kad hoie pak da ih kod

pijanke podstide na veselje, napomene' da je sve

ptiptu.tnlj"no, Sto ie goste zabaviti.'freba samo da

iailele, i momd e 6e odmalr. dovesti od svodnika

fruladicu. ,rOna ie nam svirna sviriti, a mi iemo

veseli biti.<

1II

2l

EASTOLJUEAC

e astbljriblje udinit ie se kao nedosto ina tei,niaza d,aliu, a dastoljubac je, eto, ovaki neki dovjek:

Kad je pozvan na rudak, pobrine se, da sesvagda namjesti kraj samoga domaiina.

Zeledi da odreZe sinu djedadke kovrdice, zaputisesn j imeuDe l f e .a8

A pobrinut i,e se i za to, da mu rob, koji gaprati, bude Crnac.

Kad ima da podmiri svotu od iedne tnine,aeisplati ditav iznos u novo kovanom novcu.

Za Eavku, koju ru kuii drli, kupit ie ljestvicui nadiniti mjeden Stitii, s kojim ie davka po lje-stvici skakutati.

Kad prinese za L,rtvu vola, pribije deonu koZus rogovima nasuprot kuinim vratima obavivSi je

velikim vrvcarna, kako bi oni, koji ulaze, odmahspazili, da je Zrtvovao vola.

Nakon svedanoga ophoda, gdje je udestvovaokao vitez, dade svu ostalu odoru momku, da je

kuii ponese, a sam prebaci civilni ogrtad i Seta potrgu s ostrugama.

4243

Kad mu pogine malte5ko pseta5ce, podigne muspomenik i metne steiak s natpisom: >Mladicas Malte.<

Posveti li u Asklepijevu hramu mjeden prst,50disti ga dan na dan, kiti {a cvijeiem i omazujeuljem.

Naravno i kao pritan ishodi od drugova svojih,da on lzvijesti narod o uspjehu Zrtava. Tad stupina govornicu u divno ruho obuden i vijencemovjendan pa rede: >Ljudi Atenjani! Mi, pritani,prinijeli smo Lfive Majci bogova. Lrtve su do-stojne, Zrtve su povoljne. Odekujte dakle i vi naj-bolje!< Kad to obznani, pode kuii i ispripovijediLeni, kako je danas imao neobidno sretan dan.

22

NEOTMJENJAK

Neotmjenost je neki nedostatak dastoljublja,koji se uklanja od nuZnih tro5kov&,5r & neotmje-njak je, eto, ovaki neki dovjek:

Kad pobijedi s tragidkim korom,5z prinese Dio-nisu drvenu pantljiku i napi5e na nju crnilomsvoje ime.

Upisuje li narod u skup5tini dragovoljne pri-nose, ustane i on i Suti ili umakne izktuga njihova.

Kad kier udaje, proda sve meso od ZrtveneLlvotinje osim komada, koji pripadaju sveieni-cima, a za poslugu na svadbi uzme u najam-deljad,koja se kod kurie hrani.

ZWovijeda li ladom,ss meie poda-se nakrmareve gubere, a svoje duva.

Kad je svedanost Muza, ne ie poslatisvoju u Skolu, nego 6e kazati, da su bolna,da ne moraju prinijeti svoj prinos.

Nabavi li na trgu 'hranu,

nosi meso kuii sam,a povrie vude u naboru haljine svoje.

Kad dadne oprati haljinu, ostaje kod kuie.saSazna li, da koji od prijatelja njegovih sakuplja

45

palubi

dj ecusamo

-14

prinose, skrene s puta, dim ga izdaleka spazi, Bdjedolazi, i uputi se stramputicom kuii.

Zeni svojoj, koja mu je miraz u kuiu donijela,ne ie da nabavi sluZavku, hego joj najmi djevojiesa Zenskoga trga, da je lprati, kad izvan kuieizlazi.

Cipele nosi zakrpljene jednom zakrpom nadrugoj i veli, da se ni5ta ne razlikuju od roga.

Kad'ustane, sam popete kuiu i odisti kreveteod stjenica.

A kad hoie _da sjedne, izvrne kraj sebe izno-Senu kabanicu, koju si sam nosi.66

23

HVALISA

Hvalisanje udinit ie se zacijelo kao nekouobrai,avanjeso prednosti, kojih uistinu nema, ahvali5a je, eto, ovaki neki dovjek:

Stojeii na molu pripovijeda strancima, da imagolemo blago na moru, i tadno im razlaZe, kako jera5ireno pomorsko kamatno poslovanje i kolikoje vei on sam kod toga dobio i izgubio. I dok setu razmeie tolikim svotama, po5alje momde svojeu banku, gdje mu leZi cigla jedna drahma.

I suputnika ie zaluditi na putu pridajuii rnu,kako je s AleksandromsT na vojsku po6ao, kakose s njime pazio i koliko je draguljima optodenihda5a kuii donio. A umjetnici su u Aziji, po nje-govu dokazivanju, vje5tiji nego u Evropi. I sveto on brblja, ma da nije nikada iz grada u svijetkrenuo.

Naklapa i to, da je od Antipatrass primio veitri pisma, u kojima ga zove, neka dode u Make-doniju. A nudili su rnu odande i izvoz drva, prostod carine, ali on je to odbio, samo da ga nitko nebi mogao opadnuti. "Makedoncima

je valjalo otom dublje promi5ljati.<

47

U vrijeme skuporie potro5io je, kala vi5e odpet talenatase potpomai,udi oskudne gradane, jeron ne moie nigda reii: rrNe... Pa ako ba5 ,sjedekraj njega ljudi, koji ga ne poznaju, zamoli je-dnoga od njih, neka pobiljeZi brojke. I tad tadnosradunava prinose, i po tisuiu i po jednu drahmu,i dodaje uza svaki, posve 1'jerojatno, ime primaocapa izbije na koncu i deset talenata. Taj je iznos,uvjeravo.fr, on sam prinesao za dobrovoljna pot-pomaganja. K tome, veli, ne pribraja opremanjeratnih lada ni druge javne duZnosti, koje je izvr5io.

Izide i na va5ar, gdje se prodaju konji pleme-nite pasmine, i gradi se pred trgovcima, da jevoljan kupiti. I onamo zade, gdje leie tkanine, paizaberc haljina do dva talenta,60 a potom prigoyatamomku, Sto ga prati nemajuii uza se zlatnoganovca.

Stanuje u najamnoj kuii, ali svakome, tko tone zna, pripovij eda, da ju je naslijedio od oca ida je namjerava prodati, jer mu je premalena zaprimanje gostiju.

24

OHOLICA

Oholost je neko preziranje svih drugih osimsamoga se!e, a oholic a je, eto, ovaki neki 6s1'jek:

Zeli li tko da hitno govori s njime, veli mu,da ie ga nati poslije rudka na Setnji.

Kad udini kome ljubav kaku, podsjei d EL, dase uvijek opominje toga.

Presuduje li kao obranidni sudac, izride pre-sudu na ulici hodajuii medu strankama, koje mupovjere raspru svoju.

Kad je izabran za dinovnika, odbije sluZbuizjavljujuii pod zakletvom, da nema vremenaza to.

Ne moZe se skloniti na to, da se kome pribliZiprvi.

Nabavljade i zakupnike svoje kadar je pozvati,

da se nadu kod njega, kako dan svane.Kad ulicom hoda, ne govori ni s kim, tko g^

sreta, a odi upire k zemlji. Drugda pak, kad muse svidi, visoko uzdii,e glavu.

Casti li prijatelje, ne sjedi s njirna za trpezont,nego naredi jednome od deljadi svoje, da se brineza njih.

4B Karakteri 49

Kad se kome u pohode sprema, Salje naprijedglasnika s porukom, da je na putu k njemu.

Nikoga ne ie da pusti k sebi ni kad se trlja nikad se kupa niti kad jede.

Kad pravi s kime obradun, naredit 6e, dakako,momku, da tazmakne kamedke, da sraduna svotui da je metne na radun onome.

Priopi,uje li pismeno, ne piSe: >Udinit ie5 miljubav<<, nego: >Hoiu da bude tako i tako<<, ili:,>Poslao sam ti dovjeka, da dobijem to i to<, p&onda: >>Da nipo5to ne. bude drugadije<, i: ,StobrZe!<

i

II

tIIt,L

25

STRASLJIVICA

Stra5ljivost bit 6e .rrut uko neko bojaZljivopopu5tanje du5e, a stra5ljivica ie, eto, ovaki nekidovjek:

Kad morem putuje, drZi svaki greben za gu-" sarsku ladu, a d,im se voda malo zaljulja, vei

raspituje naokolo, ima li koji medu putnicima,Sto nije posveien u misterije.6l Smotri li, dakrmar daje brodu drugi smjer, stane ga ispitivati,vozi li po debelom moru i kakvo nasluiuje vri-jeme, a potom obja5njava susjedu svome, da je

uznemiren zbog nekoga sna. Zamalo, za svakisludaj, svude sa sebe donju odjeiu i dade je

momku. Napokon zamoli, da ga iskrcaju na suho.

Kad je na vojni, pa kad pjesadija treba danavali, zove drugove62 k sebi i nuka ih, da stanuuz njega te najprije pomno promotre poloZaj, jerje, veii, te3ko razabrati, jesuo8 li to doista ne-prijatelji.

A kad duje bojnu viku i vidi ljude, gdje pa-daju, saopii drugarima, da je u hitnji zaboravioponijeti mad. I otrdi pod Sator, pa otpraviv5i

5l50

momka napolje i naredivSi rlu, da uhodi nepri-jatelja, sakrije mad pod jastuk i dugo se ondjezadr:zi praveii se, kao da ga traii.

Zapazi li gledaiudi iz Satora, gdje nose ranje.nika, jednoga od prijatelja njegovih, potrdi ona-mo, ohrabri ga, uhvati pod ruku i ponese s dru-gima. Zatim ga njeguje, ispira rnu ranu, sjedi krajnjega i s rane muhe tjera, ukratko: sve radijeiini nego da se bori s neprijateljem, A kad trubaizatrubi na" juriS, povide sjedei,i jo5 uvijek podSatorom:

"Idi do bijesa! Trubeii neprestano ne iedati jadnom dovjeku da se u san zanese.(

Poprskan krvlju iz tude rane izide u susretvojnicima, koji se vraia ju iz boja, pa kao da jeopasnost kaku preturio, pripovjedi im: rrJa samJednoga od prijatelja svojih spasio.<< [ povedek bolesniku i opiinare i plemenike svoje, nekaga vide, i svakome od njih pripovjedi, da ga jesam, na vlastitim rukama, u Sator donio.

26

OLIGARH

Oligarhijaca bit ie neka i,elja za vlaSiu, kojateti na moi i na lidnu korist, ^ oligarh je, eto,ovaki dovjek:

Kad narod vijei,a, koje ie gradane pridijelitiarhontu kao 'pomoinike

kod svedanoga ophoda,ustane on i izjavi, da tim ljudima valja dati ne-ogranidenu vlast.65 Prcdla7,u li drugi desetoricu,veli: >>Dosta je jedan, ali taj valja da je dovjek.<Od Homerovih je stihova upamtio samo ovaj:

Nije mnogdvldde dobro,nek jedan bude gospodar,66

a od ostalih ne zna nijednoga.

A zna, dakako, da se sluZi i ovakim govorima:,Treba da se nasamo sastanemo i stvorimo o tojstvari odluku. Odijelimo se od svjetine i od trga.Odsele se vi5e ne primajmo drZavnih sluZbi, danas ti l judi ne moglu ubuduie ni vrijedati ni da-stiti. Il i de oni napolje iz grada ili mi!<

Iz kuie izlazi tek oko podne u gizdavo nabra-noj haljini, srednje o5i5ane kose i briZno njego-vanih nokata i Sepiri se 'po Odejskoj ulici ovako

52 53

govoreii: "Od Spijuna nije moguie opstati u

gradu.<< >rNa sudovima stra5no stradamo odpodmiienih porotnika.<< - >rDa mi je samo znati,Sto upravo ho6e ti dana5nji politici!< >Svje-tina je nezahvalna i uvijek je uz onoga, koji pu-nom Sakom daje." Sramota mu je u narodnojskup5tini, kad sjedi kraj njega kaki izgladniehdronjo.

Zatim umuje dalje: ,rKad ie vei jednom bitikraj opremanju ratnih lada i drugim javnim du-Znostima, koje nas toliko upropa5iuju?( - ,rPro-kleta demago5ka bagralr, Tesej je, kaie, prviskrivio gradu to zlo, jer je on ujedinio narod izdvanaest gradova u jedan i sru5io kraljestvo. Alije primio za to zaslulenu plaiu: njega su prvogaostrakizmom uklonili.

To i slidno iziavliuie pred strancima i, predgradanima, istomi5ljenicima i politidkim svojimpristaSama.

27

POZNOUK

Pozno ueenje bit ie interesovanje za poslove,koji ne prilide odmakloj dobi, ^ poznouk je, eto,ovaki neki dovjek:

U Sezdesetoj godini udi naizust odlomke izpjesnidkih djela, a kad hoie da ih kod pijankedeklamira, ostavi ga pamienje na cjedilu.

Od sina svoga udi se ekserciru: ,>Desno kren!Li jevo kren! Natrag delomt<

O svetkovini l{eroj a nadmeie se s mladiiimakod utrke baklj ama.'

Kad je kad5to pozvan u hram Fleraklov naZttvu, skine, naravno, Zustro sa sebe haljinu iSdepa bika za rogove,67 da mu savije vrat pod noZ.

I u rvanju se ogleda polazef,i od rvali5ta dorvaliSta.

U va5arskim teatrirna izduta tri do detiripredstave trudeii se, da dobro upamti pjesme.

Posvei,uje li se u rnisterij e Sabazijeve, postaras€, kako bi {a sveienik proglasio n ajljep5im.

I(ad' je zaljubljen u djevojku pa juriSa motka-ma na vrata njezina, dobije batina od suparnikas'voga, a potom se tuZe i tjeraju 'proces.

54 55

Jezdi li na ladanje na tudem konju, vjeZba seusput u kojekakvim jahadkim vjeStinama, padnes konj a i razbije glavu.

U dru5tvu dekadistaos daje gozbu onima, kojizajedno s njime unapreduju interese dru5tva.

Sa slugom svojim igra se >velikoga kipa.<,6e as uditeljem djedaka svojih nadmeie se u strije-Ijanju iz luka i u bacanju koplja i nlrka ga, nekaudi od njega, kao da je i on u tom neki novajlija.Kad se rve u kupali5tu, okreie straZnjicu amotamo, kako bi se pokazao kao dobro izvjelbanrvad.

Kad su Zene blizu, vjelba se u plesanju i samsi pri tom ne5to fiiuka.

28

KLEVETALO

Klevetanje je skretanje du5e na goru stranuu govoru, a klevetalo je, eto, ovaki neki dovjek:

I(ad ga tko zapita, kakav je taj i taj, postupakao pisci genealogija: Podet iu najprije od rodanjegova. Otac mu se iznajprtje zva"a Sosija. Uvojsci postao je Sosistrat, a kad je upisan u opi,i-nal'e, Sosidem.To Majka je, dakako, od roda ple-miikoga, ali Tradanka. Slatka se duSica zoyeKrinokoraka, a takve su, kaZu, u njezinoj domajiplemenite. Sto se pak njega tide, slika je i prilikatakvih roditelja: nevaljalac i obje5enjak.

A bezazlenom nekom deljadetu reii ie: oJavaljada znam takve stvari, koje ti braneii predarnnom zastranjujeS od istine.< I tad potanko iz-vjestava: rrTe Zenske vuku k sebi prolaznikes ulice. - To ti je kuia, gdje se lako noge diiu.Nije to, Stono r i jed, nikakva Sala; ta pare se kaokuje po ulicama. - Ukratko: pomamne su zamu5karcima. I same otvaraju vrata od dvo-riSta.

Naravno, oo pomai,e, i kad drugi kleveiu, iveli: >Toga riovjeka mrzim vi5e od svih drugih.

@

-$.

5756.,{

Ta vei sam mu je obraz odvratan, a nevaljan-Stini njegovoj nema para. Evo dokaza: ?eni svo-joj, koja mu je hi l jade donijela u miraz, daje zahranu, otkad mu je rodila dijete,?l samo tri ba-krenjakaTz na dan i sili je da se u prbsincuTs kupau hladnoj vodi.

Kad sjedi u dru5tvu, opadnut ie nekoga, kojise ba5 udaljio, a kad jednom s time otpodne, DemoZe se uzdrtati, da i rodbinu njegovu ne izgrdi.I na svoje ie prijatelje i rodpke reii svakojakerdave rijedi, dapade i na mrtve.

Klevetanje naziva slobodnom rijedju, demo-kracijom i nezavisno5tlu. I to od svega na svijetunajradije dini.

29

LJUBITELJ NEVALJALACA

Ljubav k nevaljalcima je tei,nja za opadinotn,a ljubitelj nevaljalaca je, eto, ovaki neki dovjek:

DruZi se s onima, koji su osudeni u civilnimi dri,avnim parnicama, te dr1i, da 6e postati is-kusniji i stra5niji, ako bude drugovao s njima.

Kad je govor o po5tenim ljudima, tvrdi, danitko po naravi ne biva po5ten i da su u tom svijednaki. Stovi5e: on ie i o5tro udariti na to, dabi tko uopie mogao biti po5ten.

Za nevaljalca naprotiv kale, da je dovjekslobodan od predrasu da,?a pa dok u nekim stva-rima ptiznaje, da je istina ono, Sto ljudi o njemgovore, pravi se kod drugih, kao da o tom ni5tane zna, i veli, da je to dovjek vrlo darovit, dobarprijatelj i vjeSt u svakom poslu. I Zivo se za njzauzima govoreii, da se jo5 nigda nije namjeriona povzdanije deljade. A drii mu stranu i onda,kad u skup5tini govori ili kad ie izveden na sud.I sakupljene 6e smiono upozoriti, da ne trebagledati na lice, nego na stvar. "Taj

je dovjek<<,kaie, >pas duvir demokracije: on je Stiti od svih,koji smjeraju da je povri jede. A mi, ako odba-

5tt 59

cimo takove ljude, naskoro vi5e ne i,emo imatinikoga, tko ie htjeti da se pobrine za zajednidkodobro..<

A voljan je da bude i pravni zastupnik koje-kakovih dotepuha i branid na sudu u prljavimstvarima, a kad sam sudi, uzima uvijek izjavestranaka nagore.

"OIlt

30

LAKOMAC

Lakomstvo je grarnZenje za. sramnim do-bitkom,75 a lakomac je, eto, ovaki dovjek:

Kad dasti goste svoje, rle metne na std do-voljno hljeba.

I novaca ie uzajmiti od stranca, koji mu seu kuiu navrati.

Kad jelo dijeli, veli, da je pravo, da se djeliocudvostruko daje, i odmah udijeli sebi dva obroka.

Ima li u njega vina na prodaju, dade ga i pri-jatelju svome razvodnjena.

U teatar ide sa sinovima svojima onda, kadzakupnici slobodan ulaz daju.

Kad iz zemlje kreie sluZbenim poslorn, ostaviputninu, koju je od drtave primio, kod kuie, pauzaima od drugih poslanika. Slugi svome nato-vari veii prtljag negoli moie nositi, a. hrane muod svih najmanje daje. I svoj dio od poslanidkihdarova zailte pa sve to unovdi.

Kad se u kupali5tu ttlja, prekori momdiia:,>Derane, kupio si pokvareno ulje!< I tad se trljatudim.

60 6 l

Nadu li mu sluge na putu par bakrenjaka, ne2aca se da i on od toga zailte dio govoreii, daje nadeno dobro zajednidko dobro.

Kad dadne oprati haljinu, pozajmi u znancadrugu i razvui,e vraianje na vi5e dana, dok je onajne zai{te natrag.

K tomu i ovo: deljadi svojoj mjeri bra5no samF'idonovom mjetrom,76 kojoj je dno gore obrnuto,i pazi, da na vrhu o5tro odsijede.

Misli li prijatelj da kupi .Sto po svojoj i,elji,on to nabavi ispod ruke i proda mu potoms dobitkom.TT

Kad vra(.a dug od trideset mina, zadtLi, da-kako, od toga detiri drahme.78

Ne idu li mu sinovi zbog bolesti nekoliko danau mjesecu u Skolu, odbija to razmjerno od Skola-rine. U veljad,i ne Salje ih uopie na nauke, jertad mogu toboZe mnogo toga vidjeti,Te a uistinuzato, da u5tedi Skolarinu.

Kad dobiva od roba daiu, i3te k tome i pridaza bakren novac,80 a tako i onda, kad prima radunod nadzfuatelja svoga.

easti Ii bratstvo, i5te za svoje robove hranuiz zajednidke blagajnice i tadno biljeZi, koliko jeostalo od rudka napola potro5enih rotkivca, daih sluZitelji ne bi uzeli za" se.

Kad putuje u dru6tvu sa znancrma, uzme zasvoje posluge njihove robove, a svoga dade unajam rz,vart kuie, ali najma ne prinosi u zaje-dnidku blagajnicu.

62

Skupi li se u njega dru5tvo na zajednidko da-Sienje, on uturi, naravno, u radun i sve sitnice,koje je od svoga davao, kao na pr., drva, leiu,ocat, s6 i ulje za svjetiljku.

Kad se Zeni koji od prijatelja njegovih iliudaje kier, on otide neko vrijeme prije toga naput, samo da ne mora poslati vjendani dar.

U znanaca uzaima takve stvari, koje dovjekne ie ni natrag zaiskati niti odmah primiti, kadmu se natrag daju.

63

7

I

I

1 0

t 1

Tekst je ovdje nepotpun i pokvaren. Grije5ka bit ie vje-rojatno u r i jedimiasi in-1.9r,mjesto koj ih ditam s Rildi-gerom (o. c. str. 81.): t isoixEy* i prema tome prevodim.

S obzirom na rijedi nolrdu dayqxasTdu nolyowa ucoriv ditamovdje s Herwerdenom -mjesJo- -ngis rd rgiyatp!

"1: x-eyal,lfs

samo npos To Tpry@#d.. Isp. i Navarre, o. c., stt. 42. i 43,

U Teofrastovo su doba sjedjeli gledaoci u kazali5tu nakamenim klupama pe su zato nosili sa sobom jastuke.imudnije su gradane, dakako, zamijenili i u tom poslurobovi njihovi.

Velike ili gradske Dionisije slavile su se mjeseca elafebo-lijona (oZuJak-travanj), t. j. u doba, kad su se vei stiSalizimski vjetrovi.

T. j. kod Demetrrinih eleusinskih misterija, koje su se slavileu Ateni od 75.-27, boedromijona (rujan-listopad).

Apaturije su jesenska porodidna svetkovina, kod koje suatenski gradani upisivali djecu svoju u bratstva.

ri $ipo" ili ,i s'ipos (thymus) uplavo je neka vrst >majdineduiice<, koju sholijast uza 253 stih Aristofanova Plutastavlja u rod lukaci.

Stari su Grci obidno pili vino poinijeiano s vodom.

To dini zato, da pokaZe strancu oitrc pasj e zube,

Mjesto nije posve jasno, pa je prijevod ude5en tako, daje u drugom pitanju izostavljen subjekt 6 &.ytbu. MoZda bis obzirom na prvo pitanje ipak valjalo pisati s Pauwomd iiyan, (: A tpnopos). Isp. Phil, Ges., str. 33.

Crte. koje se u toj glavi dalje niZu, odaju odito neko taitodeljade, pa po tom slabo pristaju uz tip >Prijaznikc, kojiide za tim, da u druZenju s ljudima bude ugodan bezvlastite koristi. Po tom je vrlo vjerojatno, da drugi diote glave pripada na konac glave 21., koja govori o dasto-ljublju, pa su ga tamo neki izdavadi i prevodioci i amje-stili; na pr. od novijih O. Navarre. Ne ieleii remetititradicionalni red ja sam donio gl. 5. onako, kako je i

67

l 2

13

1 t

rukopisi donose, ali slrru je o5tro tastavio u dva dijela,kako to iine Hoffmann i Riidiger.Upravo: oludilo.,, ali ovdje "moralno

ludilo< (wronrl inoc.'-nity), kako su dobro opazili neki komentatori Teofrastovi.T. j. xdgda.t, koji je iznajprije pripadao atiCkoj komediji,ali su ga kasnije desto plesali i kod svedanih gozbi.

Ovdje odstupam od Irnmischeva teksta i prihvadam Wach.smuthovu lekciju: zoi ngooc,t;relou {ytoa ir uatpaarudt Xog(i"Prostim su ljudima sluiila usta kao novdinik, [sp. na pr.Aristofan, Ose 791, Ptice 503, Eklez. 818.Uiitelji gimnastike.

Prazninu u tekstu dopunio sam prema Ri.idigeru' o. c.,str. 19. i E3.Aluzija na znamenitu parnicu izmedu Eshina i Ktesifonta,koga je Demosten branio govorom >O vijencu< (330)" -Povodedi se zL Hoffmannom, Na.varre-om i Rtidigeromizostavio sam u prijevodu nejasne rijedi zai rivAuodudpou.Upravo: >'da mu je jezik u mokrom(.

Ovdje odstupam od Immischeva teksta i ditam s Navar-re-om : xai ,rliye cT i;" nai ,rtrds o'ix dyerc nagi roiEc cinel'v xaudri"Rijed je o bojerima, Sto ih je vodio Kasandar, sin Anti-patrov s maikedonskim regen-tom Poliperhom (319-309)"Kralj bit ie po svoj prilici Filip Aridej.Umjesto da pogosti rod i znance, kako je to bio obidajkod'priredivanja trtsv'a.Tekst nije ovdje posve u redu. Prijevod ude5en je prema.Riidigeru (o. c., str. ?5. i 84r) t. j. izostavljeno je pokvarenox&!ccr, a rnjesto toga urnetnut je glagol Dnorugrrt ie se.<.Mjesto je pokvareno. Prijevod udesen je prern:r Kayse-royoj kon j ektu r i i n &t,r a g doxan eluat (n eg nori). Isp. Phil. Ges.'str. 85.Upravo: rglyalxou, sitan bakren novac u vrijednosti otpri-like 75 para.Mjesto Immischeva oblika naotvtarv prihvaiam ovdie, izdrugih rulcopisa, lekciju nagu)uran'.To mjesto uz& sv& objadnjovanja nije joi uvijek prevojosno. Prijevod je udeien premB Riidigerovu shvtdanju,o. c., str. 30. i 84,Mjesto tnlreutcs ditarn s Navarre-om dr6rea(c (ypdvoal.

N,atpisi originala ne oznaduju nigda lica, nego s&rno svo.i-stva karaktera. &lod,erni prevodioci, koliko je meni znono,

donose ipak ponajviSe u natpisu lica, pa sam tako dinioi ja, gdjegod sam mogao. Kako 7g d,xaogos nema u naazgodne rije'di, pomi5ljao sam iznajprije, da opir{em natpisriJedju >deljade< (Neuliudno deljade), ali sam kasnije na-pustio taj natpis i zamijenio ga, drugim: >Uvijek u ne-vrijemer,, koji dodu5e ne oznaiuje lice' ali vrlo dobropogada ono, 5to je Teofrast htio da nam u toj siidiciprikaZe. Isp. i slidicu 17.Rijedi >od roda njegova< ne .nalaze se u tekstu, a dopu-njene su jasnoie radi,T. j. s puta" Tako dopunjam, povodeii se za Hoffmannom(o, c., str. 29.), lakunu iza dunr&pctos.

Mjesto je pokvar:eno i nejasno. Prijevod je ude5en prenuFossu. Isp. Phil. Ges., str. 1'12. i Riidiger, str. 36. i 85.Tupoglavac daje odgovor, koji ne pristaje u situaciju, aim.a na umu, po svoj prilici, novac ili Zito.Mjesto 6rt oix &a ytaowo 6r6,iptua ditam s Phil. Ges., str.ll7. tirt oix &a ye 6ior.ro tdoptuatu. Isp. i Hoffmann, str. 31.;Riidiger' str. 37.Mjesto pokvarene lekcije inqpaniiu i Immischeve konje-kture Bttlygaou' (xaSt*.gos\ ditam s P. Dittrichom (VoxGraeca I,5. bilj. 16.) inrygo',r,iuul, narnazuh, t. j. mekinjama.trsp. Teokrit, II 28.

Lbvor (kao i mazanje mekinjama) odvraia po miSljenjustarih nesreiu.Tradko-frigijsko boZanstvo, srodno Dionisu.Isp. Mojs. I, 8, 18: Ja,kov uze kamen i utvrdi ga, z^ spo-men i preli ga uljem.Boginja daranja i noinih utvala.Ovdje mnogo toga nije joS posve jasno, Sto >Praznovje-rac< dini, pa tako ni kult Hermafrodita, koji se tu prviputa spominje.Monskoj se vodi pripisivala moi odi5ianja. Isp. Homer,I l . A 3 1 3 i d .Ni tu nije sve pravo jasno. Bit ie da se radi o skitnicama,koji se po raskr5iima poteZu i kradu jestiva odredena za

. boZicu Hekatu. Praznovjerac smatna se vei samim pogle-dom na te ljude okaljanimMjesto dttanlnroyros ditam s Wachsmuthom d.y0fi.rdmot-c.Isp. Phil. Ges., str. 152.Mjesto nejasnoga_oblika oyt, _luTut ditam s Kuiperom (o. c.str. 66.) oanp$cotar.

1 5

16

l1

18

: | l

I 9

20

21

22

28

24

95

s0

27

2S

*

68

86

37

38

39

40

t l

{2

t3

t4

6E

* i-t

i 6

Ovdje je sl idna pojava kao u g1.5., t . j . crte, koje se dal jeniZun ne pristaju uz tip >Gnusnikc, nego ua tip >Prostak<(gl. 11.). %eleti zadfi.ati i tu tradicijonalni red donio sami gl. 19. onako, kako je rukopisi donose, ali sam i nju o5trorastavio u dva dijela.

Povodedi 6e za Kuiperom i Riidigerom interpungiram izaparticipa pouL6peuos.

Ne prihvaiam Dielsovu konjektulu atto6, nego ostajem kodrukopisne lekcije aiziis.

Rijed je o dugoj kosi, koju su djedaci atenski nosili do16, godine, a potom su je odrezali i prikazali kojem bo-Zanstvu. dastoljubac vodi, dakako, u tu svrhu sina svogadak u Delfe.

Otpril,irke 1.200 dinara predratnih.

Iz zahvalnosti za kakvu izlijedenu. ranu na prstu.

Definicija je pokvarena. Prijevod je donijet po Navarre-ovu tekstu. r

T. j . kao koreg. Al i koreg pjesnika dobitnika postavio biobidno spomen-plodu, u koju je bil'o urezano ime kore-govo, pjesnikovo i arhontovo.T. j. kao opremad, ratne latfe ili trijerarh,

Da ne lnora nabaviti novu haljinu.

Mjesto jastuka, koj i bi imao da nosi rob njegov, Isp. bi l j .3.ZnaEenje ngoo|'oxia - >ruobraZavanje<< izveo je Kuiper (o. c.str. 115.) s obzirom na glagol xgoodontu u Euripidovoj Alke-st idi 1091 i sa6uvao t ime na Stetu'Auberiusove konjekture:tgoonoiqors lekciju, koju nam svi rukopisi sloZno donose.Mjesto rtrkopisne lekcije uerd. Et\&t,looz, iitarn y,et"Ale(du-d:gol, (Auberius, Casaubonus).Regent makedonski. t 319.

Oko 360.000 dinara predratnih.

Oko 145.000 dinara predratnih.

Misle se Samotradke misterije. Tko bi se posvetio u njih,smatrao se sigurnim, da ne ie postradati na lnoru.Mjesto Immischeve konjekturenauras ditarn ovdje s llber-glom rois tqpdras" Isp. Phil. Ges., str. 213,Od dvije rukopisne lekcijendreaoi eion' (Imrnisch) irrircgdueiou, i2s,lyao sam posljednju.'o)"ryagxia

ne znadi ovdje kao inade >oligarhidki ustav<<,nego naklonost k njemu i k njegovim zl irn- stranama.

Smije5no je ovdje to, Sto oligarh i kod posye podredenihsluZbi traZi neogranidenu vlast.

Homer 8204. Preveo T. Maretid.Upravo: >digne bika<. Al i kako je to bi lo, ni je jo5 obja-Snjeno. Neki misle, da ga je Sdepao za rogove i podigaomu glevu.

Dru5tvo mlad.i,h ljudi, koje se moLda tako zvalo po to,m,Sto se_sast-ajarlo na svedanu glozbu svako,ga desetoga u mje-secu. Isp. Navarre, o.c. str.-94., bilj, 5.

-

Kakva je to bi la igra, ni je poznato. Navarre prevodi >I ls' exerce aux poses plastiques<<, & to je usvoiio u svomprijevodu i Kuiper.Imenom Sosija .zvali su se niZi Slojevi i robovi. Kako jeovdje Sosija mijenjao svoj socijalni poloZai, tako je udl-lavgo prema njemu j -iry" svoje: kab vojnik prozvao seSosistrat (orgards, vojska), a kao opiinar

-sosidem (6fpos,

opiina).

f. j. gtkad je po atidkom pr&vu postao miraz njegovim

vlasniStvom.

Jedan je bakrenjak vri jedio 1/e obola, Otpri l ike 25 pata.Upravo: >na Posidonov dano.Nepotpuna redenica s iciu je izostavljena.Definicija. je odito i -ovdje pokvarena; ii$p. bilj. 51. Mjeotonegrcuala ditam s Cobetom I Navarre-ori enrilrpto.Fidon, argivski vladalac (oko 750. pr. Kr.) nadinio je Pelo-poneZanima mjere (isp. Herodot, VI 127). Te su mjereupotrebljavali i Atenjani sve do Solona, lioji ih je refor-mirao i znatno povisio (isp. Aristotel, Ustav atenski gl. 10.).Mjesto je pokvareno. Tekst, koj i je uzet u pri jevod, ,kombinacija je Vulgate i Vatikanskoga rukopisai d-nongi-'ry& y t, g il,ot, - 0 ono_tt'ros n gd s r p dn ou rt. rit'ezoh a r,' elra itr tl.afiin,dro66oSar. Isp. Hoffmann, o. c. str. 59.T. j. od 36.000 dinara zadri,i kao rabat o6am dinara.Od 11. do 13. antesteri jona, t . j . koncem vel jade, svetko-vala se. u Ateni proljetna svetliovina Antesterije, icod kojesu sudjelovala i djeca.Rijed je o robu, koji stanuje sam za se i radi z^nut nLsvoju rlkq, a. gospodaru plaia samo odredenu svotu (rizo-yoq,i). .Rob je, dakako, donosio samo sitan novac, t . j .bakrenjake, koje je lakomac rnorao mijenjat i , pa z^totraii procente.

66

6 7

{8

49

50

5 1

52

53

a t

55

56

D J

58

59

60

61

62

63

64

70

7 l

72

74

/ i )

78

t l

78

79

80

7 1