1

2

priča s naslovnice Teklić br. 145, rujan/listopad 2010.

IMPRESSUMGlavna urednica: Dunja Pavešić

Dizajn i grafička priprema:

Robert Vrkić

Voditelj prodaje & brand managerza Teklić: Emira Brkić

Novinari: Tajana Petrović Čemeljić, Ivica Vrkić, Dunja Pavešić, Zoran Krušvar, Tanja Diklić, Eva Krsnik, David Šnajder, Ana-Marija Vizintin, Marina Babić, Nina Goleš, Nikola Pavešić, Ivana Babić, Gordana Brkić Žagar

Fotografi: PIXSELL, Damir Škomrlj, izlasci.net

Lektor: Marina Babić

Izdavač:Libra d.o.o, Veslarska 8, Rijeka

Tisak: Tiskara Vjesnik, Zagreb

MJESTA DISTRIBUCIJE:RIJEKA I KVARNERTrafike: u Ciottinoj ulici; Dome, Verdijeva 11; Dome, Riva bb; D&M, I. Henckea 2a; Sušak, Strossmayerova (HKD); Roma, Matulji; Španjulet 1, Zamet i Španjulet 2 i 3, Viškovo; Knjižara VBZ - Korzo, No1-Dolac; Papirnica Ilkom, Bačvarska 1/a; Knjižara PROFIL u Tower centru Rijeka; Miss Tabaco Shop (Hotel Savoy), Opatija, M. Tita 127, Fuzija, Strohalova ulica (kod FINE); Miryam, Erazma Barčića 13; Dallas Music Shop, Splitska 2a; Dallas Rijeka-Paris-Texas, Matije Gupca 3a

ISTRAPula: Zaro, Rakovčeva bb, Točkica, Erni 1, Riva bb, Erni 2, Gajeva 2, Kranjčevićeva bb

Vodnjan: Trafika kraj željezničkog prijelaza

Žminj: Glas Istre, Pazinska cesta bb

Pazin: Glas Istre na autobusnom kolodvoru (Šetalište Pazinske gimnazije bb), Glas Istre kraj Trga Slobode (25. rujna 1943. bb), Nina, Stari trg bb

Podružnice i poslovnice PBZ-a u Primorsko-goranskoj, Istarskoj i Ličko-senjskoj županiji

PRODAJA OGLASNOG PROSTORA:tel: 051 338 208e-mail: teklic@libra.com.hr

Samo klikniwww.teklic.hr

Zabranjeno je preuzimanje tekstova, dizajna i rubrika bez odobrenja Izdavača.

Pred nama je istinita priča o tajanstvenom zlatno-žutom cvijetu koji nas svake jeseni vodi na pješčanu zemlju Korzike, a u tom cvijetu krije se prava dragocjenost za njegu lica.Immortelle ili kod nas poznatije kao smilje samoniklo raste duž mediteranske obale, a njegova je moć poznata od davnina. Prema Homerovoj "Odiseji", na povratku iz Trojan-skog rata Odisej je doživio brodolom na hridi blizu otoka Sherije. Tamo je upoznao lijepu Nausikaju, koja je bila poznata kao božica lje-pote. Obični smrtnici tvrdili su da svoju ljepotu uspijeva očuvati pomoću dragocjenog zlatnog ulja iz cvjetova biljke immortelle/smilja koje ima izuzetna obnavljajuća svojstva. Kako bi po-mogla Odiseju pri njegovom oporavku od bro-doloma, nanijela je dragocjeno ulje immortelle/smilja u obilnim količinama na njegovo tijelo. Odisej je zahvaljujući ovom čarobnom eliksiru vratio svoju snagu i ljepotu te je nastavio svoje dugo putovanje.Možda ćete postaviti pitanje zašto je eterično ulje immortelle/smilja toliko posebno? Ono pomaže obnoviti kožu i vratiti joj njezinu mladenačku vitalnost. Postoji znanstveno objašnjenje za njegov dar dugovječnosti, a to je izvanredna koncentracija aktivnih sastojaka. Osim što potiče sintezu kolagena i sprječava njegovo propadanje, potiče mikrocirkulaciju i štiti od djelovanja slobodnih radikala.Želite li se uvjeriti u učinkovitost samog eteričnog ulja immortelle/smilja, svakako is-probajte Noćni dragocjeni eliksir u čijoj se

bočici krije čak 3.000 cvjetova im-mortelle u kombinaciji sa 100%

čistim biljnim uljima. Ovaj noćni serum s intenzivnim djelovanjem zaglađuje bore i učvršćuje kožu.U novoj Božanstvenoj kolekc-iji proizvoda, L’OCCITANE

je eterično ulje immortelle/smilja udružio s eteričnim uljem aromatičnih cvjetića mirte koje obnavlja stan-ice i vraća im mladenačku dinamičnost. Za pot-puni tretman njege vašeg lica: Božanstvena krema, Božanstveni serum za lice i Božanstveni serum

za oči djeluju protiv svih znakova starenja te vidljivo čuvaju mladolik izgled kože. Kreme, balzami, pilinzi, maske i serumi... L'Occitane proizvodi za njegu lica ne obećavaju samo rezultate, već i trenutke čistog užitka i do-brobiti.I što ako je točno da priroda doista zna tajnu vječne mladosti? U ovom slučaju riječ je o prirodi i o vrhunskoj francuskoj kozmetici L'Occitane iz Provanse, koja se već desetljećima brine o vašoj njezi, izgledu i ljepoti. Još od 1976. godine L'Occitane pronalazi najbolje sastojke iz prirode i koristi ih u svojim proizvodima za njegu kose, lica i tijela koji su izvor istin-ske ljepote, raskošnih tekstura, mirisa i visoke učinkovitosti. Svaki dan možemo uživati u L'Occitaneovim proizvodima i svaki novi dan može biti još ljepši i draži, ispunjen nježnom snagom čarobnog bilja iz Provanse. I sve će se to zrcaliti na vašem sretnom i lijepom licu, licu koje odolijeva vre-menu. Posjetite riječke L'Occitane trgovine i zatražite stručan savjet o njezi lica.

L'Occitane u Rijeci: Korzo 40 b

Tower Centar Rijeka, 1. kat

3

4

PAKET 5: LJEPOTA I ZDRAVLJE(kozmetički, frizerski i srodni saloni, wellness, teretane, klinike)BONUS : ZA NAJMANJE 40 EMITIRANJA SPOTA KROZ 30 DANA - 5 emitiranja spota istog trajanja iza 20 sati PO 1 KUNU + 1 emisija 5 minuta iza 20 sati = 1 KUNA

CIJENE I UVJETI ZA PAKETE 2, 3, 4, 5OD SADA 24 SATA ZA REKLAMIRANJE!15" 6-7h : 150,00 7-17h : 225,00 17-20h : 150,00 20-24h : 45,00*30" 6-7h : 220,00 7-17h : 330,00 17-20h : 220,00 20-24h : 66,0040" 6-7h : 270,00 7-17h : 405,00 17-20h : 270,00 20-24h : 81,0050" 6-7h : 320,00 7-17h : 480,00 17-20h : 320,00 20-24h : 96,0060" 6-7h : 350,00 7-17h : 525,00 17-20h : 350,00 20-24h : 105,00

PAKET 2: UGOSTITELJSKI PAKET(za ugostiteljske objekte i usluge – restorane, pečenjare, pizzerie, fast foodove, dostave gotovih jela, kafi će, hotele i srodne djelatnosti ugošćavanja hranom, pićem i smještajem - osim kladionica i kockarnica)BONUS: ZA NAJMANJE 40 EMITIRANJA SPOTA TIJEKOM 30 DANA – 1 emisija 5 minuta = 1 KUNA

PAKET 3: ZABAVNI PAKET(za sve vrste zabavnih priredbi, kino predstava, glazbenih i fi lmskih izdanja)BONUS: ZA NAJMANJE 2 EMITIRANJA SPOTA DNEVNO DO 20 SATI – 1 emitiranje spota istog trajanja iza 20 sati = 1 KUNA

PAKET 4: NEKRETNINE(prodaja i kupnja nekretnina, građevinske tvrtke i agencije za nekretnine)BONUS: ZA 3 I VIŠE EMITIRANJA SPOTA DNEVNO IZA 7 SATI – 1 emitiranje spota istog trajanja 6-7 sati = 1 KUNA

Godišnja akcijaod 1.1. do 31.12.

PAKET 1: NEDJELJA RADI(za sve klijente po stalnim cijenama i uvjetima) - najmanje 3 emitiranja spota dnevno kroz tjedan dana – 2 emitiranja spota u istom trajanju NEDJELJOM PO 1 KUNU (7-17 sati)

- najmanje 6 emitiranja spota dnevno kroz tjedan dana - 4 emitiranja spota u istom trajanju NEDJELJOM PO 1 KUNU (3 x 7-17, 1 x 17-20 sati)

104,7

95,1102,7

*narudžba – najmanje 15 emitiranja u mjesec dana*popusti kao na redovna emitiranja (mjesečni i godišnji)*obvezno avansno plaćanje i 5% avansnog popusta je uključeno u cijenu*agencijama samo osnovni popust (15 %), ali se pribraja realizaciji

Ljeto, jesen, Proljeće…

Završila je još jedna turistička sezona. Skeptici i “ne-vjerni Tome” kažu da tko zna je l’ bila dobra kao što poručuju političari na vlasti i ministar turizma, ali čini se da nije bila lošija no lani, a za lanjsku znamo da je bila dobra. Međutim, bila bi ta sezona i bolja kada nam ne bi kamperi kampirali duž cijele obale, onako slobodno i spontano zaustavljeni na nekom vidikovcu iznad Senja ili na morskoj obali, negdje uz samu plažu. Sve grupe su povezane pa tako i ova, što je logično, a logično je da onda oni jedni drugima prenose kako se u Hrvatskoj može kampirati i ne samo u kampovima. A kazna postoji, ali je nitko, uglavnom kao ni druge zakone ovdje ne primjenjuje. A ne primjenjuje se ni naplata čišćenja apartmana. Nekad smo u inozemstvu zadnji dan skijanja ribali i glancali apartmane ili bi-smo morali platili tu uslugu, a danas se to uglavnom naplaćuje i podrazumijeva da iza sebe ostaviš manje-više sve u redu. Ali mi ni dvadeset godina poslije još nismo uveli tu praksu. E sad izračunajte one free-kam-pere s vrlim spontanim zaustavljanjima i noćenjima, u špici od 40ak turističkih dana puta kazna. Pa onda izračunajte koliko apartmana jednom tjedno treba urediti recimo u jednoj Novalji i vidjet ćete da bi cije-la mala horda nezaposlenih žena, ili muškaraca (zašto ne?), mogli odraditi dva sezonska mjeseca i pojačati svoj životni standard. Ali nama to valjda ne treba ili nam još nije došlo u glavu koliko i gdje gubimo dok se zadužujemo i tražimo skupe kredite.A kad smo već kod kampera ispričala mi je jedna ta-lijanska turistica kako su bili na Murteru, ali kada su ušli kroz rampu, em nije bilo nikoga na recepciji, em su shvatili da otići iz kampa možeš jednostavno ako se zaputiš obalnom cestom prema centru mjesta, a na pitanje recepcionara kada im je radio račun koliko su dana bili u kampu odgovorili su protupitanjem: „Pa zar vi ne vodite evidenciju dolaska gostiju?“ Dobili su odgovor: „Mi svojim gostima vjerujemo.“ U Italiji koja puca po šavovima od turista u kampovima čija se prirodna ljepota i okruženje ne može ni približno mjeriti našima, odmah čim dođete, uđete u evidenci-ju i dobijete narukvicu. A naravno da svojim gostima i oni inače vjeruju.Ali ljeto je prošlo, turisti su otišli i preostaje nam čeka-ti tek drugo ljeto. Nedavno sam u jednoj radio emisiji čula da je jedino Opatija prepoznata kao cjelogodišnja hrvatska turistička destinacija. To je hura za Opatiju, ali tužno za sve ostale koji se furaju na turizam, a ta-kvih bogme i na (ne)sreću ima dosta. Jesen stiže, kažu da neće biti baš sjajno, ali ja nam svima držim fi ge i vjerujem da ako vjerujete u sebe, imate više šanse da čim prije dočekate proljeće, a svi znamo da proljeće i fi gurativno znači procvat. Čitajte Teklić i postanite ovisni o našem portalu www.teklic.hr, kliknite svaki dan jer tek jednim klikom ulazite u nešto bolje... Kipintač! • Dunja Pavešić

Sadr

žaj

6Kulturodrom

22Zanimljivosti

18Interview:dr.sc. Vladimir Mozetič dr.med.

26Marc Newson

Nadolazeća kazališna sezona u riječkom HNK Ivana pl. Zajca otvara se 1. listo-pada koncertom Gala Verdi.

Favini Shiro Alga Carta, papir je proizveden od algi i njime zagađenog mora u venecijan-skoj laguni.

Ono što pacijenti ističu kao najveću prednost uz kvalitetu usluge je i kvaliteta kontakta, razgovor i objašnjenje za njihove tegobe.

Kulturodrom

Koncerti

Libarnica

Oly: Kokoš u pozi

Na putovanju

Interview: dr.sc. Vladimir Mozetič dr.med.

Zanimljivosti: Miris Venecije na papiru

In & Out

Trend: Jesen stiže damo moja...

Feljton dizajn: Marc Newson

Bon Appetit

I to je on: Drago Plečko

Metropolitana

Biznis: Uspješni odnosi s klijentima

Happy birthday Radio Rijeka

Izložba TYPOS

Boudoir: Tanja Babeli Vičević

Mala čuda tehnike

Zdravlje: Poliklinika Medico

Znate li

Kako potrošiti bogatstvo

Pišem: Ljubavna priča br. 26

Horoskop

6

8

11

12

14

18

22

23

24

26

28

30

33

34

36

38

40

42

43

45

47

48

50

6

1. i 2.10.2010.

HNK Ivana pl. ZajcaRIJEKA

• Gala Verdi

Nadolazeća kazališna sezona u riječkom HNK Ivana pl. Zajca otvara se 1. listopa-da koncertom Gala Verdi. Istovremeno, tim koncertom obilježava se i 125. obljet-nica otvorenja zgrade riječkoga kazališta. Svi mi Riječani znamo da je zgrada kaza-lišta jedna od najljepših u gradu, a otkad je „uljepšana“ parkom, još nam je draža. I te daleke 1885. godine, zgrada riječkoga kazališta otvorila je vrata publici izved-bom Verdijeve Aide pa će i ova obljet-nica biti u znaku Verdia. I u ovoj sezoni riječko kazalište nastavit će njegovati svoje manifestacije – KamovFest, Zajčevi dani i Riječke ljetne noći, a i prikazivanje predstava posebno priređenih za djecu. Isto tako vjerujemo da kazalištofi li nisu zaboravili na kazališnu pretplatu, jer, eto, ovih dana bio je za to zadnji čas. A ako se pak tijekom godine nekad zaboravite informirati što se uprizoruje u kazalištu, bez brige, i ove sezone Teklić će pratiti događanja u našem kazalištu i obavješta-vati vas iz broja u broj o tome što bi bilo dobro ne propustiti. Pa tako zakoračimo zajedno u novu kazališnu sezonu našega kazališta – Gala Verdi možete pogledati 1. i 2. listopada

4.10.-7.10.2010.

Kazalište Scena GoricaVelika Gorica

• Kiklop

Postoji vrijeme za tragediju. Postoji vrije-me za komediju. Nova predstava Kaza-lišta  Scena Gorica,  nudi vam vrijeme za nešto između. Jedina sačuvana Euripido-va satirska drama Kiklop u režiji Ivice Bu-ljana  i adaptaciji Gorana Ferčeca, premi-jerna je inscenacija teksta za koji je, zbog njegove žanrovske neodređenosti, uvijek nedostajalo hrabrih.  Predvođeni mla-dim glumcem Markom Cindrićem,  isku-snim Franom Maškovićem te energičnim članom Leta 3 Zoranom Prodanovićem Prljom, u dionizijskim bakanalijama sudje-luju mladi i talentirani glumci i plesači te studenti Akademije dramskih umjetnosti u Zagrebu. 

21.9-21.11.2010.

Galerija Klovićevi dvoriZAGREB

• Retrospektiva Roberta Aurera

Jesen u Klovićevim dvorima počinje ra-skošno, otkrivajući se kroz stilski bogatu secesiju. Retrospektivna izložba slikara zagrebačke secesije Roberta Aurera po-kazat će posjetiteljima čime je baš ovaj

umjetnik već u svojih suvremenika stekao naklonost, zašto ga smatramo majstorom u prikazivanju ženskoga tijela te zašto je baš stekao popularnost kao portretist vi-sokoga građanskoga staleža. Budući da se školovao na izvorima europske sece-sije – na bečkoj i minhenskoj Akademiji, njegov umjetnički put krenuo je ovim stil-skim pravcem te ga danas pamtimo kao secesijskog umjetnika prve polovice 20. stoljeća. Aurer je uz to za hrvatsku kultu-ru bitan kao prvi i jedini hrvatski slikar koji je izlagao na izložbi minhenske Secesije 1896. godine. Dobitnik je i posebnog pri-znanja na predstavljanju hrvatske umjet-nosti na Svjetskoj izložbi u Parizu 1900. godine. Aurer je time i sam utjecao na ra-zvojni tijek europske moderne umjetnosti početka stoljeća. Retrospektivna izložba u Klovićevim dvorima prikazat će Aurerova djela od samih početaka nastalih za vrije-me školovanja u Beču, Zagrebu i Münche-nu, potom skice i crteže te radove koji su nastali pod utjecajem bečkog fin-de siec-la. Nije li baš Riječanima secesija najbliža? Jer, Rijeka je prvi hrvatski grad pridružen međunarodnoj mreži secesijskih gradova bogate secesijske arhitekture, stoga Rije-čani, ukoliko se nađete u Zagrebu, otkrijte na koji se način secesijom otkrivaju djela Roberta Aurera.

17.9-2.10.2010.

HNK, ZKMZAGREB

• Festival svjetskog kazališta

Festival svjetskog kazališta i ove godine u Zagreb dovodi pet svjetskih predstava koje ćemo moći pogledati u prostorima zagrebačkog HNK i Zagrebačkog kaza-

kulturodrom

7

nom problematikom i postmodernistič-kim temama – ja-drugi, jezik, tijelo, grad, globalizacija, tradicionalne zajednice… Ukoliko se odlučite za neku od njih, ula-znice za ovaj 6. Zagrebački festival svjet-skog kazališta mogu se nabaviti već od 6. rujna na blagajni ZKM-a u vremenu od 10 do 20 sati.

21.-26.9.2010.

Studentski centarZAGREB

• 25 FPS

Ove godine održava se 6. po redu In-ternacionalni festival eksperimentalnog fi lma – 25 FPS. Prikazuju se kratki ek-sperimentalni fi lmovi i videoradovi u tra-janju do 20 minuta. Ovim festivalom želi se promovirati radove koji teže iskoristiti sve konceptualne, tehnološke i produk-cijske mogućnosti fi lmskog i video me-dija, ali i one koji se na inovativan način oslanjaju na tradiciju avangardnog fi lma i eksperimentalnog fi lmskog roda, koji postaje sve popularnija hibridna fi lmska forma. Nakon natječaja na koji je pristi-glo 1500 fi lmskih radova, osmišljen je ovogodišnji natjecateljski program od 48 kratkih fi lmova iz 18 zemalja. Tri fi lma na festivalu su radovi hrvatskih autora. Posebno treba izdvojiti program doma-ćeg eksperimentalnog fi lma Focus on Croatia. Osim natjecateljskog progra-ma, programa domaćeg eksperimen-talnog fi lma, na festivalu ćemo moći pogledati i posljednje radove ranijih fe-stivalskih pobjednika te radove novih i zanimljivih redatelja. Detaljnije informa-cije o programu 25 FPS-a možete dobiti na www.25fps.hr.

1.9-5.12.2010.

Bank Austria Kunstforum BEČ

• Retrospektiva

Prethodno izložena u Berlinu, izložba sli-ka svjetski poznate slikarice Fride Kahlo, sada je preselila bliže nama – u Beč. Od 1. rujna do 5. prosinca svi željni umjet-nosti mogu ovu izložbu razgledati u beč-kom Kunstforumu. Vidjeti se može oko 60 Fridinih slika, 20-ak crteža i 80-ak skica. Osoba snažne karizme, žena-borac, ne odustajući od života i sebe same, boreći se za pravo sebe kao žene da bude jed-nako poštovana i bezrezervno voljena kao i muškarac, danas je znana ne samo kao slikarica, već i kao prethodnica feminizma. Njezinu feminističku crtu djelima ne daje samo životni put žene-borca, već i tema-tika neplodnosti i cjeloživotnog truda da rodi dijete. I ne znajući, i ne misleći na to, umjetnički je nadrasla svog supruga, već tada poznatog umjetnika Diega Riveru. Slikala je autoportrete, svoje tijelo viđeno pogledom ne vezanim za vlastitost, tijelo gledano kao tijelo samo po sebi i samo za sebe. Zbog snolikosti (nadrealnosti) smatrana je jednim od najvažnijih pred-stavnika svjetskoga nadrealizma. Njena pak kasnija faza karakterizirana je ekspre-sionizmom. Nemoguće je ne diviti joj se, a zapravo je to ono što je prezirala. Nave-denu bečku izložbu čine djela europskih kolekcionara. Osim Fridinih djela, moći će se pogledati i fotografi je ove slikarice koje dokumentiraju njezin život, a djelo su fo-tografa Nickolasa Muraya (danas su te fo-tografi je u vlasništvu Fridine pranećakinje Cristine Kahlo).

lišta mladih od 17. rujna do 2. listopada. Festival se otvara u HNK-u predstavom Ulica Vandenbranden 32 belgijske skupi-ne Peeping Tom, u režiji Gabriele Carrizo i Francka Chartiera, tematizira usamlje-nost stanovnika jedne male i izolirane planinske zajednice. Ulica Vandenbran-den 32 bit će prikazana 17. i 18. rujna. Moj tajni vrt predstava je koja se prikazuje 18. i 19. rujna u ZKM-u. Ova predstava bavi se odnosom ja – drugi, a nastaje u produkciji Festival d'Avignona. Predsta-va nastaje u režiji Falka Richtera i Sta-nislasa Nordeyema, koji je u isto vrijeme i glumac u predstavi. Izvan konteksta, za Pinu je predstava u kojoj se redatelj Alain Platel već na sebi svojstven način bavi potragom za jezikom. Spomenimo i to da je ova predstava proglašena pred-stavom godine, žiri koji joj je dodijelio ovo imenovanje sastavljen je od 29 europskih kritičara, a zasnovan je pod okriljem ča-sopisa Tanz. Megalopolis je kazališna re-fl eksija o odnosu grada i tijela koji se od-vija pod udarom suvremene globalizacije. Na službenim web-stranicama Festivala svjetskog kazališta o ovoj predstavi pišu sljedeće: „MEGALOPOLIS je nada i pro-kletstvo. MEGALOPOLIS je sretan grad. MEGALOPOLIS je neukrotiva tvorevina u neprekidnom pokretu.“ Prema ovome bi se moglo suditi – zanimljiva predstava koja obećava mnogo, a vjerujemo daje još više. U Moskvu, u Moskvu je Castor-fovo djelo koje se igra političkom i deka-dentnom dimenzijom Čehovljeve drame te u nju unosi povijesne događaje Rusi-je dvadesetoga stoljeća. Navedenih pet predstava bavi se suvremenom društve-

kulturodrom

8

23.9.2010.

BOY GEORGE LJUBLJANA

Svim ljubiteljima pop-glazbe osamde-setih ne treba posebno predstavljati lik i djelo Georgea Alana O'Dowda pozna-tijeg pod umjetničkim imenom Boy Ge-orge pod kojim je sa svojim sastavom Culture Club prodao više od 55 milijuna ploča diljem svijeta. Osim kao pjevač, okušao se i kao skladatelj, DJ, fotograf, modni dizajner i glumac, stekavši status istinske pop-ikone. Manje blistava stra-na medalje tiče se problema s drogom i nedavnog zatvorskog staža u trajanju od 4 mjeseca, zbog zlostavljanja muške prostitutke. Što zna i umije uživo uskoro 50-godišnji vječni mladić Boy George pokazat će u ljubljanskoj Hali Tivoli u koju stiže u sklopu svoje aktualne svjet-ske turneje.

24.9.2010.

GUNS N' ROSES ZAGREB

Drugi i, nadajmo se, uspješan pokušaj premijernog nastupa Axla Rosea i onog

što je ostalo od njegovog nekad slavnog benda, na domaćem terenu dogodit će se u zagrebačkoj Areni, bez obzira na neke dezinformacije o navodnom ot-kazivanju koncerta koje su nedavno zakolale internetom (organizator ih je brzinski demantirao). Nakon deset go-dina duge trakavice u vidu posljednjeg albuma Chinese Democracy, Guns N' Roses su se zaputili na europsku tur-neju u sklopu koje će publiku podsjetiti zašto su od kraja osamdesetih do sre-dine devedesetih prodali više od 100 milijuna albuma i u kolektivnu memori-ju utisnuli brojne neprolazne hitove. Ne treba ni sumnjati da će ih zborski zapje-vati i hrvatska publika koja - bez obzira na činjenicu što je od originalne postave ovog kalifornijskog sastava ostao jedi-no Axl Rose - pokazuje veliki interes za koncert grupe svojevremeno proglaše-ne najopasnijim bendom na svijetu.

28.9.2010.

DIMMU BORGIRZAGREB

Drugu godinu zaredom u Hrvatsku sti-žu istaknuti predstavnici black metala, norveški DIMMU BORGIR ili u prijevodu sa staroskandinavsko-islandskog "ta-mni dvori". Osnovani su u Oslu 1993, a prvim dugosvirajućim studijskim albu-mom oglašavaju se godinu dana kasni-

je. Materinji norveški na trećem albumu zamijenit će širem krugu slušateljstva ipak razumljivijim engleskim, a prošire-nju kruga publike zasigurno nije odmo-glo niti često emitiranje njihovih spoto-va na programima satelitskih glazbenih TV postaja. Dimmu u zagrebački klub Boogaloo dolaze predstaviti svoj novi album Abrahadabra koji će svjetlo dana službeno ugledati svega nekoliko dana ranije, a kao predgrupa nastupa slo-venska skupina Noctiferia.

9.10.2010.

GRINDERMAN LJUBLJANA

Dok budete čitali ove retke, na tržištu će već biti drugi album off-projekta Nicka Cavea Grinderman, sastava što ga je čuveni Australac s britanskom adresom osnovao 2006. Promocija novog albuma glavni je razlog dolaska Cavea i njegovih kolega u slovensku prijestolnicu, što će posebno razvese-liti onaj dio njegove publike kojemu u

koncerti

9

koncerti

izvedbama Bad Seedsa nedostaje že-stina i intenzitet nekadašnjeg Nickovog benda Birthday Party. Drugi album koji su (uz Cavea) snimili Warren Ellis, Mar-tyn Casey i Jim Sclavunos, prema rije-čima šefa benda ne bi se trebao previ-še razlikovati od prvijenca. A koliko su buke i energije u stanju proizvesti uži-vo, provjerite na dobro znanoj ljubljan-skoj koncertnoj lokaciji - Križankama.

12.10.2010.

LEONARD COHENLJUBLJANA

25. srpnja 2010. ostat će u trajnom sje-ćanju svih štovatelja stvaralaštva ka-nadskog trubadura koji je toga dana u zagrebačkoj Areni krenuo na nastavak turneje započete još 2008. Troipolsatni spektakl ostavio je bez daha dupkom puno zdanje smješteno u Remetincu, nakon čega je na Cohenovom službe-nom web-siteu osvanula informacija kako se čak 16 albuma slavnog kanta-utora pojavilo na hrvatskoj listi 40 naj-prodavanijih. Prilika za popravni onima koji su propustili zagrebačku svečanost uglazbljene poezije ili za utvrđivanje gradiva onima koji žele još, pruža se u Ljubljani, na dodatnom i ujedno pred-zadnjem koncertu turneje koji će Leo-nard i njegov mnogoljudni sastav održa-ti u novoj areni Stožice.

11

libarnica

Jedan od najpoznati-jih romana današnjice odnedavno je preveden i na hrvatski jezik. Sa-kupljač svjetova roman je koji je 2006. godine dobio glavnu nagradu

Sajma knjiga u Liepzigu te nagradu Main-zer Stadtschreibrpreisa za doprinos razvo-ju njemačke književnosti. Ilija Trojanow, danas je poznat kao jedan od najzanimlji-vijih i najpoznatijih svjetskih pisaca, a svjetsku slavu je stekao upravo ovim vi-šestruko nagrađivanim romanom, čiji je prijevod objavljen u 15-ak zemalja svijeta - od ovoga ljeta i mi imamo mogućnost či-tati hrvatsku prijevod. Knjiga je prodana u više od dva milijuna primjeraka i dobila je niz odličnih svjetskih kritika. Autor je, da bi napisao ovaj roman, tri mjeseca pu-tovao Tanzanijom u želji da se poistovjeti s glavnim likom svoga djela Sir Burto-nom. Putovanja Sir Burtona su polazište za ispitivanje ključnoga pitanja današnjice – prihvaćanje drugih i drugačijih – drugih pojedinaca, drugih kultura te razvijanje tolerancije prema strancima, prema tradi-ciji i ne htjeti ih mijenjati i prilagođavati sebi. Drugi kao temelj mijenjanja i boga-ćenja sebe. Ovom idejom prožet je roman, koji naizgled daje naslutiti da će to biti pustolovni ili putopisni roman. O ovome romanu Günter Grass napisao je sljedeće: „Jedna od knjiga u koje čovjek može istin-ski uroniti… Otvoreno mogu reći da je to veliki europski roman.“ Sakupljač svjeto-va, Ilija Trojanow, prevela Sabina Marić, Novela media.

Mislite li da je u da-našnje vrijeme moguć posao bez stresa? Izašla je knjiga koja nudi pri-jedloge kako bismo se osjećali bolje na poslu i kako bismo na poslu

bili bez stresa. Knjiga je to kako biti što učinkovitiji na poslu. Mislite li da je to još jedna knjiga „instant mudrosti“? Osobno sam takvima nesklona i prema svim ta-kvim priručnicima za samopomoć imam malo prezriv stav, no ova knjiga ipak je malo drugačija. Možda je to i zbog citata različitih autora (od pjesnika, fi lozofa, psi-hologa, menadžera…) kojima je popraće-na, a dobro su uklopljeni u sam kontekst knjige, pa mi je i samim time draža za či-tanje. Ideja na kojoj se temelji knjiga je „sloboda uma“ – „um poput vode“ i otpu-štanje kreativne energije koja se može javi-ti primjenom ovih tehnika. U ovoj knjizi ne daju se formule kako biti uspješan i moćan, već kako biti zadovoljan sobom – kako u slobodno vrijeme, tako i na po-slu. Biti strpljiv i uživati u životu i poslu, družiti se s kolegama na poslu, stvarati i njegovati prijateljstva. Ovakva knjiga je u „ovo vrijeme“ svakom dobrodošla - radite na sebi i ne klonite duhom, usprkos lošem stanju na tržištu rada! Vi ste jedini pokre-tač ideja i donosilac rješenja pa krenimo voljenjem i njegovanjem sebe kako bismo bili i na poslu uspješniji. Ipak je istina ono da najbolji radnik je sretan radnik. Orga-niziranje posla, produktivnost bez stre-sa, David Allen, prevela Lidija Zoldoš, Profi l International.

John Burrow u Povi-jest povijesti prikazuje povijest kroz pisana umjetnička djela. Ovaj autor smatra poviješću tek vrijeme otkad su se počela stvarati umjet-

nička djela te zbog toga razlikuje zapise Herodota i Tukidida od mezopotamskih

spisa. Mezopotamske spise autor naziva čuvarima činjenica. Ova knjiga vrijedno je djelo za povjesničare jer daje uvid u razli-čite historiografske trendove, ali važna je i za opću kulturu jer daje uvid u Burrowu analizu velikih povijesnih zbivanja i onih koji su o njima pisali. Kroz ovo djelo imam priliku i vidjeti koliko često djela povjesničara podsjećaju na velika književ-no-umjetnička djela i koliko povijesne či-njenice mogu biti važne za razvoj kulture u sudbinu nacije. Ova knjiga predstavlja vrhunac misli jednog od najcjenjenijih in-telektualnih povjesničara svoje generacije, remek-djelo koje u sebi sažima 2.500 godi-na povijesnih zapisa, piše na www.mvinfo.hr. Ovo je knjiga koju je dobro imati na policama jer je knjiga koja stvara potre-bu da joj se povremeno vraćamo. Povi-jest povijesti: Epovi, kronike, romanse i ispitivanja od Herodota i Tukidida do dvadesetog stoljeća, John Burrow, prevela Maja Kućan, Algoritam.

Predstavit ćemo vam i jedan ljubavni roman, za kišne dane najbolji, uz šalicu čaja. Roman je to o ljubavi, čežnji, radosti-ma i napetostima kroz kakve prolaze suvreme-

ne veze. Problematizira kobi dugih veza, „istrošenog seksa“ - kada poželimo neko drugo voće, zabranjeno možda. Pitanje lju-bavi uopće koja bi trebala nadrasti grani-ce tjelesnog užitka. Je li vjernost moguća? Mislite li i vi da je poligamija normalna? Vjerujte li u ljubav do kraja života? Hm... Sloboda i odgovornost u vremenu u kojem seks postaje prestižan cilj svih životnih pu-teva. Parsons je kolumnist pa se zanimljiv publicistički način pisanja ogleda i u njego-vim romanima. Zbog svojih svakodnevnih jednostavnih tema postaje sve popularniji autor. Upustite se u (književnu) pustolo-vinu… Moja najdraža supruga, Tony Parsons, preveo Borivoj Radaković, Profi l International.

piše: Marina Babić

12

Kokoš u poziLipi moji tići-TEKLIĆI, ste se odmorili? Regenerirali? Napunili bate-rije? Neka da, zaslužili ste. Kad smo već kod baterija, porko brek, ću hi eliminirati iz života. Zašto? Ma perke previše koštaju. Ćete reći da sam škrta i primitivka, jer ki je vidija u današnje vrime ni pomisliti da se more živiti bez tih malih gutača šoldi? Da, da, ali… non stop crkavaju. Tri bežični telefona po hiži imaju svaki svoje 2, šest daljinskih svaki po dvi, dicu čujen svako toliko: „Mamačiiii, imaš nove baterije za daljinski od CD-plejera? Ove su riknuleeee!“ A ja njima recesijski: „Nema više daljinski! Dignite guzicu i delajte ručno!“I svekrva ima svoju tiradu: „Oly!“ „Ča je Mariuči?“ „Žajeb! Gledaj, mi ne dela daljinski od digital-ni!“ Ale, kopaj po hiži i traži nove baterije. Imamo i bežični kampanel na vratima. Njega mi je moj Keko poklonija za rođendan. Lipa stvar, more svirati po šest različitih melodija. Ma, fi niti ćemo i s tom muži-kom perke unutra gredu one skupe debele baterije. Sa ovon krizom, morati ću sve te moderne monade hititi u škovace i tornati nazad na klasiku. Moja fameja je ful u recesiji, a kako nećemo biti? Nidan niš ni jamija, nikega zaheba, prevarija ili opljačka i sad ne morete očekivati da imamo normalni life. Ah, dragi moji, bolje bi van bilo da si najde-te neku drugu kolumnisticu, ča ja znam, neka koja ima šoldi, svuderi naokolo putuje, gre u turižam na mondena mista, slika se z poznatin peršonama. Svakako da njoj barem svaku drugu šetimanu zajde fotka u ženskin đornalima. Da san ja takova, imala bi van onda ča interesan-tnega pisati. S kim sam pila kafe, ča mi je rekla ova ili ona sponzoruša, ča si je komad kupila i u kojen butiku, koliko je platila krpice... Ma, znate sve te fore, ne? A forši bin se i uobrazila i ki bi vas pozna? Znate da poli nas moreš biti kretina, ne znati mrdnuti k….cem a biti celebrity. Skupa boršetica u jenoj ruki, koktel u drugoj, event, party, modna revija, red carpet i eko ti! Cila zemlja te pozna. Tako se prodaju razni oper-ni pjevači koji u njanke jenoj operi nisu kantali, glumci i glumice bez uloga, manekenke ča ne znaju njanke jaje sfrigati, ali su važne jer su se oženile za ovega ili onega sportaša. Ja, kad prvi put vidin takove fotke u

đornalima koje pogledan kada gren poli pedikerke, ne hi poznan i sama sebe pitan: koja je pak sad ta - who the fuck is this one? Za dva tri miseca, opet kod pedikerke, gledan te face i već hi dobro sve poznan. Da je moj Keko nogometaš ili mešetar, drugu pjesmu bimo mi zakantali. Onda bi me pratija mladi reporter, slika kako mi pedikerka struže pete i napisa bi ništo glupo. Vi bi te se pitali da koja je ova glupača, ma za par miseci bi te znali ki san. Forši bi i spod moje slike pisala tobože senzacija, tipa: „Oly, slavnoj kolumnistici iz Teklića ispale cice iz dekoltea!“ ili „Oly, sjedila kod pedikerke i pokazala gaćice!“ He, he, i moja pedikerka bi garant postala celebrity. Ale, ale, nemojte se praviti, klikali bi me na netu da doznate da li iman ljubavnika, da li se rastajen od Keka, kako mi stoji bikini, da li iman celulit, da li san se izbotoksirala… i takove stvari. To govorin jer svi to delamo. Pikantni naslov i nima tega koji neće kliknuti za vidjeti kokoš u pozi.Ah, tako imate mene koja kukan ča su baterije skupe.Vero san u bedu i za to gren u kužinu da vidite ričetu od Lorenza. To je nevodo od Mari-uče, italiano vero iz Trsta.

PASTA ESTIVA VELOCE, VELOCE (Ljetna pašta, brza, brza)Stavite vodu za paštu na oganj. U padeli, na malo maslinovog ulja dojde fi no narezani češnjak. Čim zakrčka, brzo hitite tanke fete cuketa i neka se kuhaju par minuti dokle ne „krepaju“. Posolite i popaprite. Dodajte sku-hanu paštu i neka napravi još jedan đir. Na vrh naribajte koricu limuna. To je glavni štos. Promišajte i ako volite, dodajte si još friškega maslinovog ulja ili parmezana. Grazie Lorenzo, bilo je za prste lizat!Sve najbolje!

VAŠA OLY oly.olympia@hi.t-com.hr

oly

13

Radio Pula u živo i na satelitu ::: HRT Multiplex ::: Hot bird 6, 13° istočno, 12.520 MHzwww.hrt.hr ::: radiopula@hrt.hr

... tel. 377-888

... tel. 377-841

... tel. 377-833

© ...redakcija ...marketing ...

... fax 210-810

... fax 377-840

... fax 377-830

14

na putovanju

Kroz BEOGRAD na putu za SOFIJU

Beograd. 30. kolovoza, jutro je. Vlak je stigao na kolodvor bez mi-nute kašnjenja (i Balkan express miče se pomalo prema standardima zapada). Sjedim i pijem prvu jutarnju majušnu kavu. Ali, zadovoljna sam, ipak sam uspjela naći kafi ć koji radi od 8 ujutro i ipak sam dobila moju dugo iščekivanu – kavu. Kolodvori nisu impresivna mjesta za ispijanje kave, u nekom novom gradu treba se pomaknuti dalje, prema centru grada kako bi se prvo odmorilo, a onda krenulo dalje putovima toga grada. Tražila sam to zgodno mjesto za ispijanje jutarnje kave, ali moj trud i lutanje oduljili su se. Na svakom uglu pekarnica sa svježim pecivima i posvuda u tim pekarnicama šankovi za kojima ljudi jedu svoje prve jutarnje bureke, pite, peciva... ali ti isti ljudi ne piju svoje prve jutarnje kave u kafi ću blizu posla, kavu s nogu, onu za van u trku na posao... Ne piju li ih uopće ili sam ja te loše sreće da nakon neprospavane noći u vlaku sat vremena tražim otvoren kafi ć? I kada sam sjedila i pila kavu koja je trebala biti ma-kijato i koju sam na kraju dugo čekala (20-ak minuta) jer je jedan konobar ispitivao drugog pa trećeg kako se radi makijato, a ljudi oko mene pili sok od jagode, sok od jabuke, čaj... promatrala sam te prekrasne utegnute dugokose i dugonoge Beograđanke u štiklama, koje su pokraj mene ostavljale mirise jakih nametljivih parfema. Za-sigurno, nositi sebe ženu u tom gradu je težak zadatak. Možda one nesređene ujutro ne prolaze Ulicom kneza Mihailova, ali ove koje sam vidjela, ostavile su dojam da znaju kako ženstvene žene trebaju izgledati (zasigurno ne poput mene toga jutra).

O otkrivanju grada dalje, dobila sam upute u Turističkoj organi-zaciji Beograda - što bih u jednom danu trebala svakako pogledati.

Moja prva odredišna točka bila je stari grad. Na šetnici na Kalemeg-danu izložba fotografi ja Dragoljuba Zamurovića Kroz Srbiju, drugi dio izložbe čine fotografi je slika iz svjetskih muzeja (Firenca, Beč...). Fotografi je o tradiciji i običajima su zadivljujuće energije, tradicije nenamještene (neiscenirane) uhvaćene u pokretu – pokret je glavna karakteristika ove izložbe i oduševljava energijom – ostavlja dojam kao da će se sve na fotografi ji odjednom doista i početi micati. Prika-zuju se svatovski običaji, berba paprike, jata gusaka na polju, nad po-ljem oblaci nošeni vjetrom, svatovsko kolo, kolinje, nekakav obred slavljenja hrane... Fotografi je su pune rada, života, pokreta, raskoši običaja koja se želi nadmetati s teškom svakodnevicom. Postoji to nešto siromašno, tužno, ali odjeveno u bogato ruho tradicije i samim time nepokolebivo, neustrašivo. (Ljudi uvijek nanovo iznenađuju i oduševljavaju.)

Kalemegdan je lijep, veliki beogradski park – u istom parku beo-gradska tvrđava, crkva, mala džamija (meni izgleda poput džamije-kapelice) i izložbeni tenkovi... Nekako sve u jednom. U istom parku je i Paviljon Cvijete Zuzorić u kojem je smješteno Udruženje likov-nih umjetnika Srbije. Dan je predivan sunčan pa je ovaj park mjesto koje najradije ne bih napustila, no jedan dan u Beogradu – svakako moram pogledati Hram svetoga Save.

Dvije crkve – jedna mala i jedna velika koja je u izgradnji. Meni to izgleda jako simpatično. Dakle, mala crkva je stara crkvica nastala još 1895. godine, a pokraj nje je izglađena ogromna crkva koja je izgledom ista maloj samo što je puno, puno veća. I tako stoje jedna pokraj druge kao patuljak i div – potpuno iste i kada ih gledaš kao

15

da su njihove dimenzije promjenjive i gledanjem kao da mala crkva postaje još manja zbog crkve pokraj sebe koja je velika, a novosagra-đeni hram kao da iz sekunde u sekundu postaje još veći i veći zbog male crkvice pokraj sebe.

I kiša. Kiša je otada do kraja dana lila stalno. (A, zapravo, da sam znala da će me pratiti i sljedećih šest dana u Bugarskoj, možda bih se poželjela i vratiti.) Muzeji su ponedjeljkom zatvoreni pa mi je uto-čište za ostatak dana bila kafana, grickalice iz dućana zdrave hrane Čarobna bundeva i uz pola litre točenog piva zamalo sam se pretvo-rila u urbanu princezu. Konobar me nakon toga želio počastiti još s pola litre točenog piva –objašnjenje je bilo: pola litre za jednu nogu, pola litre za drugu. Nemalo sam prihvatila prijedlog, ali znala sam da bi to moglo značiti ostati prenoćiti u Beogradu, a plan je ipak bio drugačiji – krenuti još te noći put Sofi je.

Noćni vlak za Sofi ju. Djevojka sama u kupeu vlaka. Usprkos zlim slutnjama poznanika – preživjela.

Dan prvi: dolazak u Sofi ju i traženje smještaja. Budući da sam u Sofi ju odlučila ići u subotu, a otišla u nedjelju, računala sam na to da ću u tom gradu naći neki turistički informativni centar u kojem ću lako naći ponudu smještaja u Bugarskoj, no to baš i nije „ispalo“ tako. Došavši u grad, lutala sam i tražila hostel, apartman, sobu – hotel baš i nije bio moj prvi izbor. Turističke informacije ne posto-je. Imala sam nekoliko adresa hostela koje sam našla na internetu i po tome sam se mislila snaći bar „za prvu ruku“. Kupila sam kartu grada pisanu ćirilicom i na bugarskom, naravno. I dok sam lutajući pokušavala shvatiti gdje sam i kamo bih trebala ići, naišla sam na

gospodina koji je pitao tražim li možda smještaj. I tako sam, po-novno vođena unutarnjim glasom, našla svoje utočište za sljedećih šest dana. Apartman u kojem sam stanovala bio je prava slika Sofi je u malom – prljav i star. No, ništa nije smetalo, željela sam se prvo odmoriti od puta pa je svakako taj smještaj bio dobar.

Kako sam došla, tako sam se i ponašala tih sljedećih tjedan dana u Sofi ji - bez plana i programa. Lutala sam i obilazila građevine kako bih na koju naišla. Jedno od najdivnijih mjesta je Sinagoga. Građevina iz 1909. godine i jedna od najljepših građevina Sofi je. Zrači zadivljujućom jezivom energijom. Svijet sam za sebe, dalek od gradske vreve, meteže, prolaznosti. U neposrednoj blizini Sinagoge je Džamija. Mjesto koje sam u tom trenutku doživjela kao mjesto rezervirano samo za molitvu muškarca, ušavši bila sam jedina žena koju je nekolicina u džamiji pogledala. Ipak ono što sam zapamtila sa sofi jskih ulica, su psi koji sklupčani u kifl ice spavaju nasred ulica ili parkirališta. I tome nikako nisam mogla naći logično objašnjenje - zašto spavaju nasred ulice? Istovremeno u tom gradu voze se skupo-cjeni automobili dok je jako puno ljudi siromašno, i opet tako puno tih siromašnih traži po kontejnerima... nešto, ali izgledom ti ljudi ne nalikuju na prosjake, već „prosječne“ građane. U tom gradu je puno kasina i rado se kocka. Grad je prljav i ljudi žive na rubu egzistencije, o tome su mi govorili i Bugari koje sam upoznala i koji su potvrdili moju sliku. Puno je prljavog i ružnog, pa i ono grandiozno, veliko, lijepo izgleda ne toliko veličanstveno zbog sjene siromaštva, ali ne može se nikako zanijekati ta veličanstvena strana Sofi je sa zgradama prelijepe arhitekture kakve su npr. Katedrala Aleksandra Nevskog

16

ili Nacionalna palača kulture (koju u Sofi ji zovu NDK i ispred koje se noću mogu vidjeti „fontane u boji“), a u podnožju planine Vitoša prostiru se urbane vile i lijepe kuće. Sofi ja je ipak grad poslovnih ljudi u kojem se radi i juri za poslom, dok je bliža i dalja okolica bogatija povijesnim građevinama.

Većinu vremena padala je kiša i bilo je jako hladno, toliko jako da sam drugi dan promrzla i izmorena od iščekivanja da će sigur-no sutradan zatopliti, ipak kupila kaput. Jadan od dana kada je bilo najavljeno sunčano vrijeme uputila sam se na izlet u Rilu – planinu udaljenu 300-tinjak kilometara od Sofi je na kojoj je Rila manastir. Do Rila manastira putovali smo tri sata autobusom kojem su pri svakom kočenju jako cvilile kočnice i već tada mi je palo napamet da bi se autobus mogao putem pokvariti. To je bio jedini autobus koji je vozio direktno iz Sofi je u Rila manastir. Jako me se dojmila brižnost našeg vozača prema meni. Kada smo došli u mjesto Rila, on je vikao: „Rila! Rila! Rila! Rila!“ i ja sam skoro izašla, ali sam ga još jednom pi-tala pri izlasku je li to Rila manastir. On je rekao: „NE!!! TU sjedni!“ i pokazao mi prstom kamo da sjednem blizu njega. Do kraja odre-dišta imao me „na oku“ i pazio da ne bih negdje krivo izašla. Vidjela sam ga kako gleda u retrovizor gdje sam... Dragi su mi ti „ljudi iz naroda“, jednostavne životne mudrosti... Pričao je s ljudima koji bi ulazili i izlazili, davao im upute, pazio da stariji ljudi ne padnu pri izlasku. Pazio na svoje putnike kao na ovčice.

Došavši tamo imali smo točno dva sata za razgle-davanje, a potom smo opet krenuli na trosatni put povratka. Rila manastir je mjesto koje bi svatko tko dođe u Bugarsku, trebao posjetiti. Rilski manastir (i tako ga zovu) je najstariji pravoslavni manastir u Bugarskoj, a kroz stoljeća Bugarima daje duhovnu energiju. Prema legendi osnovao ga je u 10. stoljeću pustinjak sveti Jovan Rilski jer su ga počeli gradi-ti njegovi učenici koju su dolazili u planine slušati njegovo učenje. Od 1983. ovaj manastir je prema UNESCO-u uvršten u svjetsku baštinu. Cijeli kom-pleks je „grad u malom“ sa svojom glavnom crkvom, dvorištem, česmom, 300 spavaćih ležajeva i Hreljo-vom kulom. Osim toga kroz sva ova stoljeća, kako to već s crkvama i samostanima biva, ovo mjesto je bilo i mjesto čuvanja i njegovanja bugarske pismeno-sti i jezika uopće. Cijelu draž upotpunjuju planine i tišina koje ga okružuju, a ovo nacionalno svetište je svetište i samo to – vjernici dođu, pomole se, obiđu i odu bez onog popratnog iritantnog „vjerskog cir-kusa“ sa štandovima, kupovinom, jedenjem i slično kakvo se može doživjeti na našim svetištima poput Marije Bistrice i koje više liči na komercijalno mje-sto zabave, a ne mjesto molitve. Planina Rila je na-

cionalni park i rado posjećivano mjesto alpinista iz cijeloga svijeta. Ima mnogobrojne špilje i vodopade, a i riječ „rila“ znači „ispunjen vodom“ pa su tako i pri povratku s nama u autobusu bila tri plani-nara. Put povratka s Rile bilo je za mene još jedna pustolovina. Da, kočnice su pri dolasku cvilile, a pri povratku – autobus se napokon i pokvario. Vozač je zavrnuo rukave i popravljao svoj autobus. Pa je malo psovao. Pa je opet popravljao. Nisam ni u jednom trenutku posumnjala da naš vozač neće uspjeti popraviti svoj autobus, ali da, nije uspio pa nam je na kraju na bugarskom objasnio da mo-žemo ići kilometar pješice pa će iz nekog drugog smjera doći neki autobus koji bi nas mogao pokupiti, a možemo i stopirati. I tako sam stopirala i te večeri kasno došla u Sofi ju. Stopiranje nije bilo nikakav problem – na prvu su stala neka dva gospodina koja su išla s planinarenja s Rile.

Uvijek ću pamtiti te živopisne likove iz Bugarske. Pri povratku u Zagreb, ipak sam išla dnevnim vlakom. U kupeu sam sjedila s četiri Britanca i jednim Bugarinom koji je išao u Beograd na Bogoslovni fakultet, tako mi je objasnio. Bio je korpulentne građe, sa škembom ispred sebe. Dok smo svi mi nosili sa sobom na put litre vode, on je ponio staklenku od pola litre votke. I kao što smo mi pokatkad

na putovanju

17

uzimali gutljaj vode, tako nas je on pratio u svojim gutljajima vot-ke. Pristojnošću“čovjeka iz naroda“ ponudio nas je votkom, objasnio kako je to zdravo i kako oni tako svaki dan popiju barem čašu lozo-vače (čiste, domaće) ili šljivovice, a ponekad piju i votku. Pričao mi je o povijesti Bugarske, o doseljavanju Bugara na prostore današnje Bugarske. Kasnije je Britance nudio svojim sendvičem koji je bio od dva tosta između kojih je bila umetnuta slama debela tri centimetra. Poželjela sam tog zanimljivog čovjeka fotografi rati, ali to mi se ipak nekako činilo nepristojno, kao da na njega gledam kao nekog ču-daka, a možda sam ja čudna i nenaviknuta na drugačije... Bio mi je zabavno društvo.

I moj iznajmljivač apartmana bio je zanimljiva osoba. Prvih dana smo pričali samo na engleskom, a onda smo se prebacili na svoje je-zike i bila je to odmah otvorena životna priča, i zanimljivo je to kako ljudi na svom jeziku odmah postaju otvoreni. Sve mi je ispričao, o svim svojim ženama, kući koju je prodao a koja sada u Sofi ji vrijedi milijun eura, teškom stanju u državi, kako je sinoć bio u kasinu i

izgubio 500 eura. Za nekoliko dana došao mu je frend iz mladosti koji sada živi u Rimu pa mi je i on isti tako pričao o svom životu, brakovima, djeci, kućama, restoranu, vilu koju kupuje za svoju kćer i kako sa 60 godina želi imati još jedno dijete, njegova sadašnja žena ima 45 godina. I tako... svašta još.

Uspomene koje sam ponijela iz Bugarske nisu samo sjećanja na ljude, već i miris ruže zapakiran u različitim proizvodima. U mome stanu sada je sve s mirisom ruža: sapuni, vodica za lice, mlijeko za či-šćenje lica, mirisni štapići, parfem, krema za ruke, balsam za usne… Želim ponoviti put u Bugarsku u svibnju kada cvjetaju ruže i kada je berba ružinih latica.

Dugo sam željela otići u tu zemlju ruža. Bilo je to moje putovanje - za mene i zbog mene same. „To je baš zemlja u koju se može otići sam“, rekla je moja kolegica s posla nakon mog povratka, koja gaji sličnu sklonost prema toj divnoj nesavršenoj zemlji...

• Tea Šafarić

na putovanju

dr.sc. Vladimir Mozetič, dr.med. ravnatelj Poliklinike Medico , specijalist urolog

interview

18

Ono što pacijenti ističu kao najveću prednost uz kvalitetu usluge je i kvaliteta kontakta, razgovor i objašnjenje za njihove tegobe.

photo: Damir Škomrlj

19

interview

Kakav je osjećaj biti na čelu jedne ovakve poliklinike?

Osjećaj je lijep i ispunjava zadovoljstvom. To je možda najjed-nostavnije rečeno. U ovom sam projektu sudjelovao od samog početka. Tu su suradnici s kojima radim te prostor i oprema, kao i pozitivne reakcije korisnika naših usluga što zadovoljstvo čini i većim. Poliklinika ove godine slavi 20. godišnjicu te će uskoro biti obavljen i 500 000. pregled od osnivanja.

Čim uđete u novi Medico osjetite spoj prostranosti i

modernog, funkcionalnog uređenja. Uz ekipu stručnjaka

i suvremenu opremu, pretpostavljam da i sama veličina

prostora pruža znatne mogućnosti.

Drago nam je što velika većina posjetitelja „Medico-a“ navodi osjećaj ugode i opuštanja pri ulasku u prostore poliklinike. Vizualni identitet je posljedica promišljanja tima ljudi koje je po-vezala nit vodilja o ugodnom ambijentu zdravstvene ustanove. Inače, želim istaknuti da je čitav projekt, od nacrta do realiza-cije izveden u planiranom roku uz vrlo profesionalan pristup svih sudionika. Prostorom i opremom, uz 85% nove opreme, podigli smo standarde u pružanju usluga, kako u dijagno-stičkom segmentu, tako i u terapijskom. Naime, otvaranjem dnevne bolnice, sa dvije operacijske dvorane te smještajnim kapacitetima za istovremeni bora-vak 7 pacijenata omogućeno je izvršavanje 2/3 zahvata u svim specijalnostima, uz mogućnost provođenja dnevne medikamentozne terapije.Međutim, temelj kvalitete čine ljudi, tako da naših 49 stalno zaposlenih djelatnika, te 36 vanj-skih suradnika u svakom slučaju to mogu pružiti.

Činjenica je da u zdravstvu imamo odlične

liječnike i medicinske stručnjake. Privatne

klinike u situaciji su da ističu svoje prednosti, dok je javno

zdravstvo nekako samozatajno. Reklo bi se da vi shvaćate

važnost komunikacije s pacijentom…

Sami ste rekli - govorimo o javnom zdravstvu i privatnom zdravstvu. Privatno zdravstvo bez prikazivanja svojih mo-gućnosti ne bi moglo u potpunosti funkcionirati, dok javno zdravstvo samim svojim postojanjem podrazumijeva da ima sve ono što je potrebno korisnicima njegovih usluga. Naravno da svakodnevica ne omogućava da segment javnog zdrav-stva u potpunosti ističe svoje dobre strane. Nažalost, mediji uglavnom ističu loše strane javnog zdravstva. One lijepe i dobre informacije kojih ima svakodnevno isto bi trebalo isticati. S druge strane poliklinika „Medico“ kroz ugovore o suradnji s KBC Rijeka, Medicinskim fakultetom, Nastavnim zavodom za javno zdravstvo i Domom zdravlja pokazuje kako je kvalitetna simbioza javnog i privatnog moguća.

Koliko je presudan ljudski faktor? Koliko svi ostali

bitni uvjeti - poput opreme ili vremena koje se posveti

pacijentu? Imate li u Medicu precizirano koliko vremena

pacijentu treba posvetiti pri pregledu?

Ljudski faktor je ključan. Nama je defi nirano prosječno vrijeme pregleda i to je najčešće od pola sata do četrdeset i pet minuta, ovisno o onom što je pacijentu potrebno učiniti ili objasniti pri prvom susretu. Ono što pacijenti ističu kao najveću prednost uz kvalitetu usluge je i kvaliteta kontakta, razgovor i objašnjenje za njihove tegobe.

Svatko tko nešto započne i stvori ima želju za

nasljednikom. Tako ste Vi naslijedili primarijusa

Blaževića. Što je bilo presudno u tome?

Moje profesionalno i prijateljsko druženje s primarijusom Blaževićem ima petnaestogodišnju tradiciju. Osnovna ideja za koju se on uvijek zalagao je da u Poliklinici Medico uvijek rade kvalitetni ljudi u dobrom timu, a to je i mene pratilo svo proteklo vrijeme. Tako smo pred pet godina konkretizirali naše ideje i shvatili da na isti način razmišljamo, kako o međusobnom odnosu, tako i o viziji u kom smjeru treba ići

Poliklinika Medico. Vrlo vjerojatno je zajed-nička misao vodilja bila jedna od odrednica zašto sam ja sada tu gdje jesam.

Diplomirali ste s 24 godine, a nakon

specijalizacije kao urolog specijalist

radili ste u bolnici. I Vaš otac je liječnik i

koliko je to sve utjecalo da se posvetite

medicini?

S obzirom da mi je i majka liječnica, a baka primalja, moram priznati da je medicina

na ovaj ili onaj način obilježila dobar dio mog djetinjstva i života. Istovremeno me nitko u obitelji nije forsirao u mojoj odluci. S tim da je indirektni utjecaj postojao, jer svakod-nevni su razgovori o medicini bili prisutni i ja sam dosta rano defi nirao ono što želim. Imao sam dvije želje - jedna je bila medicina, a druga pravo. Kako sam prvu želju ostvario upisom na fakultet, tako sam zadovoljio svoju prvu ljubav i nastavio u tom smjeru.

Pričate li s ocem u privatnim trenucima o medicini,

pacijentima, situaciji u zdravstvu? Zatražite li ponekad

njegov savjet?

Da, naravno, uvijek je iskustvo starijih jako bitno i moji roditelji su oni s kojima mogu o tome razgovarati. Kao i sa suprugom koja je također liječnica. Na taj način možete kristalizirati vlastiti način razmišljanja.

Činjenica je da od

deset muškaraca

njih sedam ima

neke od uroloških

tegoba.

20

Kako ste upoznali suprugu?

Na fakultetu. Ona je došla iz Splita i upoznali smo se na prvoj godini. Zajedno smo od tada, dvadeset i četiri godine, od toga osamnaest godina u braku.

Prethodno ste spomenuli da su trećina vaših pacijenata

žene, ali urologija ulazi u domenu zdravlja muškaraca.

Pročitala sam da 70% muškaraca ima urološke

probleme.

S obzirom da su urološki problemi ili problemi urogenitalnog sustava nešto što je vrlo širok pojam, postotak koji ste naveli je točan. Činjenica je da od deset muškaraca njih sedam ima neke od uroloških tegoba, a dvojica će to odmah priznati. Ostali to najčešće pričaju uz kavu ili pivo pa povremeno dođu k urologu.

Je li oduvijek tako ili se sada više pažnje poklanja

zdravlju?

Svijest o potrebi za preventivnim pregledima kod muškarca sve više raste. Odlazak ginekologu ili pregled dojki je nešto što je kod većine žena postao uobičajen način brige o vlastitom zdravlju, a sada se pokazuje tendencija da sve veći broj muškarca brine o svom urološkom zdravlju. Naročito muš-karci nakon 45. godine sve više dolaze na preven-tivne godišnje preglede k urologu. Još uvijek ne u dovoljnoj mjeri, ali postoje pokazatelji rasta i to kroz javnozdravstvene akcije i sve češću prisutnost u medijima gdje se iskazuju potrebe za takvim pregledima.

Bavite se liječenjem erekcijske disfunkcije, što često

puta za razlog ima psihološku komponentu. Jesu li u

ovim stresnim vremenima ti problemi u porastu?

Sasvim sigurno da problem s erekcijskom disfunkcijom postoji stoljećima. I sama svijest ili odluka muškarca da može o tim problemima razgovarati i zatražiti pomoć trebala je sazrjeti. Stres i način života sigurno utječu na to, ali teško je reći je li toga bilo više ranije ili sada. Muškarci su sada slobodniji i shvaćaju to kao smetnju koju žele otkloniti, stoga odlaze na preglede, razgovore i njihovim dolaskom k urologu već je puno rečeno. U prošlosti su organske smetnje zauzimale tri četvrtine uzro-ka, a jednu četvrtinu su zauzimali psihološki razlozi. Sada se situacija gotovo potpuno promijenila na račun psihoge-no uvjetovane erekcijske disfunkcije. Ako otkrijemo da je razlog psihogen, onda pokušavamo djelovati kroz razgovor i/ili medikamentoznu terapiju, a ako ne uspijemo, usmjerim pacijenta prema kolegama psihijatrima/psihoterapautima koji se time bave.

Koji je postotak uspješnosti liječenja i sudjeluju li u njemu

oba partnera?

Kod psihogenog segmenta vrlo je visok. Naime, spoznaja da se ne radi o nečem organskom, kod zdravih osoba vrlo je bitna i na taj način se ona može dobro liječiti i izliječiti. Moj način rada je takav da, kada mi dođe osoba koja je u stabilnoj vezi, na drugi razgovor pozovem i partnericu. To je problem koji moraju zajedno riješiti i to je najbolji mogući način. Slično je i s muškim sterilitetom koji je u porastu. I to je nešto što partneri moraju zajedno proći.

Koliko traje vaš radni dan?

Ako uzmemo sve ono što obuhvaća radni tjedan, to je onda dvanaest sati.

Otac ste troje djece, vodite jednu od najvećih hrvatskih

poliklinika, radite kao liječnik specijalist i bavite se

znanstvenim radom, socijalna ste osoba, znala sam Vas

sresti u kazalištu, a vjerojatno prakticirate i neki

hobi ili sport. Kada to sve stignete?

U svemu treba jako dobra organizacija. U suradnji sa suprugom i s roditeljima, raspodijeli se briga oko djece tako da to uvelike olakšava sve. Inače sam bivši rukometaš i sportaš po vokaciji. Žao mi je što više ne stignem igrati rukomet, ali kada mi to vrijeme dopušta bavim se biciklizmom i s mojim društvom bicikliram jednom tjedno. Tako mogu steći kondiciju i zadovoljiti svoje sportske

ambicije. Inače, meni je sport jako puno dao u životu, u smislu kontakata, kvalitete i shvaćanja života. Tu prvenstveno mislim na poraz - kada shvatite da je i to dio života, ali i kada shvatite kako sudjelujete u radu jednog tima. Ako nešto organizirate u tom timu, onda ste nešto malo važniji, ali nije najznačajnije kako onaj najbolji kotač radi jer i onom malom kotačiću mora se pomoći da dobro radi, jer i on pokreće veliki kotač. To djelatnici Medica jako dobro znaju.

U Hrvatskoj je nakon dosta priprema zaživio program

ranog otkrivanja raka dojke i karcinoma, ali su od 1.

svibnja privatne klinike isključene iz programa. Mislim da

se štedi na krivom mjestu, jer je kasnije otkrivanje puno

skuplje kroz liječenje i rezultati su slabiji. Može li se tu

nešto učiniti?

Meni je osobno jako žao što je onemogućeno privatnim zdravstvenim ustanovama koje za to imaju uvjete da sudjeluju u ranom otkrivanju zloćudne bolesti. Navest ću primjer, prošle godine smo u okviru ranog otkrivanja karcinoma dojke učinili 860 pregleda u okviru javnozdravstvenog projekta, a ove godi-ne, dok nije prekinut, 250 pregleda.

interview

Svi se

možemo

staviti u

poziciju

pacijenta.

21

Vjerojatno bi i ove godine broj bio kao lani, a to znači da je 600 žena prebačeno u javni sektor gdje će po pozivu čekati red kada će biti pre-gledane. Mogu samo pretpo-staviti razloge zbog kojih je to učinjeno. Sigurno da je uvijek skuplje liječenje u kasnijoj fazi bolesti, nego otkrivanje i liječenje u ranoj fazi. Ono što možemo učiniti je nastaviti i dalje kvalitetno raditi naš posao, a možemo provesti i određene akcije. Ali osnovni cilj je da se u javnozdrav-stvene akcije uključe privatne ustanove koje imaju uvjete i kadar, a sve u interesu zajednice. O fi nancijskim uvjetima se može razgovarati, uvijek smo spremni na to. Da pojasnim, mi smo preglede radili po cijenama projekta, ne po našim cijena-ma, ali poliklinika Medico svojim statusom i opredjeljenjem želi i mora sudjelovati u javnozdravstvenim projektima.

Što je pacijentu, kada jednom dođe određene dijagnoze,

po Vama najvažnije?

Svi se možemo staviti u poziciju pacijenta. I mi zdravstveni djelatnici možemo biti pacijenti i tek tada osjetimo potrebu za onim što me sad pitate, a to je razumlji-vo objašnjenje stanja. Zanima ih pravilna i točna in-formacija, uz pojašnjenje dijagnoze, kakva ih čeka terapija. Pacijenti žele punu informaciju o prognozi svoje bolesti, naročito o kvaliteti života i često nisu dovoljno informirani. Uglavnom govorimo o zlo-ćudnim bolestima. Njih se nekako najviše bojimo, ali isto tako i povišeni tlak je ozbiljna bolest koju treba znati primjereno objasniti i liječiti. Samim razgovorom se puno toga može liječiti, pri čemu pacijenta treba prihvatiti kao partnera kojemu se predlažu me-tode liječenja. Nesmijemo zaboraviti da su današnji pacijenti značajno informiraniji o bolestima i načinima liječenja u odnosu na ranija razdoblja. Na to se nadovezuju rezultati liječenja i stječe se povjerenje, a to je ključ svega i nastavak kvalitetne komunikacije između liječnika i pacijenta koja mora postojati.

Dosta sam Vas pitala o struci. Hoćemo još nešto ležernije

za kraj?

Moram priznati da sam očekivao manje pitanja o struci.

Pa ljude zanima medicina. Volite kuhati?

Neću reći da ne volim kuhati, ali kako sam imao i baku i nonu i mamu, a imam i punicu i suprugu koje jako dobro kuhaju, onda se ja u kuhanje ne volim previše petljati. Nije da samo znam frigat jaja, ali ako netko neke stvari radi bolje od mene, ja mu to prepuštam. Na višestrano zadovoljstvo! Mogu po-moći i organizirati ako treba.

Koju glazbu volite?

Dok obavljam struku, ne mogu slušati muziku, osim u operacijskoj dvorani. I tada vrlo različitu. Mogu poslušati klasiku, ali su mi i U2, Santana, Bijelo dugme, Gibonni i Urban vrlo bliski. Ne moram slušati samo ambijentalnu muziku. A tu istu muzi-ku mogu slušati i u drugim situacijama, ovisno o raspoloženju.

Ako pacijent nije uspavan, može li i on birati

glazbu?

Da, može ako želi.

Kako ste proveli godišnji odmor?

Godišnji odmor provađam u društvu osoba koje želim na mjestu na kojem vas neće ometati one stvari od kojih ste pobjegli. U krugu obitelji, bez gužve. Srećom imamo obitelj-sko mjesto gdje smo izolirani i gdje se možemo odmoriti za vrijeme godišnjeg ili vikenda uz društvo prijatelja i to je moj pravi odmor.

• razgovarala: Dunja Pavešić

interview

Moram

priznati da

sam očekivao

manje pitanja

o struci.

I mi zdravstveni djelatnici možemo se naći u ulozi pacijenta photo: Damir Škomrlj

22

zanimljivosti

Undaria pinnatifi da i Sargassum muticum prilično su zvučna imena dvaju nimalo poželjnih vrsta algi koje rastu i haraju u venecijanskoj luci i lagunama, što na prvu predstavlja pro-blem za brodove i gondole, a potom zagađivanjem dovodi do ekološkog problema. Po poučku da je umijeće nedostatak pretvoriti u prednost, i taj isti problem bi se mogao pretvoriti u korisno rješenje. Tako su Venecijanci pokrenuli eko frien-dly projekt žetve algi koje bi se pretvarale u energiju. Ideja je postaviti elektrane fueled by alge, a postrojenje bi trebalo proizvoditi 40 megavata električne energije što je ekvivalent polovice energije potrebne da bi se strujom opskrbilo pola Venecije.

Ali još konkretniji primjer „sređivanja“ neugodnih algi je njihova reciklaža i pretvorba u ekološki papir, visoke kvalitete i posto-janog volumena.

Favini Shiro Alga Carta, papir je proizveden od algi i njime za-gađenog mora u venecijanskoj laguni. Shiro Alge Carte proi-zvodi tvrtka Favini čime je dokazala svoju dugoročnu borbu za očuvanje zdravog okoliša. Prekomjerno množenje algi u vene-cijanskom zaljevu posljedica je zagađivanja, a „berbom“ i kori-štenjem algi za proizvodnju papira, uspostavlja se ravnoteža u eko sustavu zaljeva.

Počeci proizvodnje ovoga papira datiraju još iz početka 90-ih kada je venecijanska laguna zagađena algama. Magistrato alle Acque, vladino tijelo zaduženo za problem, između ostalih obratilo se i proizvođaču papira Favini koji je pronašao rješenje i od algi počeo proizvoditi papir. Sirove alge prvo se suše, a potom mikroniziraju (prerađuju) posebnom opremom, uz dodatak recikliranih vlakana i celuloze bez klora. Ishod je vrlo karakterističan papir, postojane kvalitete i glatke površine na kojoj alge ostavljaju svoj fi ni, pauči-nasti trag.

Alga carta, kako glasi u konačnici ime papira, u svim kontaktima i kroz promociju želi poručiti da je riječ o značajnom ekološkom angažmanu i vrsti papira koji donosi miris mora u vaš ured. Na isti način sa svojim kupcima komunicira i tvrtka Adria Papir, hrvatski zastupnik tvrtke Favini i Alga Carte.

Tvrtka Favini ponosna je na svoju društvenu odgovornost i inova-tivnu tehnologiju za čišćenje vode i recikliranje algi, a cijeli projekt doživljavaju kao vlastiti ekološki angažman koji predstavlja dopri-nos za zaštitu Venecije i njenih opjevanih laguna, koje je možda više od svih obožavao Lord Byron dok je običavao njima noću plivati pritom držeći u jednoj ruci upaljenu baklju.

• Dunja Pavešić

Miris Venecije na papiru

PRESS

23

posao s plaćom

aerodromi na moru

novootkriveni dupini u Jadranu

Amerika

Rijeka europska prijestolnica kulture

čist Korzo

zvončari-svjetska baština

odlasci u muzeje

špeža u Italiji

udžbenici, omoti, školski pribor

bablje ljeto

Stieg Larsson

Danska

Inception

suknja + bluza ili haljina

jednostavna elegancija

perje

duuuuugačke suknje

kratke suknje

18% veća nezaposlenost u PGŽ

pusta Zračna luka Rijeka

plavi hipopotamus

Austrija

Mediteranske igre u Rijeci

prljavi Dolac, Pomerio, Barčićeva, Ciottina…

propadanje industrijske baštine

muzeji vikendom zatvoreni

skupa hrana u Hrvatskoj

ručnici, japanke, kupaći

godišnji odmori

Dan Brown

Belgija

java bez snova

kožna jakna + tajice

(pre)nakićenost

perle

duuuugi jezik

kratka pamet

outin

24

trend

Iako je za modni svijet sasvim uobičajeno da se modne kolekcije na revijama prikazuju i po čitavu godinu unapri-jed, uvijek nas iznova iznenade prvi vjesnici jeseni u du-ćanima, dok su temperature zraka još visoko iznad 30˚C. Skoro pa istodobno, u dućanima krenu sniženja ljetne odjeće i dolazak jesenskih kolekcija. Tako ni ovih dana nije neuobičajen prizor naići na dva skroz različito uređena izloga istoga dućana. U jednome modeli za lude provode na plaži, a u drugome cjelokupni outfi t primjereniji jesen-skim šetnjama po parkovima ili poljanama. I uvijek nas, baš kao po nekom šopingholičarskom pravilu, privuče ovaj izlog s jesenskim modelima, iako nam razum govori da je vrijeme za kupovinu na sniženjima, da ionako dotične odjevne predmete ne možemo odjenuti još dobrih dva, tri mjeseca... No, moda obično i nema veze s razumom pa se sigurno svatko od nas barem jednom zatekao s vrećicom u ruci u kojoj su se nalazile nove čizme dok su nam na stopalima bile još sandalice. A što se to ovih dana sreće po jesenskim izlozima? Ili, ajmo još konkretnije, što je to u trendu ove jeseni? U modnom svijetu, već duže vrijeme nije se dogodio izraziti i isključivi trend. Modna industrija, kreatori i časopisi, a u novije vrijeme i modni blogeri, svi oni ističu važnost personalizacije odjevnog stila. U skladu s takvim pristupom, vrlo je teško izdvojiti jedan pravac u modnom izričaju koji bi vam ove jeseni donio titulu modne sljedbenice. S druge strane, to je i olakšavajuća činjeni-ca, jer je mogućnost odabira skoro pa neograničena. Ipak, svake sezone modni kreatori, kao po dogovoru, opredijele se za jednu modnu epohu iz koje crpe ideje za nove vruće trendove. Ove godine modni rulet je zastao na 50-ima. Ve-ćina današnjih generacija nije ih imala prilike proživjeti pa će sigurno mnogima biti privlačne i izazovne. Moda 50-ih kao svoju glavnu okosnicu nudi izrazitu ženstvenost u odi-jevanju, frizurama i make-upu. Od uzoraka prevladavaju

Jesen stiže

damo moja...

cvjetni ili grafi čki, a od modela suknje i haljine punog kruga damske dužine tek nešto ispod koljena. Struk je naglašen, kao i ženske obline općenito. Frizure su pak vrlo elegantne, a kosa je često sku-pljena u punđu ili visoki rep. Upravo su tako izgledale manekenke koje su posla-li na pistu Louis Vuitton, Prada, Fendi i američki miljenik Marc Jacobs. No, veći-na nas ipak se ne može osobno družiti s ovim velikim imenima, to jest s modelima odjeće s njihovim potpisom pa nas od visoke mode, ipak puno više zanima po-nuda u dućanima „visoke ulične mode“. A oni nas ni ove sezone nisu razočarali. Namjerno, ili slučajno, i u njihovoj ponudi nalaze se ženstveni kaputi i haljinice, ple-tene vestice, suknje punog kruga ili kož-ne jaknice podstavljene krznom po uzoru na pilotske. Upravo će ovaj model kožnih jakni ove sezone pokušati svrgnuti s tro-na dugo godina nedodirljiv model spitfi -re. Kao možda jedino veće iznenađenje među ovojesenskim trendovima može se istaknuti povratak modela cipela na špic. Od mnogih obožavane, a zatim s jedna-kim žarom prezrene „špičoke“, probat će se vratiti na scenu, ovoga puta nešto ženstvenije i umjerenije (viđene na reviji Louisa Vuittona imale su damsku, nešto deblju potpeticu i mašnicu na prstima). I za sam kraj, povratak na početak teksta - uvijek me iznenade i prebrzo mi stignu nove jesenske kolekcije, ali im se isto tako i jako razveselim. Od užarenog ljeta i minimalne potrebe za odjećom, jesen je vrijeme za nove modne igrice, kom-biniranja i slaganja nekih prošlih i nekih budućih dobrih modnih ulova. Trendovi su tu ionako tek za smjernice, nikako ne za nametanje pravila. Zato, zaigrajte i vi neku novu modnu igricu... jer što nam može bolje ugrijati raspoloženje od igre, u doba kada znamo da nam slijede hlad-niji dani? Pa makar se radilo tek o slaga-nju krpica...

• Nina Goleš

25PRESS

26

feljton dizajn

Kad je 2007. EADS (European Aeronautic Defense and Space Company) objavila svoju namjeru pokretanja svemirskog turistič-kog programa, izbor dizajnera koji će kreirati unutrašnjost svemir-skog broda pao je na Marca Newsona. Bio je to sasvim prirodan izbor, uzevši u obzir da je tada četrdeset i pet godina star austral-ski dizajner prethodno već dizajnirao gotovo sve ostalo što se dizajnirati moglo.

Rođen je 1963. u Sydneyu, međutim već u dobi od dvana-est godina počinje intenzivno putovati s majkom te naredne četiri godine provodi po Europi i Aziji. Čini se da je to obilježilo njegov kasniji stil života, jer i sada većinu vremena provodi na putu. Na-kon povratka u Australiju upisao se na Sydney College of Arts, gdje se specijalizirao za izradu nakita. Sam kaže da ga nakit nije posebno zanimao, ali je to bila jedina ponuđena specijalizacija na kojoj su se mogle izrađivati prave, konkretne stvari. Kako ga

prstenje i naušnice nisu pretjerano privlačile, on je na studiju izra-đivao namještaj. Pred profesorima se opravdao tvrdeći da je na-mještaj koji on izrađuje nastao u tradiciji nakita, odnosno da – baš kao nakit - dolazi u funkciju tek kroz interakciju s ljudskim tijelom.

1984. završio je studij i dvije godine kasnije postavio izložbu u galeriji Roslyn Oxley u Sydneyu. Uz nekoliko stolica koje su kasni-jih godina evoluirale u poznatije dizajne, na toj se izložbi pojavio i čuveni Lockheed Lounge – ležaljka sastavljena od komada alu-minija koja je ime Lockheed dobila zbog vizualne sličnosti s opla-tom zrakoplova iz drugog svjetskog rata. Ovaj rad bio je inspiriran klasičnom slikom: Davidovim portretom Madame Récamier koja se odmara na ležaju. Newson je želio napraviti svoju viziju njenog ležaja, koristeći glatki i tečni oblik izveden u aluminiju. Međutim, u tom trenutku nije imao dovoljno tehničkog znanja da bi cijeli ležaj izveo u jednom komadu pa ga je zato sastavio od više dijelova,

Embryo Chair (1988) Event Horizon Table (1992)

MARC NEWSON

Dizajner za svemirska prostranstva

PRESS

27

dajući mu time prepoznatljiv izgled. Već se u tom radu vide neke od značajki biomorfi zma, stila koji će obilježiti i njegova buduća djela, a kojeg odlikuju glatke i tekuće linije, prozračnost, prozir-nost i nedostatak oštrih rubova. Unatoč tome, sam Newson kao svoj prvi stilsko prepoznatljivi rad voli navoditi Embryo Chair iz 1988., koju je radio za Powerhouse Museum u Sydneyu. Muzej je u tom periodu pripremao izložbu unutarnjeg dizajna i dao je dio sredstava Newsonu da "napravi nešto". Kako sam autor kaže, bez te potpore ne bi bilo ni stolice jer on tada nije imao potrebnih sredstava da takvo štogod napravi. Tada je bio mladi dizajner i živio je u Japanu, gdje je ostao do 1991., stvorivši značajna djela poput Orgone Lounge, Black Hole Table ili Felt Chair, koja su bila izlagana diljem Azije i Europe.

Nakon Tokija, Marc Newson 1991. odlučio je preseliti u Pariz, gdje je otvorio svoj studio. Uslijedila je suradnja s prestižnim pro-izvođačima pa je tako dizajnirao rasvjetna tijela za "Flos", a na-mještaj za "Cappellini" i "Moroso". Također je sudjelovao u osni-

vanju kompanije Ikepod, koja je proizvodila satove po njegovom dizajnu, ali i limitirane edicije aluminijskog namještaja – uključujući stol "Event Horizon Table" i stolicu "Orgone Chair", koji su bili izloženi u galeriji "Kreo" u Parizu.

Narednih godina radio je na različitim projektima. Dizajnirao je čitav niz restorana; Coast u Londonu, Mash & Air u Manche-steru, Osman u Cologneu i Canteen na Manhattenu. Dizajnirao je i interijer glazbenog studija Syn u Tokiju, kao i lanac trgovina belgijskog modnog dizajnera Waltera Van Beirendoncka.

1997. preselio je u London, gdje je otvorio veći studio kako bi se mogao baviti ambicioznijim industrijskim projektima, kao što su staklenina za tvrtku Iittala, kuhinjski i kupaonski pribor za Alessi, namještaj i rasvjetna tijela za brojne proizvođače i sl. Međutim, također je radio i bicikl MN01 za dansku tvrtku Biomega, koncept automobila 021C za Ford, te unutrašnjost privatnog zrakoplova Falcon 900B. Dizajn unutrašnjosti zra-koplova privukao ga je pa je nekoliko godina kasnije napravio i Skybed - sjedalo u poslovnoj klasi za australsku kompanijiu Qantas. Suradnja s Qantasom pokazala se vrlo zadovoljava-jućom za obje strane pa se pretvorila u trajnu. 2004. ista kom-panija angažirala ga je da dizajnira kompletnu unutrašnjost za čitavu fl otu novih A380 zrakoplova, kao i nove interijere zračnih luka u Sydneyu i Melbourneu. Dvije godine kasnije, imenovali

su ga svojim kreativnim direktorom i produžili suradnju.Marcu se očito svidjelo raditi na letjelicama. Njegova sklonost

futurizmu i znanstvenoj fantastici vidi se ne samo iz linija njego-vog dizajna, već i iz naziva koje je davao svojim radovima: "Event Horizon Table", "Orgone Chair", "Black Hole Table" i sl. Nije zato ni čudno što je 2003., kad mu je fondacija Cartier ponudila fi nan-cirati djelo po njegovom vlastitom izboru, napravio "Kelvin 40". Bio je to koncept privatnog zrakoplova, svojevrstan futuristički pandan automobilu, s dizajnom kojeg se ne bi postidio niti jedan SF fi lm. "Kelvin 40" bio je izložen kod Cartiera u Parizu počet-kom 2004., zatim u Groninger muzeju u Nizozemskoj, kao dio Newsonove prve veće Europske retrospektive s kojom je kasnije preselio u londonski Design Museum.

Naravno da se nije bavio samo letjelicama; radio je i unifor-me za australske olimpijce, dizajnirao obuću za Nike, prtljagu za Samsonite, kutiju za limitiranu ediciju šampanjca Dom Pérignon te štošta drugo. Svi ti silni poslovi i poznati klijenti doveli su do toga da je 2005. Marca Newsona magazin Time uvrstio na po-pis 100 najutjecajnijih ljudi te godine. Jasno da ni druga priznanja nisu izostala pa je iduće godine primio nagradu "Dizajner godine" na međunarodnoj dizajnerskoj izložbi u Miamiu.

Međutim, njegov najveći osobni uspjeh vjerojatno je bio onaj 2007. godine, kad je dizajnirao unutrašnjost kabine "Sky Jeta" – turističke svemirske letjelice, čije je polijetanje planirano za 2012. godinu. Time će njegov dizajn konačno biti i doslovno lansiran među zvijezde, gdje se metaforički odavno nalazi.

• Zoran Krušvar

Coast Restaurant - London (1995)

Sky Jet (2007)

MN bicikl (1999), sat Atmos 561 (2008), G-Star kolekcija (2010)

28

Muči mi se prijatelj neki dan, inače samac, kako ne zna što bi za nedjeljni ručak. Iako je dobio nekoliko konstruktivnih prijed-loga – između maneštrice i pašticade na kraju se sam odlučio za – bukovače s jajima. Meni, kao ženi, takva kombinacija ne bi nikada pala napamet. Ne znam, možda zato što nedjeljni ručak držim za najvažniji u tjednu i kao takav ga sigurno ne bih „potra-tila“ na neke gljive i najobičnija jaja. Barem ne na prvu. Naime, kada sam malo dublje razmislila o njegovom izboru u biti sam došla do svojih osobnih ograničenja. Jer - zašto ne? Ukusno, svježe, sezonski i jednostavno. Ionako je sezona gljiva. S gljiva-ma je kao sa sirom, primjerice, ili ih voliš ili ih ne voliš. Zanimljiv primjer su tartufi – s njima nema između. Od pomisli na tartufe neki će okrenuti očima (što je po mom uvjerenju gotovo ravno svetogrđu), a neki će okrenuti jezikom oko usana u znak – odo-bravanja i „njam-njama“. Gljive, u svakom slučaju, sačinjavaju jednu od osnovnih namirnica svakog restorana, pa i najobični-je picerije. S druge strane, vegetarijancima donekle zamjenju-ju meso, mesoljupcima upotpunjuju mesne menije, beračima predstavljaju dodatnu jesensku strast kod šumskih tura. No, s gljivama u vlastitom aranžmanu treba biti oprezan i treba ih po-znavati - jer vjerovali ili ne – veliku većinu gljiva čovjek uopće ne poznaje. Da budemo precizniji čak 95 posto od otprilike 1 i pol milijuna vrsta gljiva na svijetu! Za gljive vrijedi kao i za školjke, ribe ili šume – one se ni pod razno ne smiju ubirati bez mjere. Treba paziti da se obnavljaju u kontinuitetu kako ne bi došlo do odumiranja. Danas ćemo se posvetiti samo jednoj vrsti gljiva, a to su, kažu kod nas najrasprostranjeniji – vrganji. Odabir vrganja ujedno je i odabir našeg Andreja Barbierija, šefa kuhinje u jed-nom poznatom riječkom restoranu. Pa krenimo!

Znate li da su vrganji kod nas poznati i kao „svete gljive“? Jesu. I više je razloga tome: jestivi su, ukusni, mesnati, mogu se kuhati, peći, kiseliti, a mogu se čak jesti i sirovi. Radi se o najrasprostranjenijoj vrsti gljiva u našim šumama, a rastu po-svuda – u bukovim, hrastovim i crnogoričnim šumama i to od svibnja do studenog. Na moja-kuhinja.com stoji da je od svih vrganja jestivo samo 5 vrsta. Značajka svih je da rastu do visine otprilike 20 cm i da je dijametar njegovih klobuka 5-30 cm. Također imaju bjelkasto-žućkaste cjevčice ispod klobu-ka (s njega se mogu lako odvojiti). Sam klobuk je, ovisno o tome gdje vrganj raste, od svijetle (skoro bijele) do tamne (smeđe, crne) boje ili s raznim varijacijama smeđe ili crvene boje. Meso mu je bijelo i fi nog nepromjenjivog okusa koji ne gubi ni kada se gljiva rasiječe. Od drugih sličnih, ali nejestivih ili čak otrovnih gljiva, razlikuje se po svojoj prepoznatljivoj debeloj stabljici koja je ispresijecana gustim žilicama i kod starijih primjeraka po, već gore spomenutim, cjevčicama is-pod klobuka. Vrste vrganja koje na presjeku mijenjaju boju ne treba brati, iako to ne znači da su otrovni. Vrganje ćete naći u šumama, na rubovima šuma i često po livadama uz rubove šuma. Tijekom godine se javljaju u više navrata i to u proljeće, početkom ljeta, zatim u jeku ljeta te negdje s jeseni. Vrganje nakon berbe treba stavljati u košare, a s ubrane glji-ve treba obavezno nožem odstraniti zemlju s drške i ostale nečistoće. Najbolje je brati mladi i zdravi vrganj dok starije treba izbjegavati, jer su obično mekani, iako – nisu nejestivi. Da ne bi bilo zabune – vrganj nije tartuf, ali je izuzetno kvali-tetna gljiva, a bogat je vitaminima B i C. Dobro se suši i pod-nosi vožnju – čisto da znate ukoliko po svoju košaru krenete

bon appetit

Sad je vrijeme za VRGANJE

29

dalje od ovog našeg kraja. Osim što vrganje vole jesti ljudi – vole ih čopnuti i insekti, stoga kod branja treba pripaziti i na to jesu li crvati. Da ne bi ostalo na crvima, pobrinuo se naš majstor kuhinje – Andrej Barbieri. Nakon škampa – upravo su vrganji namirnica čija je dva recepta Barbieri poželio podijeliti s čitateljima Teklića. Oba su egzotična na svoj način – prvi jer se radi o sirovim vrganjima, a drugi jer ima izraženu, rekli bismo, dekorativnu notu.

Chef Andrej BarbieriSALATA OD SIROVIH VRGANJA:

SASTOJCI:

Škampi, češnjak, bijelo kvalitetno vino, maslinovo ulje, malo brandya, šaka pomodorina, malo bosiljka

Za salatu od sirovih vrganja potrebna su 2-3 manja ili 1 veći vrganj po osobi. Gljive bi trebale biti tvrđe, dakle iz ljetnog ciklusa. Svaki vrganj potrebno je narezati na ploške 2-3 milimetra debljine, zatim narezati na listiće i posuti parmezanom u količini koja ovisi o vlastitom guštu (iako se preporuča otpri-like 20-30 grama po osobi), a zatim spraviti i emulziju od nasjeckanog svježeg peršina, maslinovog ulja (po mogućnosti istarskog), soli, papra i tek kapljica ili dvije limunovog soka (jako malo!). Nakon toga, jednostavno, emulziju je potrebno umiješati s vrganjima i parmezanom - originalna, jednostavna i hra-njiva salata je spremna!

Neloš izbor uz ovu salatu, preporuča Barbieri, je i carpaccio od junetine ili tatar od mesa ili tune. Chef Andrej BarbieriBARČICE OD VRGANJA I LISNATOG TIJESTAZa 4 osobe potrebno je: 40 dag svježe skute, 2 jaja, sol, papar, malo peršina, malo timijana, vrganji i lisnato tijesto.Skutu treba izmiješati s 2 jaja, soli, paprom, peršinom i timijanom. Zatim se manje zdjelice oblože lisnatim tijestom na što se onda stavi smjesa od skute. Na samome kraju na smjesu se poslože vrganji narezani na kockice, ali ne si-rovi! Prethodno ih je potrebno kratko propeći po maslinovom ulju i češnjaku. Kada je sve složeno, onda se s rubovima lisnatog tijesta djelomično prekrije smjesa, sve se stavi u pećnicu i peče oko 25 minuta na 180 stupnjeva. Ovo jelo izuzetno godi uz dobru zelenu salatu s maslinovim uljem i acetom balsami-com, pogodno je za vegetarijance, a oni poetičniji će u ovom jelu osjetiti i onaj pravi šumski miris vrganja.

• Vaša Kuharica sa sto lica

o maslinovo ulje malo brandya šaka

PRESS

30

i to je on

U ovom ćemo vam broju predstaviti, koliko je to moguće, osobu koju uglavnom znamo kao istraživača rubnih znanstvenih disciplina, poznatog hrvatskog alternativca i autora mnogobroj-nih knjiga njemu svojstvenih tema - Dragu Plečka. Inače diplo-mirani kemičar o kojem javnost rado raspravlja – ima li veze sa znanošću, koliko i kojom te što to točno Drago Plečko radi? Međutim, budući da je ovo jedna razonodna rubrika – mi se tim pitanjima nećemo zamarati. Tko god Drago Plečko bio za vas – u nastavku možete pročitati i tko je Drago Plečko sam za sebe.

Koji je Vaš omiljen hobi?

U ovim godinama fi lmovi, a prije su mi to bila putovanja.

Što Vas može fascinirati, odnosno razveseliti?

Ovisi o okolnostima, sve što je prirodno samo je po sebi fascinantna tvorevina beskonačne složenosti. U poslu kojim se bavim vesele me naznake genetskih manipulacija budućnosti, pozitivnih dakako, one su najimpresivnije. U negativnom me smislu impresionira činjenica da je takozvano tržište osnovano na pukom marketingu u kojemu prolazi najbolje mnogo toga baziranog na čistoj prevari ili laži. Podložnost ljudi onome što im serviraju mediji, bez ikakvih kriterija, apsolutno je obilježilo naše doba i donosi veliku duhovnu krizu već u narednoj dekadi.

Postoji li događaj ili životna faza koju možete izdvojiti

kao posebnu i zašto?

Pa na prvom su mjestu rođenja moje troje djece, a zatim moji susreti s duhovnim velikanima današnjice poput Maharishi Ma-hesh Yogia, Dalaj Lame, Sant Darshan Singha te posljedično moje bavljenje meditacijom.

Imate li neku neostvarenu želju i koju?

Nemam nikakvih želja za sebe. Jedino imam za svoju djecu - da završe fakultete i nađu svoje mjesto pod suncem.

Na koji način ostvarujete svoje ideje? Što možete

izdvojiti kao posebno od svega što ste napravili u

životu?

Upornošću i strpljenjem, radom dakle. Mislim da sam napravio dosta toga, pomogao stotinama ljudi da ozdrave i to nekima koje su već otpisali. U ljudskom je životu sve posebno onoga trenutka kada se odvija. Treba živjeti u sadašnjem trenutku i tada sve izgleda magično.

Kako se nosite s neuspjesima?

Posljednjih godina nisam imao nekih neuspjeha, ali kada se pojave, ne nosim se s njima najbolje ako se odnose na moj rad s ljudima. Društveni me uspjesi ili neuspjesi uopće ne zanimaju, nemam čak ni stav prema njima. Nastojim sve što se događa vidjeti duhovnim očima i odmaknuti se od kolektivne iluzije, sumanute zadojenosti materijalnim vrijednostima i društvenim prestižem.

Drago Plečko:

Čovjek ne smije biti ni hedonist ni asket, mora biti prirodan

photo: PIXSELL

31

INFORMACIJE:

Odjel marketinga: 042 630 830E- mail: marketing@varazdinsketoplice.com

• Program za umirovljenike• Programi očuvanja zdravlja

• Reuma program• Aktivno protiv bolova u

zglobovima i kralješnici• VT- program mršavljenja

• Program za oporavak i opuštanje• Privatno lij ečenje

STALNA PONUDA:

• Kestenij ada• Varaždinske barokne večeri

• Kukuljevićevi dani• Martinje u Toplicama

• Božični i zimski popusti- uskoro u ponudi

• Doček Nove godine i novogodišnji aranžmani

MANIFESTACIJ E KROZ SEZONU JESEN/ ZIMA:

Razum ili emocije - čemu u životu i zašto dati prednost

prema vašem mišljenju i životnom iskustvu?

To moraju biti dvije strane istog novčića i među njima mora postojati balans. Predavanje emocijama donosi razočaranja u ljudima, a razu-mu hladnoću i pohlepu. Srednji put, kako kaže Buddha, je ispravan. Čovjek ne smije biti ni hedonist ni asket, mora biti prirodan.

Da možete birati - biste li i koji dio svoga

života promijenili?

Nitko ne može promijeniti ono što mu je dano životnim okolnostima i urođenom predispozicijom. Osim u priručnicima o samopomoći koji su sjajna psihoterapija, ali opet, funkcioniraju samo onda kada imate potrebne predispozicije.

Što je po Vama važno za dobar život?

Razumijevanje da ne postoje prečaci, da je napor potreban za svaki pomak unaprijed. Nema gatare, skidača uroka koji ionako ne postoje, maga ili praznovjerja koji može preuzeti odgovornost za Vaše proma-šaje za koje ste uvijek krivi sami. Ključ je preuzimanje odgovornosti za vlastite životne poteze. I suočavanje s životnim raskrižjima.

Kako se posavljate prema problemima - analitički,

impulzivno? I zbog čega?

Najčešće analitički, ali ima situacija koje me posebno iritiraju i tada djelujem impulzivno. Kaže Bhagavad Gita: "Bio čovjek prosvijetljen ili ne, na kraju će slijediti svoju prirodu...". Pružanje otpora prema nekim impulsima koji izviru iz dubina naše svijesti nije dobro s izuzetkom ekstremne agresivnosti. Sve jest upravo onako kako treba biti, ali to treba znati prihvatiti i to je najveća lekcija života.

Što je u životu imalo najznačajniji utjecaj na Vas

i u kojem pogledu?

Susret s duhovnošću s jedne i znanošću s druge strane. Jedno daje duboku unutarnju sigurnost u smislenost egzistencije, a drugo pri-stup zadivljujućim znanjima koja ljudska vrsta svakog dana otkriva.

Da možete promijeniti ili učiniti jednu stvar na ovome

svijetu koju ne možete u stvarnom životu ili

koja bi to bila i zašto?

Ukinuo bih umiranje u mukama od najtežih bolesti i gladi, posebno za djecu.

Jeste li skloni tremi? Bojite li se da nećete

ispuniti očekivanja?

Nisam. Davno je to bilo kada sam razmišljao o tome da li ću ispuniti očekivanja bilo koga. Ipak imam 60 godina, pa sada drugi moraju o tome razmišljati. Naime, kad prestanete Vi sami nešto žarko želje-ti ili iščekivati, nemate više motiva za dokazivanje pred drugima. Shvaćate u tom trenutku da je sve prolazno, da i najviša odlikovanja izblijede, dvorci se uruše, a povijesne osobe postaju predmet sprdnje ili ismijavanja.

• Ana-Marija Vizintin

32

sada čak i sa novim cijenama.transfer novca

www.posta.hr 01/4839 166uslugu nudi:

© 2

009

WE

STE

RN

UN

ION

HO

LDIN

GS

, IN

C. A

ll R

ight

s re

serv

ed.

Rujan u Zagrebu

TERASE SU JOŠ VANIUh, prokletinja su ti rokovi u novinama, uvijek kao sumanut trčiš ispred vremena u kojem jesi kako bi vi, dragi čitatelji mogli na vrijeme uživati. Evo što me mori, sjedim pred svojim računalom i pokušavam napisati tekst koji izlazi u ovom broju Teklića. No, dobro, dosta sad o meni, o ljetu pro-vedenom u gradu, koje je hvala na pitanju, bilo nužno, ali i nadasve ugod-no, vratimo se već dobro ispunjenim ulicama metropole. Nevjerojatno je kako je samo jedan dan dovoljan da grad napune ljudi i pretvore ga iz male, ugodne sredine u malu živčanu sredinu, puno strke, gužve i stresa. Jesen je divna jer neminovno je da grad odjednom napune svi oni preplanuli ljudi ponovno bačeni u surovu realnost. I dok traje prilagodba na zaboravljenu rutinu, znam da će prve rujanske kiše izbrisati sva sjećanja na dugo i bez-brižno ljeto. I tako treba biti, jer bez te melankolične kiše teško bi bilo vra-titi se svojoj kolotečini i poslu. Rujan će brzo proći, kao nekakav prijelazni period u kojem ćemo se ponovno naviknuti na svoje urede, školske klupe i obaveze. Rujan je vrijeme kada priroda daje svoje najslađe plodove i spre-ma se za škrtu zimu, a društvo planira projekte, izložbe, koncerte, poslove kako bi ta zima prošla radno, i što bezbolnije. Slažu se budgeti, osmišljava-ju planovi, slažu se konstrukcije, planira se nova godina. Rujan je početak nove godine, iako novu godinu dočekujemo 1.1., to je zapravo samo simboličan prelazak u novu godinu, jer u nju se ulazi nekoliko mje-seci ranije. Zagreb u rujnu je kao produženi vikend. Odmoreni i vedri nitko još nije spre-man za uvlačenje u vlastite domove, izlazi se, otvaraju se klubovi i restorani zatvoreni preko ljeta, ljudi cirkuliraju, nalaze se i prepričavaju vlastite zgode s godišnjih odomora. Dani su sve kraći, a noći su još ugodno tople. Grad je prepun ljudi i dobre atmosfere, terase su još vani, i slobodno se druže pušači i oni koji ne prakticiraju tu ubojitu naviku. Bablje ljeto u Zagrebu zna biti uzbudljivo. Kada krenu prve kiše sve će se promijeniti, ljudi će polako ne-stajati s ulica i zabava će se seliti u zatvorene prostore. A do tada će svi zaboraviti da su bili na godišnjimi odmorima pritisnuti raznim rokovima i stresovima, i veselu atmosferu za-mijeniti će melankolija, a za neke i depresija.

ZAGREB NUDINo, zašto biti tužan zbog raznolikosti, zapravo je sjajno na još preplanulo tijelo nabaciti jaknu , otvoriti kišobran i prošetati se ulicama grada koje mirišu na kišu i otići u kino. Ili pak koncert, jer u Zagrebu se sprema prava glazbena jesen koju svojim nastupom u Areni otvaraju već pomalo ofucani, ali ipak veliki Guns N Roses, a niz dobrih koncerata se nastavlja s Lady Gagom, Princom i Stingom. A to je samo maleni dio onoga što Zagreb nudi kada se obala isprazni. Nakon rujna i prilagodbe na grad kreću nove sezone u kazalištima, novo izdanje sada već kultnog Zagreb fi lm festivala, ali i nova poskupljenja svega i svačega u Zagrebu, ali i šire. Kako će izgle-dati život u gradu koji je i sada preskup velikoj većini svojih građana, koje se dere gdje se stigne tek ćemo vidjeti. Najavljena su poskupljenja hrane, komunalija, više neće biti besplatnog javnog prijevoza, prva parkirna zona će valjda biti od Sesveta do Kustošije, pauk će raditi i više nego sada, ako je to uopće ikako moguće, a mi ćemo se nastaviti živcirati i psovati si u vla-stitu bradu, ili? Nažalost, nemam kristalnu kuglu koja bi mi dala odgovor na ovo pitanje pa možemo samo čekati i vidjeti kako će se stvari razvijati.

• Eva Krsnik

metropolitana

photo: PIXSELL

33

34

Sigurno i sami svakodnevno imate neu-godna iskustva s osobljem raznih usluž-nih poduzeća i ustanova. Puno se govori o odnosima s klijentima, a možemo se zapitati koliko tvrtki zaista ulaže u razvoj i usavršavanje osoba koje su u dodiru s kupcima, poslovnim partnerima i klijenti-ma. Istovremeno, bilo bi zanimljivo ana-lizirati koliko su zaposlenici svjesni svoje uloge u unapređenju poslovanja tvrtke i stvaranju pozitivnog imidža.

„Gospodine, to ste vi već krknuli?“ pita-nje je blagajnice u jednoj prodavaonici nakon što je osoba donijela praznu bocu na blagajnu kako bi platila sok koji je u međuvremenu popila čekajući red.

„Pogledajte malo bolje, piše vam na proizvodu!“ odgovor je prodavačice u jednom trgovačkom lancu nakon upita o sastojcima prehrambenog proizvoda.

„Pričekajte malo, popijte kavu u kafi ću, doktorica kasni 40 minuta, brzo će!“ po-zdravni je to govor medicinske sestre u privatnoj ordinaciji.

„Nazvat ću vas poslije, joj, zovu me kao ludi, nisu normalni!“ zadnja je rečenica u razgovoru s knjigovođom jedne ozbiljne tvrtke.

„Što trebate? Proizvod x? Pogledajte na polici, novi sam ovdje“, čest je odgovor

u većim prodavaonicama tehničkih pro-izvoda.

Stvoriti osjećaj lojalnosti

Ukoliko želite uspjeh, fi lozofi ja vaše tvrt-ke mora biti usmjerena k davanju priori-teta potrebama klijenata, a misija vjero-dostojna i vidljivo provediva kako biste pridobili povjerenje kupaca, stvorili kod njih osjećaj lojalnosti te dugoročno izgra-dili mrežu kvalitetnih odnosa.

Dugoročno izgrađeni kvalitetni odnosi s klijentima predstavljaju visoku konku-rentsku prednost koju je teško dostići. U današnjim tržišnim uvjetima globalne ekonomske krize, ova poslovna strategija dobiva sve više na značaju.

Kupci su smanjili raspoložive budžete, uveli racionalizaciju troškova, kupuju u manjim količinama, a na odluku o kupnji bitno utječu izgrađeni odnosi s postoje-ćim partnerima prema kojima su stvorili lojalnost i povjerenje.

Mnogima se danas javlja problem zadr-žavanja postojećih klijenata. Pravilnim uvođenjem i provedbom strategije od-nosa s klijentima, koje uključuje reorga-nizacija tvrtke, promjenu organizacijske kulture, involviranje zaposlenika na svim razinama i uvođenje sustava motivacije i nagrađivanja, dugoročno se stvaraju

uvjeti za postizanje lojalnosti postojećih klijenata, ali i za pronalaženje i osvajanje novih kupaca.

Kako graditi kreativnost djelatnika u

odnosu s klijentima?

Osnovna zadaća koju svaka tvrtka treba kontinuirano izvršavati je uslužnost i nje-govanje zdravih odnosa s klijentima koja se ponajbolje ogleda u članovima svih razina vaše organizacije.

U današnjim vremenima kada su infor-macije dostupne svima, kreativnost po-jedinaca postaje karakteristika koja se s razlogom sve više cijeni.

Kreativno vođenje stvara uvjete krea-tivnog oslobađanja zaposlenika koje je moguće postići pravilnom upotrebom određenih vještina i tehnika. Upotrebom tehnika i vještina kreativnog vođenja omogućujete stvaranje novih vrijednosti za vaše klijente, potičete njihovu lojalnost i stvarate preduvjete za održavanje pozi-tivnih i zdravih međuodnosa.

• mr.sc. Elvira Mlivić Budeš, direktorica Filaksa

elvira@fi laks.hr www.fi laks.hr

Uspješni odnosi

s klijentima

biznis

Već više od tri godine Tower Centar Rijeka zauzima vodeće mjesto

na listi šoping centara u Hrvatskoj.

Jedna od najvećih i najljepših trgovačko-zabavnih meka svoje kupce privukla je kvalitetnom, raznolikom i trandy ponudom, ali i svojim smještajem na Pećinama, u jednoj od najljepših četvrti Rijeke.

Do Tower Centra možete stići jednostavno i lako, bilo osobnim pri-jevoznim sredstvom, bilo gradskom autobusnim linijama br. 1, 1b ili se možete odlučiti na ugodnu šetnju, jer ovo popularno šoping odredište udaljeno je tek kilometar od centra grada.

Tower Centar Rijeka svoje kupce dočekuje svakog dana, a u ugodnom i prostranom prostoru sjedinjuje se kupovina, poslova-nje, ugostiteljstvo i zabava. Drugim riječima u modernoj i elegan-tnoj galeriji nalazi se 150 trgovina najpoznatijih svjetskih i domaćih marki, jedan hipermarket, drogerija, parfumerije, knjižara i papirni-ca, zlatarnice i urarnice, 8 megastora, multiplex kino, mnogobrojni kafi ći, slastičarnice i restorani.

Pored trgovačke i ugostiteljske ponude, posjetitelji centra mogu se koristiti i drugim uslugama kao što su dječja igraonica, banka, mje-njačnica, kemijska čistionica, frizerski salon. A mogućnost opušta-nja u velikim prostorima za zabavu – igraonicama, multipleksu sa 8 kino dvorana i casinu, uskoro će upotpuniti i otvaranje centra s dvoranama za ljepotu i njegu tijela, odnosno za sportske aktivnosti.

Još jedna od velikih prednosti koje pruža Centar je besplatno par-kiranje u dvije podzemne garaže i na osam nadzemnih garaža koje ukupno broje 2500 parkirnih mjesta.

No, Tower Centar nije ograničen isključivo na unutarnji prostor i na zbivanja u zatvorenom. Nakon dobrog šopinga, nema boljeg mje-sta za opuštanje uz kavu ili sok nego na svježem zraku na jednoj od terasa trgovačkog centra. Pored ulaza na 5. etažu nalaze se dvije prostrane terase kafi ća, dok se na ulazu u 1. etažu nalazi još jedna praktična terasa kafi ća.

Terase na otvorenom postale su gotovo tradicija i kultno mjesto okupljanja, a njihovi kafi ći posjetiteljima nude osvježenje i trenutak za odmor i opuštanje. Možda uz prvu jutarnju kavicu za dobar po-četak dan, popodnevnu kavu nakon posla i uspješnog šopinga ili večernje piće uz dobro društvo nakon kina.

A kad smo već kod dobrog raspoloženja i druženja vrijedi podsje-titi da se u Tower Centru redovito održavaju zanimljivi eventi i do-gađanja gdje se kupci svih generacija mogu dobro zabaviti, naučiti nešto novo, ugodno se družiti te često osvojiti i poneku nagradu.

U mjesecu listopadu Tower Centar svoje posjetitelje želi obradovati "Danima degustacija", a sve u ozračju bogate jeseni i njenih plodova.

Posjetitelji će tako imati prilike uživati u plodovima prirode i fi nim proizvodima s našeg tržišta, a odazovete li se možda ćete baš Vi biti jedan od sretnika koji će osvojiti nagradu.

Dobar šoping, dobra zabava

PRESS

36

Qui Radio Fiume - Ovdje Radio Rijeka, prve su riječi spikerica Barbarine Ožego-vić i Ide Modica Milković, koje su krenule u eter iz Voloskog, davne 1945.

Od tada je prošlo puno vremena, a Ra-dio Rijeka pretvorila se u jednu od naj-slušanijih hrvatskih radio postaja, koja je puno puta zbog svog rada, programa, pa i marketinga bila uzor mnogim drugim ra-dio postajama. Radio koji je prema služ-benim istraživanjima i najslušaniji radio na području na kojem se emitira, i dalje "u srce dira" najveći broj Riječana, a za podmladak se je pobrinuo lansiravši novi programski koncept "Sova". Naime, od siječnja ove godine Radio Rijeka krenuo je s 24 sata vlastitog programa i to zahva-ljujući suradnji sa Sveučilištem u Rijeci, a tada je počelo i emitiranje i studentskog programa pod imenom Radio Sova. So-vići su pravo etersko osvježenje, a njihov program bilježi zavidne rezultate i stalnu

65

je lijepi broj!

Happy Birthday Radio Rijeka!

Radio Rijeka

Andrea Labik, Hana Galogaža i Antonela Galić Pruša

Producent cijelog događanja Vladimir Jurić, Josip Pupovac, Vladimir Rončević, Zoran Mihajlović, Bože Mimica

37

Radio Rijeka

porast slušanja. Iskreno, Sova naprosto po-mlađuje, a točnost i profesionalnost onoga što rade odlično se nadopunjuje u cijeli kon-cept.

Happy birthday, happy birthday Radio Rije-ka, jingle je koji se posljednjih dana često čuje na valovima Radio Rijeke, a upravo dok ovo pišem, na današnji dan, 16.rujna, Ra-dio Rijeka slavi svojih 65 godina. Rođendan ne bi bio rođendan bez partija, pa je tako sinoć na brodu Nina, održana zabava za važne uzvanike, djelatnike i prijatelje-surad-nike vječno mlade Radio Rijeke. Za odličnu atmosferu kroz glazbu pobrinuo se DJ Šošo, fi ne zalogaje pripremio je Brasserie As, a uživo su nastupali odlični Kantridersi. Svi prisutni bili su kao jedna velika, sretna obi-telj, koja se na brodu Nina te večeri sretno ljuljuškala na valovima Radio Rijeke

• Dunja Pavešić

Dobra kombinacija mladih i još mlađih

Kantridersi u punoj snazi

Ermina Duraj i Mario Battifi aca

Nina puna ko šipak

DJ Šošo sa suprugom

38

Tri prijateljice, tri riječke umjetnice zaokupile su se zanimljivom idejom, da naprave muški torzo od različitih namirnica, zači-na i hrane. Motiv je - krnji muškarac – koji zapravo nije muš-karac nego predmet. Torzo nikad nije stvaran, nego je kip ili reljef muškoga tijela, a odluka da se igraju na temu limitirane muškosti i da tijelo bude sazdano od hrane priziva višeslojnost komunikacije. 

Tijelo kao konzumni proizvod, kao slatkiš i kao prolazan objekt.

I naziv, Typos, kojim su nazvale izložbu, više govori o ironiji i igri negoli o razbuđenom erosu. Typos je lik, slika; možemo pomi-šljati i na svakodnevni žargon, no njihov Typos, tip, nikako nije mačistički simbol nego distancirana i decentna ženska umjet-nička igra.

Riječ je o ženskoj samosvijesti koja se ne trudi ugoditi muškom egu!

Sandy Uran svoj torzo radi od čokolade i to u dvije verzije – kao kip i kao reljef. Sama kaže da čokolada predstavlja slatku stra-

nu života, navodi na pomisao o životnoj radosti i podsjeća na tvrdnju da umjetnost prolazi kroz nepce!

Izabela Peculić izlaže torzo od krušnih mrvica. Ona svoj torzo doživljava kao krojni arak. Iscrtkanost, isprekidana linija koja obrubljuje njezin torzo priziva “promišljanje torza kroz žensku viziju cjelovitosti…“, kruh još k tome podsjeća na nešto primar-no i egzistencijalno.

Anamarija Reljac, pak, svoje „typose“ radi od brašna i crvenog papra, sipanjem praha na suhu i glatku površinu. Anamarija je izradila i fotografi je torza koji su u međuvremenu nestalih tor-za… I njen je torzo krhak i prolazan – dovoljno je puhnuti, da bi ga se otpuhalo!

Izložba triju autorica ujedno je i svojevrstan hommage neposto-janosti, prolaznosti i krhkosti. Većina će izložaka nestati nakon nekoliko dana; neki će biti pometeni, a neki – pojedeni!

• Ervin Dubrović 

hepening

TYPOS

photo: Damir Škomrlj

39

Typos je zajednički projekt triju riječkih umjetnica Sandy Uran, Izabele Pe-culić i Anamarije Reljac čiji naslov predstavlja simbiozu njihova rada. Grčka riječ typos označava i predstavlja u svojoj biti lik, sliku, pralik i time najbolje opisuje ono što čini okosnicu izložbe, muški torzo kojega će svaka umjetnica interpretirati na sebi svojstven način.

Sandy Uran koristi čokoladu kao kiparski materijal kojim ujedno ukazuje na životnu radost, Izabela Peculić promišlja jedinstvo muškog i ženskog tije-la linearnim crtežom i mrvicama kruha a Ananamarija Reljac kombinirajući brašno, začine, likovne tehnike i fotografi ju izvodi sliku muškog akta.

MUZEJ GRADA RIJEKE

PROJEKT – IZLOŽBA – info

Autorice: Sandy Uran, Izabela Peculić i Anamarija Reljac: TYPOS.

Otvorenje izložbe: 16. rujna 2010. u 19.30 sati, Muzej grada Rijeke.

ANAMARIJA RELJAC

Muški torzo od brašna

Motiv muškog akta (torzo) realizira se pre-ma imaginarnom ili slikovnom  predlošku sipanjem brašna i začina (crveni papar) na suhu i glatku  drvenu površinu  (podloga može biti i papirnata) montiranu na neku višu podlogu (stol).  Bitno je da se sipani sastojci ne lijepe na površinu nego ostaju rastresiti, jer se jedino tako može postići fi na struktura slike koja se pomagalima poput kistova, štapića, spužvica...   može dorađivati do najsitnijih detalja. Sipanjem, dosipavanjem i otklanjanjem suvišnog ma-terijala  stvaraju se obrisne linije i plohe dok  se ne dobije  željena slika.  Metodom sjenčanja dobiva  se iluzija treće dimenzi-je. Začini (u ovom slučaju vjerojatno crveni papar) i brašno koriste se  poput boje za slikanje. Oni postaju tehnika, a krajnji pro-dukt je slika. Podloga na  kojoj se slika biti će crne boje, jer se tako najbolje& amp; nbsp; ističe medij kojim se oslikava (braš-no).  Snažnim crno-bijelim kontrastom  po-stiže se specifi čna atmosfera i sugestija.

IZABELA PECULIĆ

Muški torzo od kruha

Linearni crtež kao krojni arak određen točkama – mrvicama kruha čini promišljanje torza kroz žensku viziju cjelovitosti s dijelom tijela koji joj nedo-staje. U ideji da smo cjelovi-ta bića tek ujedinjeni u jedno tijelo, ovaj rad istražuje kroz točke- mrvice kruha ono eg-zistencijalno i primarno, na-gonsko. Mrvice kao sinonim čini rad dirljivim kao što je i priznanje za tom istom potre-bom. Rad želi propitivati koli-ko smo svjesni svoje potrage u odnosu na sve prisutnu in-dividualnost.

SANDY URAN

Muški torzo od čokolade

Muški torzo viđen sa ženske per-spektive,  kao što  ženski akt vide muške kolege slikari. Čokolada kao kiparski materijal bit će ko-rištena u svrhu stvaranja djela, građenja i stvaranja muškog tor-za na jedan novi način. Čokolada predstavlja slatku stranu života a bit će korištena kao materijal jer za umjetnicu predstavlja životnu radost postavši muzom iliti inspi-racija za ovaj rad. Dakle u ovom slučaju doista se može kazati i da umjetnost prolazi kroz nepce. Ovo će djelo biti hommage čoko-ladi dok  muški torzo ima funkciju modela.

hepening

40

Prvi jutarnji ritual:Ispijanje prve jutarnje kavice i 5 min potpune tišine sa samom sobom, zatim slijedi sve ostalo: spremanje djeteta za vrtić, posao i obavljanje svih drugih obaveza za taj dan.

Tajna dobrog izgleda i energije:Tajna dobrog izgleda leži u nama samima.Nije to-liko bitno ono što se nalazi izvana već ono duboko u nama. Pronaći unutarnji mir i zadovoljstvo je ono čemu bi svi trebali težiti.To je ono što nas čini lijepima i izunutra i izvana.

Kozmetički proizvod koji nikada ne bih upotrijebila:To bi vjerojatno bili proizvodi koji sadrže životinjske ili čak ljudske dijelove ali s obzirom da danas na većini tih proiz-voda ne piše točno od čega se sastoje možda takav proizvod i koristim a da ni sama neznam. Ja se toplo nadam da ne.

Male tajne svog životnog stila Tekliću je povjerila

TANJA BABELI VIČEVIĆviši fi zioterapeut, vlasnica i voditeljica Body balance studia (studio za njegu i održavanje tijela)

boudoir

Ne mogu bez...Slatkog. Potpuni ovis-nik sam o slatkome. Ne prođe niti jedan dan a da ne pojedem nešto slatko.

Mala povremena zadovoljstva: Odlazak na masažu.

Što uvijek nosim u torbi:Uvijek teška i prenatrpana sa tipičnim ženskim kozmetičkim preparatima, novčanikom, mobitelom i planerom bez kojeg nebi funkcionirala.

Najnovije otkriće: Vegetarijanstvo

40

PRESS

41

Preporuka za obaveznu lektiru:Na žalost ne stignem čitati ništa drugo osim stručne literature vezane uz yogu i pilates.

Najdraže mjesto na svijetu:Moj otok Pag. Jedino mjesto na svijetu na kojem se mogu potpuno opustiti i uživati.

Najdraži mirisi:Miris proljeća,mora.........

Idealna ljepota: Ne postoji. Svatka osoba je lijepa na svoj način.

Moj moto: Ono što te ne ubije ojača te.O

42

mala čuda tehnike

USB ventilacijski jastuk

Iako je ljeto na izmaku i svi koji još zbog recesije nisu izgubili posao vraćaju se na radna mjesta, temperature su još vrlo visoke. Tko ima klimu taj nema problema, ali tko nema, sna-lazi se na sve moguće načine. Nitko nikad, naravno, nije ni sumnjao da će nam jedno od rješenja stići s dalekog istoka. Pa eto, tvrtka Thanko nudi USBHCU01. Istina, proizvod ima pomalo glupo ime, ali kako biste vi nazvali jastuk za uredsku stolicu koji se napaja iz vašeg računala putem USB-a, a osim što nosi težinu vašeg tijela, posao mu je da snažnim ventila-torom kroz mnoštvo rupica tjera zrak i hladi vašu pozadinu? Šteta što je ime "zračni jastuk" već zauzeto, a "vjetar iz po-zadine" nikako ne zvuči dobro. Uređaj navodno košta oko 41 dolar, iako autor teksta nije našao online trgovinu preko koje se isti može naručiti.

Dok za iPod i toaletni papirZadržimo se na trenutak u istom anatomskom području. Jed-no od mjesta na koje često sjedamo, ujedno je i vrlo intiman

prostor u kojem smo redovito sami. Tako is-pada da je ponekad WC školjka idealno mirno mjesto za meditaciju u našem ubr-

zanom životu. Ne čudi stoga što neki od nas žele upravo taj prostor

učiniti što ugodnijim. Na primjer, Atech Flash Technology nudi nam proizvod zvan iCarta: zanimljiv hibrid držača za toaletni papir i doka za iPod. Ponesete svoj iPod u toalet, ukopčate

ga u za to predviđen prostor i možete uživati slušajući kako se zvuk vaše omiljene glazbe odbija od pločica. Dirnu li vas nježne melodije, suze možete brisati toaletnim papirom koji je odmah pri ruci. Iako je uređaj neprocjenjiv, može ga se naći na internetu po cijeni od pedesetak dolara.

Senzor za pravilno držanje pred računalom

U našem modernom svijetu, svi mi provodimo sve više vreme-na sjedeći pred računalom. Osim što nam to kvari oči i pogoduje razvoju hemeroi-da, često zaboravljamo i na opasnosti od krivog držanja koje šteti kičmi. Dok smo bili djeca, špotali su nas naši roditelji pa smo se bar pred njima morali držati isprav-no. Međutim, prepušteni sebi, lako postajemo žrtve bolova u leđima. Na svu sreću, sada možemo nabaviti Visomate, uređaj koji će nas špotati kad roditelji nisu u blizini. Senzor se postavlja na monitor, a pomoću USB kabla napaja se stru-jom iz računala. Kad se pomaknete iz pravilnog sjedećeg po-ložaja, Visomate se oglašava svjetlosnim i zvučnim alarmom, prevenirajući tako ozbiljne zdravstvene posljedice.

• Zoran Krušvar

43

zdravlje

Poliklinika Medico osnovana je 1990. godine, vizijom i entuzijazmom prim.dr. Milana Blaževića, dugogodišnjeg vlasnika Poliklinike, tada kao druga privatna zdravstvena ustanova u Republici Hrvatskoj te se može smatrati jednom od začetnika privatne prakse u našoj državi.

Novoopremljeni medicinski centar zapošljava 78 medicinskih stručnjaka, od kojih je 70 specijalista u 13 medicinskih područja, dok najmodernija dijagnostička i terapijska oprema te individualni pristup svakom pacijentu omogućuju najbolju medicinsku uslugu u najkraćem mogućem roku.

Pravilo medicinske izvrsnosti te pristupa svakom pacijentu in-dividualno neka su od temeljnih postulata rada Poliklinike, što je omogućilo dobivanje i recertifi ciranje ISO-standarda 9000:2001 od 2001. godine, uz misiju Zadovoljstvo pacijenta našom uslugom naš je primarni cilj.

Prepoznavši potrebe korisnika naših usluga uveli smo Loyal-ty kartice Poliklinike Medico. U ponudi imamo dvije vrste kartica: Medico GOLD i Medico BUSINESS. Raspon usluga moguće je prilagoditi individualnim potrebama korisnika.

Medico zdravstveni kompleks koji se prostire na tri kata, pruža raspon usluga od pregleda do jednodnevne hospitalizacije u okviru

dnevne bolnice. Ova tzv. «inteli-gentna zgrada» raspolaže s dva lifta, teretnim i onim za pacijen-te, a do prijema na prvom katu vode pokretne stepenice. Na prvom se katu nalaze laboratorij i radiološka dijagnostika poput magnetske rezonance, CT-a, mamografa i rendgen uređa-ja. Prilikom uređenja prostora u kojima se nalazi radiološka oprema poštovani su svi uvjeti zaštite na neposrednu i širu okolinu, a kompletan je sustav zaštite od zračenja projektiran u Institutu Ruđer Bošković.

Najveći broj specijalističkih ordinacija smješten je na drugom katu zgrade na kojem se nalaze okulistika, kardiologija s ergome-trijom, dezintometrija, pulmologija, neurologija, otorinolaringologi-ja, nefrologija, ortopedija i dermatologija s prostorima za laser. Na drugom se katu nalaze i dvije ginekološke ordinacije, ordinacija za ultrazvuk dojke, a koje su fi zički odvojene od ostalih ordinacija te imaju vlastitu čekaonicu kako bi se pacijenticama omogućila privatnost.

Najveća novost u radu poliklinike je operacijski blok smješten na trećem katu ustanove, a koji je gotovo u cijelosti namijenjen izvođe-nju minimalno invazivnih zahvata. Operacijski blok s dnevnom bol-nicom prostire se na 170 četvornih metara, a uz dvije operacijske dvorane pacijentima je na raspolaganju i sedam kreveta čime im je omogućena hospitalizacija u trajanju do jednog dana. Na posljed-njem katu nalaze se još dvije ordinacije, gastroenterologija i urologija te uprava Poliklinike.

POSEBNA PONUDA

U LISTOPADU

20 preventivnih pregleda za

20 novih pacijenata uz 20 % popusta

Pregled: osnovne laboratorijske analize, pregled interniste, EKG i UTZ abdomena

Cijena: 500,00 kn

Tradicija kvalitetne usluge

20. godina Poliklinike Medico

U jednom danu na jednom mjestu

GOLD i BUSINESS kartica za ostvarivanje značajnih pogodnosti pri korištenju naših usluga

44

Radio Trsat

RADIO TRSAT JURI PUNOM PAROM NAPRIJED!

S ljetom – i na ovom se radiju budi vruća kreativna energija koja dosad

nije razočarala niti slušatelje, niti klijente. Tajna „dobrog izgleda“ Ra-

dio Trsata, krije se upravo u toj čarobnoj energiji s kojom se pristupa

svakom poslu – pri čemu se s pažnjom okrećemo i slušateljima i kli-

jentima. Proizvodili jingle, radijski spot, osmišljali emisije – živahnost i

predanost vrve iz svih naših djelatnika i suradnika. Radio Trsat dosad

je za svoje kreativne reklame bivao nagrađivan na nacionalnom festi-

valu oglašavanja – FESTO-u u dva navrata, no najveće su ipak one

nagrade koje dođu od samih klijenata i slušatelja. Klijenti su zadovolj-

ni svojom autorskom, osobitom i, iznad svega, funkcionalnom rekla-

mom, a slušatelji – zanimljivim reklamnim blokovima koji zbog svoje

originalnosti ne odudaraju mnogo od redovnog programa. Osim radij-

skih spotova, Radio Trsat svojim klijentima i slušateljima nudi i druge

oblike oglašavanja koji se uvijek do maksimuma prilagode i jednima

i drugima. Slušateljima na način da promidžbene emisije, nagradne

igre i čitane poruke ne „ubijaju“ volju za slušanjem, već naprotiv – da

ponude upravo one informacije koje će rado poslušati, a klijentima da

iz promidžbenog materijala ili ideje izvuku maksimum i upućuju ih na

učinkovit način do slušatelja.

Uglavnom, za što god se odlučili na Radio Trsatu – odlučili ste dobro.

U jednom paketu, osim obične reklame, dobit ćete puno pozitivne

energije te prepoznatljivost i užitak – kako oglašavanja, tako i slušanja

oglašivačkih poruka!

Svim klijentima omogućeno je savjetovanje s mladim marketinškim

stručnjacima koji su svoj zanat „brusili“ godinama u raznim marke-

tinškim agencijama i riječkim medijima tako da će vam u svakoj prilici

ponuditi uslugu usklađenu s vašim mogućnostima, s jedne strane, te

vašim željama i potrebama, s druge strane. Osim klasičnih reklama i

radijskih spotova – možete izabrati nešto za sebe i svoj proizvod iz

lepeze radijskih oglašivačkih formi kao što su – plaćene reportaže,

personalizirane nagradne igre, javljanja uživo s terena, čitane poruke,

pokroviteljstvo emisija ili pojedinih radijskih rubrika, izbor voditelja i

slično.

Naše je iskustvo pokazalo da odgađanje promocije može dugoročno

štetiti fi rmi ili proizvodu te donijeti gubitak, više nego li što se na takvoj

odluci može uštedjeti. Zbog toga za vas imamo pripremljene pakete,

savjetovanje i načine realizacije kojima će se prepoznatljivost vašeg

proizvoda ili usluge znatno povećati.

Dobrodošli na 87,6 MHz!

PROVJERITE ŠTO SVE RADIO MOŽE

UČINITI ZA VAS!

RADIO TRSAT MARKETING:

051 498 810 / 498 814 / 498 816marketing@radiotrsat.hr

45

znate li...

• da Makedonija „gradi svoju slavnu povijest“? Radi se o projektu Sko-plje 2014. kojim se planira u centru Skoplja izgraditi petnaest novih građevi-ne koje stilom datiraju u rasponu od antike do ne-oklasicizma. Oko građe-vine bit će raspoređene skulpture spomenika zna-menitih ličnosti i simbola iz makedonske povijesti.

Preko rijeke Vardar sagradit će se nekoliko mostova. Time makedonska vlada želi povećati zastupljenost spomenika i skulptura koje asociraju na slavnu makedonsku povijest te jačati makedonski identitet. Cijeli projekt stajat će oko 80 mili-juna eura, ali predviđanja medija su da će se iznos popeti i do 200 milijuna eura. Struka pak iznosi neslaganje oko ovoga ci-jeloga megalomanskog projekta jer sugerira kompleks manje vrijednosti i frustracije, a ima i onih koji drže da se nacionalni identitet treba njegovati i poštivati kroz naslijeđe, a ne građe-njem novih „starih“ materijalnih vrijednosti. Cijeli ovaj projekt stvorio je podijeljenost i među građanima tako da su mladi za, a stari protiv. Kako će izgledati novo „staro“ Skoplje vidjet ćemo za četiri godine.

• da je Cvjenti studio Val gale-rija jedno od najljepših mjesta u Rijeci? Razlog su svakako cijeli nizovi svježeg i mirisnog cvijeća koje vas tamo svakod-nevno očekuje i koje se onda niže u bukete, buketiće, vjen-čiće i košarice koje svojom lje-potom mogu svakome uljep-šati dan i ukrasiti svaki prostor. Vjenčanja, rođendani, krstitke, pričesti, krizme, poslovna do-gađanja, kao i tužni oproštaji od dragih osoba, trenuci su kada vrijedi otići do ulice Matije Gupca 17 b i odabrati nešto iz predivnog asortimana ove kultne riječke cjećarnice. Ljepota cvi-jeća, topla i ljubazna usluga i nadasve kreativno slaganje buketa i aranžmana ono su zbog čega vrijedi znati za Cvjetni studio Val. Ako želite ugoditi sebi i uljepšati neki svoj trenutak, onda je vrijeme da razmislite kakav biste Vi buketić željeli.

• da je deset najbolje plaćenih pisaca u godini dana zaradilo 270 milijuna dolara? Iako o piscima znamo da inače slabo zarađuju, ipak postoje i oni kojima se isplati baviti upravo tim zanimanjem. Magazin Forbes sastavio je listu onih koji najviše zarađuju, a oni su sveukupno prošle godine zaradili 270 milijuna dolara. Na prvom mjestu je James Patterson koji je tijekom protekle godine zaradio 70 milijuna dolara, a usto je prošle jeseni potpisao ugovor prema kojem će do kraja 2012. godine napisati 17 knjiga, a za to će dobiti 100 miliju-na dolara. Na drugom mjestu je Stephenie Meyer. Na popi-su najuspješnijih pisaca, barem što se tiče zarade, su dalje Stephen King, potom autorica ljubića Danielle Steel koja je i u Hrvatskoj dobro poznata. Na petom mjestu je Ken Follet. Slijedi ga Dean Koontz, na sedmom je mjestu Janet Evano-vich (spisateljica ljubića pod pseudonimom Steffi e Hall), na osmom mjestu je John Grisham, na devetom mjestu je Nic-holas Sparks, a posljednjem ovom prestižnom redanju je J. K. Rowling sa zaradom od 10 milijuna dolara. Možda je ipak isplativo biti pisac…

• da Tower Centar Rijeka uz svoju sadržajnu i bogatu le-pezu dućana i robnih marki, kompleksa Cine Star i privlač-nu ugostiteljsku ponudu, za svoje kupce redovito organizira tematske evente i atraktivna događanja? Tako je rujan kroz program Happy School bio namijenjen školarcima i njiho-vim obiteljima, a s ciljem da učenicima i njihovim roditeljima uljepšaju početak školske godine. Cijeli mjesec zamišljen je kao edukativno-zabavno-natjeca-teljski program, a nakon Vikend škole i sporta, Sve za pet, Puta oko svijeta i Male modne revije i vikenda dječje odjeće, posljednji tjedan koji se održava od 20. do 26. rujna na redu namijenjen je glazbi i tehnici. Tijekom cijelog tjedna predvi-đena su urnebesna sniženja i akcije u trgovinama s tehnikom i glazbenom opremom, a vrhunac događanja odvijat će se tijekom vikenda, koji je nazvan Vikendom glazbe, plesa i smi-jeha. Završetak rujanskog Happy School programa obilježit će se više nego veselo i to natjecanjem u smijehu Smijeh za pet, koje je namijenjeno svim uzrastima. Djeco, roditelji, bake, svi mlađi i stariji koji vole i znaju uživati u smijehu, neka se pridruže našoj ekipi i gostima, a podržat će vas i pratiti i po humoru dobro znane i popularne Bijele udovice.

Vikend glazbe, plesa i smijeha 25-26.9.

subota 16-19 sati

Pet minuta slave – 16-18 h - natjecanje u pjevanju i ostalim vještinama sa žirijem -J. Houdekom.Koncert Jacquesa Houdeka - 18-19 h

46

nedjelja 16-19 sati

Smijeh za pet - natjecanje za najbolje ispričani vic.Potraga za školskim blagom - potraga za školskim blagom po određenim trgovinama TCR-a .

U mjesecu listopadu Tower Centar svoje posjetitelje želi obradovati Danima degustacija, a sve u ozračju bogate jese-ni i njenih raskošnih plodova.Posjetitelji će tako imati prilike uživati kako u plodovima pri-rode, tako i u fi nim proizvodima s našeg tržišta, a odazovete li se, možda ćete baš Vi biti jedan od sretnika koji će osvojiti fi ne i vrijedne nagrade. O svemu ćete biti pravovremeno i stal-no informirani putem medija, ali već sada zacrtajte u svoj ka-lendar posjete Tower Centru u listopadu i uživajte u jesenjem shoppingu i zanimljivim, fi nim i ukusnim Danima degustacija.

• da je Calanques toplo sunčano mjestašce pored mora koje budi sva osjetila, mediteranski krajolik na jugoistoku Fran-cuske koji je postao inspiracija za kreiranje linije Calanques - posebne uniseks linije za njegu tijela, ograničenog izdanja? Krajolik Calanques ima iznimnu prirodu koja oduzima dah. Blistava bjelina visokih stijena koje se nadvijaju nad uvalama u kontrastu je s intenzivnim plavetnilom mora i neba. Svaka mala uvala krije novu pustolovinu. Morski povjetarac zrakom nosi zrnca soli, a aromatično bilje na kopnu širi opojan miris… Miris uz koji možete zamisliti da ste na odmoru, da uživate u opojnim trenucima mira, prirode i opuštanja. Upravo u ovim ranim jesenjim danima posebno je važno zadržati trenutke lje-ta u sebi, njegove nijanse, boje i toplinu, a sve to daruje izni-mna snaga i aromatičnost ove linije. Linija Calanques u sebi sadrži Eau de Toilette, pjenušavi gel za tuširanje, umirujuće mlijeko za tijelo, sapun u obliku bove, morsku sol za kupku i piling za tijelo. Eau de Toilette, čiji miris podjednako oduševljava i muškarce i žene, pun je svježine i sunca i vodi vas u plavetnilo netaknute prirode parka Calagnes. Kao i cijela linija sadrži eterična ulja bora i ekstrakt motara, upotpunjen fi nim citričnim notama, div-ljim jasminom, plavom algom i čempresom. Linija za njegu tijela bazno sadrži eterična ulja bora i ekstrakt mo-tara, a svojim mirisom i prirodnim sastojcima uljepšat će vaš dan.

Pjenušavi gel za tuširanje Calanques, 250 Ml, pruža osje-ćaj kao da ste za ljetnog dana zaronili u kristalno modro more Calanquesa, a svojom jedinstvenom teksturom zračnih mjehurića i svježim iskričavim mirisom oživljava tijelo i duh. Umirujuće mlijeko za tijelo Calanques, čija njegujuća formu-la savršeno hrani i umiruje kožu cijeloga tijela. Sapun u obliku bove prekrasnim mirisom podsjeća na ljeto i more. Njegova biljna pjenušava baza nježno čisti kožu te je namiruje svježim iskričavim i vodenastim mirisom, a kako ima konopac možete ga objesiti kao ukras u kupaonici.

Morska sol za kupanje je poput osvježavajućeg skoka u more. Zahvaljujući solima iz Mediteranskog mora ova morska sol vodu čini prekrasno plavom i ispunjava je svježim mirisom. Piling s pravim komadićima morske trave i morske soli učin-kovito odstranjuje odumrle stanice kože te tako čuva lijepu i jednakomjernu preplanulost kože, čineći je čistom, mekom i profi njeno namirisanom.Zadržite tragove ljeta i njegovu toplu ljepotu na sebi, koju vam pruža Calanques svojim mediteranskim mirisima i prirodnim esencijama eteričnih bilja. Calanques proizvodi L'Occitane.

• da se svjetski poznati Oxfordski rječnik više neće tiskati? Zbog utjecaja in-terneta na prodaju tiskanih izdanja i sve veće popular-nosti elektroničkih čitača knjiga, statistike pokazuju da se prodaja tiskanih izdanja rječnika značajno smanjila. Zadnje izdanje Oxfordskog rječnika izašlo je 1989. Ota-da na leksikografskoj građi radi 80 leksikografa. Treća edicija Oxfordskog rječnika izaći će isključivo u elektroničkom obliku, a cjelokupna građa bit će elektronički objavljena u prosincu ove godine te sadržajno neće odstupati od tiskanih izdanja na kakva smo dosad navikli.

znate li...

47

kako potrošiti bogatstvo

Staklena kućica Ako ne živite u Hr-vatskoj, jer između ljetovališta na Baha-mima, zimovališta u Švicarskoj i van sezonskih odmora u Dubaiu ovdje rijetko stižete, možda vas više ne muči recesija niti stanje na tržištu nekretnina. U tom se slučaju možete družiti sa Steveom Hermannom, arhitektom iz Los Angelesa, poznatim po njegovim modernim dizajnima. Re-klo bi se da njega stanje na tržištu nekretnina svakako ne zabri-njava, jer eto, radi neometano. Pa je tako pred nekoliko mjeseci u Montecitu u Kaliforniji dovršio projekt "Stakleni paviljon". Na oko 14 000 kvadrata zemljišta, podignuo je ljupku kućicu od oko 1300 kvadrata. Lijepa okućnica dozvolila mu je da kuću opremi staklenim zidovima, kako bi se unutar nje stanovnici mogli osjećati sjedinjeno s prirodom. Gospodin Hermann kaže da je radio tu kuću za sebe, što svaki trgovac nekretninama voli reći potencijalnom kupcu. A potencijalni kupac morat će izdvojiti oko 35 milijuna dolara za kuću, dok se o namještaju koji je također dizajnirao Hermann može pregovarati. Veliki plus za ovu kuću jest taj što unatoč veličini ima relativno malo zidova za krečenje, ali minus je kad treba oprati prozore, ili kad želite zabiti čavlić i objesiti sliku.

Legendarna katana Naravno, jasno vam je da je kuća građena suvremenom tehnolo-gijom i da su stakla pojačana, osim toga ima i alarme i slično – ali staklo je ipak staklo. Prozirno je, kroz njega se vidi sav vaš imetak i može se dogoditi da se u staklenoj kući osjetite pomalo nezašti-ćeno. U tu svrhu predlažemo da se naoružate – ali, naravno, sa stilom. Automatsko oružje i bacače granata je u Kaliforniji ionako još uvijek ilegalno posjedovati (čovjeka čudi s obzirom na to da imaju Terminatora za guvernera) pa iskoristite priliku i nabavite

oružje koje je ne samo legalno, nego i estetski prihvatljivo: katanu. Legendarni japanski mačevi postali su širom svijeta popularni pr-venstveno zahvaljujući fi lmovima i drugim popularnim medijima, iako su zbog svojih fantastičnih performansi, mističnog statusa i fanatično savršene izrade pažnju kolekcionara privlačili i ranije. Gospodin Walter Ames Compton sakupljao ih je još od tridesetih godina prošlog stoljeća pa je 1992., dvije godine nakon njegove smrti, njegova kolekcija od čak 1100 japanskih mačeva prodana na aukciji za ukupno osam milijuna dolara. Najveći interes privu-kao je mač iz 13. stoljeća, iz takozvanog Kamakura razdoblja, koji je postigao cijenu od 418.000,00 dolara. Učinkovit, ima psihološki faktor, a i lijepo izgleda na stalku.

Japanska lubenica Istina, netko će primijetiti da ako mačem želite braniti kuću i svoju sigurnost, bilo bi dobro naučiti mahati istim. Zbog izbjegavanja zakonskih komplikacija, preporučujemo vježbanje na neživim objektima. Na primjer, lubenice su zgodne jer oblikom i crvenom bojom unutrašnjosti podsjećaju na glave potencijalnih zlikovaca. Kako je mač japanski, uklapa se da i lubenica bude japanska, to jest densuke – vrsta crne lubenice koja se uzgaja samo na otoku Hokkaido. Densuke je raritetna biljka, u čitavom se Japanu tije-kom godine sakupi samo oko 10 000 plodova. Zbog toga je cijena jedne lubenice obično oko 250 dolara, međutim na aukciji 2008. najljepša lubenica prodana je po cijeni od 6.100,00 dolara, što je čini poželjnim dodatkom voćnoj salati ili adekvatnim pomagalom za vježbu rukovanja katanom.

• Zoran Krušvar

48

Ljubavna priča broj dvadeset i šest

"Prošlo je šest i još ga nema. A u pet i dvadeset uvijek dolazi. I jučer je kasnio, došao je u pet i četrdeset", Dajana je stajala uz prozor, u bijeloj spavaćici koja je pasala uz zavjesu, pomaknutu tek toliko da njene zelene oči mogu provirivati na ulicu. Kroz prozorsko staklo probijalo se brunda-nje automobilskih motora u sporom slalomu kroz naselje. Žene koje su inače kuckale peticama po asfaltu i šuškale najlonskim vrećicama s usput kupljenim artiklima, danas su bile, činilo se, izrezane iz nekog nijemog fi lma – njihove zvukove staklo je uspješno fi ltriralo. Poplava ljudi koji su se vraćali kućama s posla jenjavala je, a Sanjin još uvijek nije uparkirao svoju Astru na mjesto koje ga je čekalo pod amulom. Dajana je stisnula prste u šaku, gužvajući tkaninu zavjese i utiskujući dezen u kožu."Prazno.""Što si rekla?" Silvana je za kuhinjskim stolom pravila društvo šalici čaja iz koje se dizao stup pare i širio miris mente. Nosila je pomodne, tvornič-ki izlizane traperice, bijelu košulju i crni vuneni džemper. Uvijek je nosila traperice, košulju i džemper. Dajana se ponekad pitala bi li je uopće pre-poznala da se presvuče, ali sad nije imala vremena razmišljati o tome. Sad je razmišljala o Sanjinu: "Prazno. Rekla sam da mu je mjesto još uvijek prazno. A ja znam kad mu

posao završava, nisam ja luda!""Naravno", otpuhnula je Silvana i zakolutala očima "To je tipična muška strategija - natjerati ženu da misli kako je luda ako se pita gdje je on i zašto kasni. Jer nije on kriv što se kurva okolo, nego si ti luda što se pitaš gdje je. I s kim."Dajana je oprezno pustila zavjesu, kao dijete koje tek uči samostalno ho-dati i nesigurno zakoračila prema stolu. Glas joj je drhtao poput želatine iz crtića, suglasnik lijevo, samoglasnik desno:"Misliš da je? Da je sad s nekom?" rekla je tiho, jer su zidovi tanki i susjedi uvijek slušaju i prepričavaju. Uhvatila se za naslon stolice, tražeći sigur-nost i stabilnost pa rekla još tiše, stišćući oči kao da kuje zavjeru:"Jer ja mislim da je. Samo ne znam s kojom. To me najviše muči. Ne znam zašto, ali najviše me muči to s kojom se droljom navlači dok ga ja kući čekam." Silvana je provukla prste kroz paru kao da tako provjerava temperaturu čaja, a onda potvrdila kimanjem:"Dobro misliš. On ti, draga, nije vjeran. A sumnjam na dvije."Dajani se zavrtjelo u glavi i morala je sjesti. Njene noge previše su se tresle. Pomaknula je stolicu i skljokala se na nju, zgrabivši rukama stol,

pišem...

49

onako kako je htjela zgrabiti svoj život da se ne raspadne:"Jedna je sigurno ona tajnica iz njegove fi rme! Je l' da!?" gotovo je zajecala Dajana, grčevito stišćući stol, kao da želi ižmikati jelovinu i sasvim zabo-ravivši na radoznale susjede. "Odvratna je! Ima noge i struk kao barbika, ja ne znam, ja mislim da ona uopće ne jede!"Silvana je posprdno odmahnula rukom:"Takve se samo muškarcima hrane, draga. Neću ni pitati kakvu odjeću nosi na posao, kladim se da u ormaru nema suknju koja pokriva koljena!""Ona u kojoj sam je ja vidjela nije bila ni blizu. A vidjela sam je usred zime. Ljeti valjda gola dolazi u ured.""Mislim da se za nju s razlogom brineš. Imam takav feeling. A i ona druga je prava droljica.""E, a koja je ta druga? Na koju misliš?""Susjeda. Ona srednjoškolka s trećeg kata. Mala Šepićka. Njeni vršnjaci su balave budale pa gleda starije muškarce. Gleda ti Sanjina... Ma daj, zar nisi vidjela?""Jesam, vidjela sam! Ali nisam htjela vjerovati. Da gleda! Daje mu se oči-ma! Znaš kako se vrpolji pred njim, kao da ima mikser u onoj stvari! Kao da mu govori: 'daj mi bananu da ti napravim frape, tako pjenast još nisi probao!' A ja sam mislila da... da... da si to samo umišljam! Kao, ne bi on, nikad... pa ne bi s djetetom. A on se u liftu vozi s njom i kad izađe miriše na njezin jeftini parfem...""Ništa ti, draga moja, ne umišljaš. Pa to ti svi znaju. Samo ti neće reći, nego te sažaljivo gledaju i šapću ti iza leđa, kako si brižna i kako se onaj tvoj okolo navlači s kojom god stigne, a ti si glupa i ništa ne vidiš. Eto, to pričaju o tebi. I kad te sretnu na hodniku ili stubištu, ne žele pričati s tobom.""Da! Kao da sam ja zadnje smeće, a ne on! Jučer sam srela susjeda Tomića, samo je kimnuo, promumljao nešto i odmah pogled u stranu i ubrzao korak. Ja sam htjela pričati s njim, a on – ništa. Kao da mi nije susjed.""Naravno. Jer zna s kim te sve Sanjin vara, zato ne želi pričati. Neugodno mu je. Ali drži mušku stranu, svinja jedna! Budi sigurna da sa Sanjinom priča. I smiju se zajedno, smiju se kad mu Sanjin šapne kako je u liftu skidao gaćice srednjoškolki ili kako je poderao najlonke tajnici. A tebi se smiju kako si naivna i jadna, obična šlapa koju ostavi doma i mota je kako mu padne napamet.""E, neće više, smeće jedno! Neće više!" Na polici je stajala uokvirena fotografi ja s vjenčanja, Sanjin u crnom sve-čanom odijelu, Dajana u vjenčanici boje šampanjca. Mladi, zaljubljeni i nasmiješeni. Srušila ju je na pod i zgazila papučom, lomeći vitičasti okvir. Njegova zbirka jazz CD-a zauzimala je drugu policu. Samo jedan potez ruke trebao je da se čitava kolekcija raspe po sobi, a onda je iz kuhinje donijela bat kojim tuče šnicle i počela zamahivati, zamišljajući njegovo lice i lica njegovih ljubavnica, znanih i neznanih. "Tako je! Udari!" vikala je Silvana dok su krhotine plastike frcale po sobi kao iskre s pogrebne lomače "Zaslužio je! Svinja nevjerna!"Dajana se zajapurila udarajući, njeno lice nasuprot bjelini spavaćice izgle-dalo je kao crveno sunce na japanskoj zastavi. Zanesena osvetničkim bije-som, nije čula ključ u bravi i otvaranje vrata."Dajana!" viknuo je Sanjin ulazeći u stan."Stoko jedna!!" zaurlala je ona i zavitlala mu čekić u glavu. Nije pogodila;

čekić se odbio od zida ostavivši upečatljiv trag, da bi zatim završio u kroš-nji nevinog fi kusa, polomivši mu jednu od grana."Ubij ga! Ubij!" Silvana je vrištala sa stolice, a Dajana je nasrnula na njega, želeći mu noktima iščupati nevjerno srce. On ju je zgrabio za ruke, poku-šavajući je obuzdati dok ga je optuživala: "S kojom si kurvom bio?! S kojom!?" suze su joj se slijevale niz lice, a slina je iz iskrivljenih usta prskala sa svakom novom uvredom "Đubre jedno! Gdje si bio?!"On je bio krupniji i jači, uspio ju je obgrliti i stisnuti joj ruke uz tijelo. Pokušao ju je umiriti riječima, ali i njegov glas je bio na rubu pucanja:"Smiri se! Dajana! Bio sam ti po lijekove! Po lijekove sam išao...""Laže! Laže!" vikala je Silvana."Lažeš! Ti me varaš! Varaš me!" koprcala se u njegovom čvrstom stisku, udarajući ga petom po cjevanicama. Bio joj je iza leđa pa nije mogla vidje-ti suze u njegovim očima, ali mogla ih je čuti dok joj je govorio:"Ma ne varam te! Smiri se Dajana, molim te. Donio sam ti tablete...""Neću tablete! Ne trebaju mi nikakve tablete, ti mene samo praviš ludom! Znam to! I Silvana isto tako misli!"Stisnuo ju je malo čvršće i srušio se na koljena, povlačeći je sa sobom na pod. Osjetila je njegovo lice uz svoje i njegov isprekidani dah na svojoj mokroj koži, dok su se njegove riječi kotrljale nošene tugom: "Dušo... Silvane nema. Ne postoji nikakva Silvana, ne poznaješ nikoga tko se tako zove.""Evo je ovdje, gledaj! Gledaj!" Dajana je pogledom pokazivala prema stolici na kojoj je nijemo sjedila Silvana i mehanički odmahivala glavom lijevo, desno, lijevo, desno... iz šalice se prestala dizati para. "Ljubavi, tu nema nikoga...""Silvana, reci mu... Silvana..."Ali Silvana je izblijedjela kao snovi na suncu. Ostala je samo prazna stolica i prazna šalica, hladna i suha, onakva kakvu je izvadila iz ormara i stavila na stol. Sanjin je Dajanu zagrlio i držao čvrsto, a ona se u njegovim rukama raspa-la u hrpu jecaja. Prestala se opirati, nije imala snage ni želje. Htjela je samo zaroniti licem u njegov zagrljaj, da ne vidi i ne čuje ništa, ni stvarnost ni priviđenja. Sjedili su u hrpi krhotina i zajedno plakali, njegove su suze kapale i tekle niz njeno čelo, ispirući zloduhe koji su se iza nakotili."Imaš lijek... popit ćeš ga i bit ćeš bolje... bit ćeš bolje, ljubavi", jecao je Sanjin, znajući da laže, ali nadajući se da će možda, ako dovoljno jako vjeruje, postati istina. "Ne plači, ja sam tu s tobom i čuvam te. Uvijek... uvijek..."Sjedili su tako dugo, zagrljeni, izmoreni i mokri od suza. Kaos se širio oko njih, refl ektirajući se od tisuću komadića rasutih po podu, raspršenih kao slika čiji se okvir više ne može sastaviti. Ali usred svega, oni su bili zajedno, stisnuti kao jedno tijelo koje još uvijek živi i koje ne odustaje.

• David Šnajder

49

50

OVAN BIK BLIZANCITko prema drugima nema nježnosti, nema ni vjere. (Muhamed)

Ona: Stižu dobre vijesti. Opušteni

i prijateljski raspoloženi dobivate pozitivnu

potporu okoline. Povjerenje (vjera) pomiče

i planine. Ključna riječ: drskost. Vulgarnog

muškarca koji umišlja da je duhovit, ne tre-

ba trpjeti. On: Razdražljiv. Ako ne uspijeva-

te obuzdati ljutnju, izrazite je na originalan

način. I srdžba može biti simpatična. Uglav-

nom, ne fi ksirajte se na zamišljene neprija-

telje. Treba dati prostora emotivnom životu.

Ljubav na koju je smrt stavila žig, vrijeme neće ohladiti niti rival ukrasti, niti laž izdati. (L. Byron)

Ona: Mars i Venera unose fatalizam u vaš ži-

vot s partnerom. To vrijedi dvostrano. Nešto

bi moglo završiti, nešto što je završeno mo-

glo bi početi. Pouzdajte se u iskonsku ve-

drinu. Ključna riječ: more. On: Romantičan.

Ljubav i eros idu zajedno. Jeste li zbog toga

toliko zahtjevni u pogledu vaše partnerice?

To je u redu, no pripremite se za podjedna-

ko snažni prijedlog s druge strane.

Očito je ono što se nikad ne vidi sve dok se ne istakne s krajnjom jednostavnošću. (Khalil Gibran)

Ona: Sad kada su prošli planeti ljubavi,

snagu crpite iz Saturna: vrijeme je stabilno-

sti i realizacije planova. Istovremeno, mož-

da morate prihvatiti jedno sentimentalno

razočaranje. Posvetiti se trenutku samoće.

Ključna riječ: prosudba. On: Levantinac.

Nakon igrica i malih laži, netko se možda i

požali na vaš modus operandi. Zabavna je

to igra, ali prije ili kasnije ćete dodijati.

RAK LAV DJEVICASamo se srcem može ispravno vidjeti. Ono bitno oku je nevidljivo.(Antoine de Saint-Exupéry)

Ona: Mars i Venera su još uvijek zajedno

i pružaju potporu vašoj vezi. Povratak na

posao mogao bi vam donijeti neriješene

račune. No, emotivan život bit će odlična

kompenzacija tome. Ključna riječ: besplat-

no. Pridavati pažnju, ali velikodušno. On:

Nesiguran. Vaša profesionalna budućnost

remeti vam opušten povratak s godišnjeg.

No, u ovoj situaciji nitko ne može računati

na prevelike garancije.

Kad sretnem prostitutke, ne govore ni o čemu osim o duši i Bogu. Srećem i mnoge askete i monahe koji ne govore ni o čemu drugom

doli o seksu. (Osho Rajneesh)

Ona: Čuvajte se lažnih moralista koji samo

propovijedaju. Nikada kao sada niste ima-

li potrebu biti okruženi realnim i korektnim

osobama. Došlo je vrijeme da proširite krug

poznanstava dajući prednost osobama svje-

žih ideja. Ključna riječ: plemenitost. On: Me-

lankoličan. Vaš znak je snažan. Ne padajte u

depresiju i ne uvaljujte se u tugu.

U matematici je umijeće postavljanja pitanja cjenjenije od davanja odgovora i rješenja.(Georg Cantor)

Ona: Putujete uz potporu Merkura, a svoje

logičke mogućnosti izražavate karizmom.

Budite ponosni što možete postavljati prava

pitanja, osim što znate davati i odgovore.

Ključna riječ: „svijet koji dolazi“ - biblijska

metafora za Raj. Na kraju dolazi čovjek ko-

jega ste čekali. On: Osnažen. Osjećaj re-

generacije oslobađa u vama potrebu da se

dokazujete. Koristite više diplomaciju.

Da bi se bolje cijenilo prijateljstvo potrebno je isprobati ljubav.(Nicolas de Chamfort)

Ona: Sljedeće dvije godine provest ćete uz

Saturn, no nemojte se preventivno plašiti.

Svakodnevni utjecaj ovog planete može biti

as iz rukava ako odigrate u harmoniji s vašom

osobnosti. Ključna riječ: poštenje. Laži?

Samo ako su neophodne. On: Ponavljajući.

Poneke navike koje mogu stvarati zamor ne

dopuštaju pupoljcima novina da se razviju.

Kako biti još uvijek zanimljiv prijateljima i lju-

bavima? Eto pravog pitanja.

Imam kult jednostavnih radosti. One su posljednje skrovište komple-ksnog uma. (Oscar Wilde)

Ona: Raspoloženje i intelektualna energija

su na maksimumu. Sad je trenutak da

živite posao i osjećaje (koji se nanovo bude)

punim plućima. Ključna riječ: snaga. Ne

trošite je u igricama moći. On: Emotivan.

Niste znali da ljubav može dotaknuti na-

jdublje dijelove vaše duše. Prvi put nakon

dugo vremena bi mogli poželjeti apsolutan

angažman, gotovo mistično prepuštanje.

Ostaje vam samo izabrati pravu ženu.

Koja je zadaća jednog učitelja? Naučiti vas smijati se.(Anthony de Mello)

Ona: Budite dobre učenice i u učenju op-

timizma. Vašem životu potrebna je re-

laksacija, optimizam i trunčica dobrog

raspoloženja. Oslobodite se ozbiljnih po-

gleda na svijet. Ključna riječ: shopping. To je

nakraju velikodušnost prema sebi samome.

On: Aktivan. Neprijateljski nastrojen Merkur

mogao bi donijeti niz nepredvidivih situacija

kojima se trebate suprotstaviti otvorenim

umom, spremnosti duha i brzim reakcijama.

VAGA ŠKORPION STRIJELAC

All the lonely people, where do they all come from? (Th e Beatles)

Ona: Promatrate li svijet oko sebe,

primijetit ćete usamljenost, čak i kod osoba

koje imaju bogat profesionalni, obiteljski i lju-

bavni život. Cijenite prijateljstva i ne uzimajte

zdravo za gotovo pažnju vama dragih oso-

ba. Ključna riječ: prevara. Provjeravajte kako

biste izbjegli štetu. On: Zaposlen. Pokazuje-

te veliku efi kasnost na poslu, ali to je tek po-

zitivan rezultat negativne pojave: stresa. Za-

sigurno se nećete opustiti u zagrljaju ljubavi.

U mogućnosti sam spoznati beskraj. Želim da ova pustolovina, moj život, ne završi nikad.(De Beauvoir)

Ona: Vratili ste se s odmora i možda vam

se čini da vaša veza ide kraju. Dajte njemu

još jednu šansu. Ključna riječ: voda. Jedno

iznimno važno dobro za podijeliti s drugima

u pustinji. On: Tehnoentuzijast. Partnerica

bi možda htjela provesti večer u dobrom

društvu, možda i pogledati pokoji dobar

fi lm… Stoga, izbjegavajte provođenje vre-

mena isključivo pred kompjutorom.

Osoba koja se ne bori, ne živi. U najbolju ruku preživljava.(Oriana Fallaci)

Ona: Ponekad treba sudjelovati u ratovima

i suprotstaviti se neprijateljima koji, poput

neke bolesti, nemaju lice. Netko kome ste

potrebni traži od vas potporu, upute i ohra-

brenje – možda starija rodbina, partner,

prijateljica, kolega... Ključna riječ: fertilnost.

Zvijezde kažu da. On: Revanšist. Ako tije-

kom ljeta niste doživjeli dovoljno pustolovi-

na, prilike se ukazuju u rujnu.

JARAC VODENJAK RIBE

horoskop

Opatija: Maršala Tita 73/3

Rijeka: Korzo 2F, Krešimirova 2D, Kvaternikova 62

Crikvenica: Frankopanska 3

Krk: Strossmayerova 23Mali Lošinj: Priko 40

OČNA POLIKLINIKA "SV. LUCIJA" -Specijalistički pregledi -Ljudevita Adamića 13, Rijeka Telefon: 051 / 332 120

Znate, zar ne? Neke stvari su uvijek in...Adresa: OUTLET na Žabici

Krešimirova 2d, Rijeka

Najpoznatiji brendovi sunčanih naočala i dioptrijskih okvira po sniženim OUTLET cijenama!

52

Ugradbeni ormari i klizne stjene po vašoj mjeri

Pitajte prijatelje ili provjerite na www.eduro.hr

POSLOVNICA RIJEKA

Strossmayerova 13b(100 m iznad Hotela Neboder) tel. 051 377 317, 377 318 - fax. 377 319e-mail: rijeka@eduro.hr

POSLOVNICA PULA

Labinska 2/c 1 kattel. 052 517 775 fax. 052 517 776e-mail: pula@eduro.hr (Sedam godina garancije. Kvaliteta za cijeli život)

Akcija DINERS

• Beskamatno kreditiranje do 12 mjeseci

• Do 60 rata sa smanjenom kamatom 8,9%

Popusti za gotovinsko i kartično plaćanje do 25%