Stranica 1 |

1. UVOD

Tržišta usluga od središnje su važnosti za

gospodarstvo EU-a s obzirom na to da se u njima ostvaruje 71 % dodane vrijednosti

EU-a i zapošljava 68 % zaposlenih u EU-u1. Stoga su konkurentna tržišta usluga

koja dobro funkcioniraju temelj za rast i radna mjesta u EU-u.

Kako bi se ostvario znatan potencijal rasta i novih radnih mjesta na tržištima usluga,

regulativa mora ići ukorak s digitalizacijom usluga i povećanom integracijom uslužnog

sektora i proizvodne industrije.

Uspješnost tržištâ usluga u Europi danas

ometa više čimbenika. Oni obuhvaćaju slabe pritiske konkurencije, usporen rast

produktivnosti, nedostatak prekograničnih ulaganja i trgovine te nisku mobilnost

radne snage (vidjeti odjeljak 2.).

Ti su izazovi djelomično rezultat

regulatornih ograničenja i skupih upravnih postupaka koji su proizišli iz politika i

regulative o uslugama u državama članicama EU-a (vidjeti odjeljak 3.).

Brojne su analize pokazale da reforma regulative o uslugama i upravnih

postupaka u državama članicama dovodi do pozitivnih gospodarskih rezultata.

Smanjenjem regulatornih i upravnih ograničenja na tržištima usluga dolazi do

većeg tržišnog natjecanja, veće produktivnosti, većeg broja cjenovno

pristupačnih usluga i većeg izbora za

1 Osim ako je drukčije navedeno, podaci iz

ovog informativnog članka odnose se na države članice EU-28.

potrošače. Povećanje produktivnosti u tom rastućem sektoru iznimno je važno radi

osiguravanja kvalitetnih radnih mjesta i

visokih plaća te radi olakšavanja pristupa tržištima rada, posebno mladim ljudima.

Produktivnost u sektoru usluga bitno

utječe na proizvodnu industriju u Europi. Proizvodna industrija među najvećim je

potrošačima usluga u Europi, a

regulativom koja ne potiče tržišno natjecanje u sektoru usluga povećava se

trošak usluga koje ta industrija kupuje2.

Digitalizacija usluga mijenja način njihove isporuke i stvara potražnju za novim

uslugama, među ostalim u ekonomiji

suradnje. Osim toga, učinila ih je pogodnijima za trgovanje jer ih je sad

lakše pružati na daljinu.

Regulativa ima važnu ulogu u zaštiti ciljeva javne politike, zaštiti potrošača,

javnoj sigurnosti i zaštiti zdravlja i okoliša.

Ocjene po državama članicama pokazale su da se ti ciljevi mogu postići različitim

razinama regulative kojima se uvodi manje ili više zabrana pružateljima usluga

(vidjeti odjeljak 4.). Pametno osmišljenom regulativom usmjerenom na rast

osigurava se postizanje ciljeva politike dok pritom gospodarski troškovi

2 Vrijednosti multiplikatora za usluge, u rasponu od 1,6 (nekretnine) do 2,5 (zračni

prijevoz), znatne su u prioritetnim sektorima, tj. u građevinskom sektoru (2,3), poslovnim uslugama (1,9) i maloprodajnim uslugama (1,8). Izračunano za 2011. za države EU-27.

Izvor podataka: baza podataka World Input-Output Database (WIOD).

TEMATSKI INFORMATIVNI ČLANAK O EUROPSKOM

SEMESTRU

TRŽIŠTA USLUGA

Stranica 2 |

regulatornih ograničenja ostaju na najmanjoj mogućoj razini.

Među najvažnijim su uslugama u gospodarskom smislu u EU-u poslovne

usluge, graditeljstvo i maloprodajne usluge.

Poslovne usluge uključuju niz stručnih, znanstvenih i tehničkih aktivnosti te

upravnih usluga i usluga podrške3. Glavni su dio gospodarstva EU-a te se u njima

ostvaruje 12,8 % dodane vrijednosti EU-a i zapošljavaju 13,7 % ukupno zaposlenih,

što iznosi 31 milijun radnih mjesta. Ključni su doprinos proizvodnom sektoru. Danas

se 16 % prosječne vrijednosti proizvoda proizvedenog u EU-u ostvaruje iz

aktivnosti poslovnih usluga4. Regulirane

profesije pružaju brojne poslovne usluge visoke dodane vrijednosti (vidjeti u

nastavku).

Građevinske usluge ključne su za gospodarstvo EU-a. U građevinskim

radovima koje izvode graditelji i razvojni

inženjeri ostvaruje se 5,3 % dodane vrijednosti EU-a i zapošljava 6,3 %

zaposlenih u EU-u. U građevinskom sektoru EU-a zaposleno je 14 milijuna

ljudi.

Maloprodajne usluge pridonose 4,5 %

ukupne dodane vrijednosti EU-a i zapošljavaju 8,6 % radne snage uz znatan

udio zaposlenika u dobi od 15 do 24 godine. Više od 3,5 milijuna maloprodajnih

poduzeća posrednici su između tisuća dobavljača proizvoda i milijunâ potrošača.

Uz godišnji rast od 12 % e-trgovina pruža mogućnosti za klasičnu maloprodaju, no

donosi i neke izazove. Povećala je

3 Poslovne usluge definirane su kao sektori M,

N77–78, N80–82 i J62–63 u skladu s klasifikacijom „NACE Rev. 2 – Statistička klasifikacija ekonomskih djelatnosti u Europskoj

zajednici”, Eurostat, Luxembourg, 2008. 4 Europski konzorcij za održivu industrijsku politiku (ECSIP), Study on the relation between

industry and services in terms of productivity and value creation (Studija o povezanosti između industrije i usluga u smislu produktivnosti i ostvarivanja vrijednosti), 2014.

potencijalno tržište za trgovce na malo i raspon proizvoda dostupnih potrošačima5.

Približno 22 % zaposlenih u EU-u rade u reguliranoj profesiji6. Reguliranje

profesionalnih usluga postoji u svim sektorima gospodarstva. Zdravstveni

sektor i sektor socijalnih usluga, uključujući liječnike i zubare, čine 40 %

svih reguliranih profesija (prema broju profesija). Slijede poslovne usluge, kao

što su odvjetnici, računovođe, inženjeri i

arhitekti, koje čine 15 % tog ukupnog broja, a nakon njih slijede prometni sektor

(približno 10 %), sektor javnih usluga i obrazovanja (9 %) te građevinski sektor

(7 %)7.

Na razini EU-a Direktiva o uslugama

donesena 2006. koja obuhvaća 47 % dodane vrijednosti EU-a pruža okvir za

nacionalno reguliranje usluga. Zahvaljujući njoj u državama članicama uklonjene su

brojne regulatorne prepreke te su pojednostavnjeni upravni postupci.

Direktivom o stručnim kvalifikacijama, revidiranom 2013., podupire se mobilnost

stručnjaka omogućivanjem priznavanja

stručnih kvalifikacija u svim državama

5 Na internetu je 2016. prodavalo 22 %

maloprodajnih poduzeća, u odnosu na 18 % ukupnog gospodarstva EU-a. Ta se

stopa sustavno povećava od 2010., kad je iznosila 11,7 %. Vrijednost prodaje na

internetu gotovo se udvostručila od 2011. do 2016. dosegavši 204 milijarde EUR

2016. Međutim, e-trgovina i dalje je samo manji dio maloprodajnog tržišta.

Vrijednost prodaje u trgovinama iznosila je

2016. gotovo 2 300 milijardi EUR, što je 11 puta više od vrijednosti prodaje na

internetu. Izvori: Euromonitor i Eurostat. 6 Mišljenje TNS-a, „Measuring the prevalence

of occupational regulation: ad-hoc survey for the European Commission” (Mjerenje raširenosti reguliranja profesija; ad hoc istraživanje za Europsku komisiju), travanj

2015., objava je u pripremi. Kao što je analizirano u istraživanju autora M. Koumenta i M. Pagliero, „Measuring Prevalence and Labour

Market Impacts of Occupational Regulation in

the EU” (Mjerenje raširenosti reguliranja profesija u EU-u i njezina učinka na tržište

rada), 2016. 7 Europska baza podataka reguliranih profesija (http://ec.europa.eu/growth/tools-databases/regprof/).

Stranica 3 |

članicama i uspostavlja se okvir za osiguravanje proporcionalnosti nacionalnih

propisa o profesionalnim uslugama.

U siječnju 2017. Komisija je predložila

paket o uslugama koji je obuhvaćao preporuke državama članicama o provedbi

reformi i tri zakonodavna prijedloga za poboljšanje funkcioniranja jedinstvenog

tržišta usluga8. Druge nedavno predložene inicijative uključuju komunikaciju o

razvoju ekonomije suradnje i prijedlog

uredbe o geografskom blokiranju, a trebala bi uslijediti i buduća inicijativa

Komisije kojom se utvrđuju najbolje prakse za lakšu uspostavu i funkcioniranje

maloprodajnih usluga.

2. IZAZOVI: PREGLED STANJA U

DRŽAVAMA ČLANICAMA EU-A

Tržišta usluga u EU-u i dalje su suočena s nizom izazova koji usporavaju rast u tom

sektoru. Neki su od tih problema slabi pritisci konkurencije, usporen rast

produktivnosti, integracija prekograničnih

usluga i manja mobilnost stručnjaka.

2.1. Slabi pritisci konkurencije

Pritisci konkurencije potiču inovaciju i

uspješnost te potrošačima daju pristup širem rasponu usluga po nižim cijenama.

Tržišno natjecanje potiče produktivnost tako što se osigurava da se manje

produktivna poduzeća tijekom vremena zamjenjuju produktivnijima te stvaraju

poticaji za poduzeća da ulažu u smanjenje troškova i u inovativne usluge i proizvode

koji potiču produktivnost.

Među pokazateljima koji se mogu

upotrijebiti kao zamjenske vrijednosti za sile tržišnog natjecanja jesu tržišne stope odljeva

9 i bruto stope iskorištenosti

10.

Stope odljeva i stope dobiti raščlanjene po

8 Europska komisija, „Gospodarstvo usluga na

usluzi Europljanima”, 2017., http://europa.eu/rapid/press-release_IP-17-23_en.htm. 9 Tržišne stope odljeva definirane su kao

zbroj stope nataliteta i mortaliteta u obliku postotka ukupnog broja aktivnih poduzeća u

nekoj industriji. 10 Bruto stopa iskorištenosti definirana je kao omjer bruto viška iskorištenosti i prometa te je zamjenska vrijednost za dobit.

uslužnim sektorima znatno se razlikuju među državama članicama i uslužnim

sektorima. Velike razlike u stopama

odljeva ili stopama dobiti odražavaju različite stupnjeve pritiska konkurencije.

Na integriranijem bi se tržištu očekivala konvergencija tih pokazatelja među

državama članicama.

Za odabrane gospodarske djelatnosti s visokom razinom regulatornih ograničenja

na slici 1. prikazana je prosječna stopa

odljeva poduzeća na razini EU-a u usporedbi sa stopom ukupnog poslovnog

gospodarstva. Osim iznimke u građevinskom sektoru i maloprodaji, svi

drugi uslužni sektori imaju nižu stopu odljeva poduzeća nego ukupno poslovno

gospodarstvo, tj. manji promet poduzeća. To može upućivati na manju dinamičnost

ili slabije tržišno natjecanje u tim

sektorima nego u ostatku gospodarstva.

Slika 1. – Stopa odljeva poduzeća u odabranim gospodarskim djelatnostima, EU-28, 2014. (%)

Izvor: Eurostat, vlastiti izračuni.

10.0 15.0 20.0

Pravne djelatnosti

Računovodstvene i povezanedjelatnosti

Poslovanje nekretninama

Arhitektonske djelatnosti

Inženjerske i povezanedjelatnosti

Putničke agencije, organizatoriputovanja (turoperatori) i ostale

rezervacijske usluge tedjelatnosti povezane s njima

Trgovina na malo

Građevinarstvo

Poslovna ekonomija osimdjelatnosti holding društava

Stranica 4 |

Još je jedan pokazatelj intenziteta tržišnog natjecanja dobit ostvarena na razini

sektora. Relativno viša dobit upućuje na

to da poduzeća ostvaruju veće marže, tj. veće cijene u odnosu na trošak njihovih

usluga/proizvoda, na račun potrošača.

Za EU kao cjelinu na slici 2. prikazana je bruto stopa iskorištenosti u odabranim

sektorima u usporedbi s prosječnom stopom za cijelo poslovno gospodarstvo.

Bruto stopa iskorištenosti zamjenska je

vrijednost kojom se mjeri dobit poduzeća u odnosu na promet. Većina uslužnih

sektora EU-a ima višu bruto stopu iskorištenosti nego gospodarstvo u cjelini,

što upućuje na niže razine tržišnog natjecanja.

Slika 2. – Bruto stopa iskorištenosti u odabranim gospodarskim djelatnostima, EU-28, 2014. (%)

Izvor: Eurostat, vlastiti izračuni.

2.2. Usporen rast produktivnosti

Unatoč određenim poboljšanjima

produktivnosti rada po osobi zaposlenoj od 2008. do 2013. u određenim državama

članicama, rast produktivnosti rada u uslužnom sektoru EU-a nadmašili su drugi sektori, uključujući proizvodnju

11.

Podaci OECD-a12

upućuju na rast prosječne

godišnje produktivnosti rada u proizvodnji

(2001. – 2013.) u iznosu od 2,6 %, dok je u većini uslužnih sektora tijekom tog

razdoblja zabilježen rast manji od 1 % ili čak pad.

11 Europska komisija SWD(2015) 203,

„Izvješće o integraciji jedinstvenog tržišta i konkurentnosti u EU-u i državama članicama”, priloženo Komunikaciji COM(2015) 550,

„Poboljšanje jedinstvenog tržišta: više prilika

za ljude i poduzeća”. 12 Statistika OECD-a o produktivnosti i

jediničnom trošku rada po glavnim gospodarskim djelatnostima (http://stats.oecd.org/Index.aspx?DataSetCode=PDBI_I4).

10.1

5.7

9.4

11.2

17.8

27.8

29.0

42.1

44.0

0 20 40 60

Ukupno poslovnogospodarstvo osim financijskih

i osiguravajućih djelatnosti

Trgovina na malo

Putničke agencije, organizatoriputovanja (turoperatori) i

ostale rezervacijske usluge tedjelatnosti povezane s njima

Građevinarstvo

Inženjerske djelatnosti

Računovodstvo i povezanedjelatnosti

Arhitektonske djelatnosti

Pravne djelatnosti

Poslovanje nekretninama

Stranica 5 |

Slika 3. – Rast produktivnosti u sektoru po osobi, EU-28 (prosječna godišnja promjena u %, 2011. – 2016.)

Izvor: Eurostat, vlastiti izračuni.

Na slici 3. uspoređen je rast

produktivnosti rada u EU-u po uslužnim sektorima i u proizvodnji. Osim što je

produktivnost rada u području usluga

manja

nego u proizvodnji, i rast joj zaostaje za

rastom produktivnosti u proizvodnji.

Slika 4. – Rast jediničnog troška rada u sektorima, EU-28 (prosječna godišnja promjena u %, 2011. – 2016.)

Izvor: Eurostat, vlastiti izračuni.

0.0 0.5 1.0 1.5 2.0 2.5

C - Proizvodnja

G-I - Trgovina na veliko itrgovina na malo, djelatnostusluga prijevoza, smještaja i

hrane

J - Informacije i komunikacija

L - Poslovanje nekretninama

M-N - Profesionalne,znanstvene i tehničkedjelatnosti; djelatnosti

administrativnih i pomoćnih…

0.0 0.5 1.0 1.5 2.0 2.5

C - Proizvodnja

G-I - Trgovina na veliko i trgovina na malo, djelatnostusluga prijevoza, smještaja i hrane

J - Informacije i komunikacija

L - Poslovanje nekretninama

M-N - Profesionalne, znanstvene i tehničkedjelatnosti; djelatnosti administrativnih i pomoćnih

usluga

Stranica 6 |

Na slici 4. prikazani su jedinični troškovi rada na razini sektora u uslugama i u

proizvodnji. Usporedba razvoja

produktivnosti i kretanja naknada za rad može se smatrati pokazateljem povećanja

konkurentnosti. Kad je riječ o odnosu razvoja produktivnosti rada i naknade za

rad, najnoviji dokazi13 upućuju na to da je produktivnost rada u tržišnim uslugama

tek pretekla naknadu za rad u državama članicama kao što su Portugal, Španjolska,

Cipar i Grčka14. Te su države članice osjetile snažan tržišni pritisak te prolaze

kroz velike prilagodbe konkurentnosti. Pad

konkurentnosti prije krize prouzročila su velika povećanja jediničnih troškova rada

u području usluga. Važni uslužni sektori i dalje pokazuju određeni otpor prilagodbi,

što je vidljivo iz usporedbe slika 3. i 4. To je posebno izraženo u poslovnim uslugama

i maloprodaji.

2.3. Nedostatak integracije

prekograničnih usluga

Iako su usluge po svojoj prirodi manje pogodne za trgovanje od robe, posljednjih

je godina trgovina uslugama u porastu u

cijelom svijetu.

Trgovinska integracija može se upotrijebiti za mjerenje opsega pristupa

poduzeća do potencijalnih kupaca u drugim državama članicama. Sa 6,6 %

trgovinska integracija15 usluga u cijelom

EU-u znatno zaostaje za trgovinske integracije robe (20,6 %).

13 Europska komisija, Quarterly Report on the Euro Area (Kvartalno izvješće o europodručju), svezak 14., br. 2., 2015. 14 Iako znatno usklađivanje plaća u Grčkoj nije

popraćeno poboljšanjima u produktivnosti rada u području usluga. 15 Definirana kao prosjek uvoza i izvoza unutar EU-a podijeljenog s BDP-om (2015., EU-28) (Izvor: Pregled stanja na jedinstvenom tržištu 2017.).

Stopa prekograničnih ulaganja16 u usluge iznosi 12 % i nerazmjerno je niska

u usporedbi s robom (17 %).

Iako neke od tih razlika postoje zbog

manje utrživosti usluga, podaci upućuju na to da pružatelji usluga ne uspijevaju

potpuno iskoristiti potencijal koji im nudi jedinstveno tržište.

2.4. Manja mobilnost stručnjaka

Mobilnost radne snage ključna je odrednica produktivnosti koja potiče

rast17. Osim što pomaže premostiti jaz u vještinama i smanjiti manjak radne snage,

uravnotežuje i potražnju za radnom

snagom među državama članicama.

U slučaju reguliranih profesija stručnjaci iz drugih država članica možda će podlijegati

postupku priznavanja. To često podrazumijeva plaćanje znatnih naknada i

može oduzimati dosta vremena te biti

zahtjevno. To izravno utječe na mobilnost stručnjaka, koja ima posredan učinak na

količinu vještina koje su dostupne poduzećima.

Unatoč visokim stopama priznavanja

stručnih kvalifikacija koje omogućuje

osuvremenjena Direktiva EU-a o priznavanju stručnih kvalifikacija18,

mobilnost radnika i dalje je mala. U cijelom poslovnom gospodarstvu 2015.

16 Udio dodane vrijednosti koju su ostvarila poduzeća koja kontrolira druga država članica EU-a – sekundarni poslovni nastan. Obuhvaćeni

uslužni sektori u skladu s klasifikacijom Nace Rev. 2 jesu D–J, L–N i S95 (izvor: Eurostat, 2014.). Nisu dostupni podaci o prekograničnom pružanju usluga bez prethodne uspostave

poslovnog nastana. 17 The future of productivity (Budućnost produktivnosti), OECD 2015. 18 Od 175 900 zahtjeva za priznavanje

kvalifikacija zabilježenih u bazi podataka reguliranih profesija od 2013. do 2015., za

gotovo 84 % (147 500) donesena je pozitivna (78,7 %) ili negativna (5,1 %) odluka.

Preostalih 16 % (28 400) zahtjeva nije

razriješeno (nije donesena odluka), razmatra se ili se protiv odluke može

podnijeti žalba. Izvor: Europska baza

podataka reguliranih profesija

(http://ec.europa.eu/growth/tools-databases/regprof/).

Stranica 7 |

3,6 % zaposlenih u EU-u bili su građani EU-a iz druge države članice. To je niži

postotak nego za arhitekte (6,5 %), ali viši

nego u računovodstvenim djelatnostima (3,2 %), poslovanju nekretninama

(2,8 %), građevinarstvu (2,3 %) i pravnim djelatnostima (1,6 %).

3. ODGOVOR POLITIKE NA IZAZOVE

Prethodno opisani izazovi u znatnoj su mjeri posljedica regulatornih i

administrativnih politika država članica EU-a.

Rješavanje tih izazova imat će brojne

pozitivne učinke. Brojni se odgovori

politike mogu upotrijebiti za bolje osuvremenjivanje regulativa o uslugama u

cijelom EU-u.

3.1. Reforme u uslužnom sektoru temelje se na provedbi Direktive o

uslugama

Gospodarski dokazi upućuju na to da

postoji znatan prostor za reformu usluga koja premašuje minimalne pravne

zahtjeve iz Direktive o uslugama.

Odobrenja koja se zahtijevaju za

poduzeća kako bi mogla pružati usluge mogu koristiti ciljevima od javnog

interesa, no moraju biti razmjerna tim ciljevima kako se ne bi neopravdano

ograničilo tržišno natjecanje. Brojne su države članice provele dalekosežne

reforme usmjerene na ukidanje odobrenja

ili njihovu zamjenu manje zahtjevnim obvezama obavješćivanja ili prijave, no

ima prostora za dodatne reforme u brojnim državama članicama i sektorima.

Direktivom o uslugama propisano je da države članice ne smiju udvostručivati

zahtjeve jednakovrijedne onima koje je pružatelj usluga već morao ispuniti u

drugoj državi članici. Međutim, to se u

praksi nedovoljno primjenjuje jer pružatelji usluga često moraju ispuniti iste

zahtjeve kao i domaća poduzeća unatoč činjenici da su možda već ispunili

jednakovrijedne ili slične zahtjeve u svojoj matičnoj zemlji.

Zahtjevi u pogledu pravnog oblika i vlasničke strukture uvelike ometaju

slobodu poslovnog nastana u sektoru

poslovnih usluga. Stručna revizija u vezi s

tim pokazala je da ti zahtjevi utječu i na primarni i na sekundarni poslovni nastan.

Ograničavaju mogućnosti ulaganja,

smanjuju izbor poslovnih modela i mogu otežati ili čak onemogućiti uspostavu

multidisciplinarnih stručnih praksi i sekundarnog poslovnog nastana. Široki

raspon zahtjeva u pogledu pravnog oblika i vlasničke strukture u državama

članicama upućuje na postojanje prostora za dodatne ocjene proporcionalnosti.

Društva koja nude poslovne ili građevinske usluge nailaze na velike poteškoće u

dobivanju zakonski potrebnog osiguranja

od profesionalne odgovornosti kad žele nuditi svoje usluge u drugoj državi članici.

U nacionalnom zakonodavstvu i dalje su nejasna pravila koja se primjenjuju na

poduzeća koja privremeno pružaju prekogranične usluge. To je posebno

slučaj kad sektorski zakoni nisu izmijenjeni tako da se u njima jasno

razlikuju zahtjevi primjenjivi na poduzeća

koja žele uspostaviti poslovni nastan i oni primjenjivi na poduzeća koja žele

privremeno pružati prekogranične usluge. Nesigurnost koja iz toga proizlazi znači da

tijela često primjenjuju zahtjeve za odobrenje za pružatelje usluga s nastanom

u državi članici na poduzeća koja pružaju prekogranične usluge. Neproporcionalni

regulatorni zahtjevi koji iz toga proizlaze

mogu u praksi uvelike otežati pružanje prekograničnih usluga.

Nakon donošenja Direktive o uslugama

2006. države članice provele su dalekosežne reforme i donijele više od

tisuću zakona. Ocjenom Komisije iz 2012.

utvrđeno je da će reforme koje su dotad provedene tijekom nadolazećih godina donijeti povećanje BDP-a od 0,8 %

19.

Ocjenom je utvrđeno i to da se, ako

države članice budu upornije u provođenju reformi (kako bi dostigle prosjek pet

najmanje ograničavajućih država članica), potencijal dodatnog rasta procjenjuje na

1,8 % BDP-a EU-a.

19 J. Monteagudo, A. Rutkowski i D. Lorenzani, „Ekonomski učinak Direktive o uslugama: prva ocjena nakon provedbe”, Europska komisija, Economic Paper 456, 2012.

Stranica 8 |

U ažuriranoj ocjeni iz 2015. kojom se procjenjuje utjecaj reformi od 2012. do

2014. utvrđeno je da je ostvaren samo dio

(0,1 %) potencijala BDP-a od 1,8 %. Ti rezultati ne iznenađuju s obzirom na to da

reforme u tom razdoblju nisu bile ujednačene. Uglavnom su provođene u

državama članicama koje su podvrgnute programima financijske pomoći ili kao dio

sveobuhvatnih nacionalnih programa reformiranja

20.

Smanjenje regulatornih prepreka u području usluga dokazano21 povećava

stope odljeva u pojedinom sektoru, što

pak dovodi do povećanja učinkovitosti dodjele sredstava i smanjenja

profitabilnosti, zbog čega se snižavaju cijene za potrošače. Time se podupire

teorijska pretpostavka da dinamičnija tržišta stavljaju veći pritisak konkurencije

na stope dobiti, čime pridonose učinkovitijoj primjeni faktora proizvodnje.

U skladu sa studijom Svjetske banke koja je objavljena 2016. smanjenjem

ograničenja u uslužnom sektoru na razinu triju najmanje reguliranih država članica

(Ujedinjena Kraljevina, Danska i Švedska) povećala bi se produktivnost uslužnih i

proizvodnih poduzeća za najviše 5,3 % u

roku od dvije godine od provedbe22.

U ocjenama MMF-a zaključuje se da reforme tržišta proizvoda, posebno u

području poslovnih usluga i maloprodaje, imaju pozitivne učinke na kapital, izlazne

proizvode i zaposlenost koji se s

vremenom povećavaju. Reforme tržišta proizvoda promiču i ulazak poduzeća na

tržište te uglavnom imaju pozitivne učinke na poduzeća u sektorima na kraju

proizvodnog lanca koja učestalo

20 Europska komisija SWD(2015) 202,

„Strategija jedinstvenog tržišta za Europu – analiza i dokazi”. 21 E. Canton, D. Ciriaci i I. Solera, „The

Economic Impact of Professional Services

Liberalisation” (Ekonomski učinak liberalizacije profesionalnih usluga), Europska Komisija,

Economic Papers 533, 2014. 22 Svjetska banka, „Rast, radna mjesta i integracija: usluge za spašavanje”, Redovito gospodarsko izvješće Svjetske banke, 2016.

upotrebljavaju intermedijarne proizvode iz dereguliranih sektora23.

Studije OECD-a pokazale su da smanjenje prepreka u uslužnom sektoru jača rast

produktivnosti u cijelom gospodarstvu zbog uloge usluga kao intermedijarnih

proizvoda24. Niža razina reguliranosti usluga povećava rast dodane vrijednosti,

produktivnosti i izvoza u sektorima na kraju proizvodnog lanca usmjerenima na

usluge25.

3.2. Reforme regulative u području

profesionalnih usluga

Ako nije usklađena na razini EU-a,

regulativa profesionalnih usluga spada u nadležnost svake pojedine države članice.

Regulativa može stvoriti prepreke na jedinstvenom tržištu te može omesti rast i

otvaranje radnih mjesta u gospodarstvima EU-a. Prepreke rastu i trgovini mogu

proizlaziti iz ograničenja koja naizgled imaju manji utjecaj, ali čiji kumulativni

učinci mogu biti vrlo opasni.

U nedavnoj Komunikaciji o preporukama

za reformu regulative u području profesionalnih usluga26 Komisija je

iznijela smjernice u pogledu potencijala za gospodarski prikladne reforme koje bi

mogle unijeti znatne pozitivne promjene u

sedam važnih profesija. Na primjer, u njoj se zagovara da Austrija ponovno razmotri

razmjernost svojih ograničenja u pogledu multidisciplinarnih djelatnosti za arhitekte,

23 P. Gal i A. Hijzen, „The short-term impact of

product market reforms: A cross-country firm-level analysis” (Kratkoročni učinak reforme tržišta proizvoda: analiza na razini poduzeća po

državama članicama), Radni dokument MMF-a WP/16/116, 2016. 24 R. Bourlès, G. Cette, J. Lopez, J. Mairisse i G.

Nicoletti, „Do Product Market Regulations in Upstream Sectors Curb Productivity Growth? Panel Data Evidence for OECD Countries” (Ograničava li reguliranje tržišta proizvoda u

sektorima koji su više u prodajnom lancu rast produktivnosti?), Radni dokument OECD-a br. 791, 2010. 25 G. Barone i F. Cingano, „Service Regulation

and Growth: Evidence from OECD Countries” (Reguliranje usluga i rast: dokazi iz država

OECD-a), 2010. 26 Europska komisija COM(2016) 820, „Komunikacija o preporukama za reformu regulative u području profesionalnih usluga”.

Stranica 9 |

da Italija ponovno procijeni široki raspon rezerviranih djelatnosti za inženjere

građevinarstva, da Belgija ponovno ispita

pravila nesukladnosti kojima se računovođama zabranjuje istodobno

obavljanje bilo koje druge gospodarske djelatnosti i da Njemačka pregleda

zahtjeve u pogledu vlasničke strukture u, među ostalim, arhitektonskim,

građevinskim i pravnim uslugama.

Komisija je izradila novi pokazatelj

restriktivnosti koji podupire njezine preporuke. Njime se uspoređuju

regulatorni pristupi država članica, zahtjevi u pogledu kvalifikacija, ostali

uvjeti za pristup profesiji i zahtjevi za bavljenje profesijom u okviru svih sedam

profesija.

Ekonometrijska analiza koju je provela

Komisija pokazuje da niže razine regulatornih ograničenja u području

profesionalnih usluga osiguravaju bolje gospodarske rezultate, konkretno

niže obvezne najamnine i veći rast broja poduzeća27.

Još jedna analiza gospodarskih učinaka regulative pokazala je da bi, ovisno o

profesiji, od 3 do 9 % više ljudi moglo biti zaposleno u određenoj profesiji ako bi se

ublažili zahtjevi za pristupanje. Procjenjuje se da će iz regulative proizići ukupna

premija na plaću u prosječnom iznosu od

približno 4 %, čime će se povećati cijena usluga za potrošače28.

Istraživanja su pokazala da je

razmjernija regulativa koja je usto prilagođena tržišnoj stvarnosti, npr.

ublažavanjem najrestriktivnijih i

neopravdanih zahtjeva, poboljšala učinkovitost dodjele sredstava i

27 Europska komisija SWD(2016) 436, „Komunikacija o preporukama za reformu regulative u području profesionalnih usluga”,

odjeljak 6. Radnog dokumenta službi. 28 M. Koumenta i M. Pagliero, „Measuring Prevalence and Labour Market Impacts of

Occupational Regulation in the EU”(Mjerenje

raširenosti reguliranja profesija u EU-u i njezina učinka na tržište rada), 2016. Premije na plaće

i visoke profitne marže zajednički su pokazatelj monopolističkih naknada, koje pak dovode do visokih cijena za potrošače i općeg nedostatka tržišnog natjecanja u predmetnoj profesiji.

smanjila uočenu iznadprosječnu profitabilnost jačanjem poslovne

dinamike29.

3.3. Otklanjanje prepreka u

maloprodajnom sektoru

Maloprodajni sektor općenito je prilično

dinamičan. Međutim, to može prikriti velik broj različitih situacija. Sektor čine velike,

srednje i male trgovine koje se suočavaju s različitim izazovima. Osim toga, situacije

se uvelike razlikuju među državama. Trgovci na malo osiguravaju usluge

kupcima putem sve raznolikijih kanala. To je dobra prilika za neka poduzeća, no

druga poduzeća to mogu teže iskoristiti. Veći stupanj reformi radi smanjenja

regulatornih prepreka u maloprodajnom

sektoru imao bi brojne pozitivne učinke. Povećani pritisci konkurencije doveli bi do

ulaska na tržište učinkovitijih i inovativnijih poduzeća te njihova opstanka

na tržištu. To bi za potrošače značilo niže cijene, veću raznolikost, inovacije i bolju

kvalitetu30. To bi imalo i pozitivne učinke prelijevanja u druge sektore gospodarstva

EU-a.

Trgovci na malo u klasičnim i internetskim

trgovinama susreću se s različitim preprekama. Prekogranično širenje

poduzeća u klasičnom maloprodajnom sektoru nastaje otvaranjem klasičnih

trgovina u drugim državama članicama.

Nadležna nacionalna tijela uvode zahtjeve koji se odnose na veličinu maloprodajnih

trgovina ili njihovu lokaciju. Kao posljedica takvih zahtjeva mogu nastati prepreke

ulasku na tržište određenih oblika trgovina ili poslovnih modela, a ti zahtjevi mogu

utjecati i na sekundarni poslovni nastan.

Osim ograničenja poslovnog nastana

trgovci na malo susreću se s ograničenjima poslovanja koja utječu na

njihove svakodnevne poslovne aktivnosti i ometaju njihovu učinkovitost. Takva

29 E. Canton, D. Ciriaci i I. Solera, „The

Economic Impact of Professional Services

Liberalisation” (Ekonomski učinak liberalizacije profesionalnih usluga), Europska Komisija,

Economic Papers 533, 2014. 30 Europska komisija SWD(2015) 202, „Strategija jedinstvenog tržišta za Europu – analiza i dokazi”.

Stranica 10 |

ograničenja mogu utjecati na trgovce na malo u klasičnim i internetskim

trgovinama.

Rast e-trgovine iz temelja mijenja

maloprodajni sektor. Stoga bi se u regulatornim okvirima istodobno trebalo

na odgovarajući način uzeti u obzir pitanje klasične i internetske trgovine na malo.

Kako bi poduzeća potpuno iskoristila prednosti jedinstvenog tržišta, ključno je

da države članice poštuju slobodno kretanje robe i slobodu poslovnog

nastana.

U Strategiji jedinstvenog tržišta Komisija

je najavila svoju namjeru predlaganja najboljih praksi kojima se olakšava

uspostava maloprodajnog poslovnog nastana i smanjuju operativna ograničenja

na jedinstvenom tržištu. Takve bi najbolje prakse trebale služiti kao smjernice za

reforme u državama članicama.

4. USPOREDNA ANALIZA

POSTOJEĆEG STANJA

4.1. Trajne prepreke na tržištima

usluga

Iako su države članice ispunile obveze koje se odnose na prenošenje Direktive o

uslugama i njihove su nacionalne regulative o profesionalnim uslugama

sustavno ocijenjene na temelju revidirane Direktive o stručnim kvalifikacijama,

pružatelji usluga u nekoliko uslužnih

sektora i dalje nailaze na brojne prepreke pri uspostavljanju poslovnog nastana u

drugoj državi članici ili privremenom pružanju prekograničnih usluga.

Slika 5. – Ukupne stope restriktivnosti po državama članicama (poslovne usluge)

Izvor: Europska komisija, Business services — Assessment of barriers and their economic impact, (Poslovne

usluge – procjena prepreka i njihova ekonomskog učinka) 2015

.

Kad je riječ o poslovnim uslugama, najvećem uslužnom sektoru koji je

obuhvaćen Direktivom o uslugama te čini

gotovo 12 % BDP-a i zaposlenosti u EU-u, upravno i regulatorno opterećenje među

državama članicama znatno se razlikuje. Na slici 5. prikazana su ukupna

ograničenja za četiri ključne profesije koje čine dio poslovnih usluga –

računovođe, arhitekti, inženjeri i pravnici –

0

0.5

1

1.5

2

2.5

3

3.5

4

SE UK FI NL DK IE EE LT LV BG SK ES FR SI PL RO HU CZ BE HR EL PT CY IT DE MT AT LU

Pravnici

Inženjeri

Arhitekti

Računovođe

Stranica 11 |

na temelju studije o preprekama u

poslovnim uslugama iz 201531

.

Sve su države članice bile zakonom obvezane prenijeti Direktivu o uslugama.

Neke su države članice ambiciozno

pristupile prenošenju i uvele sveobuhvatnije reforme u uslužnom

sektoru. Primjeri dviju takvih država članica, Estonije i Španjolske, prikazani su

u nastavku.

U Estoniji su reforme povezane s

Kodeksom gospodarskih djelatnosti stupile na snagu 2014. Reformom su

ujednačeni rascjepkani zahtjevi po sektorima i jasno je utvrđeno da se

zahtjevi za odobrenje za rad i obveze obavješćivanja ne primjenjuju na

pružatelje prekograničnih usluga. Estonija ima više stope ulaska na

tržište i niže prosječne bruto stope

iskorištenosti u području usluga u odnosu na prosjek EU-a.

U Španjolskoj je 2013. donesen Zakon o jedinstvu tržišta. Glavni mu je

cilj riješiti problem rascjepkanosti domaćeg tržišta koja proizlazi iz razlika

među državnom, regionalnom i lokalnom regulativom te iz njihova

preklapanja. Zakonom je uvedeno

načelo valjanosti dozvola na nacionalnoj razini. To znači da se roba

i usluge zakonito proizvedene ili pružene u jednoj regiji mogu bez

ikakvih dodatnih formalnosti isporučivati na cijelom državnom

području. Pri pregledu u okviru reforme utvrđeno je više od 6000

propisa koje je trebalo uzeti u obzir. U

razdoblju nakon donošenja zakona Španjolska je imala koristi od

povećanja prekogranične trgovine i ulaganja te od povećanja tržišnog

natjecanja, rasta produktivnosti i smanjenja rasta cijena u predmetnim

sektorima. Međutim, u lipnju 2017. španjolski je Ustavni sud proglasio

ništavnim određeni broj članaka

zakona, uključujući načelo valjanosti odobrenja na nacionalnoj razini. To

31 Europska komisija, „Business services — Assessment of barriers and their economic impact” (Poslovne usluge – procjena prepreka i njihova ekonomskog učinka), 2015.

stvara pravnu nesigurnost za pružatelje usluga i može ugroziti

gospodarski napredak koji je dosad

ostvaren.

4.2. Postojeće stanje u reguliranim

profesijama

Pokazatelj restriktivnosti regulative za profesionalne usluge osmišljen je za

potporu kvalitativne analize prepreka koje se navode u odjeljku 3.2. Osigurava

usporedbu učinka po državama članicama

u sljedećih sedam profesija: arhitekti, inženjeri, pravnici, računovođe, savjetnici

za patente, posrednici za nekretnine i turistički vodiči.

Na slici 6. prikazana je uspješnost država

članica u relativnom smislu uzimajući u

obzir profesiju arhitekta: što je viši rezultat, to je viša razina restriktivnosti.

Stranica 12 |

Slika 6. – Pokazatelj restriktivnosti za arhitekte

Izvor: Europska komisija, 2016.

0.0

0.5

1.0

1.5

2.0

2.5

3.0

3.5

DK SE EE NL FI UK LT HU EL BG PL FR LV MT CY IT SI IE SK ES CZ DE BE RO PT HR AT LU

Zahtjevi u pogleduobavljanja djelatnosti

Drugi zahtjevi za pristup

Zahtjevi u pogledukvalifikacija

Regulatorni pristup

Stranica 13 |

U okviru studija slučaja reformi na nacionalnoj razini32 analizirao se učinak

koji reforme uvjeta za pristup

reguliranim profesijama i za obavljanje tih profesija mogu imati na

sektor.

U Poljskoj je nakon nedavnog razjašnjenja kriterija za primanje

pravnika i pravnih savjetnika u profesiju u kontekstu reformi

provedenih u 22 regulirane profesije

od 2005. do 2014. uslijedilo veliko povećanje broja pravnika i pravnih

savjetnika. To je bilo popraćeno ispodprosječnim povećanjem cijene

pravnih usluga i smanjenjem zarade pravnika i javnih bilježnika.

U Njemačkoj su 2004. zahtjevi u pogledu kvalifikacija ublaženi za niz

obrtničkih profesija. Zahvaljujući tomu

broj novih sudionika u tim profesijama udvostručio se od 2002. do 2008. Pet

godina nakon reforme i dalje je bilo više novoosnovanih poduzeća nego

poduzeća koja su prestala poslovati. Grčka je provela opsežnu

zakonodavnu reformu 2011. čiji je cilj bio ukinuti ograničavajuće propise o

ulasku u brojne profesije i njihovu

obavljanju. Zabilježeni su pozitivni učinci za regulirane profesije u obliku

znatno nižih cijena za korisnike usluga posrednika za nekretnine i pravnih

stručnjaka, dok se 2014. broj novoosnovanih poduzeća za javne

bilježnike, revizore itd. više nego udvostručio u usporedbi s godišnjim

prosjekom prije liberalizacije.

Talijanska su tijela pokrenula godišnje postupke daljnje liberalizacije

gospodarstva. U tom je okviru 2015. parlamentu predložen prvi godišnji zakon

o tržišnom natjecanju. Konačno je donesen u kolovozu 2017. Svrha je tog

zakona ukloniti regulatorne prepreke kako bi se tržišta mogla otvoriti, promicati

tržišno natjecanje i jamčiti zaštitu

potrošača.

32 „Učinci reformi regulatornih zahtjeva za

pristup profesijama: studije slučajeva za pojedine države članice”, 2017. http://ec.europa.eu/growth/tools-databases/ newsroom/cf/itemdetail.cfm?item_id=9018.

Glavne novosti uključuju 1. uvođenje prava na to da odvjetnička društva ne

moraju biti u vlasništvu odvjetnika s

obzirom na visok rezultat pokazatelja restriktivnosti u pravnim profesijama

(vidjeti prethodno navedeno); 2. povećanje broja javnih bilježnika uz

proširenje teritorijalnog područja primjene; 3. uvođenje tržišnog temeljnog

kapitala od 20 % za ljekarne i liberalizacija njihova radnog vremena itd.

4.3. Maloprodajni sektor

Tijekom posljednjih nekoliko godina države članice provele su reforme radi

otklanjanja određenih operativnih ograničenja i ograničenja u pogledu

poslovnog nastana te radi boljeg

funkcioniranja maloprodajnog sektora. Cilj je nekih od tih reformi bio pojednostavniti

i ujednačiti postupke odobrenja te ih skratiti i smanjiti administrativno

opterećenje trgovaca na malo koji otvaraju trgovinu (npr. u Belgiji, Grčkoj,

Francuskoj, Portugalu i Španjolskoj te odnedavno u Danskoj i Finskoj). Drugim

su reformama cilj bili manje strogi

operativni uvjeti. Radno vrijeme trgovina liberalizirano je u brojnim državama

članicama (npr. u Danskoj, Finskoj, Italiji, Portugalu i Španjolskoj), a pravila o

promotivnoj prodaji i prodaji po cijeni nižoj od troškova proizvodnje ublažena su (npr.

u Cipru, Grčkoj, Luksemburgu, Portugalu, Sloveniji i Španjolskoj).

Međutim, broj ograničenja i dalje je postojan i razina restriktivnosti među

državama članicama i dalje se jako razlikuje. Osim toga, u određenim

državama članicama postoji trend uvođenja mjera koje u praksi uglavnom

utječu na strane trgovce na malo.

Datum: 22. 11. 2017.

Stranica 14 |

5. REFERENTNI DOKUMENTI

E. Canton, D. Ciriaci i I. Solera, „The Economic Impact of Professional Services

Liberalisation” (Ekonomski učinak liberalizacije profesionalnih usluga), European Commission Economic Papers 533, 2014.

European Consortium for Sustainable Industrial Policy (ECSIP), „Study on the relation between industry and services in terms of productivity and value creation” (Studija o

povezanosti između industrije i usluga u smislu produktivnosti i ostvarivanja vrijednosti), 2014.

Europska komisija COM(2016) 820, „Komunikacija o preporukama za reformu regulative u području profesionalnih usluga”.

Europska komisija COM(2015) 550, „Poboljšanje jedinstvenog tržišta: više prilika za

ljude i poduzeća”.

Europska komisija SWD(2015) 202, „Strategija jedinstvenog tržišta za Europu –

analiza i dokazi”.

Europska komisija SWD(2015) 203, „Izvješće o integraciji jedinstvenog tržišta i

konkurentnosti u EU-u i državama članicama”.

Europska komisija, „Business services — Assessment of barriers and their economic

impact” (Poslovne usluge – procjena prepreka i njihova ekonomskog učinka), 2015.

Europska komisija, „Quarterly Report on the Euro Area” (Kvartalno izvješće o

europodručju), svezak 14., br. 2., 2015.

J. Monteagudo, A. Rutkowski i D. Lorenzani, „Ekonomski učinak Direktive o uslugama: prva ocjena nakon provedbe”, Europska komisija, Economic Paper 456,

2012.

M. Koumenta i M. Pagliero, „Measuring Prevalence and Labour Market Impacts of

Occupational Regulation in the EU” (Mjerenje raširenosti reguliranja profesija u EU-u i njezina učinka na tržište rada), 2016.

OECD, „The future of productivity” (Budućnost produktivnosti), 2015.

Svjetska banka, „Rast, radna mjesta i integracija: usluge za spašavanje”, Redovito

gospodarsko izvješće Svjetske banke, 2016.

L. Chini, A. Minichberger, E. Reiner i H. Grafl, „Effects of Liberalisation in Austria using the Example of Liberal Professions” (Učinci liberalizacije u Austriji na temelju

primjera slobodnih profesija), Bečko ekonomsko i poslovno sveučilište i Istraživački institut za slobodna zanimanja, 2016.

Rojek M. i M. Masior, „The effects of reforms liberalising professional requirements in Poland” (Učinci reformi kojima se liberaliziraju profesionalni zahtjevi u Poljskoj),

Varšavski ekonomski fakultet, 2016.

D. Rostam-Afschar, „Regulatory Effects of the Amendment to the HwO [German

Trade and Crafts Code] in 2004 in German Craftsmanship” (Regulativni učinci

izmjene HwO-a (njemački zakon o trgovini i obrtima), Slobodno sveučilište u Berlinu i Njemački institut za ekonomska istraživanja (DIW Berlin), 2015.

E. Athanassiou, N. Kanellopoulos, R. Karagiannis i A. Kotsi, „The effects of liberalisation of professional requirements in Greece” (Učinci liberalizacije

profesionalnih zahtjeva u Grčkoj), Centar za planiranje i ekonomska istraživanja (KEPE), Atena, 2015.

M. Koumenta i A. Humphris, „The Effects of Occupational Licensing on Employment, Skills and Quality: A Case Study of Two Occupations in the UK” (Učinci izdavanja

odobrenja za zapošljavanje na zaposlenost, vještine i kakvoću: studija primjera dvaju

zanimanja u Ujedinjenoj Kraljevini), Sveučilište kraljice Marije u Londonu, 2015.

Stranica 15 |

M. Pagliero, „The effects of recent reforms liberalising regulated professions in Italy” (Učinci nedavne reforme za liberalizaciju reguliranih profesija u Italiji), Sveučilište u

Torinu i Fakultet Carlo Alberto, 2015.

Stranica 16 |

6. KORISNI IZVORI

Internetska stranica o uslugama na portalu Europa

http://ec.europa.eu/growth/single-market/services/services-directive/

Strategija jedinstvenog tržišta

https://ec.europa.eu/growth/single-market/strategy_en

Sažetak ekonomske analize funkcioniranja jedinstvenog tržišta u području usluga

http://ec.europa.eu/growth/single-market/services/economic-analysis_en

Internetska stranica o provedbi Direktive o uslugama na portalu Europa

https://ec.europa.eu/growth/single-market/services/services-directive/implementation_en

Internetska stranica o reguliranim profesijama na portalu Europa

http://ec.europa.eu/growth/single-market/services/free-movement-professionals/

Europska baza podataka reguliranih profesija

http://ec.europa.eu/growth/tools-databases/regprof/

Pokazatelj reguliranosti OECD-ova tržišta proizvoda

http://www.oecd.org/eco/growth/indicatorsofproductmarketregulationhomepage.htm

Statistika OECD-a o produktivnosti i jediničnom trošku rada po glavnim

gospodarskim djelatnostima http://stats.oecd.org/Index.aspx?DataSetCode=PDBI_I4

Svjetska banka, „Rast, radna mjesta i integracija: usluge za spašavanje”, Redovito

gospodarsko izvješće Svjetske banke, 2016. http://pubdocs.worldbank.org/en/930531475587494592/EU-RER-3-Services-to-the-

Rescue.pdf