d

Naro-

Sarajevo, mart/o`ujak 2013. godine - broj 1 BESPLATAN PRIMJERAK

Za taèno i objektivno informisanje gra|anki i gra|ana Kantona Sarajevo

Narodne Narodne novine

ZA GRA\ANKE I GRA\ANE!

Nacrt bud`eta Kantona Sarajevo za 2013. godinuTTEEMMAA::

BUD@ET BUD@ET prvi put u BiH bud`et predstavljen u razumljivoj formi

Kako æemo (PRE)@IVJETI

u 2013. godini?

Kako i kome se dijele naše pare?

Kako se (ne)mo`eteukljuèiti u javnu raspravu?

INFORMACIJE

BUD@ET

USLUGE

2

mart/o`ujak 2013.

Po{tovane sugra|anke i sugra|ani,Pred vama se nalazi prvi broj „Narodnih no-

vina“ koje izdaje Udru`enje „Centar za promo-ciju civilnog dru{tva“ iz Sarajeva. „Narodne no-vine“ }e izlaziti povremeno, zavisno od raspolo`ivihfinansijskih sredstava, sa osnovnim ciljem dagra|anima i gra|ankama u Kantonu Sarajevo po-nudi izvor objektivnog i ta~nog informisanje o svimklju~nim pitanjima i problemima koji se direktnoti~u kvaliteta njihovog `ivota i ostvarivanja osno-vnih ljudskih i gra|anskih prava.

Smatramo da samo dobro informisani i aktivnigra|ani i gra|anke mogu doprinijeti razvoju de-mokratije u BiH, i da je, na kraju, sve do nas.

Zbog toga je tema ovog prvog broja Narodnihnovina Nacrt Bud`eta Kantona Sarajevo za2013. godinu, koji je pripremljen od aktuelne Vla-de KS i usvojen na sjednici Skup{tine Kantona Sa-rajevo odr`anoj 11.02.2013.godine.

Vlade, pa i ova aktuelna u Kantonu Sarajevo,su odgovorne prema gra|anima za ono {to rade ikako to rade. Odgovornost je svake vlade da nje-ne javne politike, programi i planovi budu izrazstvarnih i prioritetnih potreba i interesa gra|ana.To tako|e zna~i da svaka kompetentna vlada mo-ra ta~no znati i imati ra~unicu koja }e osigurati ade-kvatno finansiranje i realizaciju zacrtanih politi-ka i planova. Sa druge strane mi kao gra|ani tr-ebamo u~estvovati u javnom `ivotu, glasati na izbo-rima, pratiti provo|enje obe}anih politika i plano-va i zahtijevati promjene kada stvari „ne idu“ do-bro.

Vlada mora omogu}iti pristup svim informaci-jama, i to ne samo na na~in da su nam najva`ni-ji dokumenti na raspolaganju nego da su i razu-

mljivi. U ovom kontekstu tra`imo da Vlada uvr-sti u svoj redovni bud`etski ciklus izradu dokume-nta pod nazivom „Bud`et za gra|ane“, putem ko-jeg bi se Vlada na otvoren na~in obra}ala javno-sti, sa `eljom da na jasan na~in predstavi na~in re-alizacije i finansiranja svojih planova, programai strategija.

Aktuelna Vlada (kao i sve prethodne) ponudi-la je samo dokument kreiran po zakonom zadatomformatu, na vi{e od 200 stranica (ve}ini vas on jenedostupan bilo u elektronskoj ili printanoj formi).Zbog toga smo organizovali ekipu eksperata i ekspe-rtica koji su poku{ali da prezentiranu materiju„prevedu“ na razumljiv jezik i format koji je poobimu zna~ajno smanjen i predstavljen u izdanjukoje imate u ruci. ̂ itaju}i naredni tekst sigurni smoda }ete vrlo lako prepoznati {ta su prioriteti Vla-de KS, gdje su „tamne“ zone u kojima ne posto-je adekvatna obja{njenja i obrazlo`enja za proce-dure tro{enja raspolo`ivih sredstava, ali i na}i odgo-vore na mo`da najva`nije pitanje: Na koji }e sena~in sve ovo odraziti na `ivotni standard?

Tako|er `elimo da uka`emo na zna~aj i potr-ebu sprovo|enja kvalitetnih i otvorenih javnih ra-sprava o bud`etu kao najva`nijem dokumentu ko-ji direktno uti~e na `ivot svih gra|ana i gra|ankiu Kantonu Sarajevo. Gra|anima i gra|ankamaje dosta dono{enja odluka „iza zatvorenih vrata“,kao i pla}anja ne~ijih gre{aka na{im novcem i sve~e{}im pove}anjem nameta na ionako minimalneprihode.

Pozivamo vas da se informi{ete i dalje obud`etu, kao u fazi njegovog usvajanja, takoi tokom implementacije, i da aktivno u~estvu-jete u svim koracima bud`etskog ciklusa.Moramo voditi ra~una o na{em novcu!

UVODNIKBitna pitanja na koja Vlada KantonaSarajevo nije dala jasne odgovore u

Nacrtu Bud`eta za 2013.

?na koji na~in }e se smanjenja predvi|enih sredsta-va u bud`etu pojedinih ministarstava reflektova-

ti na izostanak ili kvalitet usluga koje ste do sada ima-li?

?kako }e se puniti kasa ministarstva finansija - dali pove}anjem cijena komunalnih usluga?

?kako }e privredni subjekti, koji ionako jedvauspijevaju da obezbijede likvidnost, podnijeti

obavezna pla}anja poreza (mo`da i pove}anog), akogra|ani sve manje mogu svojom kupovnom mo}i daim obezbijede dnevni promet?

?kakav je program otvaranja novih radnih mjestakoja jedino sigurno donose nove uplate, kako po-

reza tako i doprinosa?

?kakav je program prekvalifikacije ve} postoje}egogromnog broja neproduktivno obrazovanih mla-

dih ljudi?

?kako }e se vra}ati nova kreditna zadu`enja kojaVlada ima namjeru da preuzme, i za koje svrhe }e

ona biti potro{ena?

?da li su „unutra{nje rezerve“ po ministarstvima,koje bi zna~ajno mogle popraviti stanje bud`eta,

na bilo koji na~in evidentirane ili je to ostavljeno zaneko drugo vrijeme i neku drugu vladu kao evidentnoosjetljivo „politi~ko pitanje“?

?da li je Vlada spremna da „ste`e samo na{ kai{„dok se sredstva za tople obroke, regrese, i ostale be-

neficije kantonalne administracije dr`e sigurno reze-rvisana na ra~unima koji ne}e biti smanjivani?

?{ta se planira uraditi da aktuelne te{ko}e na istina~in snose svi subjekti dru{tva, od naplate komu-

nalnih usluga do obaveze adekvatnog i kvalitetnogizvr{avanja usluga, koje se pla}aju iz bud`eta?

?na koji na~in }e se smanjenje bud`eta odraziti nakategoriju stanovni{tva u stanju socijalne potre-

be, bez obzira o kojim naknadama se govori?

Drage gra|anke i gra|ani, Premijer Kantona Sarajevo Suad Zeljkovi} je bio zamoljen da vam u ovom izdanju „Narodnih novina“ prezentira prioritete i ciljeve koji su bili osnova zakreiranje Nacrta bud`eta Kantona Sarajevo za 2013. godinu. Na`alost, do slanja u {tampu „Narodnih novina“ nismo dobili nikakav odgovor od Premijera, pa je ostao samo prazan prostor predvi|en za njegovoobra}anje.

BUD@ET ZA GRA\ANKE I

GRA\ANE

[TA JE TO BUD@ETODNOSNO

PRORA^UN?

Jednostavno re~eno, bud`et je plan odnosno procjenasvih godi{njih prihoda i primitaka, te svih rashoda iizdataka (tro{kova) kantona za jednu godinu kojeg mo-

ra odobriti Skup{tina. To je temeljni finansijski dokume-nt koji se odnosi na fiskalnu godinu- razdoblje od 12 mje-seci koje po~inje 1. januara/sije~nja i zavr{ava 31. dece-mbra/prosinca svake kalendarske godine. Uobi~ajeno jeda se bud`et odnosno prora~un donosi u decembru/pr-osincu prije po~etka godine na koju se on odnosi.

Bud`et primarno slu`i u svrhu financijskog planira-nja, jer su svi planirani prihodi i izdaci sadr`ani u tomdokumentu. Osim finansijske funkcije koju bud`et ima,taj dokument predstavlja i politi~ki dokument - u njemusu reflektirani prioriteti i interesi onih koji su ga kreir-ali. Ono {to tako|er treba znati je da bud`et nije fiksnastvar. Ve}ina bud`eta se tokom godine mijenja i prila-go|ava novonastalim situacijama.

Bud`etski dokument je ~esto nerazumljiv i nejasan za{iru populaciju. Tako|er, ~est je slu~aj da ~ak i ljudi ko-ji odlu~uju o bud`etu (zastupnici) ne razumiju u potpu-nosti {ta se to nalazi u bud`etu i koje su implikacijebud`etskih odluka.

Dakle, na{a je namjera predstaviti prijedlog bud`etaKantona Sarajevo za 2013 na na~in koji je razumljiv za{iroku populaciju. Tako|er, `elimo omogu}iti gra|animada shvate {ta za njih zna~i ovaj prijedlog bud`eta; {ta jeto {to ovakav bud`et donosi i na koji na~in uti~e nagra|ane kantona. Na koncu, poku{at }emo interpretira-ti i „sive zone“ bud`eta, odnosno one stavke za koje ni-je o~igledno {ta zna~e i kako uti~u na gra|ane. Svi poda-ci kori{teni u ovoj publikaciji dolaze iz javno dostupnih,zvani~nih dokumenata Vlade Kantona Sarajevo. Uodre|enim slu~ajevima kori{tene su izjave zvani~nika Vla-de, date razli~itim medijima, kako bi omogu}ili bolje ra-zumijevanje zamisli Vlade, na na~in na koji su to formu-lisali njeni zvani~nici.

ZABLUDEI IZGOVORI

Najve}a zabluda koju gra|ani obi~no imaju jeste da no-vci kojima se operi{e u bud`etu nisu njihovi. NOVAC UBUD@ETU OP]INA, KANTONA, ENTITETA,DR@AVE I JAVNIH INSTITUCIJA DOLAZI IZVA[IH D@EPOVA. Mnogi su na~ini na koje va{ novaczavr{ava u bud`etima. Najve}i dio va{eg novca zavr{avau bud`etu putem pla}anja indirektnih poreza, a najve}imdijelom od poreza na dodanu vrijednost (PDV). Kada pla-tite neku robu ili uslugu, vr{ite uplatu u bud`et. Kadapla}ate porez na platu, taj porez ide u bud`et. Kada pla-tite kaznu, ili neku taksu, kada pla}ate ovjeru dokume-nata- sav taj novac ide u bud`et. Dakle, zabluda je misli-ti da su bud`etska sredstva „njihova“. To je novac svih naskoji pla}amo dr`avnom aparatu kako bi nam pru`iliodre|ena dobra i usluge koje privatni sektor (preduze}a

i pojedinci-preduzetnici) ne mogu ili ne `ele pru`iti nakomercijalnim osnovama.

Naj~e{}i izgovor koji se ~uje u posljednje vrijeme je„finansijska kriza“. Dakle, svima ide lo{e, pa nije ni ~udoda je i nama lo{e. Taj izgovor je jednak izgovoru koji ~ujeteod djeteta koje do|e iz {kole i dobilo je jedinicu na ko-ntrolnom, i kada opravdava lo{u ocjenom ~injenicom dasu „svi u razredu dobili jedan“. Drugi problem sa ovimizgovorom je izbjegavanje odgovornosti: nama ne ide do-bro ne zato {to mi nismo sposobni, nego eto, „neki veli-ki“ tamo negdje u bijelom svijetu zavi{e i nas u crno.

Da kona~no razrije{imo misteriju. Svjetska finansijskakriza uti~e na Kanton Sarajevo na dva na~ina:

(1) uti~e na uslove i spremnost komercijalnih banka-rskih i mikrokreditnih organizacija da plasiraju sredst-va privredi, pojedincima i institucijama; i

(2) na nivo sredstava koje su strani donatori spre-mni dati putem projekata, grantova ili nekih drugih mje-ra, po{to je kriza utjecala na nivo dostupnih fondovau dr`avama-donatorima i na promjenu prioriteta vla-da tih dr`ava. To je sve. Kanton Sarajevo nema razvi-jena tr`i{ta kapitala, nije svjetski finansijski centar kaoLondon ili New York, ni jedna svjetski relevantna fi-rma nema sjedi{te u Sarajevu, niti predstavlja veliki tr-govinski centar da bi finansijska kriza imala tako ve-liki utjecaj. Recimo to ovako - ako mislite da svjetskaekonomska kriza utje~e na rad KCUS-a, ili JP „Vodovo-da i kanalizacije“ molimo vas da nas kontaktirate i obja-snite na koji na~in.

Vrijeme je kona~no priznati jednu ~injenicu. Proble-mi koje imamo su na{i, napravljeni su u na{im doma}im„kuhinjama“, napravili su ih na{i ljudi, izabrani predsta-vnici vlasti, privrednici, institucije i pojedinci. Svi smoodgovorni za postojanje tih problema, direktno ili indi-rektno. Ako nakratko zanemarimo politi~ke i druge po-djele, razmislimo za trenutak o sljede}em: gra|ani Sar-ajeva udi{u najzaga|eniji zrak u Europi. Da li je neko dr-ugi odgovoran za to? NE! To je na{ problem i jedino gami mo`emo rije{iti. Niko ga ne}e rje{avati za nas. Da bina{a privreda bila konkurentna i uspje{na moramopo~eti proizvoditi robe ili usluge koje su kvalitetnije, br`e,bolje, cjenovno konkurentnije od drugih, u koli~inamakoje mogu zadovoljiti zahtjevna tr`i{ta. Da li smo spo-sobni za to? U ovome trenutku, sigurno ne. Da li }e nasneko drugi u~initi sposobnijima? NE! Moramo po~eti ra-zmi{ljati za sebe i kona~no priznati vlastitu odgovorno-st za kreiranje problema samima sebi.

KOJA JE FUNKCIJA BUD@ETA ODNOSNO

PRORA^UNA?Teorija ka`e da bud`et odnosno prora~un ima sljede}e

funkcije:1. Bud`et prikazuje najva`nije ciljeve u fiskalnoj

godini; 2. Bud`et slu`i kao instrument kojim politi~ke vlasti,

preko razli~itih institucija, utje~u na ekonomsko stanje kantona, te

3. Slu`i kao sistem kontrole prikupljanja i tro{enja sredstava.

ANALIZA BUD@ETA Analiza svakog konkretnog bud`eta je lak{a ako se

uzmu u obzir gore navedene funkcije. Koji su ciljevi? Potaknuti poduzetni{tvo, ostvariti eko-

nomski rast, ili dio prihoda usmjeriti u rje{avanje soci-jalnih pitanja? Iz bud`eta se treba saznati na koji na~inVlada planira prikupiti svoje prihode: ho}e li se vi{e za-du`iti ili }e pove}ati namete? S druge strane, stoji odgo-vor na pitanje: Na {to Kanton planira utro{iti te priku-pljene prihode? Da li je Vladi kantona va`nija npr. izgr-adnja novih saobra}ajnica ili }e se novac utro{iti na pla}e

3

mart/o`ujak 2013.

„JAVNE“ RASPRAVE BEZ GRA\ANSKOG GLASA!

Da li znate da seodr`ala Javna raspravao Nacrtu bud`eta KS za 2013?

Da li znate naèine kakoda se i sami ukljuèite uprocedure koje trebajurezultirati poboljšanjimateksta Nacrta bud`etaKS za 2013?

Da li su vas kontaktiralipredstavnici politièke partije za koju ste glasalii interesovali se kojimkantonalnim uslugamaste zadovoljni ili nezado-voljni i zbog èega?

BBUUDD@@EETT ZZAA GGRAA\\AANNEE

IINNTTEERREESSII GGRRAA\AANNAA

i naknade zastupnika u skup{tini? Obje strane bud`eta:prihodovna i rashodovna (tro{kovi) - bi po pravilu tre-bale dati odgovore na pitanje koji su to ciljevi Vlade Ka-ntona u fiskalnoj godini?

Lak{e }ete shvatiti bud`et ako povu~emo paralelu sadoma}instvom. Predstavimo to na sljede}i na~in. Va{amjese~na pla}a je va{ prihod (pretpostavimo da je to i je-dini va{ prihod). Primili ste pla}u, a tokom mjeseca tajnovac tro{ite na razli~ite stavke koje su neophodne ka-ko bi vi i va{e doma}instvo zadovoljili svoje potrebe. Testavke predstavljaju rashode ili tro{kove. Ti tro{kovi mo-gu biti redovni (npr. nabavka hrane, pla}anje ra~una do-ma}instva, rata kredita, itd.) odnosno tro{kovi koji su una-prijed poznati i koje ste mogli planirati. Tako|er, tro{ko-vi mogu biti izvanredni (npr. pla}anje saobra}ajne kazne,popravka kvara na automobilu itd.) odnosno tro{kovi ko-je niste mogli unaprijed planirati.

Kombinacija svih prihoda i rashoda dovodi donekoliko mogu}ih situacija na kraju mjeseca: (1) pojave viška prihoda nad rashodima (nakon štosu podmireni svi troškovi, redovni i vanredni, osta-lo je još novca "u novèaniku"); (2) višak rashoda nadprihodima ("u minusu") ili (3) prihodi su jednakirashodima ("na nuli"). U prvom sluèaju, mo`eteodabrati da višak novca (u bud`etu je to suficit)mo`ete "ostaviti sa strane" (rezerva). U drugom sluèa-ju, nastali minus je potrebno finansirati na neki naèin.U bud`etu ovo predstavlja deficit. Treæi sluèaj je speci-fièan u sljedeæem smislu: pojedinac ili firma ima mo-tiv da ostvari višak prihoda nad rashodima tj. da ost-vari zaradu. Kod organa vlasti ovaj profitni motivne postoji, odnosno, institucije vlasti nisu obavezneostvarivati zaradu od pru`anja dobara graðanima.Dakle, "biti na nuli" u velikoj mjeri predstavlja èaki po`eljno stanje kod tih institucija.

Kada postoji bud`etski deficit, vlasti (kao i pojedinac)imaju nekoliko opcija na raspolaganju kako bi se ovaj de-ficit trajno rije{io: (1) na neki na~in pove}ati prihode (zara-diti vi{e novca), (2) na neki na~in smanjiti rashode (odnos-no smanjiti tro{kove) ili (3) na neki na~in kombinaratii jedno i drugo (zaraditi vi{e novca uz istovremeno sma-njenje tro{kova). Kao i pojedinac, vlasti mogu do izvje-sne mjere finansirati deficit („pokriti minus“) privreme-nim mjerama- prodajom stvari od vrijednosti ili pozajmi-com tj. kreditom. Prodaja stvari od vrijednosti je ogra-ni~ena brojem tih stvari, dok je uzimanje pozajmica odno-sno kredita uslovljeno reputacijom (da li vam kreditor vje-ruje da }e te biti u stanju vratiti dug). [to je bolja va{a re-putacija, to su uslovi pozajmice bolji po vas. Isto vrijedii za institucije vlasti.

Tako|er, kao i vi, vlasti mogu investirati novac u ne-ke projekte. Na primjer, vi mo`ete investirati u nabavkustalnih sredstava u kupovinu stana, ku}e ili poslovnog pr-

ostora. Mo`ete investirati novac u projekt rekonstrukci-je- na primjer, renoviranje stana. Mo`ete investirati u ra-zvojne projekte:, pla}ate {kolarinu svome djetetu ili pla}ate{kolu tenisa, kurseve engleskog jezika, itd. Tako i vlastimogu ulagati u razvoj saobra}ajnica, nabavku novih sr-edstava za rad, investirati u obuku uposlenika, itd.

Dakle, sve {to radite i vi sami kao pojedinac, kada ra-zmatrate va{e prihode, tro{kove, `elje, ideje itd. radi i vla-st. Razlika je, naravno, u obimu poslova i dostupnihnov~anih sredstava. ^injenica je da nije mogu}e zadovo-ljiti potrebe svih gra|ana kantona. Rijedak je slu~aj i uporodicama da su potrebe ili `elje svih ~lanova u potpu-nosti zadovoljene. Na primjer, va{e dijete `eli novra~unar, a u ku}i vam je potreban novi bojler. [ta je va`ni-je za cjelokupno doma}instvo, ako se ne mo`e priu{titii jedno i drugo? Tako su potrebe u jednoj op}ini druga~ijeu odnosu na drugu op}inu. [ta onda predstavlja priori-tet pitanje je na koje vlasti moraju donijeti odgovor; {taje va`nije za kanton kao cjelinu? Ti odgovori bi trebalibiti sadr`ani u prijedlogu bud`eta odnosno prora~una.

ODAKLE DOLAZINOVAC ZA RAD

KANTONASARAJEVO U

2013. GODINI?Ukupno projektovani bud`et samo za rad Kantona Sa-

rajevo za 2013. godinu iznosi ne{to vi{e od 718 miliona KM.

PRIHODI I FINANSIRANJE Bud`et 2012 (KM)Prijedlog bud`eta Bud`et 2012

za 2013 (KM) -Prijedlog bud`eta 2013 (KM)

PRIHODI OD POREZA 594.193.600 562.863.000 -5%

NEPOREZNI PRIHODI 64.703.300 68.946.200 7%

TEKU]I TRANSFERI I DONACIJE 13.891.900 9.960.800 -28%

KAPITALNI PRIMICI 21.700.000 16.637.800 -23%

PRIMICI OD PRIMLJENIH OTPLATA 3.261.200 2.634.700 -19%

PRIMICI OD DOMA]EG ZADU@IVANJA 35.000.000 35.000.000 0%

DUGORO^NI KREDITI I ZAJMOVI 26.000.000 0 -100%

PROCJENA VI[AKA PRIMITAKA 0 22.100.500 100%

UKUPNO 758.750.000 718.143.000 -5%

Ukratko, na prihodovnoj strani, Vlada planira smanje-nja: prihoda od poreza od 5%, teku}ih transfera i dona-cija od 28%, kapitalnih primitaka od 23%, primitaka odprimljenih otplata od 19%, kao i dugoro~nih kredita i za-jmova od 100%.

Jedino pove}anje prihoda koje Vlada planira ostvar-iti je 7% pove}anje neporeznih prihoda. A {ta su to„neporezni prihodi“?

To su prihodi od imovine i poduzetni~kih aktivno-sti; naknada, taksi, i od pru`anja usluga gra|anima; te ko-na~no nov~anih kazni. Po{to se „|avo skriva u detaljima“,pro|imo ove stavke prihoda, po~ev{i od poreznih priho-da.

PRIHODIOD POREZA

Prihodi od poreza predstavljaju najve}i dio svih pri-hoda- ~ak 78% prihoda Kantona dolazi iz poreza, dire-ktnih i indirektnih, koji pla}aju pojedinci i organizaci-je. To su porezi: na dobit pojedinaca i preduze}a, na pla}ui radnu snagu, na imovinu; zaostali doma}i porezi na do-bra i usluge, porezi na dohodak, te ostali porezi, kao i pr-ihodi po osnovu zaostalih obaveza te prihodi od indire-ktnih poreza koji pripadaju Kantonu Sarajevo. Prijedlogbud`eta za 2013 pretpostavlja 5% pad ovih prihoda u odno-su na 2012. godinu.

Najve}i apso-lutni pad od35,13 milionaKM je predvi|enu kategoriji indi-rektnih poreza(PDV-a, akciza,putarina, carina,itd.). Za{to? Ka-ko navodi samaVlada u svomobrazlo`enju „uprvoj polovini2011.g. nastavl-jen je pozitivnitrend rasta napla-te indirektnih po-reza zbog sna`nog porasta prihoda od akciza nakon do-no{enja novog Zakona o akcizama“. Nasuprot tome sto-ji konstatacija da su prihodi od indirektnih poreza u pe-riodu januar-maj 2012. godine na nivou BiH pali za 0,5%a na nivou Kantona Sarajevo taj je pad u prvih {est mje-seci 2012.g. iznosio 2,76% u odnosu na isti period2011.godine. Vlada sa primjetnom dozom razo~arenja ko-nstatuje da su „Ukupni prihodi prikupljeni od direktnih po-reza u entitetskim poreskim upravama u periodu od I-V 2012.godine su za svega 2,8% ve}i nego {to je prikupljeno u istomperiodu prethodne godine“ te dalje navodi u svom izvje{ta-ju o izvr{avanju bud`eta u periodu 01.01-30.06.2012. go-dine. „...zabrinjavaju}a je ~injenica da su (prihodi od pore-za) ostvareni tek 43,86%, ili izra`eno u apsolutnom iznosu ma-nje za cca 36,4 miliona KM na polugodi{njem nivou.“ Da-kle, sve je manje novca od indirektnih poreza i takvo }estanje biti i u doglednoj budu}nosti. Kako indirektniporezi ovise o potro{nji, jasno je da iluzije o postojanojkupovnoj mo}i doma}ih potro{a~a blijede veoma brzo.Da je vrag odnio {alu potvr|uje i preliminarni izvje{tajUIO u kojem se navodi da je u decembru 2012. godine

mart/o`ujak 2013.

4

Bud`et za

gra|ane

ttaajjnnoosstt

tteehhnnii~~kkii

`̀aarrggoonn

bbrroojjnnee ii oobbiimmnnee

iinnffoorrmmaacciijjee

ZZAA RRAAZZMMII[[LLJJAANNJJEEZa{to padaju prihodi

od indirektnih poreza,posebno prihodi

od PDV-a?

je prikupljeno, po odbitku povrata, 411,9 miliona KM pr-ihoda ili 5,8% manje nego u decembru 2011.g.. Ukupnanaplata prihoda od indirektnih poreza u 2012.g. je izno-sila 4,988 milijardi KM i manja je za 0,2% u odnosu na2011.godinu.

Kako je to mogu}e? Kada je ekonomija u recesiji, lju-di gube radna mjesta a firmama pada dobit. To uzroku-je smanjenje poreskih prihoda. Kada se smanjuju priho-di, pada i kupovna mo}. Ako cijene rastu, a prihodi sta-gniraju, stvarna kupovna mo} potro{a~a se smanjuje. Ti-me su i prihodi od poreza manji.

Kad se ve} nemo`e naplatiti vi{enovca od indirektnihporeza, jedina drugaopcija je nekako na-micati prihode iz dru-gih vrsta poreza. Tustvari postaju {ka-kljivije, jer za razlikuod indirektnih porezakoji su ~esto „skri-veni“ (jer, ruku na sr-ce, koliko nas zaistarazmi{lja o tome kojaje vrijednost PDV-aili akciza koje smo

platili nakon {to iza|emo iz prodavnice), direktni pore-zi su.... pa, direktni. Naime, svaki pojedinac i privrednisubjekt ta~no zna i osjeti koliki su to porezi koje pla}a nakraju godine ili po izvr{enom poslu.

Da li se planiraju ve}i prihodi od poreza u tim kate-gorijama? Da. Vlada planira pove}ati prihode od porezana dohodak kao i poreza na dobit pojedinaca i preduze}aza 3% odnosno 8%. U ovakvom kontekstu, planirano po-ve}anje se mo`e tuma~iti kao nastojanje da se udio por-eznih prihoda u ukupnim prihodima ostavi na nivou pr-ibli`nom onom iz 2012. godine (cca. 78%). Dakle, na ko-ji se to na~in namjerava posti}i?

Ukupno pove}anje od 2% dolazi iz poreza na dohodakfizi~kih lica (pojedinaca) od nesamostale djelatnosti. Na-jve}i skokovi su planirani u naplati poreza na dohodaknakon odbijanja svih olak{ica (po kona~nom obra~unu)od 57% poreza na dobitke pojedinaca na nagradnim igr-ama i igrama na sre}u (38%). Ovo posljednje planiranopove}anje je posebno interesantno, jer se vlasti o~ito na-daju da }e gra|ani u ovoj godini biti sretnije ruke u timigrama. Ipak, da ne budemo ironi~ni, ostaje legitimno pi-tanje, na koji na~in Vlada planira osigurati ova pove}anja?To iz ovoga dokumenta nije jasno.

Pitanje stope poreza na dohodak je regulisano entite-tskim zakonom. Eventualne promjene stopa bi trebalepro}i proceduru u Parlamentu FBiH. Uzimaju}i u obzirhistorijske tendencije organa vlasti, pretpostavljamo da}e Vlada insistirati na poja~anim inspekcijskim kontro-lama, posebno ako se uzme u obzir i planirano pove}anjeprihoda od nov~anih kazni (6%). Dakle, ni{ta novo.

U svom izvje{taju o izvr{avanju bud`eta u periodu01.01 - 30.06.2012. godine Vlada navodi i da „...su pore-zi na prodaju dobara, usluga, ukupni promet ili dodanu vri-jednost manji za 71,89% u odnosu na ostvarene prihode upo-rednog perioda 2011. godine“. U prijedlogu bud`eta Vladaplanira 51% manje prihode od ovih poreza u 2013.godi-ni. Obzirom na tr`i{no-ekonomsku situaciju u Kantonu,

ovakav pad nije za~u|uju}i, ali je sigurno zabrinjavaju}i.Zabrinjavaju}a je i ~injenica da i sama Vlada prepozna-je ove tendencije, ali ne nudi nikakve prijedloge za po-bolj{anje stanja.

Pad u prihodima iz zaostalih poreza nije zabrinjava-ju}i, ni iznena|uju}i obzirom da se radi u zaostalim po-rezima. Ono {to iznena|uje jeste ~injenica da se te oba-veze jo{ nisu naplatile a predmetni zakon kojim se ovoreguli{e je donesen jo{ po~etkom 2009.god.- dakle prije~etiri godine.

Dakle, prihodi od indirektnih poreza }e padati zaje-dno sa primitkom zaostalih i ostalih poreskih prihoda.Ono {to }e se pove}ati je naplata prihoda od poreza na do-hodak i poreza na dobit pojedinaca i preduze}a (za cca.5.6 miliona KM ukupno). Na koji na~in, nije mogu}e za-klju~iti iz ovog dokumenta.

NEPOREZNI PRIHODI

Ovo su prihodi Kantona, koji su prikupljeni po svimdrugim osnovama (osim poreza). Prvi u toj grupi priho-da su prihodi od poduzetni~kih aktivnosti i imovine. Teprihode Kanton ostvaruje po osnovu obavljanja vlastitihposlovnih aktivnosti, kao npr. ulaganja u preduze}a(prihodi od dividendi i udjela u profitu), od naplate na-knada za kori{tenje zemlji{ta (prihodi od zemlji{ne re-nte), prihodi od iznajmljivanja poslovnih prostora, te ka-mate primljene od pozajmljivanja pojedincima i nepro-fitnim organizacijama.

Planirano pove}anje prihoda od poduzetni~kih akti-vnosti i imovine je 22%. Ovo pove}anje se namjerava po-sti}i kroz pove}anje prihoda od davanja prava na eksplo-ataciju prirodnih resursa, patenata i autorskih prava od35% kao i pove}anja napla}enih kamata i naknada na po-zajmice neprofitnim organizacijama od 29%. Kako i nakoji na~in?

E, tu ve} stvari postaju maglovitije. Kod prihoda oddavanja prava na eksploataciju prirodnih resursa, pate-nata i autorskih prava, u obrazlo`enju bud`eta stoji da:„se o~ekuje da }e Vlada Kantona Sarajevo u toku 2013.g.poduzeti adekvatne aktivnosti oko realizacije ove vrsteprihoda“. Kakve su to adekvatne aktivnosti i za{to nisupreduzete prije 2013.godine? Da li to zna~i da je Vladaspremna i}i na davanje novih koncesija (i na koje prir-odne resurse), ili se namjerava pozabaviti pitanjem na-plate postoje}ih koncesija (na koncu, nije mogu}e utvr-diti da li se, i u kojem stepenu, postoje}e koncesije na-pla}uju i na koje prirodne resurse)? Ovo je jedini mogu}izaklju~ak, po{to nam nije poznato da Kanton Sarajevo imaza{ti}ene patente ili autorska djela, odnosno prihod poosnovu autorskih prava.

Naknade i takse, prihodi od sopstvenih djelatnostii neplanirane uplate ~ine ~ak 85% svih neporeznih pr-ihoda. Naknade i takse uklju~uju: administrativne ta-kse, sudske takse, kantonalne komunalne nakna-da,ostale bud`etske naknade i posebne naknade i ta-kse (uklju~uje naknade za kori{tenje, za{titu i una-pre|enje {uma, naknade i takse za veterinarske i sani-tarske preglede, naknade za kori{tenje voda, cestovnenaknade, naknade za kori{tenje {uma naknade zaza{titu okoli{a, i posebne naknade za za{titu od prir-

odnih i drugih nesre}a). Najve}e novine u ovom segmentu sigurno predsta-

vlja planirani rast kantonalnih sudskih taksi od 21%,odnosno ne{to malo vi{e od 2 miliona KM, kao iuvo|enje kantonalne komunalne naknade od 6 milio-na KM. Namjena kantonalne komunalne naknade je„pokrivanje cijena iz segmenta zajedni~ke komunalnepotro{nje“ u koju spadaju: odvo|enje atmosferskih vo-

da, odr`avanje ~isto}e na javnim povr{inama, odr`ava-nje javnih povr{ina, odr`avanje grobalja, odr`avanje ja-vne rasvjete (uklju~uju}i utro{ak elektri~ne energije),obavljanje kafilerijskih usluga (prim.aut. ako je u pita-nju ono {to se nekad zvalo „{interaj“, to je u suprotno-sti sa odredbama dr`avnog Zakona o za{titi i dobrobi-ti `ivotinja), dekorisanje, odr`avanje javnih ~esmi i fo-ntana, javnih kupatila i javnih nu`nika, i odr`avanje ja-vnih satova.

mart/o`ujak 2013.

5

Svi nivoi vlasti u BiH su znali o ovakvom padu prihoda

- ne samo Vlada, odnosno vlade, KS.[ta to govori o kompetentnosti

svih dosada{njih vlada, a posebno otome {ta su bili ili još uvijek

jesu, njihovi prioriteti?

ZZAA RRAAZZMMII[[LLJJAANNJJEE

[TA ZNAÈI POVE]ANJE PRIHODA

OD DIREKTNIH POREZA?

Nedovoljna obja{njenja Vladeostavljaju prostor za {pekulacije- poveæanje poreza (izmjenamaentitetskog zakona) ili poveæanainspekcijska kontrola privrednihsubjekata (samostalnih djelat-nosti i firmi raznih oblika). Jed-no je jasno - platit æe se više, naneki naèin.

Tabelarni prikaz neporeznih prihoda

Naknade i takse èine 85% neporeznih prihoda

TEKU]I TRANSFERI I DONACIJE

[ta je to „teku}i transfer“? To je prijenos nov~anih sr-edstava sa jednog na drugi ra~un. U kontekstu KantonaSarajevo, to je prijenos nov~anih sredstava sa ra~una je-dne institucije na ra~un neke kantonalne institucije. Naprimjer, JP Ceste Federacije BiH prebace odre|enanov~ana sredstva na ra~un kantonalnog Ministarstva sa-obra}aja- Direkcije za puteve u neku svrhu. Ova dozna-ka se tretira kao prihod. Iako termin „donacija“ zna~i „daru formi novca, vlasni{tva i/ili usluga“, sa stanovi{ta pri-preme bud`eta odnosno prora~una, taj dar se tretira kaoprihod.

Teku}i transferi idonacije su smanjeniza 28% u odnosu na2012. godinu. Najvi{esu smanjeni transferi idonacije za Ministar-stvo pravde i uprave(100%), srednje obra-zovanje (88%) te JU„Djeca Sarajeva“(38%). Obrazlo`enjenamjene ovih transfe-ra i donacija nije datou bud`etskom doku-mentu, osim kod Mi-nistarstva za rad, soci-jalnu politiku, raselje-na lica i izbjeglice Ka-

ntona Sarajevo gdje se navedeni transfer o~ekuje se od str-ane resornog Federalnog ministarstva, radi implementaci-je Zakona o osnovama socijalne za{tite, za{tite civilnih ̀ rta-

va rata i za{tite porodica sa djecom („Slu`bene novineFBiH“, broj, 36/99,8/03,54/04,39/06,14/09). Bilo bi veomapo`eljno kada bi postojalo obja{njenje kriterija i razloga naosnovu kojih je donesena ovakva procjena. Ako se o~eku-je manji prihod od transfera i donacija, za{to?

Transferi Ministarstvu za rad, socijalnu politiku, ra-seljena lica i izbjeglice ~ine 70,42%, a transferi Zavoda zaplaniranje razvoja Kantona ~ine 9,53% od ukupnih te-ku}ih transfera i donacija.

KAPITALNA PRIMANJAKapitalna primanja obuhvataju prihode od prodaje zgr-

ada i stambenih objekata, prihode od privatizacije pre-duze}a, i prihode od prodaje robnih rezervi.

Vlada je u 2013. godini planirala naplatu 10 milionaKM od Vije}a ministara BiH, koje je kupilo jednu od zgr-

ada studentskog doma Ned`ari}i. Ova sredstva su bila pla-nirana i u pro{loj godini ali nije do{lo do njihove reali-zacije, odnosno Kanton Sarajevo ta sredstva nije dobio.Vlada u obrazlo`enju nije navela na koji }e na~in osigu-rati da ova sredstva budu realizovana u ovoj godini.

Primici (3,7 miliona KM) od privatizacije preduze}au ovom bud`etu odnosno prora~unu se o~ekuju poosnovu privatizacije preduze}a: „Neretva“, „Unis PSC“,„Institut za{tite na radu i za{tite od po`ara“ i objekat Iva-nica. Vlada u obrazlo`enju nije navela na koji }e na~inosigurati da ova sredstva budu realizirana u ovoj godini.

Primici (2,9 mi-liona KM) od pro-daje robnih rezervipredstavljaju pri-hod Direkcije zarobne rezerve poosnovu prodaje ar-tikala iz robnih re-zervi.

PRIMICI ODPRIMLJENIH OTPLATA

Ovi primici suplanirani u iznosuod 2,6 miliona KM.To su primljeneotplate od poza-jmljivanja pojedi-ncima (stambenikrediti i projektipoljoprivrede), pri-mljene otplate odpozajmljivanja ja-vnim preduze}ima,i primljene otplate od ostalih vidova doma}eg pozajmlji-vanja (bora~ki krediti).

Primljene otplate od pozajmljivanja pojedincimaobuhvataju: 880.000 KM, od povrata sredstava depono-vanih za finansiranje stambenih potreba boraca; primi-tak od 192.000 KM od otplata stambenih kredita (kred-iti za rekonstrukciju stanova, krediti funkcionerima i kr-editi ostalim bud`etskim korisnicima); i primitak od50.000 KM koji se odnosi na povrat sredstava od kredi-ta odobrenih na osnovu Ugovora o implementacijiPHARE programa poljoprivrede Evropske zajednice(distribucija junica) i vodi se vanbilansno. Ukupno930,000 KM (36% od ukupnih primitaka od primljenihotplata) predstavlja povrat sredstava. Vlada bi trebala po-nuditi obrazlo`enje za ovako visok stepen povrata sredsta-va.

Primljene otplate javnim preduze}ima (privredne pozajmi-ce) obuhvataju planirani primitak od povrata kredita plasir-anih iz sredstava ostvarenih prodajom preduze}a na podru~juKantona Sarajevo po osnovu kreditnih linija iz 2007. i 2008.god (1,29 miliona KM). Banke su u obavezi da nakon 30.11.teku}e godine izvr{e povrat slobodnih neplasiranih sredstava.Na osnovu obrazlo`enja nije mogu}e zaklju~iti da li cjeloku-pna planirana sredstva (1,29 miliona KM) predstavljajuvra}ene kredite ili povrat novca koji nije plasiran. Vlada bi tr-ebala ponuditi preciznije obrazlo`enje za ovu stavku.

Primljene otplate od ostalih vidova pozajmljivanja(bora~ki krediti) se odnose na povrat od pozajmica odo-brenih za otvaranje radnih mjesta za borce BiH, RVI i nji-hove porodice, u iznosu od 220.000 KM. Koliko je radnihmjesta stvoreno za pripadnike ove populacije od kraja ra-ta do danas?

POSEBNA KATEGORIJA:DUGORO^NI

KREDITI I ZAJMOVI U 2013. godini Kanton Sarajevo bi se zadu`io kredi-

tima u iznosu od 169,5 miliona KM. Uz to, trebauklju~iti iznos za refundiranje dospjelih obaveza po IDAkreditima za KJKP Toplane Sarajevo od 3,8 miliona KM,{to ukupno iznosi 173,3 miliona KM. Preostale obavezedo kraja otplatnog perioda, za IDA kredite iznose 28,3 mi-liona KM. I uz najbolju volju nismo mogli prona}i ne-ki dokument: strategiju, plan, ili ne{to drugo, {to bi namukazalo na postojanje plana zadu`ivanja ranijih Vlada poovim projektima. Tako|er, nema nikakvih saznanja o to-me koji su sve projekti zavr{eni do sada. „Najsvje`iji“ do-kument ove vrste je „Program javnih investicija Kanto-na Sarajevo 2007-2009“. Postavljja se pitanje : [ta se ur-adilo po ovom programu do sada, jer nema izvje{taja o pr-ovedbi i u~inku? Da li su neki od projekata koje treba-mo finansirati u 2013.godini ve} otpo~eti u 2007.god.? Naprimjer, pilot projekat „Vodomjer u svaki stan“ je provo|enod 2005-2009, ukupne planirane vrijednosti oko 1,2 mi-liona KM. Koliko je vodomjera nabavljeno i ugra|eno utom periodu, gdje su ugra|eni, da li su gra|ani zadovo-ljni? Koji su rezultati tog projekta? Trebali bi to znati akose ve} planira da pla}amo dodatne takse za vodomjere.

Kanton Sarajevo }e se u 2013 dodatno dugoro~no za-du`iti za 35 miliona KM kod MMF-a za finansiranjebud`etskog deficita. Ova su sredstva bila planirana i u2011.godini, ali nije do{lo do njihove realizacije. Na osno-

mart/o`ujak 2013.

6

[TA ZNA^I POVE]ANJENEPOREZNIH PRIHODA?Ve}e takse, ve}e nov~ane kazne, ve}e naknade.

Potrebno je zapitati se, da li usluga koju dobijam vrije-di novac koji pla}am? Kolika je "tr`išna" cijena ovjeredokumenta - pola KM, 1 KM, 4 KM ili vi{e?

Ako pla}ate administrativne takse, da li smatrateda je posao dobro ura|en? Ako pla}ate naknadu za un-aprije|enje šuma, da li smatrate da su nam {ume,vode, okoli{ u dobrom stanju? [ta u stvari pla}ate-nekoga da obavi posao ili ne{to drugo? Ako pla}atenekoga da obavi posao, da li je taj posao obavljen nazadovoljavaju}i na~in?

U svakom segmentu svog privatnog ̀ ivota kada dajete svoj novac postavljate ovakva pitanja.

Postavite ih i sada!

Prikaz teku}ih transfera i donacija

[TA OVO ZNA^I ZA VAS?Da li æete vi biti prisiljeni da izsvog d`epa podmirite razlike:pla}anjem ve}ih taksi, ilipla}anjem ve}ih tarifa za nekeusluge? Da li æete morati dodat-no platiti u`inu za svoje dijete,ili }ete dodatno pla}ati da uop}ejede u obdani{tu? Da li æetemorati dodatno da platite da toobdani{te ima grijanje? I nakoncu, opet se zapitajte da li sveono što pla}ate smatrate uslu-gom adekvatnom za koli~inunovca koji izdvajate.

ŠTA OVO ZNA^I ZA VAS?Potencijalno, malo smanjenjenaplate od vas. Mo`da, novinezaposleni na tr`ištu rada, akoprivatizacija ne pro|e kako tre-ba. Tako|er, da li je zgradapotrebnija Vijeæu ministara ilistudentima?

Transferi Ministarstvu za rad, socijalnu politiku,raseljena lica i izbjeglice èine 70,42%, a transferiZavoda za planiranje razvoja Kantona èine 9,53%od ukupnih tekuæih transfera i donacija.

ZA RAZMIŠLJANJEKojim se javnim preduzeæi-

ma pozajmljuje i po kojimuslovima? Kojim funkcionerimai bud`etskim korisnicima i pokojim uslovima? Ako prihodi poovom osnovu padnu, odnosnoako se rate kredita ne uplaæuju,iz kojih se sredstava nadok-na|uje razlika?

vu ~ega je Vlada donijela odluku da ova sredstva uvrstii u ovogodi{nji plan, nije ba{ najjasnije. Kako trenutnostoje stvari, ovo se mo`e jedino svrstati u kategoriju pu-stih `elja, osim ako Vlada nema suprotne informacije ko-je nisu predstavljene u obrazlo`enju.

Pored toga,planirano je zadu`ivanje za finansiranjeprioritetnih infrastrukturnih projekata. Tako je SvjetskaBanka odobrila finansiranje rekonstrukcije pre~ista~aotpadnih voda u iznosu od 23,6 miliona EUR. Projekatotpadnih voda Sarajevo finansira se sredstvima IBRD-a (Me|unarodna banka za obnovu i razvoj). U 2013. go-dini se o~ekuje povla~enje kreditnih sredstava u iznosuod 18 miliona KM.

Kredit Saudijskog razvojnog fonda za finansiranje Pr-ojekta dovr{enja i opremanja KCUS iznosi 14,45 milio-na USD. Zbog ka{njenja sa pripremom dokumentacije do31.12.2012. godine povu~eno je tek 5,9 miliona KM. Sa-udijski fond je produ`io rok za povla~enje kreditnih sr-edstava.

Krediti iz sredstava Austrijske Vlade: Projekat opr-emanja medicinskom opremom Op}e bolnice Prim. dr.Abdulah Naka{ u iznosu od 7,475 mil. EUR, kao i Pro-jekat Ministarstva obrazovanja i nauke za opremanje la-boratorija Elektrotehni~kog i Ma{inskog fakulteta uSarajevu u iznosu od od 5 miliona EUR (svaka laborato-rija po 2,5 miliona) se planiraju realizirati tokom 2013.godine.

EBRD (Evropska Banka za Obnovu i Razvoj) iskaza-la je spremnost da direktno finansira infrastrukturne pr-ojekte u ukupnom iznosu od 67,5 miliona l (16,5 mili-ona l izgradnja prve faze saobra}ajnica, 21 milion l izgr-adnja druge faze saobra}ajnica i 30 miliona l za rekonstr-ukciju vodovoda).

Za kredit EBRD-a u iznosu od 16,5 miliona l za pr-vu fazu Projekta izgradnje saobra}ajnica je planirana re-alizacija u 2013. godini. Druga faza realizacije Projektaizgradnje saobra}ajnica planirana je da se finansira za-du`ivanjem kreditom EBRD od 21 milion l u 2013. go-dini, ~ija procedura odobravanja treba da usljedi nakonzavr{etka I faze Projekta.

Planirane aktivnosti za kredit EBRD-a za finansira-nje rekonstrukcije vodovodne mre`e su bile u zastoju po{toKJKP VIK nije bio saglasan sa preuzimanjem obavezedu`nika, pravdaju}i se lo{om finansijskom situacijom.Skup{tina Kantona Sarajevo je 21.11.2012. godine doni-jela Odluku o prihvatanju zadu`enja za ovaj kredit ~ijaimplementacija treba da po~ne 2013. godine. Obzirom naprojekcije prihoda, vjerovatno je to jedan od razloga {tose planira pove}anje cijena i uvo|enje taksi za instalira-nje vodomjera.

Kanton Sarajevo se u skladu sa donesenim Odluka-ma Skup{tine Kantona u 2010.,2011. i 2012. godini za-du`io kreditima kod doma}ih banaka. Procjena je da }ese u Bud`et 2013. godine prenijeti iznos od 12,8 milio-na KM neutro{enih sredstava ovih kredita. Na osnovubud`etskog dokumenta nije mogu}e zaklju~iti za{to susredstva ostala neutro{ena, kao ni koja je bila namjena za-du`ivanja kod doma}ih banaka u periodu 2010-2012. Nakoncu, ako ti krediti nisu bili utro{eni, da li ih je bilo po-trebno uzimati?

RIJE ̂O PROJEKCIJAMAPRIHODIMA

U „Analizi stvorenih a neizmirenih obaveza do30.11.2012.godine i procjena izvr{enja Bud`eta KantonaSarajevo do 31.12.2012.godine“ navodi se da „ostvareni pr-ihodi po osnovu poreza manji za 54.944.778 KM, dok se go-tovo kompletan podba~aj priliva odnosi na prihode od indir-ektnih poreza koji su manji za 54.205.030 KM.“ Kako se da-lje navodi, „neporeznih prihoda ostvareno je manje za16.228.331 KM, gdje je najve}i podba~aj zabilje`en kod Na-knada i taksi i prihoda od sopstvenih djelatnosti, gdje su pri-hodi manji za 14.515.682 KM.“ Tako|er, „nisu ostvareni pr-imici koji su planirani u iznosu od 85.961.200 KM a ostva-reni u iznosu od 29.879.887 KM, {to je manje za 56.081.313KM“ a „osim toga nisu se ostvarili primici od prodaje zgra-da i objekata kao i primici od javno-privatnog partnerstva uiznosu od cca 19.000.000 KM.“ Dakle, prihodi ostvareniu 2012. godini su bili daleko ispod planiranih. Smatra-

mo, obzirom na tendencije u prethodnoj, kao i stanje uovoj godini, da bi projekcije prihoda trebale biti temeljnorevidirane kako bi odra`avale stvarno stanje „na terenu“.

Na osnovu ovih podataka kao i podataka iz predsta-vljenog prijedloga bud`eta, mo`e se primjetiti da su pr-ocjene prihoda veoma nekonzervativne, mo`da ~ak i ne-realne u mnogim svojim aspektima. Struktura izvora pr-ihoda u uslovima op{te ekonomske stagnacije pa ~ak i daka`emo i tu „mrsku rije~“, recesije, te{ko mo`e osigur-ati da optimisti~ki plan Vlade, koji se zasniva na ostva-rivanju oko 120 miliona KM prihoda vi{e u odnosu narashode, bude i proveden u stvarnosti. Planiranje priho-da je bilo veoma liberalno i u prethodnim periodima, aovaj bud`et ne budi nadu da su se stvari umnogome pr-omijenile.

Pretpostavimo da je unato~ op}oj ekonomskoj situa-ciji u Kantonu, ipak, mogu}e ostvariti ovakav priliv pr-ihoda. Ostaje pitanje kako i na koji na~in. Ako je Vladaoptimisti~na u ovome pogledu, onda bi trebala da nampredstavi i razloge na osnovu kojih je donijela ovako opti-misti~ne prognoze.

Jer, kako se navodi u analizi Raiffeisen BANK d.d. Bo-sna i Hercegovina, prvi objavljeni makroekonomskipokazatelji za cijelu 2012. godinu definitivno potvr|ujuda se Bosna i Hercegovina u prethodnoj godini ponovona{la u recesiji. Odjel Analiza i istra`ivanja Raiffeisen-a o~ekujemo objavu realnog godi{njeg ekonomskog pa-da BiH od 1,0% u odnosu na prethodnu godinu (2011).Zvani~na stopa nezaposlenosti u 2012. godini dostigla jerekordan nivo od 44,4% (odnosno 28% prema LFSanketi), dok je rast prosje~ne neto plate i dalje ispod infla-torne stope (+2,1%). Depresivnu situaciju na tr`i{tu ra-da BiH ilustruje i ~injenica da je u 2012. godini broj zva-ni~no zaposlenih osoba i broj penzionera gotovo izje-dna~en. Sve ovo ukazuje na ~injenicu da je u 2012. godi-ni zabilje`en pad privatne potro{nje na koju se odnosi oko80% bruto dru{tvenog proizvoda. Zbog toga je progno-za realnog rasta doma}e ekonomije za 2013. godinu tek0,5%. [tavi{e, navode stru~njaci Raiffeisen-a, i progno-za minimalnog ekonomskog rasta od 0,5% ima potenci-jalno negativne izglede, imaju}i u vidu unutra{nji rizikvezan za konstantna politi~ka previranja u BiH.

Sve ovo nam ne budi nadu da }e se i planirani prilivprihoda i ostvariti. Ali, jo{ jednom pozivamo Vladu danam svima objasni na koji na~in se do{lo do ovakvog pla-na, koji nam se ~ini i previ{e optimisti~nim, posebno akose uzme u obzir da su izgledi za bilo kakav pozitivan, re-formski pomak BiH ekonomije (u najboljem slu~aju) mi-nimalni, kako bi izbjegli ponavljanje nerealnog planir-anja prihoda, posebno u kategorijama prihoda od pore-za (naro~ito indirektnih poreza) i u 2013.godini.

mart/o`ujak 2013.

7

ZAPITAJTE SE!Obzirom da je poveæanje cijena i uvo|enje razlièi-

tih novih taksi izgleda (barem po medijskim nastupi-ma) prioritet Vlade, što je donekle potvrðeno i ovimbud`etom, neko mora da plati uzete kredite.

Pošto plaæate usluge, zapitajte se da li je i dosadašn-ja usluga bila vrijedna onoliko koliko ste je plaæali? Štanam donose nove cijene i takse- bolje usluge ili æe sveostati isto? Šta nam donose vodomjeri i razne drugenaprave? Da li æemo konaèno imati vodu da se napi-jemo u 3 ujutro ako nam je æeif? Da li æe se u KCUS-u i dalje ~ekati oko godinu dana na MRI? Ako neæe,za koliko æe se smanjiti period èekanja? Da li æe higi-jenski uslovi u KCUS-u biti bolji ili isti kao i do sada?Da li æete biti sigurni da neæete otiæi na KCUS radijedne a vratiti se sa nekoliko drugih bolesti? Ako æemoveæ plaæati kredite- šta mislite o tome da makar znamoza šta smo dali novce?

Bud`et zagra|ane

Koliko su realistièneprojekcije prihoda kojeje predstavila Vlada?Kako se planira rast u ekonomiji koja ne rasteveæ jedva da stagnira?

Zašto je ustaljena praksa da se troši uskladu sa nekimplanovima, bez obzirada li ima para ili ne?

Kako æemo biti sigurnida æe ovoga puta bitidrugaèije, a ne „sve po starom“?

ZA RRAZMI[LJANJE

mart/o`ujak 2013.

8

Bud`et zagra|aneBud`et

za gra

|ane

Bud`et zagra|ane

tehni~keinformacije

RASHODIPredvi|ena potro{nja (rashodi), odnosno, ono na {ta

vlasti namjeravaju tro{iti novac iz bud`eta i pozajmica(kredita) jasno govori o tome {ta te vlasti vide kao prio-ritet. Ako vlast tvrdi da je njen prioritet razvoj privrede,

potro{nja na programe koji su povezani sa privrednim ra-zvojem trebala bi onda oslikavati ta~nost te izjave. Akovlasti tvrde da su njihovi prioriteti briga za socijalnougro`ene slojeve stanovni{tva, potro{nja u okviru soci-jalnih i srodnih programa trebala bi da reflektira taj pr-ioritet. Prema tome, interpretiranje rashoda je puno je-dnostavnije nego {to ste vjerovatno mislili.

Kao {to smo i naveli ranije, rashodi moraju biti najma-nje jednaki prihodima kako se ne bi poslovalo sa manjkom(deficitom). Dakle, u prijedlogu bud`eta Kantona Sara-jevo za 2013.godinu, rashodi (tro{kovi) su predvi|eni uiznosu od 718,14 miliona KM (koliko iznose i planira-ni prihodi). ^ak 95,87% rashoda se financira iz bud`eta(„zajedni~ke kase“), dok se tek 2,74% financira iz sopstve-nih prihoda bud`etskih korisnika. Iz transfera i donaci-ja se financira 1,39% izdataka Kantona.

[ta to zna~i? Jednostavno re~eno 98,61% od ovih 718,14miliona KM dolazi iz na{ih d`epova putem pla}anja po-reza, taksi, naknada, kazni, i mnogih drugih „sitnica“. Naprimjer, ovjera potpisa na dokument u op}ini Novo Sa-rajevo ko{ta 4 KM (ako nemate povlastice), a koliko je do-kumenata potrebno ovjeriti obi~nom gra|aninu Kanto-na Sarajevo tokom godine? To je ~injenica nad kojom bise malo trebali zamisliti, zar ne? Ako ve} pla}amo toli-ko za na{u kantonalnu vladu, skup{tinu, ministarstva,ustanove, itd. (usput, samo jedan dio tro{kova kantona-lnih javnih preduze}a je uklju~en u bud`et, dakle nemo`emo znati koliko nas stvarno ko{taju ta preduze}a),da li smo zadovoljni sa uslugama koje dobijamo, i da lije potro{nja u skladu sa prioritetima koje je Vlada nave-la?

Strukturalno, ovaj prijedlog bud`eta ne donosi ve}enovine, osim uklju~enja 120 miliona KM deficita.Tro{kovi personala i teku}i transferi (uklju~uju}i i tra-nsfere jedinicama lokalne samouprave) i dalje ~ine najve}ustavku bud`eta, sa 35% odnosno 32%. Ono {to se jo{ mo`eprimijetiti je da izdaci za obaveze po kreditima ~ine tekoko 1% ukupnog bud`eta. Treba napomenuti da ukupnasuma kredita koje Vlada planira za ovu godinu iznosi ne{topreko 224 miliona KM (i to bez famozne „podr{ke MMF-a“ od 35 miliona KM), za razli~ite projekte. Ovi se kre-diti vode vanbilansno, tako da samo otplata glavnice i ka-mata biva uklju~ena u rashode. Kao {to se mo`e vidjetiiz ovoga, Vlada ne planira otplatu obaveza po tim novim

kreditima u ovoj godini. Po{to ne znamo konkretne uslo-ve po kojima su se dobili, ili }e se dobiti ti krediti, nemo`emo re}i da li je taj plan realan ili ne, po{to je mo-gu}e da postoji klauzule grace-periodu, kao i o drugimuslovima otplate koji mogu bitno da uti~u na dinamikui karakteristike izmirenja obaveza.

Ako pogledamo prethodnu tabelu, mo`emo primije-

titi nekoliko veoma zna~ajnih „zahvata“ koje Vlada pla-nira. Teku}i transferi, u koje su uklju~ena davanja mno-gim pojedincima, organizacijama, udru`enjima, drugiminstitucijama za razli~ite projekte, su smanjeni za skoro60 miliona KM. Kapitalni transferi, novac koji senaj~e{}e izdvaja za projekte razvoja ili rekonstrukcije infr-astrukture su smanjeni za cca. 40 miliona. „Kozmeti~kerazlike“ vidite i sami; izdaci za pla}e su smanjeni za ne-kih 3,3 miliona KM, izdaci za obaveze po kreditima zanekih 58.5 hiljada KM.

[to se ti~e broja zaposlenih, Vlada je zauzela stav dase zaustavi prijem novih radnika a da se upra`njena ra-

dna mjesta popunjavaju preraspodjelom postoje}ih zapo-slenika i zadataka. Upo{ljavanje putem ugovora o djeluili privremenih i povremenih poslova bi se trebalo sve-sti na najmanju mjeru. Ako znamo da se 13,5 miliona KMplanira izdvojiti za ugovorne i druge usluge ({to, istini zavolju ne obuhvata samo ugovore o djelu ili povremene po-slove, a i predstavlja smanjenje od 35% u odnosu na2012.god.), bilo bi po`eljno preispitati strukturu plani-ranih rashoda u ovoj kategoriji.

Planirano smanjenje u kategoriji pla}a, naknadatro{kova zaposlenih i doprinosa se postiglo time {to se pla-nira da }e 275 stalnih zaposlenika oti}i u penziju tokom2013. godine, kao i time da 240 pripravnika vi{e imati pr-avo na ostvarivanje bruto pla}a,naknada i doprinosa. Da-lja smanjenja broja uposlenika i dalje smanjenje pla}a ni-je planirano u ovom bud`etu. Planirane su naknadetro{kova prevoza na posao i s posla (583 KM po zaposle-nom za godinu dana), naknade za topli obrok (8 KM podanu), naknade za regres za godi{nji odmor (400 KM pozaposlenom), otpremnine zbog odlaska u penziju, i na-knade u slu~aju smrti i te`e invalidnosti. Dakle, u ovojkategoriji nema ve}ih promjena.

Ono {to je potrebno naglasiti je sljede}e: Vlada KSje u decembru 2012. prihvatila zahtjev Sindikata i do-govorila za 10% ve}u osnovicu za 2012. godinu i ta-ko stvorila ve}e obaveze za pla}e u 2012. Predvi|enosmanjenje samih bruto pla}a u ovoj godini je 0,9%,a pla}a i tro{kova zaposlenih 1,4% (umanjeno za 275novih penzionera i 240 pripravnika). Da li su sredst-va planirana u Nacrtu Bud`eta za 2013. god. dovoljnaza isplatu pla}a po osnovici dogovorenoj u 2012. go-dini, posebno ako uzmemo u obzir dozu optimizmapri procjeni prihoda, iako to djeluje izvodljivo ako seposmatra samo rashodovna strana? Na ovo pitanjebi Vlada trebala dati odgovor.

Kategorija izdataka za materijal i usluge uklju~uje ve-oma ambiciozne rezove. Plan uklju~uje smanjenje putnihtro{kova za 38,90%, izdataka za energiju za 44,46%, izda-taka za komunalne usluge za 49,28%, tro{kova nabavkematerijala za 26,72 %, izdataka za usluge prevoza i gori-va za 41,99%, tro{kova unajmljivanja imovine i opremeza 44,75%, izdataka za teku}e odr`avanje za 24,12%, izda-taka osiguranja, bankarskih usluga i usluga platnog pr-ometa za 22,91%, i izdataka za ugovorene i druge pose-bne usluge za 35,32%. Veliko je pitanje koliko }e Vladai kantonalne institucije biti sposobne da kontroli{u i sma-nje tro{kove u ovim kategorijama, posebno ako se uzmuu obzir historijske tendencije prekora~enja plana potro{njeu ovim kategorijama i nesigurnost u projekcije kretanjacijena u pojedinim kategorijama (npr. izdataka za ener-giju, odnosno cijena energenata; izdataka za gorivo, odno-sno cijena goriva). Bit }e zanimljivo pratiti kretanje stva-rnih izdataka u odnosu na plan tokom 2013. godine.

Ovaj nacrt bud`et sadr`ava u sebi dvije znaèajnekarakteristike. Prva karakteristika je da je ovakavbud`et tipièan za recesiju. Smanjivanje troškova je jed-

mart/o`ujak 2013.

9

Osim ljudi koji idu u pen-ziju i pripravnika, pla}ebud`etskim korisnicimaostaju iste, beneficije osta-ju iste, kao i njihov broj,odnosno nema smanjenja

broja ljudi. Dakle, i dalje plaæate zanjihov rad (ili nedostatak istog) i njihove beneficije. Da li ste zadovoljnionim što dobijate od radnika javnihpreduzeæa, opæina, kantonalnih institucija, sudova, tu`ilaštava, policije, uèitelja, nastavnika, profesora, ljekara, medicinskih radnikaitd? Da li smatrate da je njihov radplaæen: malo, adekvatno ili previše?

ZA RRAZMI[LJANJE

na od kljuènih karakteristika takvih bud`eta, i to nije niš-ta èudno. Stopa smanjenja troškova ukazuje na pozici-ju Vlade da (pošto postoji ovako znaèajan prostor zasmanjenje troškova) raniji rashodi nisu upotpunostiopravdani. Druga karakteristika je postojanje znaèa-jnog bud`etskog deficita, koji je substancijalno poveæanu proteklom periodu - za nevjerovatnih 95 miliona KM.

Za{to op}enito nastaju bud`etski deficiti? Kada je eko-nomija u recesiji, ljudi gube radna mjesta a firmama pa-da dobit. To uzrokuje smanjenje poreskih prihoda. Akose nastavlja potro{nja bez uzimanja u obzir smanjenja pr-ihoda, deficit se stvara prili~no brzo. Ponekada se mo`e~ak i desiti da prihodi nastave rasti, ali po stopi koja jemanja od stope inflacije, {to zna~i da je realni prihod odporeza u padu. Da posegnemo opet za analogijom uku}anstvu. Planirali ste odre|eni stepen potro{nje, ali steu me|uvremenu dobili otkaz na poslu, odnosno izgubi-li prihod. Ako vi i va{a porodica nastavite tro{iti novacna isti na~in na koji ste ga tro{ili kao kad ste imali po-sao- brzo ste u problemima. Tako nastaje deficit.

Dakle, na{a „kantonalna porodica“ je tro{ila kao daekonomija nije u recesiji. Posredni dokaz je sljede}a ~in-jenica. U 2011. godinu Vlada je u{la sa vi{kom primlje-nog novca od cca. 10,6 miliona KM i kumulativnim de-ficitom iz ranijih godina od 24,8 miliona KM (od toga 18,7miliona KM samo u 2010 i 2011). Za obi~ne gra|anera~unica bi bila jasna- pokriti vi{kovima manjkove, pr-ibli`iti se „nuli“ i sve je OK, zar ne? Da ta logika ne vr-ijedi kad su u pitanju kantonalni bud`eti svjedo~e nala-zi Ureda za reviziju institucija u FBiH za 2011 godinu,u kojima stoji da „... izvr{enje bud`eta nije pra}eno u skla-du sa Zakonom o bud`etima u FBiH, {to je imalo za poslje-dicu deficit u iznosu od 24.882.362 KM.“ Dakle, sa potenci-jalnog deficita od 14,3 miliona KM, kanton se popeo nacca. 25 miliona KM deficita u 2011.god. Od te ta~ke nakraju 2011. godine, sada dolazimo do spektakularnih 120miliona KM. Kako se stvorilo cca. 95 miliona KM tro{ko-va bez pokri}a u bezmalo godinu dana? Da postavimo pi-tanje na krajnje jednostavan na~in: [ta bi?

Prethodna tabela rezimira podatke koji se mogu na}iu dokumentu obrazlo`enja bud`eta. Prema navedenimobrazlo`enjima, djelimi~no je mogu}e objasniti deficit od38,2 miliona KM, zaklju~no sa VI mjesecom pro{le go-dine. Kako se stvorilo jo{ 81,7 miliona KM ne mo`e seobjasniti na osnovu onoga {to je Vlada predstavila u obr-azlo`enju, u kojem se ka`e „...bud`etski korisnici su kroz svo-je zahtjeve, kao i obi~no, iskazali potrebe na vi{em nivou u odno-su na mogu}nosti, pa je tako prvobitni zahtjev bud`etskih ko-risnika iznosio oko 754 miliona KM bez procjenjenog defici-ta u iznosu od cca 120 mil. KM.“ Naknadno, u saop}enjuza medije, Vlada KS ka`e da je „...~injenica koja posebnooptere}ava ovogodi{nji Nacrt bud`eta je pro{logodi{nji deficitu iznosu od 120.000.000,00 KM koji podrazumijeva vi{ak ra-shoda nad prihodima u Bud`etu za 2012. godinu, a koji je upla-niran u ovogodi{nji bud`et.“ Dakle, opet nije jasno odaklese deficit „stvorio“.

Razloge postojanja deficita mo`emo naæi u zasebnomdokumentu "Analizi stvorenih a neizmirenih obaveza do30.11.2012.godine i procjena izvršenja Bud`eta KantonaSarajevo do 31.12.2012.godine" (10.01.2013.god.). Uanalizi koju potpisuje kantonalni Ministar finansija,gosp. Kozadra, se navodi da su "kantonalni prihodi za-kljuèno sa 31.12.2012.godine... manji za 130.475.908 KMu odnosu na plan" te da su "ostvareni prihodi po osnovuporeza manji za 54.944.778 KM, dok se gotovo komple-tan podbaèaj priliva odnosi na prihode od indirektnihporeza koji su manji za 54.205.030 KM." Kako ministardalje navodi, "neporeznih prihoda ostvareno je manje za16.228.331 KM, gdje je najveæi podbaèaj zabilje`en kodNaknada i taksi i prihoda od sopstvenih djelatnosti, gdjesu prihodi manji za 14.515.682 KM." Tako|er, "nisu ost-vareni primici koji su planirani u iznosu od 85.961.200

KM, a ostvareni u iznosu od 29.879.887 KM, što je man-je za 56.081.313 KM", a "osim toga nisu se ostvarili prim-ici od prodaje zgrada i objekata kao i primici od javno-privatnog partnerstva u iznosu od cca 19.000.000 KM."

Na`alost, ministar Kozadra je ovim potvrdio najgo-ru slutnju, a to je da Kantonalna Vlada i njene podre|eneinstitucije egzistiraju u nekoj drugoj realnosti, u kojoj susvi planovi zasnovali na ̀ eljama a ne na realnim mogu}no-stima. Ponovimo, kada je ekonomija u recesiji, radniciostaju bez posla a privredni subjekti bez prihoda, ~imeje smanjen priliv prihoda od poreza u dr`avnu kasu. Ka-ko je onda mogu}e da su apsolutno sve instance vlasti uKantonu Sarajevo tro{ile novac u skladu s planovima, a

da tih novaca nije bilo, niti ih je moglo biti? Da li je mo-gu}e da je ekonomija BiH i Kantona Sarajevo bila u fe-nomenalnom rastu a da mi to nismo znali? Odgovor je,opet na`alost, jednostavan - zato {to su svi planirali da}emo mi, bira~i i stanovnici ovoga kantona, na kraju pla-titi ceh. Sve institucije su ra~unale na to da }e se (ako suve} prihodi od indirektnih poreza manji) naknade, takse,kazne i sve ono {to spada u cijenu privilegije `ivljenja uKantonu Sarajevo na koncu naplatiti iz na{ih d`epova ida }e se tako novac nekako stvoriti.

Dalje, kako je mogu}e da ~ak 42% (50,3 miliona KM)od ukupnih 120 miliona KM predstavlja obaveze koje sustvorene a „nisu u sistemu“ kako se ka`e u istoj analizi. [toto prije svega zna~i? Kako }e se utvrditi zakonitost tro{enjaovih sredstava, posebno ako je i revizija 2011. godine utvr-dila niz nepravilnosti, posebno kr{enja Zakona o bud`eti-ma u FBiH i Uredbi o ra~unovodstvu bud`eta u FBiH? Smatramo da je za iole ozbiljniju raspravu o bud`etu,posebno o bud`etskim rashodima, neophodno prije sve-ga dobiti odgovore na sljede}a pitanja:

1Premijer Kantona je nedavno izjavio medijima da je„potrebno disciplinirati korisnike, kako bi se saznalo pra-

vo stanje“. Da li je dakle 120-milionski deficit zaista„stvarno stanje“ kako ka`e Premijer, ili je to stanje jo{ go-re, odnosno suma jo{ ve}a?

2Kako je mogu}e da se unato~ realnosti, stepen tro{enjarastao tako rapidno od kraja 2010.godine?

3Da li Vlada namjerava provjeriti namjenu i zakonito-st obaveza koje „nisu u sistemu“ i kada?

4Ko snosi odgovornost za ovaj deficit? Da li }e se po-krenuti istraga? Da li }e upravne strukture organa ili

institucija za koje se ustanovi odgovornost biti barem smi-jenjene zbog nesavjesnosti i nesposobnosti, ako se ne usta-

novi postojanje krivi~nog djela?

5I kona~no, na koji na~in se namjerava sanirati deficit?Projekcija prihoda u odnosu na rashode je (bar po

na{em mi{ljenju) nerealna. Osim pove}anja prihoda poosnovu direktnih poreza (kako?), u strukturi prihoda pr-edvi|ena sredstva MMF-a od 35 miliona KM (opet naosnovu pustih ̀ elja), sredstva od prodaje zgrada i javno-privatnih partnerstava, koja nisu realizovana ni pro{le go-dine; a istovremeno se planira novo kreditno zadu`enjeod 224 miliona KM?

RASHODI POPRIRODI NAMJENE U sljede}oj tabeli predstavljamo planirane izdatke. Ova

agregacija je napravljena prema vrsti ili prirodi progra-ma, bez obzira na ingerenciju odre|ene institucije,odnosno ministarstva, za pojedini program ili projekat.Analiza je napravljena na osnovu postoje}ih podataka, auklju~ivala je i odre|eni stepen subjektivne procjene ana-liti~ara prilikom klasifikacije pojedinih bud`etskih sta-vki kako bi se na jasniji na~in predstavio prijedlog bud`eta,odnosno {ta on zna~i za gra|ane.

Ako posmatramo promjene u odnosu na 2012. godi-nu, najve}i „gubitnici“ su sektori: obrazovanja, prosto-rno ure|enje i za{tita okoli{a, saobra}aj i komunikacije,i segment bora~kih pitanja. Smanjenje rashoda u ovimoblastima ~ini 58% od svih planiranih smanjenja rasho-da u 2013. godini. Rashodi u 2013. godini u segmentimaadministrativnih poslova su smanjeni za 1%, a 35% susmanjeni rashodi u programima i projektima a 37% u ka-tegoriji nabavki, u odnosu na 2012. Dakle, ova godina do-nosi osjetno manji obim projekata i programa u svim obla-stima.

Razlika izme|u planiranih prihoda i rashoda u 2013.godini iznosi malo vi{e od 120 miliona KM. Dakle, pr-ema ovome, Vlada planira iskoristiti vi{ak prihoda(diskutabilno) nad rashodima za saniranje deficita. U 2013,najvi{e se planira izdvojiti za obrazovanje, socijalnu skrbte za{titu i sigurnost gra|ana. Ove tri kategorije u~estvu-ju u ukupnim izdacima sa 59,8%. Izdaci su najmanji u ka-tegorijama zdravstvene za{tite, inspekcija i urbanizma.Ove tri najni`e kategorije u~estvuju sa 2,5% u ukupnimplaniranim izdacima. Institucije, koje se nalaze u kate-gorijama gdje su izdaci najve}i, zapo{ljavaju 79% svog oso-blja koje je uposleno u kantonalnim institucijama (8.501od ukupno 10.723 uposlenika; ovaj broj ne uklju~uje upo-slene u visokom obrazovanju). Izdaci u 2013. godini sutako i najve}i u tim kategorijama upravo iz razloga bro-ja uposlenika, dok izdaci za programe i projekte u ovimoblastima ~ine tek 22% od ukupnih tro{kova. Od svih pr-ojekata iz ove tri kategorije, ~ak 77% otpada na projekteiz oblasti socijalne skrbi.

Za ove posljednje, Vlada je ve} dala natuknicu da }ese izdaci za ovu oblast najvjerovatnije dodatno smanji-

mart/o`ujak 2013.

10

Bud`et

informacije

Bud`et zzagra|ane

prvih 6 mjeseci u 2012.

vati. Kako se ka`e u obrazlo`enju bud`eta „Vlada Kanto-na Sarajevo }e kroz analizu primjene kantonalnih propisa ko-jima se reguli{u pitanja davanja u ovoj oblasti, a s ciljemuskla|ivanja bud`etske mogu}nosti, svesti potro{nju za ove na-mjene u realne materijalne okvire utvr|ene u bud`etu za2013.godinu,a u skladu sa ~lanom 80.Stav 1.i 2. Zakona obud`etima u Federaciji Bosne i Hercegovine i na osnovu ~lana52. Zakona o izvr{avanju Bud`eta Federacije Bosne i Her-cegovine za 2013. godinu i Zakona o izvr{avanju bud`eta Ka-ntona Sarajevo za 2013. godinu.“ Na osnovu dokumenta-cije koju je Vlada pripremila nije mogu}e zaklju~iti da lije broj korisnika ovih programa ostao isti, ili da li se br-oj korisnika smanjio ili pove}ao. Uzimaju}i u obzir op}uekonomsku situaciju i kretanja na tr`i{tu rada, pretpo-stavka je da se broj korisnika nije smanjio u odnosu napro{lu godinu. Dakle, o~ekivati je da }e mnogi korisni-ci osjetiti zna~ajno smanjenje beneficija.

Jedna od nov~ano najve}ih stavki u kategoriji socija-lnih programa je kupovina stanova u vlasni{tvo za bora~kupopulaciju. Na listama ~ekanja se krajem 2012. godine sapriznatim pravom nalazilo 83 roditelja {ehida i poginu-lih boraca, 52 radno nesposobna RVI, 6 djece bez oba ro-ditelja i 191 supruga {ehida i poginulih boraca, dok su jo{93 zahtjeva u obradi ili u upravnom sporu. Za kupovinustanova za ove korisnike (u skladu za zakonskim odre-dbama u pogledu veli~ine stanova) po cijeni predvi|enojza pla}anje u ratama (na Rosuljama - 1.580 KM/m2) bibilo potrebno izdvojiti 33.575.000 KM. Ovim bud`etom,odnosno predlo`enim okvirom to nije mogu}e osigura-ti bez drasti~nog uve}anja, odnosno uzimaju}i u obzir re-alne ekonomske projekcije, bez novog uve}anja bud`et-skog deficita.

Jo{ jedna od stavki koja mo`e biti od interesa gra|ani-ma je planirano izdvajanje 2,2 miliona KM za rad javnihkuhinja, kao i garancija data u ime KJKP Sarajevogas, ko-jom je planirano subvencioniranje tro{kova grijanja so-cijalnim kategorijama stanovni{tva u iznosu od 11 mili-ona KM. Nismo mogli prona}i sli~nu, vrlo preciznu kla-sifikaciju koja se odnosi na KJKP Toplane i/ili KJKP„Vodovod i kanalizacija“

mart/o`ujak 2013.

11

ŠTA OVO ZNA^I ZA VAS?Ako ste korisnik nekog od programa socijalne skrbi,najvjerovatnije vas oèekuju smanjenja beneficija. Naprimjer, pravo na djeèiji dodatak od 33 KM ima 15.000djece; pravo na djeèiji dodatak od 49,5 KM ima 13.000djece, a pravo na naknadu od 120 KM umjesto plaæemajci do 1. godine starosti djeteta, a koja nije u rad-nom odnosu, ima 2.090 korisnica. Da li æe se smanji-ti beneficije ovim, i mnogim drugim korisnicima?

bud`et za gra|ane

bud`et za gra|ane

bud`et za gra|ane

bud`et za gra|ane

U segmentuobrazovanja, na-jve}i dio izdatakase odnosi na upo-slenike u osno-vnom, srednjem ivisokom obrazova-nju. Oko 40% seizdvaja za osnovnoobrazovanje, oko 25% na srednje, oko 26% na visoko obr-azovanje, i oko 4% za JU „Djeca Sarajeva“ dok preosta-li dio ~ini administracija, programi i projekti Ministar-stva obrazovanja. U odnosu na 2012.godinu, najve}i re-zovi su u visokom obrazovanju (18%), rashodi za osno-vno i srednje obrazovanje su smanjeni za 5%, dok su ra-shodi za JU Djeca Sarajeva smanjeni za 0.3%.

U kategoriji pr-ograma posve}enihza{titi i sigurnostigra|ana (Minis-tarstvo unutra{njihposlova, Vatroga-sna brigada, Civi-lna za{tita), gra|-ane mogu posebnozanimati sredstvanamijenjena borbiprotiv malolje-tni~ke delikvencije,za koju se (po ra-znim osnovama iod razli~itih bud`e-tkih korisnika) planiraju sredstva u iznosu od 653.800KM. Od toga, najvi{e sredstava otpada na kantonalnu ja-vnu ustanovu - Disciplinski centar za maloljetnike, za ~ijirad je namjenjeno 503,800 KM. Za potrebe Civilneza{tite (po raznim osnovama) se planira izdvojiti cca. 2,3miliona KM, od toga: 100.000 KM za saniranje korita ri-jeka, 300.000 KM za saniranje klizi{ta u Kantonu Sara-jevo, i 400.000 KM u interventnim sredstvima za sanir-anje nastalih prirodnih nesre}a i katastrofa.

U odnosu na 2012. godinu, najve}e smanjenje je u okvi-ru programa Civilne za{tite (35%), dok su izdaci za Va-trogasnu slu`bu i MUP smanjeni za 13% odnosno 11%.

U okviru proje-kata iz segmentaprostornog ure-|enja i za{tite oko-li{a, jedan od medi-jski najpopularni-jih projekata je tzv.

„utopljavanje zgrada“. U periodu od 2007-2011. godine,kompletirano je utopljavanje devet stambenih zgrada ko-je se griju putem sistema JKP Toplane Sarajevo i pet ma-njih stambenih zgrada sa individualnim sistemom gri-

janja. Da tempo ne}e biti zna~ajno ubrzan u narednomperiodu svjedo~i izdvajanje 500.000 KM za ovaj progr-am u ovoj godini (n.b., na drugom mjestu u obra-zlo`enju bud`eta navodi se suma od 800.000 KM; u na{ojanalizi je kori{tena suma od 500.000 KM koja je iuklju~ena u na{ zbirni pregled). Tako|er, od posebnoginteresa za veliki broj ljubitelja `ivotinja u Kantonu mo-gu biti sljede}i izdaci i njihova namjena: 650.000 KM zaKJP „Veterinarska stanica“ Sarajevo, 200.000 KM za re-alizaciju nare|enih mjera ne{kodljivog uklanjanja le{eva`ivotinja, za tro{kove provo|enja programa prevencije,suzbijanja i iskorjenjivanja zaraznih bolesti `ivotinja, tesufinansiranje izgradnje i opremanja objekata javnog ka-raktera (npr. veterinarske ambulante, stanice i laborato-rije, objekata i postrojenja za ne{kodljivo uklanjanje `iv-otinja za koje je nare|eno uklanjanje), 57.300 KM za ka-filerijske usluge za KJKP „Rad“, i 100.000 KM za sufi-nansiranje azila za `ivotinje u Kantonu Sarajevo.

U kategoriji servisiranja dugovanja i obaveza po kr-editima, za otplate dugova se planira 15,1 milion KM, aza obaveze po kreditima 5,3 miliona KM. Stanje duga Ka-ntona Sarajevo po zaklju~enim ugovorima za sve kredi-te, na dan 31.12.2012. godine iznosi 176.501.769,00 KM(od toga 69.811.700 KM za kredite doma}ih banaka, odkojih 12,8 miliona KM nije bilo utro{eno u periodu 2010-2012. godina). U bilansu se vodi cca. 142,77 miliona KM,dok se ostatak vodi vanbilansno. Projekcije Vlade uka-zuju da }e ove obaveze u 2014. godini porasti na 17,2 mi-liona KM, a u 2015. godini na 28,8 miliona KM.

Iz programa ra-zvoja privrede trebaizdvojiti 1,9 milionaKM za sistemvje{ta~kog za-snje`ivanja (ZOI84), ne{to manje od1,3 miliona KM zakreditiranje malih isrednjih preduze}a,125.000 KM za pro-

jekte iz oblasti turizma, i oko 5,5 miliona KM za programeu poljoprivredi (od toga 4,6 miliona KM direktnih nov~anihpodsticaja u primarnu poljoprivrednu proizvodnju).

Iz programa podr{ke kulturi i sportu, 82% izdatakaotpada na kulturu, najvi{e za finansiranje kantonalnih ja-

vnih ustanova kulture (Narodno pozori{te, Sarajevska fi-lharmonija, Pozori{te mladih, Kamerni teatar 55, Sara-jevski ratni teatar, MESS, Muzej Sarajeva, Zavod za za{ti-tu kulturnog, historijskog i prirodnog naslje|a Sarajevo,Historijski arhiv Sarajevo, Collegium Artisticum, Bosa-nski kulturni centar, JU Biblioteka Sarajeva, JU Saraje-vo Art, i JU Muzej Alije Izetbegovi}a), dok ostale izda-tke u najve}oj mjeri ~ini podr{ka sportskim organizaci-jama.

Ono {to tako|er mo`e interesirati gra|ane je da po-slovi administrativne prirode ~ine 63% od ukupnihizdataka, projekti i programi ~ine 34% od ukupnih izda-taka, dok nabavke sredstava ~ine 3% od ukupnih izdata-ka. Ovo je jo{ jedan dokaz da se ovaj prijedlog bud`etane mo`e okarakterisati kao razvojni.

Malo vi{e o doznakama javnim komunalnim predu-ze}ima. U sljede}oj tabeli je dat pregled predlo`enihnov~anih transfera javnim komunalnim preduze}ima. Mo-limo vas da primjetite da su u tabeli date samo sume pr-edlo`enih nov~anih doznaka ovim preduze}ima po raznimosnovama: pokri}e gubitaka, subvencije, nabavke i sana-cije, pla}anje obaveza preuzetih po investicionim proje-ktima, kompenzacije neekonomskih cijena, isplata anu-iteta i reprogramiranje kredita tih preduze}a, itd. Nije bi-lo mogu}e ustanoviti u nekim slu~ajevima koja je sumasubvencija. Na konkretnom primjeru, kod „Vodovoda ikanalizacije“ u prijedlogu bud`eta je jedino bilo mogu}ena}i stavku od 851.800 KM za „pokri}e dijela gubitakau poslovanju“ (ovo mo`e da ima vi{e zna~enja), dok je kodnjihovih kolega u Ilija{u mogu}e ustanoviti ta~nu visi-nu subvencije izra`ene kao „kompenzacija neekonomskihcijena u sektoru komunalne hidrotehnike“ u visini od400.700 KM.

Izdvajanja za 2013. godinu su zna~ajno promijenjenau odnosu na prethodnu. Tako su npr. izdvajanja za pro-jekte i subvencije KJKP „Vodovod i kanalizacija“ Sara-jevo smanjena za 59% (bez kreditnih sredstava namije-njenih za infrastrukturu), za KJKP “Toplane“ Sarajevosredstva su smanjena za 75%, za KJKP “Pokop“ 41% itd.Kod GRAS-a su predvi|ena smanjenja izdvajanja za ra-zlike u cijeni penzionerskih karata (za nekih 1,4 milio-na KM) i smanjenje sredstava za pokrivanje gubitaka (za2,6 miliona KM), dok se planira pove}anje izdataka zapla}anje obaveza po investicionim projektima ovog pr-eduze}a koje je na sebe preuzela Vlada KS (za nekih 2,4miliona KM). Ukupno, subvencije javnim preduze}imasu smanjene za 28,8%, a kapitalni transferi 51%. Uzima-ju}i u obzir historijske tendencije kreiranja rashoda kodjavnih komunalnih preduze}a, ne znamo koliko su ovasmanjenja realna, posebno ako uzmemo u obzir revizi-jske nalaze.

Prema Zakonu o komunalnim djelatnostima iz 2004.godine, sredstva za obavljanje komunalnih djelatnosti pr-

mart/o`ujak 2013.

12

ŠTA OVO ZNA^I ZA VAS?Da li æe kvalitet nastave biti goriili æe ostati na jednakom nivou?Da li æete vi morati platiti dodat-no za neku od usluga iz segmen-ta obrazovanja?

ŠTA OVO ZNA^I ZA VAS?Da li mo`ete oèekivati da æe va-trogasci imati gorivo i rezervnedijelove da iza|u na intervenci-ju? Ako ponovno bude veliki sni-jeg i poplave, da li mo`ete oèeki-vati da æe vam pomoæi Civilnazaštita ili se morate pouzdati usvoje sposobnosti? Da li se os-jeæate sigurnim u KS? Da li mis-lite da bi više novca slu`bamasigurnosti poboljšalo stanje ilimislite da bi sve bilo isto?

ŠTA OVO ZNA^I ZA VAS?Za 5 godina je „utopljeno“ 14zgrada. Šta mislite kada æe vašadoæi na red?

ŠTA OVO ZNA^I ZA VAS?Mo`da konaèno bude riješenopitanje snje`nih topova na Bje-lašnici, pa mo`da i ski sezonabude du`a. Privrednici moguoèekivati kredite (uslovi nepoz-nati) a poljoprivrednici potica-je.

ŠTA OVO ZNA^I ZA VAS?Direktni izdaci za kantonalne institucije kulture susmanjeni za 2,3 miliona KM. Da li mo`emo oèekivatikvalitetne sadr`aje i programe?Zemaljski muzej æe dobiti 134.900 KM- za koliko jeto mjeseci rada dovoljno? Da li smatrate da je i to pre-više, obzirom da Zemaljski muzej nije kantonalna in-stitucija?

GGRRAA\\AANNII

SSUUDDJJEELLOOVVANNJJEE

KONSULTACIJE

INFORMACIJE

ije svega se podmiruju iz cijene komunalnih usluga, a pr-edvi|ena je i mogu}nost utvr|ivanja ni`e cijene odstvarne, s tim da se razlika pokriva iz bud`eta. Subvenci-oniranje javnih preduze}a iz oblasti komunalnih djela-tnosti iz javnog novca vr{i se zbog toga {to je kantona-lna Vlada utvrdila ni`e cijene komunalnih usluga od stva-rnih cijena, te se razlika izme|u te cijene i stvarne obe-zbje|uje iz bud`eta, navodi se u revizijskom izvje{taju za2011. godinu. Te se ka`e sljede}e „Sredstva su dozna~ava-na javnim preduze}ima, bez utvr|enog pojedina~nog obra~unakolika je obaveza Kantona po osnovu ni`e utvr|ene cijene uodnosu na stvarnu kako je to predvi|eno Zakonom o komu-nalnim djelatnostima. Zbog ~ega, ne mo`emo potvrditi pravi-lnost visine dozna~enih sredstava, kao i zakonsku uskla|eno-st datih sredstava.“

U istom izvje{taju stoji i sljede}e „prema Informaciji oposlovanju kantonalnih komunalnih preduze}a za 2011. go-dinu koju je sa~inio Zavod za planiranje Kantona, ukupnoostvareni gubitak komunalnih preduze}a iznosio je 74.146.298KM i ve}i je u odnosu na 2010. godinu za 11,12%. Gubitaku poslovanju su ostvarili: Vodovod i kanalizacija, Toplane, Sa-rajevogas, Park, Vodostan Ilija{, Komunalac Had`i}i i Gr-as“. Revizori izvje{taj zaklju~uju konstatacijom da ni je-dno ministarstvo koje je ispla}ivalo subvencije nema usvo-jenu metodologiju na osnovu koje se utvr|uje visina sr-edstava koja se dozna~ava komunalnim javnim predu-ze}ima iz bud`eta Kantona, te da transfere za subvenci-oniranje javnih komunalnih preduze}a treba usaglasitisa Zakonom o komunalnim djelatnostima. Na koji }e nasna~in Vlada uvjeriti da se takva praksa ne}e nastaviti? Taobrazlo`enja se ne mogu prona}i u nacrtu i obrazlo`enjubud`eta.

Slijedi pitanje koje sigurno mu~i ve}inu gra|ana:„Za{to se tra`i pove}anje cijena?“ Na`alost, odgovor sene nalazi u bud`etu ve} u jednom drugom dokumentu.Kako se navodi u studiji „Koncept reformi i restruktu-iranja javnog komunalnog sektora u Kantonu Sarajevo“Ekonomskog instituta u Sarajevu, gubici ostvareni u pe-riodu 2003-2010.godina iznose 737,2 miliona KM (393,5miliona KM gubitaka, 343,7 miliona KM bud`etskih su-bvencija). Uzroci gubitaka, ka`u autori studije, su: lo{e

politike Vlade u komunalnom sektoru i neefikasan me-nad`ment javnih komunalnih kompanija. U istoj studi-ji je dat i odgovor na na{e pitanje. „Komunalna preduze}aprakti~no nemaju nikakvu kreditnu sposobnost, potpuno su ne-likvidna i ne mogu otpla}ivati kredite prema me|unarodnimfinansijerima, te izmirivati obaveze za preuzetu energiju.... po-trebe razvoja komunalnih djelatnosti ve} sada name}u potr-ebu inozemnog finansiranja, posebno u sektoru voda i kana-lizacije... budu}i da ViK (Vodovod i kanalizacija) nije kredi-tno sposoban, Vlada KS dalje ide u nova zadu`enja za kojese ne vide nikakvi izvori finansiranja, osim fiskalni prihodibud`eta...“ ka`e se u studiji Ekonomskog instituta.

Razvoj komunalnih djelatnosti podrazumijeva nimalobezna~ajna sredstva. Kao primjer, uzmimo podatke iz razvo-jnog projekt ViK-a iz 2008. godine, u kojem sama kompa-nija navodi da su tro{kovi neophodni za smanjenje gubita-ka vode procjenjeni na 309 miliona KM dok je vrijednostprojekata pobolj{anja u odvo|enju otpadnih voda 674,6 mi-liona KM (od toga, samo za zamjenu kanalizacione mre`e126,6 miliona KM). Prema ovom projektu, da bi grad Sa-rajevo imao adekvatno snabdijevanje vodom uz adekvatnukanalizacionu mre`u, potrebno je do 2020.godine potro{itimalo manje od milijarde konvertibilnih maraka (983,68 mi-liona KM) i to kako bi se gubici vode sveli na 40%.

Komunalna preduzeæa bilje`e gubitke zbog neekonomskecijene i birokratskih praksi (loše odluke Vlade) kao i zbogneefikasnih upravljaèkih struktura (rukovodstva) u ovimpreduzeæima. Ta preduzeæa ne mogu niti dobiti kredit, a èaki da nekim èudom to ostvare, nemaju odakle vratiti posuðeninovac. Vlada je onda pristala biti garant za vraæanje tognovca jer ima zalog koji je dovoljno znaèajan za kreditore-gra|ane i privredu Kantona Sarajevo, a djelimièno i ci-jele FBiH (putem indirektnih poreza, u dijelu koji pripa-da Kantonu).

U redu, re}i }e mnogi, „hajdemo onda i}i na pla}anjeekonomskih cijena i subvencioniranje socijalnougro`enih“. Tu imamo nekoliko specifi~nih problema. Pr-vo, jo{ uvijek ne znamo koja je to ekonomska cijena, a dane govorimo o promjenljivosti cijena. Uzmimo primjerformiranja cijena goriva na doma}em tr`i{tu, i shvatit }etekako se brzo (ili sporo) promjene cijena reflektiraju nava{e izdatke.

Drugo, obzirom na veliki broj neplati{a, ~ak i onih do-brog imovinskog stanja, koji zbog brzine sudova i meha-nizama naplate, odnosno nepostojanja istih, jednostavnone pla}aju ra~une za komunalne usluge, sav teret ekono-mskih cijena pada na redovne plati{e. Tre}e, kako se na-vodi u studiji Ekonomskog instituta „...sistem promjena sta-nja u komunalnom sektoru treba da bude pra}en kompleksnimmjerama socijalnih subvencija komunalnih usluga po osnovidohodovnog i imovinskog cenzusa (popisa, op.aut.) do-ma}instava i programiranog obima potro{nje komunalnih uslu-ga.“ Drugim rije~ima, kako da znamo kome zaista trebasubvencija a kome ne, ako ne znamo njihove prihode iimovinsko stanje? S druge strane, manjkavost ovog pr-istupa je jasna ako znamo koliko izuzetno dobrostoje}ihljudi nisu prijavljeni kao zaposleni ili su prijavljeni na pr-opisani minimalac.

Tako je po navodima medija, jo{ nedavno jedan „kon-traverzni biznismen“, kojeg se moglo vidjeti da posjedu-

je zna~ajnu pokretnu i nepokretnu imovinu, prijavljivaosvoje mjese~ne prihode na punih 100 KM. Pretpostavlja-mo da bi se i ta osoba kvalificirala za subvenciju.

U studiji se dalje navodi da su potrebne „veoma senzi-bilne gradacije“ jer „... za{to bi grijanje, na primjer, biloizlo`eno subvencijama iz bud`eta KS na neselektivnoj osno-vi samo za jedan broj stanovnika, dok veliki broj stanovnikau prigradskim naseljima koji koriste usluge privatnih opera-tora u komunalnim uslugama ili uop}e nemaju usluge centr-alnog grijanja pla}aju punu ekonomsku cijenu grijanja“? I ovopitanje je veoma dobro, jer ~esto zaboravljamo na pita-nje fer i korektnog pristupa prema problemima svihgra|ana Kantona.

Opravdana je i sumnja gra|ana u na~ine tro{enja sr-edstava, jer je to tro{enje daleko od transparetnog. Nai-me, pravdanje tro{kova time {to }e se podi}i nivo uslu-ga bi mo`da i imalo neki kredibilitet da su se usluge po-bolj{ale. S druge strane, realni podaci, kao sljede}i, ko-je je u svojoj studiji dao Ekonomski institut da „... rastuizdvajanja za zaposlene i to po prosje~noj stopi od 7,5%godi{nje ili 68,8% u periodu 2003-2010.... sa takvim ra-stom pla}a niko od zaposlenih, niti iz uprave nije imaointeresa da mijenja bilo {ta u svojim preduze}ima“ ne mo-gu proma}i gra|anima koji osim {to nemaju odgovara-ju}i nivo usluge, nekako poku{avaju platiti te iste (nepos-toje}e) usluge.

O ovakvim stvarima se ve} dugo pi{e u medijima.Na primjer, u Dnevnom avazu (izdanje 15.02.2013.g.)se navodi sljede}e (u konkretnom ~lanku se govori oViK) „Pove}anje na ime pla}a i naknada u iznosu od7.823.000 KM ne mo`e se prihvatiti. Primanja zaposlenihsu ve} iznad prosjeka Kantona za 10,3 posto u 2011. go-dini, a iznad prosjeka pla}a u kantonalnim javnim predu-

mart/o`ujak 2013.

13

ŠTA OVO ZNA^I ZA VAS?Dugogodišnji gubici se nekako moraju pokriti. Na-

jjednostavniji naèin je natjerati gra|ane da plate.Dakle, oèekuje se poveæanje troškova `ivljenja.

Da li imamo ikakve garancije da æe usluge bitizadovoljavajuæe - NE! Do sada je bilo, plaæali, ne-plaæali - usluge su bile iste.

Na primjer, prije nekih 6-7 mjeseci jedan odzvaniènika Vodovoda i kanalizacije je rekao medi-jima da cijevi nisu mijenjane 20 godina. Koja je garan-cija da u 2042.godini neki novi zvaniènik ka`e da ci-jevi nisu mijenjane 50 godina, a vi ste plaæali raèunesvo to vrijeme?

ze}ima za 19,7 posto.“ Kada pro~itate ovo, a nemate vodenave~er, sigurno je da se ne}ete osje}ati dobro.

Dakle, Vlada bi se trebala dobro potruditi i dati jasnaobja{njenja i razloge za svoje prijedloge pove}anja cije-na usluga i osigurati ne samo transparentnost transferabud`etskih fondova komunalnim preduze}ima ve} iomogu}iti gra|anima uvid u namjensko tro{enje tih za-jedni~kih sredstava. U suprotnom, uz najbolju volju ni-je mogu}e prihvatiti izjave za medije koje je nedavno daoministar Petrovi}, navode}i da }e se „finansijska sredstvaza ugra|ivanje brojila najvjerovatnije crpiti iz odre|enih ta-ksi koje }e gra|ani pla}ati za ugradnju, kori{tenje i odr`ava-nje sata“ (ne navode}i pri tome zakonsku osnovu zauvo|enje tih taksi niti uzimaju}i u obzir finansiranje ugr-adnje iz izvora komunalnog preduze}a) da bi na kraju za-klju~io da : „cijena vode uvo|enjem novih mjerila }e biti ve}aza oko 20%.“ U redu. Da li to zna~i da }emo imati sato-ve, ali da i dalje ne}emo imati vode? Ili mo`da da }e segubici preduze}a smanjiti? Ili, satovi bi trebali biti od ko-risti ViK-u, ali oni ne `ele da to plate, pa }ete sat platitisami uz ve}u cijenu vode? Zaista nam trebaju ne samoobja{njenja ve} i odlu~ne akcije. Na osnovu predstavlje-nih podataka postoji realna mogu}nost da Vlada plani-ra uvelike smanjiti subvencije ovim preduze}ima, te ti-me usloviti naplatu „ekonomskih cijena“ komunalnihusluga. ^ak ni ovakvo rje{enje ne bi garantovalo finansi-jsku odr`ivost ovih preduze}a kao ni pobolj{anje nivoausluga koje ta preduze}a pru`aju, i to ako zanemarimo na-laze i primjedbe revizije.

Rje{avanje ovih problema zahtijeva politi~ke odlukekoje neminovno utje~u na raspodjelu politi~kih snaga uSkup{tini - koliko }e glasova dobiti ova ili ona stranka.Ipak, ne{to se mora rije{iti. Ono {to se mo`e zaklju~iti naosnovu trenutnog prijedloga bud`eta, nije, na`alost,opravdanost pove}anja cijena komunalnih usluga, koli-ko `elja da se na neki na~in zadr`i i odr`i postoje}e sta-nje. S druge strane, jasna je neophodnost investiranja uodre|ene „razvojne“ projekte (oprostit }ete nam ako sa-naciju ne~ega {to je davno trebalo biti sanirano, odnosno,dovedeno u prvobitno stanje ne smatramo razvojnim pr-ojektom). Radi toga su uzeti krediti, za koje se jedino mo`epretpostaviti da }e se vra}ati iz razli~itih fiskalnih priho-da bud`eta. Ko }e sve to platiti? Poga|ajte i sjetite se to-ga kad sljede}i put trebate iza}i na glasanje.

Kad se sve uzme u obzir, ovaj nacrt bud`eta jeteško okarakterisati kao "razvojni". Tako|er, nijemoguæe opisati ovaj bud`et ni kao "stabilizacioni".Ovaj nacrt donosi plan eliminacije deficita od 120miliona KM, kombinovanim poveæanjem prihodai smanjenjem rashoda, što je matematièki moguæe.Ako zanemarimo ekonomsku teoriju, koja ka`e daove dvije mjere vode smanjenju raspolo`ivog dohot-ka, a time smanjenju potrošnje i agregatne potra`nje,veliko i neodgovoreno pitanje ostaje: Koliko je takavplan realan, posebno ako se uzmu u obzir upitne pro-jekcije prihoda, kao i netransparentnost u ko-rištenju sredstava pojedinih kantonalnih instituci-ja? Konaèno, koliko eliminacija deficita (hvale vri-jedan cilj) podrazumijeva stabilizaciju, uveliko ovisiod same definicije termina "stabilizacija" odnosnošta se pod tim terminom podrazumijeva.

Tako|er, teorija ka`e da stabilizacioni bud`etizanemaruju ravnote`u bud`eta, a da je glavni ciljravnote`a u privredi, putem oslanjanja na "ugra|enestabilizatore" kojim se smanjuju cikliène oscilacije.U ovom nacrtu se mo`e primijetiti postojanje samojednog "automatskog" stabilizatora - poreza na do-hodak (sa poveæanjem dohotka, poveæavaju seporeski prihodi, i bez izmjena poreskih stopa, i obr-nuto), èije su projekcije poveæanja upitne, dok se tistabilizatori na rashodovnoj strani umanjuju (npr.socijalna davanja), èime se smanjuje i njihovaefikasnost.

U ovom nacrtu je primjetno oslanjanje na"diskrecione" mjere na prihodovnoj strani- na taksei naknade- èiju primjenu teorija stabilizacionihbud`eta ne zagovara, zbog moguænosti politièkihzloupotreba, nedostatka znanja itd. Tako|er, prim-jetan je izostanak jasnih pravila (npr. maksi-malnog nivoa deficita), što je još jedna od karak-teristika stabilizacionih bud`eta.

mart/o`ujak 2013.

14

BUD@ET

BUD@ET ZA GRA\ANE

Bud`et nije samo financijski dokume-nt u kojem su planirani prihodi i ra-

shodi. To je i politi~ki dokument kojim vla-sti ukazuju na svoje prioritete.

Trenutni prijedlog bud`eta uzima uobzir veoma diskutabilne projekcije

rasta prihoda koje su veoma optimisti~ne.

Planirani pad prihoda od indirektnihporeza se „prebija“ planiranim po-

ve}anjem prihoda od direktnih poreza(na dohodak i dobit) i pove}anjem nepo-reznih prihoda (takse, naknade, nov~anekazne, itd.).

U 2013. godini se planira uzimanje kr-edita u vrijednosti od 169,5 miliona

KM tako da bi ukupno zadu`enje premame|unarodnim kreditorima iznosilo 224miliona KM (bez 35 miliona KM odMMF-a).

Ovaj bud`et uklju~uje pove}anje de-ficita na 120 miliona KM.

Deficit je nastao tako {to potro{nja ka-ntonalnih institucija nije pratila pr-

ihode, odnosno pare su se tro{ile kao da ihima (iako ih nije bilo). Deficit se mora po-kriti, odnosno platiti. To su obaveze kojesu ve} stvorene, a koje nisu pla}ene. Vla-da mora dati odgovor javnosti ko je odgo-voran za to. Neko mora odgovarati. Ako ne-ma temelja za pokretanje krivi~nih postu-paka ({to bi trebalo utvrditi Tu`ila{tvo), ne-kompetentni pojedinci ne smiju i dalje bi-ti na radnim mjestima na kojima ~ine to-liku materijalnu {tetu.

Planira se i smanjenje rashoda.

Smanjenja rashoda uti~u na mnogeprograme: socijalne, bora~ke, obrazo-

vne, kulturne itd. Da li je to ono {to namje potrebno? Da li }e to pobolj{ati ili po-gor{ati kvalitetu `ivota u gradu? Kako tasmanjenja utje~u na vas?

Pove}anje cijena za usluge kantona-lnih javnih preduze}a je izgledno, ka-

ko bi se odr`ao status quo, koliko je to godmogu}e.

Po{to pla}ate usluge, zapitajte se da lije i dosada{nja usluga bila vrijedna

onoliko koliko ste je pla}ali? [ta nam do-nose nove cijene i takse- bolje usluge ili }esve ostati isto? [ta nam donose vodomje-ri i razne druge naprave? Da li }emo ko-na~no imati vodu da se napijemo u 3 uju-tro ako nam je }eif? Da li }e se u KCUS-ui dalje ~ekati oko godinu dana na MRI?Ako ne}e, za koliko }e se smanjiti period~ekanja? Da li }e higijenski uslovi uKCUS-u biti bolji ili isti kao i do sada? Dali }ete biti sigurni da ne}ete oti}i na KCUSradi jedne a vratiti se sa nekoliko drugihbolesti?

Ako }emo ve} pla}ati kredite - {ta mi-slite o tome da makar znamo za {ta

smo dali taj novac? Usluge koje pla}amo tr-ebaju imati neki nivo kvaliteta. Do kojegminimuma smo svi kolektivno spremni i}ii do koje mjere smo spremni trpiti java{luk,kojeg skupo pla}amo (na ovaj ili onajna~in)?

[T

A

TR

EB

A

UP

AM

TI

TI

?

mart/o`ujak 2013.

15

Ukoliko sagledamo pre-dlo`eni Nacrt bud`eta Ka-ntona Sarajevo za 2013.g.,mo`emo zaklju~iti da jeura|en u tradicionalnom

obliku planiranja bud`etskih sredsta-va daju}i samo ekonomsku klasifika-ciju rashodovne i prihodovne stranebez jasno vidljive povezanosti sa poli-tikom Vlade Kantona Sarajeva, Sre-dnjoro~nom strategijom razvoja Ka-ntona Sarajevo ili nekom od sektorskihpolitika. Naime, iako Vlada KantonaSarajevo, zajedno sa svim svojim mi-nistarstvima, aktivno radi na reformiplaniranja javnih stredstava od 2006.g.koja ima za cilj da prika`e strate{ke ra-zvojne planove i programe Kantona Sa-rajevo kroz mjerljive rezutlate koji }ese naravno finansirati iz godi{njihbud`eta, kroz implementaciju tzv. pr-ogramskog planiranja bud`eta, u pre-dlo`enom Nacrtu bud`eta za 2013.g. ta-kvi pokazatelji nedostaju.

U krajnju ruku, ako se Vlada Kantona Sarajevo ve}poziva na Zakon o bud`etima Federacije BiH du`naje da u skladu sa ^lanom 6 ovog Zakona, dostaviSkup{tini Kantona Sarajevo i „posebni dio bud`etakoji se sastoji od plana rashoda i izdataka bud`etskihkorisnika raspore|enih u teku}e i razvojne progra-me za teku}u bud`etsku godinu i naredne dvije go-dine“, odnosno jasno prikazane planirane rezultatekoji treba da se ostvare u narednoj godini, kao i planbud`eta za dodatne dvije godine. Ovo je ne{to {to susva ministarstva bila du`na dostaviti Vladi uklju~uju}isve druge bud`etske korisnike jo{ krajem prvog tr-

omjese~ja 2012.g. odnosno {to je ve} odobreno usva-jenjem Dokumenta okvirnog bud`eta za 2013.-2015.g. Svi programi, koji su usvojeni Dokumentomokvirnog bud`eta 30.06.2012.g. su trebali biti sadr`aniu Nacrtu bud`eta za 2013.g. Zna~i, pored ekonomskeklasifikacije koja je predo~ena u Nacrtu bud`eta, istidokument je trebao da prika`e operativne ciljeve iliprograme za 2013.g. sa jasnim mjerama u~inka - pla-niranim pokazateljima ostvarenih rezultata. Ovako,bez ovih pokazatelja, Vlada nam kroz dati Nacrtbud`eta predo~ava samo bud`etska izdvajanaja poodre|enim ekonimskim kategorijama bez davanja cje-lokupna slike - bilo povezivanja sa politikama, bilo

sa Strategijom razvoja Kantona ili pojedinimsektorskim strategijama (naravno ukolikoiste postoje!).

Da pojasnimo, ukoliko se Vlada Kanto-na Sarajevo zadu`uje za odredjene kapitalneprojekte, treba da jasno predo~i kolika suukupna zadu`enja, kolika su pojedina~a za-du`enja i {ta se njima posti`e. Na primjer, akose Vlada zadu`uje kod Evropske banke zaobnovu i razvoj za 30 miliona KM za „pro-jekte rekonstrukcije vodovoda“, treba jasnoobjasniti kroz o~ekivane rezultate koji je toprocenat rekonstrukcije vodovoda, odnosno{ta gra|ani Kantona dobijaju za tih 30 mi-liona. Jer, ne treba zaboraviti da su ovo kr-editna sredstva, te da }e ih ta ista Vlada Ka-ntona Sarajevo morati vratiti, odnosno nje-ni gra|ani, mi svi. Ili, na primjer, ako zbogpada javnih priliva u bud`et, Vlada isti~e daje opredjeljenje da nastavi sa „zapo~etim re-formskim procesima, provode}i sektorske po-litike“, dobro bi bilo navesti koji su to refo-rmski procesi odnosno sektorske politike i

kako su one povezane sa planiranim bud`etskimizdvajanjima po ministarstvima koja direktno radeu skladu sa istim.

Kao zaklju~ak, Nacrt bud`eta Kantona Sarajevoza 2013.g. treba da je jasno povezan sa Strategijom ra-zvoja Kantona Sarajeva te politikom Vlade KantonaSarajevo, da specifi~no navede rezultate koji seo~ekuju posti}i kroz planirana bud`etska izdvajanja,te da se kroz programski bud`et predo~e jasne poli-tike i prioriteti Vlade Kantona Sarajevo i prika`u ja-sne mjere u~inka bilo da se odnose na direktne izla-zne rezultate ili ukupne krajnje rezultate.

Uspravno:1. Slu`i za punjenje bud`eta (a nisu gra|ani); 2. Naredba zapokretanje kompjuterskog programa; 3. Kuhano bilje, uvarak;4. Fiktivno bi}e u fantazijskim romanima; 5. Radio stanica iz Slo-venije; 6. Poziv za pomo}; 7. Oznaka za metar; 8. Inicijali sar-ajevske heroine Dilberovi}; 9. Patuljak; 10. International Founda-tion for Electoral Systems; 11. Gra|ani koji dovode na vlast;12. Sre|en, u{minkan; 13. Vrsta alkoholnog pi}a; 14. Dijeloviputa, faze; 15. Li~na zamjenica; 19. Nositeljica razvoja; 25. O`ivje-ti, podstaknuti; 27. Uzvi{eni, bla`eni (turcizam); 30. Metaboli~kihormone, rezistin; 32. Vojno medicinska akademija (skr); 34.Ministar finansija Kantona Sarajevo, Muhamed; 35. Oznakaza trillion; 36. Upi{ite SI@; 39. @ensko ime, Libica; 40. Tri oso-be; 42. Slu`i za „krpljenje“ bud`eta, daju ga banke i MMF; 43.Krezava djevoj~ica, krezavica; 45. Trinaesto i ~etvrto slovo abe-cede; 48. Oznaka za Austriju; 50. Francuski strip autor bosa-nskog porijekla, Bilal; 51. Crvena planeta; 54. Dio namje{taja;57. Inicijali pisca Kova~i}a („U registraturi“); 59. Skra}enica zaameri~ku saveznu dr`avu Indianu; 63. Dvadeset {esto slovo abe-cede.

ADVodoravno:1. Idealni oblik bud`eta, baziran na programima; 16. Beogradska firma, trguje elektri~nom energijom sa EP BiH; 17. Manjaknov~anih sredstava u bud`etu (mn); 18. „redovni“ ~itano unatrag; 20. Pokriva~ punjen perjem; 21. Hemijski znak za vodik; 22.@ensko ime; 23. Eastern States Archeological Federation; 24. Jedan prilog; 26. Ured visokog predstavnika, skra}enica; 28. Okr-uglo slovo; 29. Cirkonij karbid (skr); 31. Crven (pija~ni sleng); 33. Potvrdna rije~; 34. Sidra, ankeri; 36. Stari naziv Tajlanda; 37.Veznik; 38. Izra`avanje zlobe (mn); 41. Upi{ite NAKM; 43. Dugotrajno stanje u BiH; 44. ^e{ko mu{ko ime; 46. Automobilskaoznaka Rijeke; 47. Ponovno uspostavljanje bud`etske ravnote`e (mn); 49. Jad; 52 Instrumentalna kompozicija sa didakti~komsvrhom; 53. Buritos bez prvog dijela; 55. Umire posljednja; 56. Spominjanje Allaha (zikrullah); 57. Lanac hrvatskih marina; 58.Grad u Iraku; 60. Prvi samoglasnik; 61. Ad Acta; 62. Pripadnici kantonalnih struktura.

Najve}e bud`etske enigme

Rje{enje:

Vodoravno: 1. programski bud`et; 16. Rudnap; 17. deficiti; 18. invo-der; 20. perina; 21. h; 22. Amila; 23. ESAF; 24. pa; 26. OHR; 28.o; 29. znc; 31. ~rven; 33. da; 34. kotve; 36. Siam; 37. i; 38. zlobno-sti; 41. nakm; 43. kriza; 44. Jir`i; 46. Ri; 47. rebalansi; 49. ~emer;52. etida; 53. itos; 55. nada; 56. zikr; 57. ACI; 58. Tikrit; 60. a; 61.aa; 62. kantonisti

Bud`etska

RAZBIBRIGA

Kalesijska 14, 71000 Sarajevo, Bosna i HercegovinaTel/fax +387 33 644 810; 611 798; 611 834e-mail: info@cpcd.bawww.cpcd.bawww.civilnodrustvo.ba

Bud`et Kantona Sarajevo je u finalnoj fazi i Prijedlog }e biti ponu|en nausvajanje Skup{tini Kantona Sarajevo 27. 03. 2013. godine.

1Informisati se - pro~itati ovaj prvi broj Narodnih novina kako biste razumjeli o ~emu }e na{i predstavnici raspravljati u Skup{tini Kantona Sarajevo

2Kontaktirati klubove zastupnika u Skup{tini Kantona Sarajevo na broj telefona 033 562 000 i tra`iti da zastupaju na{e interese, jer smo za njih glasali na prethodnim izborima

Gra|anke i gra|ani, {ta mo`ete u~initi?

BUD@ET ZA GRA\ANE

POJEDNOSTAVLJENEINFORMACIJE

USLUGE

3Zahtijevati uspostavljanje druga~ijeg na~ina provo|enja javne rasprave i kreiranje dokumenta „Bud`et za gra|ane’’. Kako?

MO@ETEuticati na kvalitet javnih usluga

www.ulica.ba

Izdava~: Centar za promociju civilnog dru{tva

Pratite nas i na facebooku

Potpisivanjem peticije kojom se zagovara pravno ure|enje

na~ina uklju~ivanja javnosti u procesizrade Bud`eta

Kantona Sarajevo:

http://www.onlinepeticija.com/gradjanskibudzet