Tehnološki, sigurnosni i ekonomski aspekti migracije iz jedne u drugu generaciju mreža
-
Upload
alma-dedagic -
Category
Documents
-
view
64 -
download
2
description
Transcript of Tehnološki, sigurnosni i ekonomski aspekti migracije iz jedne u drugu generaciju mreža
UNIVERZITET U SARAJEVUFAKULTET ZA SAOBRAĆAJ I KOMUNIKACIJE
Odsjek: Komunikacije
Seminarski rad iz predmeta: Tehnologija komunikacija
Tema:
TEHNOLOŠKI, SIGURNOSNI I EKONOMSKI ASPEKTI MIGRACIJE IZ JEDNE U DRUGU GENERACIJU MREŽA
Predmetni nastavnik: Studenti:
V.prof.dr. Čaušević Samir Alma Dedagić 6304
Predmetni asistent: Midhat Devedžić 6082-3
Doc.dr. Tarik Čaršimamović Amar Kazaz 6065
Sarajevo, maj, 2013.
Tehnološki, sigurnosni i ekonomski aspekti migracije iz jedne u drugu generaciju mreža
[Pick the date]
Sadržaj
1.Uvod....................................................................................................................................................3
2. Razvoj sa polazišta današnjih mreža ka mrežama novih generacija (NGN-New Generation Networks)...............................................................................................................................................4
2.1. NGN Definicija i arhitekture.........................................................................................................4
2.2. Glavni evolutivni koraci za mreže i usluge današnjice.................................................................5
2.3. Trend migracije prema NGN mrežama i prateći aspekti..............................................................6
3. Putevi migracije za različite operatore i tehnološki, sigurnosni i ekonomski aspekti tih migracija....8
3.1. Pozicioniranje IMS......................................................................................................................8
3.2. IMS arhitektura i rješenja..........................................................................................................10
3.3. Zamjena za PSTN.......................................................................................................................12
3.4. Migracija ka IMS........................................................................................................................13
3.5. Put migracije za fiksne operatore i prateći aspekti...................................................................13
3.6. Put migracije mobilnih operatora i prateći aspekti....................................................................17
3.7. Put migracije konvergentnih operatora i prateći aspekti...........................................................19
3.8. Sumiranje tehno-ekonomskih i sigurnostih aspekata prelaska na NGN....................................20
3.9. Regulatorski izazovi koje donosi prelazak na NGN...................................................................21
3.9.1. Utvrđivanje i analiza mjerodavnih tržišta od značaja za NGN.............................................21
3.9.2. Nacrt EC preporuke o rgulisanom NGA pristupu s osvrtom na prelazni period................23
3.9.3. Ljestvica ulaganja u NGN okruženju....................................................................................26
4. Primjer: NGN strategije migracije.....................................................................................................28
(EUROSCOM, Siemens, Alcatel, Lucent, ZTE)......................................................................................28
4.1. EUROSCOM-ov scenario migracije...........................................................................................28
4.2. ALCATEL-ov scenario migracije.................................................................................................29
4.3. SIEMENS....................................................................................................................................34
4.4. LUCENT......................................................................................................................................34
4.5. ZTE.............................................................................................................................................35
5. Zaključak...........................................................................................................................................36
6. Skraćenice........................................................................................................................................37
7. Literatura..........................................................................................................................................40
2
Tehnološki, sigurnosni i ekonomski aspekti migracije iz jedne u drugu generaciju mreža
[Pick the date]
1.Uvod
Čovjek ima jaku želju za boljim mogućnostima komunikacije bez bavljenja sa kompleksnim
tehnologijama. Prema tome komunikacione usluge se moraju kretati ka korisniku. IMS (IP
Multimedia Subsystem) koji se nalazi u jezgru NGN (Next-Generation Networks) omogućava
širokopojasne servise prilagođene korisniku, koristeći više tipova pristupnih mreža na način
prihvatljiv za korisnika. On koristi OSDE (Open Service Delivery Environment) koja
omogućava brzi razvoj i realizaciju novih servisa. IMS u jezgru NGN je cilj; glavno pitanje
je kako migrirati sa postojećih mreža ka cilju uz očuvanje kratkoročnih poslovnih pogodnosti.
Razvoj mreža slijedeće generacije (NGN) povlači suštinske promjene cijelog vrijednosnog
lanca pružanja elektronskih komunikacionih usluga, a shodno tome donosi i znatne izazove
sa kojima se regulatori trebaju suočiti. NGN nudi uštedu kako kapitalnih troškova (CAPEX)
tako i operativnih troškova (OPEX), ali nije kreirao nove prihode za operatore. Telekom
operatori imaju priliku da integrišu i prošire multimedijalne servise kroz nove
personalizovane servise. Novi servisi moraju da budu jednostavni i laki za upotrebu, tj.
prirodni i intuitivni, da bi imali masovni uspjeh na tržištu. Multimedijalni komunikacioni
servisi na bazi IP moraju da budu sigurni za korisnike. Takođe moraju biti otporni na
neautrorizovan pristup ličnim servisima i informacijama.
Cilj ovog rada je da pokaže kako je tehnološki razvoj često mnogo brži od vremena povrata
investicija u prethodnu tehnologiju. Zbog toga operatori moraju vremenski i tehnološki
uskladiti proces prelaska na nove tehnologije. S obzirom da su komunikacijski sistemi
uglavnom oslonjeni na informacione tehnologije i kao takvi sadrže i baze podataka, pri
prelasku na novu generaciju mreža, potrebno je posebnu pažnju posvetiti tehnološkim,
sigurnosnim i ekonomskim aspektima prelaska iz jedne u drugu mrežu kao i pitanjima
interoperabilnosti postojećih elemenata mreže.
3
Tehnološki, sigurnosni i ekonomski aspekti migracije iz jedne u drugu generaciju mreža
[Pick the date]
2. Razvoj sa polazišta današnjih mreža ka mrežama novih generacija (NGN-New Generation Networks)
2.1. NGN Definicija i arhitektureTermin “Next Generation Networks” je široko rasprostranjen i različito se tumači u
zavisnosti od učesnika u komunikacijskom poslu. Definicija koju je dao ETSI: NGN je
koncept za definisanje i razvoj mreža, koji sadrži formalnu podjelu na različite slojeve i
ravni, a koji koriste otvorene sprege, nude i pružaocima servisa i operatorima platformu
koja se može razvijati korak po korak, ka kreiranju, razvoju i upravljanju novim servisima.
NGN arhitektura je zasnovana na četiri sloja: sloj pristupa (Access layer), sloj jezgra (Core
layer), sloj kontorle (Control layer) i sloj servisa (Service layer). Elementi sloja pristupa
uključuju različite mrežne prolaze (MG-Media Gateways) koji omogućavaju vezu jezgra
mreže i mreže za pristup. Sloj jezgra je mreža koja upravlja servisima na bazi IP-a. Sloj
kontrole je server poziva koji pruža funkcije kontrole poziva, a takođe pruža i kontrolu
MG. Sloj servisa je jedna IT platforma koja ima ulogu IN-SCE (Intelligent Network Service
Creation Environment) proširuju i njihovu funkcionalnost u cilju obuhvatanja novih mrežnih
scenarija.1
Slika 1. Arhitektura NGN
1 N. Živić, Z. R. Petrović, M. Jovanović, "Prelazak na mreže sledeće generacije", TELFOR – CD zbornik,
Beograd, 2009.
4
Tehnološki, sigurnosni i ekonomski aspekti migracije iz jedne u drugu generaciju mreža
[Pick the date]
2.2. Glavni evolutivni koraci za mreže i usluge današnjiceTri su glavna evolutivna koraka koje današnje mreže trebaju napraviti u evolutivnom putu
ka NGN:
1. Konvergencija usluga i razvoj pristupne mreže
2. Prelazak cjelokupne usluge na IP-baziranu uslugu
3. Integracija mreže
Konvergencija usluga rezultuje da korisnik prima uslugu bez obzira o kojem tipu mreže ispod
se radilo. Tako npr, putem NGN mreže korisnik treba biti u mogućnosti posmatrati isti TV
program sa istim kvalitetom na PC-ju preko PSTN mreže, preko mobilnog telefona putem
mobilne mreže ili pomoću tv seta putem kablovske mreže.
Razvoj pristupne mreže uključuje povećanje propusnog opsega u pristupnoj mreži,
smanjenje kašnjenja, te razvoj podrške za mobilnost.
Konverzija usluge na IP-zasnovanu će promijeniti postojeće izvorne usluge sa IP baziranim,
npr. govorna mreža će biti zamijenjena u potpunosti VoIP-om. Ovakva konverzija će pomoći
u razdvajanju usluge od tehnologije prenosa na nižim nivoima. Također, ovakva zamjena
treba pored prenosa glasa da uvede mogućnosti grupnog poziva, adresnih sadržaja kao i
redukcije informacionog sadržaja u slučaju pogoršanja uslova na kanalu. Drugi primjer je
konverzija tradicionalne kablovske televizije u IPTV, sa dodatnim poboljšanjima ka
interaktivnoj televiziji, korisničkog izbora sadržaja te mogućnosti za unicasting, multicasting
ili broadcasting po potrebi.
Integracija mreže će rezultovati zajedničkim transportnim kontrolnim slojem iznad svih
pristupnih mreža i jezgre mreže, formirajući transportni sloj NGN arhitekture, kako je
ilustrovano na slici 1. Nakon izvršenja koraka 2, tradicionalne fiksne, mobilne i kablovske
mreže treba da pod zajedničkim slojem kontrole transporta budu objedinjene u zajednički
transportni bazen (pool), koji će posluživati uslugu sa traženim QoS-om. Otvoreni interfejs
između aplikativnog sloja i funkcija upravljanja uslugom treba da omogući jednostavno i
standardizovano kreiranje aplikacija. Bez ovog otvorenog interfejsa, razvoj usluge traje
godinama, jer razvojni tim treba da poznaje i interveniše na mrežnim protoklima, koji su
često jako kompleksi i vezani za priozvođače. Danas već postoji nekoliko grupa API-ja, kao
što je OSA/Parlay API i Parlay X API, itd.
5
Tehnološki, sigurnosni i ekonomski aspekti migracije iz jedne u drugu generaciju mreža
[Pick the date]
2.3. Trend migracije prema NGN mrežama i prateći aspektiHistorijski gledano NGN je imao za cilj emulaciju postojećih servisa telefonije za klasu
4 (long distance) i servise telefonije za klasu 5 (krajnji korisnik). Kao takav, on je ponudio
uštedu kako kapitalnih troškova (CAPEX) tako i operativnih troškova (OPEX), ali nije kreirao
nove prihode za operatore. Kako se zahtijeva uklapanje sa postojećim servisima operatora,
rješenje proizvođača je znatno opterećeno specifičnostima mreže operatora. Stoga ušteda
neće biti toliko velika koliko je predviđeno. Glavni izuzetak je posljednji rast 3GPP rješenja za
NGN tržišta, gdje je značajna ušteda realizovana kroz čvrstu standardizaciju usluga mobilne
telefonije.2
Istovremeno, tradicionalni operatori i njihova najveća konkurencija suočeni su sa rastom
prijetnji od zamjene fiksne telefonije mobilnom telefonijom i od malih operatora koji
pružaju VoIP (Voice over IP) preko jednostavnih arhitektura (Skype, Vonage). Često ovi
operateri nemaju obavezu pružanja univerzalnog servisa (hitni pozivi, ugovorene obaveze,
kvalitet servisa ili životni vijek servisa) i tako mogu generisati znatan saobraćaj bez
velikih investicija u infrastrukturu. Najnoviji NGN koncept je evoluirao ka podršci mnogo
fleksibilnijoj servisnoj platformi koja je orjentisana ka potrebama korisnika, nudeći nove
inovativne servise, izlazi u susret potrebama operatora da investira u pripremu
skorog kraja tradicionalne infrastrukture. Jedan ključni aspekt ovog novog pristupa je razvoj
IP Multimedia Subsystem (IMS) koji je definisao 3GPP kao novi domen u jezgru mreže,
paralelno sa Open Service Architecture (OSA). Dok je inicijalni prijedlog za upotrebu u UMTS
mobilnim mrežama, ovaj potpuni IP pristup na bazi SIP biće prilagođen od strane 3GPP2 za
upotrebu u CDMA2000 mrežama. Razvoj je nastavljen u ETSI (European Telecommunication
Standard Institute), ATIS (Alliance for Telecommunication Industry Solutions) i ITU-T
(International Telecommunication Union– Telecom Sector) za primjenu IMS u fiksnim
širokopojasnim mrežama. Ovaj konačni korak postavljanja IMS rješenja za upotrebu u fiksnim
širokopojasnim mrežama, UMTS i CDMA2000 mrežama, ili odvojeno ili kao konvergencija
fiksnih i mobilnih mreža, nudi povezanost bilo gdje sa personalizovanim servisima. Od
zajedničkog IMS rješenja korist imaju proizvođači opreme, servis provajderi kao i korisnici.
Potreba preduzeća i korisnika za novim servisima pokreće evoluciju fiksnih i mobilnih
2 J. de Vriendt, G. Hanson, A. Urie „Network Migration Strategies towards IMS“
6
Tehnološki, sigurnosni i ekonomski aspekti migracije iz jedne u drugu generaciju mreža
[Pick the date]
operatora. Glavna uloga servisa je da komunikaciju učini kao da se odvija licem u lice. Novi
terminali i komunikacioni mehanizmi prilagođeni korisniku omogućavaju ovo bez tehničke
kopleksnosti. Korisnici danas za pristup informacijama, zabavi i drugim servisima koriste
različite kanale. Telekom operatori imaju priliku da integrišu i prošire multimedijalne servise
kroz nove personalizovane servise (čovjek-čovek, čovjek-sadržaj i grupni). Novi servisi
moraju da budu jednostavni i laki za upotrebu, tj. prirodni i intuitivni, da bi imali masovni
uspjeh na tržištu. Multimedijalni komunikacioni servisi na bazi IP moraju da budu sigurni
za korisnike. Takođe moraju biti otporni na neautorizovan pristup ličnim servisima i
informacijama. Preduzeća zahtjevaju da imaju kontrolu i fleksibilnost u upravljanu svojom
komunikacijom kao što su premještanje, dodavanje i promjena korisničkih informacija.
Nove tehnologije omogućavaju mnogo fleksibilnije načine rada. Mora se omogućiti veza sa
zaposlenim preko jedinstvenog broja, bez obzira na lokaciju ili pristupni uređaj. Zaposleni
moraju da imaju siguran pristup i funkcionalnosti IT okružanja. Za preduzeća je posebno
bitna komunikacija sa svojim korisnicima. Uopšteno operatori gledaju da odgovore brzo i na
fleksibilan način novim poslovnim mogućnostima. Jedan način za podršku ekspanziji servisa
je evolucija ka infrastrukturi na bazi komutacije paketa koja omogućuje kreiranje i isporuku
novih multimedijalnih servisa. To se mora uraditi na takav način da zaštiti poslovni model
operatora i generiše novi prihod. Operatori su suočeni sa problemom migracije korisnika.
Jedan način da se vrate korisnici je ponuda razlikovanja od konkurencije u oblastima kao
što su: personalizacija, paketi servisa, co- branding, poslovni odnosi, tarife, QoS. Mogućnost
da se upakuje sadršaj i servisi na privlačan, nov i fleksibilan način pruža stratešku prednost.
Interoperabilnost servisa za masovno tržište je vrlo bitna, posebno između operatora,
neophodno je dati korisniku slobodu kretanja između različitih mreža. Regulator je
zainteresovan za zaštitu korisnika, kvalitet servisa i sigurnost. Specifični problemi su:
obaveza univerzalnog servisa, planiranje numeracije, pouzdanost i kvalitet glasa, hitni
servisi, kompenzacija između operatora, zaštita podataka i dr.
7
Tehnološki, sigurnosni i ekonomski aspekti migracije iz jedne u drugu generaciju mreža
[Pick the date]
3. Putevi migracije za različite operatore i tehnološki, sigurnosni i ekonomski aspekti tih migracija
3.1. Pozicioniranje IMSSvako od trenutnih NGN, FMC (Fixed/Mobile Convergence) i VoIP rješenja ima najmanje
jedno ograničenje: podrška za QoS, inovativne servise, konvergencija fiksne i mobilne mreže,
i/ili hitne servise. IMS predstavlja standardizovanu višestruko upotrebljivu servisnu
platformu. Drugim riječima to je platforma koja se može upotrijebiti za kreiranje, razvoj i
primjenu širokog opsega različitih inovativnih servisa. IMS ima entitete koji su
standardizovani (CSCF, HSS, MRF idr.) u smislu funkcionalnosti kao i interfejsa. Posebno
važno za razvoj servisa je standardizovan ISC i SH interfejs koji omogućavaju integraciju
aplikacionih servera u IMS. U mnogim slučajevima, novi servisi jedino zahtjevaju kreiranje i
razvoj novog servisa na SIP aplikacionom serveru. IMS pruža većinu komponenti nižih slojeva
i funkcionalnosti, kao što su: registracija, uspostavljanje sesije, sigurnost, tarifiranje, OAM
itd.). Ove prednosti se odslikavaju na velikoj uštedi u CAPEX i OPEX, posebno u
kompleksnoj servisnoj okolini sa velikim brojem servisa. IMS pruža standardizovan, dobro
struktuiran način isporuke servisa, rad sa postojećim mrežama i konvergenciju fiksna-
mobilna.
IMS ima važnu ulogu u ponudi širokopojasnih servisa korisniku. IMS omogućava servis
provajderima da ponude: siguran QoS, sigurne multimedijalne servise na bazi SIP, preko bilo
kog tipa širokopojasnog pristupa (fiksni, bežični i mobilni), sa dovoljnom kontrolom za
kreiranje, upravljanje, tarifiranje i sigurnost ovih servisa. Horizontalna arhitektura IMS takođe
omogućava operatorima da nove servise ne razvijaju vertikalno, eliminišući tradicionalno
skupu i kompleksnu mrežnu strukturu i preklapanje funkcija za tarifiranje, prisutnost,
upravljanje, rutiranje i snabdjevanje. Koristi se SIP zato što je to zajednički signalizacioni
protokol za IETF, 3GPP i ETSI TISPAN (Telecommunications & Internet converged Services &
Protocols for Advanced Networks) za konvergenciju fiksne i mobilne mreže. Takođe
proizvođači terminala su prešli na SIP, kao mnogo jednostavnijeg i fleksibilnijeg za proširenje
nego H.323.
8
Tehnološki, sigurnosni i ekonomski aspekti migracije iz jedne u drugu generaciju mreža
[Pick the date]
IMS je sistem za pružanje svih vrsta IP servisa. IMS je definisan za podršku različitim mrežama
i servisima korisnika kao što su:
komunikacija čovjek-čovjek (npr. telefonija, video telefonija) i čovjek-mašina (npr.
igre)
potpuno integrisane multimedijalne komunikacije u realnom vremenu i one koje
nisu u realnom vremenu (npr. streaming uživo i chat)
interakcija različitih servisa i aplikacija (npr. servisi koji koriste lokalne informacije)
jednostavno podešavanje više servisa u jednoj sesiji ili više istovremenih sesija
(fleksibilnost i prilagođavanje servisa: dodavanje različitih komponenti u
komunikaciju, dodavanje učesnika i dr.)3
Mogućnost IMS da integriše različite komponente medija otvara mogućnost za raznovrsnije
servise nego što su danas. Drugim riječima, IMS pruža odgovor na očekivanja korisnika.
3.2. IMS arhitektura i rješenjaIMS arhitektura je zasnovana na skupu SIP proksija i servera koji rade zajedno da obezbjede
krajnjim korisnicima da dobiju servise koje zahtjevaju, nezavisno od toga koju pristupnu
mrežu koriste. Slika 2. prikazuje glavne funkcije IMS rješenja, i one su ukratko opisane ispod.
Slika 2. Funkcionalna arhitektura IMS
3 J. de Vriendt, G. Hanson, A. Urie „Network Migration Strategies towards IMS“
9
Tehnološki, sigurnosni i ekonomski aspekti migracije iz jedne u drugu generaciju mreža
[Pick the date]
Application Servers (AS) – obezbjeđuju okolinu za izvršavanje servisa
Serving Call Session/State Control Function (S- CSCF)–S-CSCF sprovodi IMS kontrolu
sesija na bazi SIP-a.
Proxy CSCF (P-CSCF)-P-CSCF ima ulogu SIP proksi servera i on je glavni link između
IMS i nižih slojeva pristupnih mreža.
Interrogating CSCF (I-CSCF) - I-CSCF je tačka prvog kontakta sa mrežom operatora.
Home Subscriber Server (HSS) – HSS obuhvata bazu podataka mreže koja sadrži sve
podatke o pretplatnicima koji se odnose na IMS slojeve.
Media Gateway Control Function (MGCF) i Media Gateway (MGW) – Ovi mrežni
elementi se zahtjevaju radi podrške komunikacije između IMS korisnika i CS korisnika
(npr. PSTN ili PLMN). Napomenimo da funkcije prikazana na Slici 2, kompletno IMS
rješenje takođe uključuje komponente za upravljanje mrežom i servisima,
konvergentno tarifiranje, različite servere aplikacija i dr.
Slika 3. IMS arhitektura
10
Tehnološki, sigurnosni i ekonomski aspekti migracije iz jedne u drugu generaciju mreža
[Pick the date]
Kompletno IMS rješenje za mobilne, fiksne i fiksne bežične mreže je zasnovano potpuno
na standardima (3GPP, TISPAN). Jezgro IMS predstavlja (S-CSCF, HSS, AS i IMS SDP, MRF) i
zajedničko je za različite pristupne mreže. Prilagođavanje je ograničeno na P-CSCF i rad
kontrolnog sistema i pristupne mreže za kontrolu resursa i priključivanje mreže.
Karakteristika IMS je primjenljivost na svim mrežama: mobilnim, fiksnim i fiksnim bežičnim,
a konvergentnim operatorima pruža IP multimedijalne servise. Takođe osnovno svojstvo je
da omogućava konvergenciju fiksna-mobilna kao servisna platforma koja je zajednička za
fiksnu i mobilnu. Adaptacija servisa (ako se zahtjeva) može se uraditi na ivici pristupne
mreže.
Dodatno, podržava fleksibilno pakovanje servisa koji donose prihod, tako što dozvoljava
aplikacijama da dodaju medija komponente, pozivaju ili isključuju učesnike u komunikaciji, i
pristupaju širokom opsegu mogućnosti servisa (položaj, prisutnost, tarifiranje, instant
poruke, konferencije i dr.). Omogućava migraciju aplikacija podataka sa postojećih
vertikalnih aplikacija na fiksnoj ili mobilnoj mreži ka IMS konvergentnim aplikacijama.
Podržava unaprijeđen E2E QoS i sigurnost IMS arhitekture. Ove ključne osobine pružaju
velike pogodnosti operatorima fiksnih i mobilnih mreža. Dio je „Open Service Delivery
Environment“ za „Service- Oriented Architectures“, a koristi Web servise za integraciju
kreativnih servisa od treće strane SP, omogućavajući lako uvođenje novih servisa, a
kao rezultat bogatiji paketi servisa. Koristi otvorene i dobro opisane interfejse što smanjuje
probleme interoperabilnosti i dozvoljava brzo uvođenje.
3.3. Zamjena za PSTNZa evoluciju PSTN mreža, postoje dvije alternative označene u okviru ETSI TISPAN:
PSTN/ISDN Emulacioni podsistem (PES): skoro savršena PSTN emulacija, sa ciljem
podrške najvećem broju ako ne svim postojećim PSTN servisima na način koji je
transparentan za krajnjeg korisnika (ista oprema, isti izgled i osjećaj)
PSTN/ISDN Simulacioni podsistem (PSS): simulacija najvećeg broja popularnih
postojećih servisa i podrška za najčešći zajednički skup PSTN servisa, sa mogućim
različitim ponašanjem nekih servisa.
11
Tehnološki, sigurnosni i ekonomski aspekti migracije iz jedne u drugu generaciju mreža
[Pick the date]
Postoje dva rješenja NGN emulacija i IMS emulacija. U emulaciji na bazi NGN, MGCF (Media
Gateway Control Function) ispunjava sve funkcije kontrolnog sloja kao klasičan PSTN SW. U
emulaciji na bazi IMS, PSTN emulacioni servisi su realizovani kao specifične aplikacije IMS
jezgra mreže, a AGCF (Access Gateway Control Function) pruža prilagođavanje sa H.248 AG
(Access Gateway) na SIP jezgro mreže. PES pristup se uglavnom koristi u slučaju scenarija
zamjene i rasta PSTN. PSS je dobro rješenje za podršku najvažnijih tradicionalnih PSTN
servisa, dok omogućava brzu evoluciju ka naprednim multimedijalnim servisima. Ovo je
moguće postavljanjem PSS kao podskupa IMS servisa, podržanim od IMS arhitekture.
Kombinacijom IMS i PES arhitekture (vidi sliku 3) dobijamo:
zajednički kontrolni sloj na bazi Softswitch platforme, sa podrškom za IMS/PSS servise
od CSC (Call and Session Controller), i podršku za emulaciju PSTN servisa od MGC
(Media Gateway Controller) preko AGC (Access Gateway Controller).
zajednička okolina za aplikacije sa potpunim skupom aplikacija za poslovne i kućne
korisnike koje se mogu ponuditi bilo preko operatora ili provajdera aplikacija kao treće
strane.
centralizovana HSS baza podataka, sadrži IMS podatke o pretplatnicima kao što je
definisano u 3GPP i ETSI TSPAN. Podatke o korisnicima za PSTN emulaciju, aplikacione
podatke za različite servise i podatke o korisnicima za pristup.
3.4. Migracija ka IMSIMS standard je danas jedino prihvaćen u svakom dijelu telekomunikacija. Danas je on jedini
standard za komunikaciju na bazi SIP. IMS je sigurno najbolja ciljana arhitektura za mreže
slijedeće generacije (NGN). Operatori mogu primjeniti IMS rješenja odmah u cilju
dobijanja koristi što je prije moguće. Putevi evolucije koji su opisani ne pokazuju samo kako
IMS arhitektura može generisati prihode od servisa, već uticati na ponašanje korisnika.4
Mogući su različiti putevi migracije od postojećih mreža, koji odslikavaju različite
kratroročne poslovne prioritete i početne tačke za fiksne, mobilne i konvergentne
operatore. Iz perspektive infrastrukture mreže IMS može biti vrlo isplativ ne samo kao
rezultat horizontalne arhitekture, već i pri radu i održavanju. Kompletno IP rešenje
4 Siemens IP Multimedia Subsystem (IMS)
12
Tehnološki, sigurnosni i ekonomski aspekti migracije iz jedne u drugu generaciju mreža
[Pick the date]
omogućava jedno jezgro mreže za različite vrste pristupa i smanjuje troškove.
3.5. Put migracije za fiksne operatore i prateći aspektiPostoji nekoliko faktora koji upućuju na bržu evoluciju ka potpunoj IP IMS mreži nego u
mobilnoj mreži. Na primjer, veći propusni opseg, nema rominga, terminali imaju dovoljno
procesorske snage za pokretanje naprednih aplikacija. Tipična početna tačka za operatore
fiksne mreže je od PSTN mreže, sa mogućim nekim pre-IMS rješenjima za multimedijalne
servise, alternativno ponuda VoIP, i/ili H.323 servisa. Može takođe biti i početno FMC
rješenje kao što je IMR (Intelligent Mobile Redirect). Glavni zadatak je evolucija od PSTN
mreža, i potreba uvođenja novih servisa koji generišu prihod, oboje povećavaju ARPU, i
kreiraju razliku mobilne telefonije (rješavaju problem supstitucije fiksna-mobilna) i
alternativnih VoIP provajdera. Ovakva rješenja uključuju aspekte kao što su osobine PSTN
servisa koje se moraju podržati i kako, podrška za QoS i sigurnost jednaku kao kod PSTN,
podrška terminalima, aspekti obezbjeđivanja servisa i dr. Sve ove prednosti IMS upućuju
da operatori mogu početi sa primjenom IMS da bi uveli nove servise koji donose prihod i da
bi redukovali OPEX i CAPEX. Preduzeća su posebno pogodan i profitabilan segment za
multimedijalne komunikacije.
Mogu se uočiti različiti scenariji migracije u skladu sa ciljevima operatora i situacijom na
tržištu (rast tržišta, sazrijevanje PSTN mreža i konkurencija). Glavni scenariji su slijedeći:
scenario 1: Obnavljanje mrežepomoću PES, prioretizuje zamjenu PSTN
scenario 2: Rast tržišta za prenos glasa preko PES
scenario 3: Fokus na nove servise i sadašnji prihod, a zamjena PSTN kasnije.
U scenariu 1 (slika 4), glavna koncentracija operatora je na sazrijevanju njegove PSTN
mreže, i želji da obnovi mrežu značajno, sa ciljem nižeg OPEX. Tako da ne uznemirava bazu
korisnika, on želi da obnovi mrežu a da to korisnici i ne primjete. Ovo znači da migracija
neće zahtijevati novu opremu kod korisnika, i da će imati sve iste osobine kao i PSTN
mreža, npr. korištenje PES rješenja na bazi NGN. Novi prihodi su od sekundarnog značaja, i
potiču od ciljanih SME i korporacija, kao i od pružanja druge linije kućnim korisnicima,
nudeći jeftina telefonska rješenja.
13
Tehnološki, sigurnosni i ekonomski aspekti migracije iz jedne u drugu generaciju mreža
[Pick the date]
Operatori fiksne mreže u tržištima u razvoju (Kina, India itd.) su obuhvaćeni scenarijem 2
(vidi sliku 5) i uvešće jedno PES rješenje na bazi NGN kao vrlo isplativ (CAPEX, OPEX) put
proširenja klasičnih telefonskih mreža. PES se uvodi na bazi moranja (saglasno sa rastom
broja pretplatnika), a skup servisa je ekvivalentan onom ponuđenom u PSTN. Kako je PES
uveden da izađe na kraj sa rastom baze korisnika, to se odmah odslikava u novi prihod za
operatora. IMS za podršku novim servisima, kao i za PES/PSS servise se uvodi u drugoj
fazi.
Slika 4. Scenario 1
Scenario 3 (slika 6) je najprivlačniji scenario za „incumbent“ operatore na zrelim tržištima
koja ne zahtijevaju hitnu zamjenu PSTN u velikom obimu. Operator fiksne mreže se fokusira
na pokretanje razvoja velikog obima širokopojasnog pristupa sa uvođenjem novih servisa
(npr. „Triple Play“) radi povećanja prihoda. IMS rješenje za fiksne mreže je idealan prvi
korak za ove operacije i dopuna evoluciji u smjeru „Triple Play“ mreža. Ovo je ispunjeno sa
uvođenjem IMS softswitch u mrežu, ili softverski apgreid pre-IMS rješenja da bi ih
prilagodili IMS. U početku ciljani korisnici će biti poslovni i veliki korisnici koji su
najzainteresovaniji za nove širokopojasne servise. Jednom kada su razvijeni novi servisi koji
donose prihod, IMS platforma se može upotrijebiti za glatku migraciju krajnjih korisnika.
14
Tehnološki, sigurnosni i ekonomski aspekti migracije iz jedne u drugu generaciju mreža
[Pick the date]
Slika 5. Scenario 2
Većina poslovnih i mnogi kućni korisnici će samostalno preći na IMS, zbog prethodno
pomenutih razloga. Kućni korisnici će to uraditi sa naprednim SIP terminalima za
multimedijalne servise, ili putem povezivanja klasičnih telefona na kućne gejtveje. Drugi
kućni korisnici se mogu prilagoditi transparentno upotrebom PES na bazi IMS ili IMS PSS
skupa servisa, u skladu sa razvojem širokopojasne „Triple Play“ infrastrukture, koja
upravlja sa oba, širokopojasnim i uskopojasnim saobraćajem, i završi POTS signalizaciju i
transformiše je u H.248 ili SIP. Preostali klasični korisnici mogu se konsolidovati sa jednim
ili više klasičnih centrala radi značajnog smanjenja OPEX koji se odnosi na ove korisnike.5
Jedna od glavnih prednosti ovakvog pristupa je ta da „egzotični“ PSTN servisi, fokusirani na
poslovne korisnike, ne moraju da budu podržani sa PSS platformom, kako ovi korisnici budu
već migrirali na napredne servise na bazi IMS. Ovaj scenario je stoga karakteriše pristup
koji mnogo remeti PSTN, i izbjegava potrebu za evolucijom u smijeru PSTN emulacije na bazi
NGN.
5 Siemens IP Multimedia Subsystem (IMS)
15
Tehnološki, sigurnosni i ekonomski aspekti migracije iz jedne u drugu generaciju mreža
[Pick the date]
Slika 6. Scenario 3
3.6. Put migracije mobilnih operatora i prateći aspektiIz perspektive mobilne mreže, racionalno je uvođenje multimedijalnih servisa upotrebom
zajedničke IMS infrastrukture. Tipična polazna tačka za mobilne operatore je od mreža 2G
prenosa glasa (klasična MSC) i prenosa podataka (SMS, GPRS) u početnoj fazi razvoja 3G
mreže. Prihod se uglavnom dobija od prenosa glasa (>80%), podataka, uglavnom SMS, (>90%
od prihoda prenosa podataka), ostali servisi prenosa podataka još uvijek ne donose
prihod. IMS arhitektura takođe može biti upotrebljena da obogati mobilnu telefoniju na bazi
komutacije kola, kombinujući mogućnosti komutacije kola i paketa. Tokom vremena može
se uvesti VoIP ali je danas ograničen paketskim prenosom u radio mreži.6
U oblasti mobilne mreže, prvi korak (vidi sliku 7) će biti uvođenje softswitch klase 5 (3GPP
R4), a kako je ovo još uvijek tržište u rastu sa prihvatanjem UMTS, 2G rastom na tržištima u
razvoju, i djelimičnom zamjenom GSM MSC migracija ka NGN na bazi komutacije kola je
motivisana s obzirom na CAPEX/OPEX. Početni servis je PoC (Push to Talk over Cellular), to je
prva IMS aplikacija koja je dostupna u bežičnim mrežama. Ona potpuno radi u domenu
komutacije paketa a zasnovana je na zajedničkim IMS funkcijama kao što su: grupe,
upravljanje listama i prisutnosti, konferencijama više grupa, sigurnosti, tarifiranju i O&M.
Obogaćivanje telefonije sa kombinovanim servisima omogućava korisniku da trenutno
razmjenjuje informacija kao što su slike, video, Web sa osobom sa kojom razgovara.
Telefonija na bazi komutacije kola sa dodatnim servisima će biti očuvana sve dok
kompletna IP mreža ne postane standard i svi korisnici pređu potpuno na nju.
6 J. de Vriendt, G. Hanson, A. Urie „Network Migration Strategies towards IMS“
16
Tehnološki, sigurnosni i ekonomski aspekti migracije iz jedne u drugu generaciju mreža
[Pick the date]
Slika 7. Migracija mobilnih operatora
Uvođenje EDGE i 3G tehnologija takođe pruža propusni opseg za početak ponude mnogo
privlačnijih servisa (npr. Video) što može povećati ARPU.7 Takođe, terminali sa velikim
ekranima, kamerama i dr. postaju dostupniji na tržištu proširujući mogućnosti za isporuku i
kreiranje sadržaja. Kako je ranije objašnjeno, IMS je najbolja dostupna platforma koja
omogućava integrisan pristup za pokretanje mnoštva ovih servisa (push-to-X, upravljanje
grupama i listama, prisutnost i dr.). To se može razviti kao dodatak postojećoj GPRS mreži sa
komponentama kao što su PDF, x-CSCF (Call Session/State Control Function), HSS (Home
Subscriber Server), i IMS aplikacioni server. Ove komponente su iste i za fiksne operatore.
Danas ne postoji pritisak za masovnu migraciju prenosa glasa sa CS na IMS, specijalno za
jeftine servise prenosa glasa, gdje dodatne osobine koje nudi IMS ne mogu generisati novi
prihod. Kapacitet za prenos glasa u početnoj fazi upotrebe IMS se očekuje da bude niži nego
kod postojećih servisa na bazi komutacije kola (SIP zaglavlje, idr.). Migracija prenosa glasa
sa CS na IMS biće pokrenuta time što će glas biti samo jedna komponenta bogatijeg, multi
komponentnog servisa, i to kada IMS dostigne dovoljno veliki opseg penetracije.
Pošto je sam sistem zamišljen veoma ambiciozno, bilo je potrebno rješiti niz tehničkih
izazova: Kao prvo, brzina protoka podataka 3G terminala je daleko iznad brzine koju koriste
postojeći mobilni terminali. Na primjer, da bi se gledao film preko 3G terminala (streaming
7 http://www.e-drustvo.org/proceedings/YuInfo2007/html/pdf/104.pdf
17
Tehnološki, sigurnosni i ekonomski aspekti migracije iz jedne u drugu generaciju mreža
[Pick the date]
video) neophodna je brzina protoka podataka koja je oko 100 puta veća nego kod današnjih
aparata. Međunarodna telekomunikaciona unija (ITU) svrstava mobilni terminal u terminal
treće generacije samo ako on može vršiti predaju na brzini od 144 Kbps.
Ono što je neizvjesno kod 3G sistema je njegova isplativost. Problem je u tome što 3G sistem
zahtjeva veoma širok frekventni spektar, mnogo veći nego postojeći 2G sistem. Da bi se ovo
omogućilo potrebno je platiti visoku cijenu zakupa radio spektra i predajne infrastrukture: u
Velikoj Britaniji i Njemačkoj državna administracija je već na osnovu izdavanja 3G licenci
ubrala prihode od 35 i 46 milijardi dolara respektivno.Telekomunikacioni operatori su
spremni da plate ogromne sume novca jer vjeruju da će se uloženi novac vratiti kroz obilje
servisa i usluga koje će ponuditi svojim korisnicima. Analitičari smatraju da je još uvijek rano
za ocjenu da li je 3G tehnologija pretrpila neuspijeh.
3.7. Put migracije konvergentnih operatora i prateći aspektiIMS realno omogućava konvergenciju fiksna-mobilna. On nudi osnovne mogućnosti za
operatore sa obje mreže, i fiksnom i mobilnom. Do sada, ovi dijelovi su radili gotovo
nezavisno jedan od drugog. Međutim, krajnji korisnik zahtijeva bolju integraciju svojih
komunikacionih servisa što ima za posljedicu obnovljen interes za konvergenciju fiksna-
mobilna. Raspoloživost tehnologija koje omogućavaju pružanje velikih pogodnosti za ove
operatore je jako značajna. Oni imaju najbolju poziciju da ponude kompletan širokopojasni
servis za „Quadruple services“ (pristup Internetu, komunikacija, video zabava/informisanje,
mobilnost), gdje servisi i sadržaj može biti pokrenut preko svih mreža. Ovaj potpuni model
provajdera servisa je takođe dobro pozicioniran da ponudi servise preduzećima kao što su
upravljani komunikacioni servisi za povećanu produktivnost.8 Operatori su svjesni ovog
potencijala, i pregrupišu svoj fiksni i mobilni posao. IMS omogućava konvergentnim
operatorima da razviju jednu zajedničku okolinu za pružanje servisa za fiksne i mobilne, gdje
se kompletna arhitektura vidi kao kombinacija onih gore diskutovanih, u predhodnim
poglavljima, npr. jedna servisna platforma pruža servise ka krajnjim korisnicima preko fiksne i
mobilne pristupne mreže.
8 ITU-T, Draft Rec. Y.NGN-MIG
18
Tehnološki, sigurnosni i ekonomski aspekti migracije iz jedne u drugu generaciju mreža
[Pick the date]
3.8. Sumiranje tehno-ekonomskih i sigurnostih aspekata prelaska na NGNIma najmanje šest ključnih tehno-ekonomskih pokretača za NGN, i to: zaštita investicija;
troškovi (kapitalni i operativni); pouzdanost na transportnom sloju; skalabilnost;
poboljšana selekcija proizvoda; brzina inoviranja i uvođenja servisa.
Zaštita investicija: Ugrađivanje NGN komponenti na osnovu standarda i otvorenih
protokola je prvi korak ka zaštiti investicija. Zahtjeva se međusobni rad sa postojećim
OSS- ovima (Operational Support Systems) prije nego što se NGN može stvarno pustiti u
upotrebu.
Troškovi (kapitalni i operativni) se štite zahvaljujući distribuiranoj prirodi NGN-a, i
karakteristici postepenog rasta. Upravljanje budžetom i planiranje rasta je jednostavnije.
Kako su NGN rješenja zasnovana na otvorenim standardima, a koji su blisko povezani sa
Internet tehnologijama, važna zaštita troškova će se naći tokom rada mreže.
Pouzdanost na sloju transporta je od izuzetne važnosti. Da bi očuvali visok nivo
pouzdanosti, proizvođači opreme i njihovi korisnici u transportu su razvili proizvode,
arhitekture, i procese čija je misija fokusirana na maksimiziranje vremena rada mreže.
Pouzdanost sistema se takođe povećava primjenom redudantnih sistema sa brzim odzivom.
Skalabilnost kod NGN-a znači da se povećava kapacitet na jedan otvoren način, ili
dodavanjem kapaciteta postojećim medija prolazima, ili dodavanjem medija prolaza.
Napredni servisi se mogu uvesti ili proširiti upotrebom postojećih mrežnih elemenata (NE-
Network Element), kao što je SCP (Signaling Control Point), ili u budućnosti dodavanjem
servera aplikacija (Feature/Application Servers) i medija servera.
Poboljšana selekcija proizvoda se ogleda u tome da će raditi proizvodi koji su na
standardnoj bazi nudeći operatorima najbolji izbor tehnologije, skalabilnosti i cijene.
Najviše još nepotvrđenih razloga za migraciju ka primjeni NGN-a je sposobnost ovih
novih mreža da podrže brzo uvođenje novih i različitih servisa. Ako su Internet tehnologije
(npr. NG HTML, DNS, LDAP, itd.) uspješno primjenjene, brzi, novi servisi mogu biti razlog
za NGN.
3.9. Regulatorski izazovi koje donosi prelazak na NGNNGN mijenja fizičku i logičku arhitekturu telekomunikacijske mreže. Novi mrežni dizajn i
principi optimizacije saobraćaja dovode do značajnog smanjenja čvorova jezgrene mreže. U
isto vrijeme, broj agregacijskih tačaka u pristupnoj mreži će se povećati imajući u vidu da
19
Tehnološki, sigurnosni i ekonomski aspekti migracije iz jedne u drugu generaciju mreža
[Pick the date]
postavljanjem optičkog vlakna bliže korisniku ulogu glavnih razdjelnika tj. MDF-ova (Main
Distribution Frame) preuzima ulični razdjelnik tj. SDF (Street Distribution Frame), pri čemu se
pristupni DSL multiplekser ili DSLAM (Digital Subscriber Line Access Multiplexer) premješta iz
lokalne centrale u ulični kabinet. Prelazak na NGN prati povlačenje jednog dijela opreme
operatora sa značajnom tržišnom snagom ili SMP-a (Significant Market Power), uglavnom su
to lokalne centrale i MDF-ovi. Ako SMP odluči da povuče spomenutu opremu, a imajući u
vidu da je tu smještena i oprema drugih operatora, to može doći do propadanja uloženih
investicija od strane drugih operatora. Ovaj problem najviše obuhvata investiranje u mrežu u
cilju LLU pristupa tj. pristupa izdvajanjem lokalne petlje (Local Loop Unbundling). Kako nije
opravdano da se od SMP-a zahtijeva da neograničeno dugo zadrži lokacije koje mu više ne
trebaju, to regulator u ovom slučaju može zahtijevati da se povlačenje lokacija izvrši u
razumnom roku, na način da se minimiziraju prateći gubici. Ovakvi problemi su prvo nastupili
na tržištu sa brzim prelaskom na NGN, poput Nizozemske. Da bi se izbjegli mogući problemi,
potrebno je da je regulator informisan o NGN razvojnim planovima SMP-a, kako bi se
uspostavio razuman period zatvaranja lokacija. Ovo je tek jedan primjer pojave koja se
očekuje i u Bosni i Hercegovini sa razvojem NGN mreža.
3.9.1. Utvrđivanje i analiza mjerodavnih tržišta od značaja za NGN
U skladu sa odredbama EC-a regulatori širom Evrope vrše analizu specifičnih tržišta u cilju
stvaranja konkurentskog okruženja. 9EC je 2007. godine revidirala definicije tržišta i usvojila
tehnološki i servisno neutralno stanovište za veleprodajno tržište fiksnih usluga. Preporuka
2007/879/EC o mjerodavnim tržištima podložnim prethodnoj (ex ante) regulaciji u aneksu
broji sedam tržišta. Pored mjerodavnih tržišta iz preporuke EC-a, moguće je utvrđivanje i
drugih mjerodavnih tržišta koja su podložna prethodnoj regulaciji, ako su na tržištima
istovremeno ispunjena sljedeća tri kriterija:
prisutnost visokih i trajnih prepreka za ulazak na tržište, strukturne, pravne ili
regulatorne prirode,
struktura tržišta koja ne teži razvoju efikasnog tržišnog takmičenja unutar
odgovarajućeg vremenskog okvira,
9 Draft Commission Recommendations of.. on regulated access to Next Generation Access Networks, July 2009http://ec.europa.eu/information_society/policy/ecomm/library/public _consult/nga_2/index_en.htm#responses
20
Tehnološki, sigurnosni i ekonomski aspekti migracije iz jedne u drugu generaciju mreža
[Pick the date]
primjena mjerodavnih propisa o zaštiti tržišnog takmičenja sama po sebi ne
omogućuje na odgovarajući način uklanjanje nedostataka na tržištu.
Utvrđivanje mjerodavnog tržišta predstavlja osnovu za provođenje analize tržišta,
koja se sastoji od određivanja mjerodavnog tržišta i procjene postojanja jednog ili
više SMP-a na tom tržištu te određivanja regulatornih obaveza navedenim
operatorima.
Smisao procesa određivanja mjerodavnog tržišta je utvrditi ograničenja odnosno prepreke s
kojima se na tržištu suočavaju operatori elektronskih komunikacijskih mreža.
Za NGA od ključnog su značaja tržište 4 i 5, tačnije:
Tržište 4: veleprodajni (fizički) pristup mrežnoj infrastrukturi (uključujući dijeljeni ili
potpuni izdvojeni pristup) na fiksnoj lokaciji
Tržište 5: Veleprodajni širokopojasni pristup; virtualni pristup mreži koji uključuje
bitstream pristup na fiksnoj lokaciji.
Tržište 4 - pripadajuće usluge
usluga potpunog izdvojenog pristupa lokalnoj petlji i lokalnoj potpetlji na temelju
bakarne parice,
usluga dijeljenog izdvojenog pristupa lokalnoj petlji i lokalnoj potpetlji na temelju
bakarne parice;
usluga izdvojenog pristupa lokalnoj petlji na temelju optičkih vlakana i na način
povezivanja tačka - tačka;
usluga pristupa mrežnoj infrastrukturi koju HT pruža za vlastite potrebe, nezavisno o
pristupnoj tehnologiji;
usluga kolokacije, koja uključuje fizičku, udaljenu i virtualnu kolokaciju.
Tržište 5- pripadajuće usluge
bitstream usluga koja podrazumijeva slijedeće tačke preuzimanja saobraćaja između
operatora koji pruža uslugu i operatora koji koristi navedenu uslugu nezavisno o
pristupnoj tehnologiji:
21
Tehnološki, sigurnosni i ekonomski aspekti migracije iz jedne u drugu generaciju mreža
[Pick the date]
tačka pristupa na IP nivou,
tačka pristupa na Ethernet nivou,
tačka pristupa na DSLAM-u/OLT-u (Optical Line Termination) ili odgovarajućoj tački,
uslugu ADSL pristupa putem bakarne parice koju HT pruža za vlastite potrebe.
Regulatorske obaveze za SMP operatora:
obaveza pristupa i korištenja posebnih dijelova mreže; nediskriminacije;
transparentnosti uz obavezu objave standardne ponude veleprodajnog
širokopojasnog pristupa; nadzor cijena i vođenja troškovnog računovodstva i obaveza
računovodstvenog razdvajanja.
3.9.2. Nacrt EC preporuke o regulisanom NGA pristupu s osvrtom na prelazni period
Nakon završenih javnih konsultacija (24.7.2009.) na objavljeni drugi nacrt, očekuje se
finalni dokument Preporuke EC-a u vezi NGA pristupa. Regulatori bi putem preporuke dobili
neophodne smjernice na osnovu kojih bi djelovali kod prelaska na NGN. Drugi nacrt, između
ostalog daje definiciju NGA te izdvaja određene aspekte vezane za tržište 4 (veleprodajni
pristup fizičkoj mrežnoj infrastrukturi), tržište 5 (veleprodajni širokopojasni pristup) i prelazni
period :
NGA definicija
NGA označava žičane pristupne mreže koje se sastoje djelomično ili u cijelosti od
optičkog vlakna i koje imaju kapacitet isporuke širokopojasnih usluga sa poboljšanim
karakteristikama u usporedbi sa uslugama koje se već pružaju preko postojeće
bakarne mreže. U većini slučajeva NGA su rezultat nadgradnje postojeće bakarne ili
koaksijalne pristupne mreže.
Pristup mrežnoj infrastrukturi SMP-a (tržište 4)
Regulator treba procijeniti dostupnost mrežne infrastrukture uključujući cijevi u
vlasništvu SMP-a kako bi se olakšao razvoj konkurentske NGA mreže. Pristup
infrastrukturi treba biti nametnut po troškovno orijentisanim cijenama. Regulator
22
Tehnološki, sigurnosni i ekonomski aspekti migracije iz jedne u drugu generaciju mreža
[Pick the date]
treba podržati ako je to u skladu sa nacionalnim zakonodavstvom, obavezu SMP-a da
instalira dovoljne kapacitete za druge operatore prilikom izgradnje mrežne
infrastrukture.10
Pristup krajnjim segmentima u slučaju FTTH (Fiber to the Home), optičke mreže do kuće
(tržište 4)
Kao dodatak obavezi pristupa mrežnoj infrastrukturi, regulator treba nametnuti
pristup krajnjim segmentima pristupne mreže SMP-a koja uključuje i ožičenje unutar
zgrade. Cijena treba biti troškovno orijentisana, ali i treba uključivati viši rizik koji
odražava dodatne investicijske rizike. Takođe, gdje je moguće, treba obavezati SMP
da razvija višestruke optičke linije u krajnjim segmentima.
Izdvajanje optičke petlje u slučaju FTTH mreže (tržište 4)
SMP operator čija je FTTH mreža treba imati obavezu ponude raspetljanog pristupa
optičkoj petlji. Cijena treba biti troškovno orijentisana, ali i treba uključivati viši rizik
koji reflektuje dodatne investicijske rizike. Izuzetak su SMP koji su razvili zajedničku
infrastrukturu ili su dodijelili efektivni i potpuni pristup bar jednom konkurentu.
Obaveze pristupa u slučaju FTTN (Fiber to the Node), optičke mreže do čvora (tržište 4)
Regulator treba nametnuti raspetljavanje bakarne potpetlje po troškovno
orijentisanim cijenama. Ova obaveza je dopunjena backhaul mjerama koje
osiguravaju efektivnost i održivost, poput nediskriminatornog pristupa objektima radi
kolokacije, a ako to nije moguće, onda virtualne kolokacije.
Veleprodajni širokopojasni pristup (tržište 5)
Regulator treba nametnuti različite veleprodajne proizvode koji odražavaju
tehnološke kapacitete NGA infrastrukture po troškovno orijentisanim cijenama.
10 Draft Commission Recommendations of.. on regulatedaccess to Next Generation Access Networks, July 2009http://ec.europa.eu/information_society/policy/ecomm/library/public_consult/nga_2/index_en.htm#responses
23
Tehnološki, sigurnosni i ekonomski aspekti migracije iz jedne u drugu generaciju mreža
[Pick the date]
Izuzetak su SMP koji su razvili zajedničku infrastrukturu ili su dodijelili efektivni i
potpuni pristup bar jednom konkurentu.
Prelazni period
Regulatori trebaju osigurati da su alternativni operatori informisani najmanje pet
godina prije promjena koje se odnose na tačke interkonekcije. Kako izgleda prelazni
period na primjeru nizozemskog SMP operatora KPN, s osvrtom na dostupne opcije
pristupa za nove operatore može se vidjeti na slici 8.
Slika 8. Tri faze procesa prelaska na NGN
3.9.3. Ljestvica ulaganja u NGN okruženju
Ljestvica ulaganja predstavlja regulatorni model koji se zasniva na tome da se otvaranjem
tačaka pristupa omogućava novim igračima na tržištu da postepeno, ali stalno vrše ulaganje
24
Tehnološki, sigurnosni i ekonomski aspekti migracije iz jedne u drugu generaciju mreža
[Pick the date]
u vlastitu infrastrukturu. Shodno tome, regulator djeluje u cilju uspostave ponude
komplementarnih pristupnih proizvoda na tržištu kako bi novi operatori izgradili korisničku
bazu isporukom vlastitih usluga baziranih na veleprodajnom pristupu. Kada novi operator
ostvari kritičnu korisničku masu kojom će generisati prihode, tada će moći i da uloži u razvoj
vlastite infrastrukture čime će prići bliže korisniku i moći će u većoj mjeri da diferencira svoje
usluge od usluga dominantnog operatora, kao što će i manje zavisiti od njegove
infrastrukture. Time se vrši prelazak sa jedne tačke pristupa (pristupnog proizvoda) na drugu
(tj. prelazak na višu stepenicu ljestvice).11
Na slici 9. dat je prikaz ljestvice ulaganja u infrastrukturu u NGN okruženju
Slika 9. Ljestvica ulaganja u NGA
Na lijevoj strani ljestvice nalaze se različiti pristupni proizvodi (povezani sa pristupnim
tačkama) koji vrijede i za bakar i za optičko vlakno. Prilikom penjanja ljestvicom alternativni
operator će ulagati u vlastitu infrastrukturu pri čemu nije neophodno korištenje svake
stepenice. Stepenice se razlikuju u zavisnosti od korištenog scenarija (FTTC, FTTH/B). Desna
strana prikazuje različite backhaul proizvode u pristupnoj/ sabirnoj mreži koje alternativni
11 http://www.infoteh.rs.ba/rad/2010/B-III/B-III-7.pdf
25
Tehnološki, sigurnosni i ekonomski aspekti migracije iz jedne u drugu generaciju mreža
[Pick the date]
operator može koristiti da bi došao do pristupnih tačaka. Zavisno od mrežne arhitekture
moguće su i različite kombinacije pristupnih proizvoda (lijeva strana) i backhaul proizvoda
(desna strana). U svakom slučaju, najviša stepenica ''direktni pristup do krajnjeg korisnika''
može biti dostignuta putem ''vlastite infrastrukture'' i ''pristupom putem cijevi''. Često se
dešava da se operator istovremeno nalazi na dvije stepenice, npr. imamo da zavisno od
gustoće naseljenosti novi operatori koriste bitstream pristup u manje naseljenim područjima,
a pristup izdvajanjem petlje u velikim gradovima. Ovakav primjer potvrđuje činjenicu da je za
postizanje konkurentnosti, u navedenom primjeru nezavisno od gustoće naseljenosti,
neophodno da se na tržištu omogući postojanje više tačaka pristupa.
Izdvajanje lokalne petlje izvodi se pri MDF-u, dok se izdvajanje potpetlje izvodi pri uličnom
kabinetu. Tokom prelaznog perioda, suočeni sa rekonfiguracijom mreže dominantnog
operatora uslijed koje se povlače MDF-ovi, alternativni operator može ili investirati u
polaganje optike do uličnog kabineta za slučaj FTTC tj. do kuće za slučaj FTTH/B, ili ostati pri
MDF-u ili najbližem agregacijskom čvoru i koristiti veleprodajni širokopojasni pristup ili WBA
(Wholesale Broadband Access) tj. bitstream. Generalno, WBA je na nižoj stepenici ljestvice
ulaganja u odnosu na LLU. Dakle, u slučaju povlačenja MDF-ova, značaj LLU-a kao sredstva
podsticanja konkurencije može biti umanjen u poređenju sa WBA, naročito ako alternativni
operator nije u mogućnosti da izgradi mrežu do uličnog kabineta. Stoga, WBA pri MDF-u ili
ekvivalentnom agregacijskom čvoru može dobiti značaj. U cilju očuvanja koristi od
infrastrukturne konkurencije zasnovane na LLU, planirani WBA proizvodi moraju imati
dovoljno kapaciteta u svrhu maksimalne kontrole parametara kvaliteta.
4. Primjer: NGN strategije migracije
(EUROSCOM, Siemens, Alcatel, Lucent, ZTE)
Kao primjer kojim ćemo prezentirati (potvrditi) razrađene teze navešćemo različite strategije
migracije kao što su: EUROSCOM, Siemens, Alcatel, Lucent, ZTE, koje komponuju različite
26
Tehnološki, sigurnosni i ekonomski aspekti migracije iz jedne u drugu generaciju mreža
[Pick the date]
scenarije i prethodno obrađene evolutivne korake.
Strategija migracije ka NGN-u mogla bi da bude ista za sve operatore. Najvažnije je: ako
je moguće smanjiti troškove mrežne infrastrukture i održavanja, optimalno koristiti
resurse investirane u nove tehnologije, maksimalno upotrebiti već instaliranu opremu,
omogućiti brži razvoj naprednih servisa, a time kreirati novi izvor prihoda, očuvati
kvalitet postojećih servisa najmanje na istom nivou kao u postojećim mrežama. Različiti
su pogledi na to gdje prvo početi, ne postoje vrste instrukcije kako to uraditi i koji bi to
koraci trebalo da budu. Postoje dva različita pristupa (gledišta): prvi, rastavljanje
problema u manje dijelove, što može biti isplativo rješenje, jer se svaki dio mreže može
razvijati unutar svojih ekonomskih uslova; drugo, modernizovati kontrolu postojećih
komutatora za prenos glasa i njihovih signalizacionih mreža korak po korak u smjeru
prelaska na NGN model. 12Vrlo je važno da budu razvijene sljedeće ključne prednosti:
zaštita investicija, čuvanje operativnih i kapitalnih troškova, nivo pouzdanosti transporta,
skalabilnost, poboljšana selekcija proizvoda, brzina inovacija i uvođenja servisa.
4.1. EUROSCOM-ov scenario migracije13
To je jedan od scenarija koji rastavlja problem na manje dijelove. Prijedlog obuhvata
povezivanje PSTN i GSM mreže na jednistvenu IP mrežu. Predložene su funkcije i interfejsi
koji su potrebni kao i primjeri tipičnih protokola. Riješenje je isto i za PSTN i GSM a
predstavljeno je na Slici 10.
12 ITU-T, Draft Rec. Y.NGN-MIG
13 Prof. Ahmed El Sherbini, Dr. Omayma Abdel Mohsen: “Next Generation Networks: Technologies, Services and
Migration Strategies”, EUROSCOM
27
Tehnološki, sigurnosni i ekonomski aspekti migracije iz jedne u drugu generaciju mreža
[Pick the date]
Slika 10. Sprege za povezivanje PSTN na IP mrežu
4.2. ALCATEL-ov scenario migracijeU zavisnosti od specifčne situacije na tržištu (tj. da li se radi o razvijenoj zemlji ili zemlji
u razvoju) i zasićenosti mreže, primjenjuju se različite strategije evolucije mreže14:
• Konsolidacija: optimizovanje PSTN-a da bi se smanjili kapitalni (CAPEX-capital expenses)
i operativni (OPEX- operational expenses) troškovi. Konsolidacija se može kombinovati sa
selekcijom proizvoda kako bi se izvršila priprema za migraciju ka NGN;
• Ekspanzija: zadržavanje postojeće PSTN infrastrukture i servisa, ali i uvođenje NGN
sloja (na bazi širokopojasnog pristupa) za nove korisnike i uvođenje novih servisa;
• Zamjena: zamjena zastarjelih PSTN komponenti sa ekvivalentnim NGN komponentama.
Razrađen je scenario u šest koraka konsolidacije i ekspanzije, a to su:
PSTN za govor i pristup internetu.
Polazna tačka za migraciju ka NGN je današnja javna komutirana telefonska mreža. U ovoj
mreži, cjelokupan prenos govora se odvija postupkom TDM i hijerarhijski se kontroliše
preko lokalne (LEX – Local EXchange) i tranzitne (TEX – Transit EXchange) komutacije
kola. Signalizaciona mreža koja se odnosi na govor (ISUP-ISDN User Part; INAP-
Intelligent Network Application Protocol) se realizuje preko SS7 signalizacione mreže.
Dodatni servisi se obezbjeđuju u komutacionim elementima ili kroz IN. Široko
rasprostanjeni IN servisi obuhvataju: pozivne kartice, prevođenje brojeva i rutiranje (kao
što su besplatni telefonski pozivi, premije i univerzalni pristupni broj) i mrežne servise
za preduzća, na primjer za formiranje VPN-ova (VPN - Virtual Private Network) itd.
Porastom broja Internet korisnika, operatori obezbjeđuju konekciju za Internet
provajdere (Internet Service Provajders, ISP) preko uskopojasnih (PSTN ili ISDN) dialup
14 ”Step-by-step migration scenario from PSTN to NGN”, Alcatel Technical Paper
28
Tehnološki, sigurnosni i ekonomski aspekti migracije iz jedne u drugu generaciju mreža
[Pick the date]
servisa ili uvođenjem širokopojasnog ADSL-a (sa odvajanjem govornih servisa kao
posebnih).
PSTN konsolidacija
U evoluciji ka multimedijskim i ostalim aplikacijama sljedeće generacije, slijede i korak bi
bio povećanje operativne snage konsolidacijom TDM infrastrukture. Optimizacija
mrežne infrastructure će smanjiti operativne troškove operatorima i omogućiti dodatne
prihode. Razvoj malog broja velikih centrala (lokalnih i tranzitnih) povećanjem
komutacionog kapaciteta i uvođenjem bržih interfejsa (SDH, ATM) smanjuje operativne
troškove (OPEX) i omogućava brži razvoj novih servisa. Suvišni komutatori se mogu
zamijeniti koncentratorima za dodatni udaljeni pristup. Uvođenje novih tehnologija koje
imaju manje zapremine ili ugrađenih u komutacione elemente, omogućava smanjenje
troškova i korištenje komutacione infrastrukture za prenos podataka. Dodavanje novih
pristupnih čvorova (AN-Access Nodes) i unaprijeđenje postojećih vodi ka većem
proširenju pokrivanja oblasti kao i većem propusnom opsegu koji se nudi
pojedinačnim korisnicima (optika je bliža korisniku). Nova pristupna tehnologija
obezbjeđuje multiservisni pristup servisima za govor (POTS, ISDN) i podatke (ADSL,
ATM, IP, FR, itd.) i utire put ka NGN. Optimizacija ADSL pristupne infrastrukture
se realizuje preko uvođenja VoDSL (Voice over DSL) servisa emulacije lokalne petlje
(inverzni gejtvej sa V5.2/GR303 vezom na LEX).
Instalacijom jednog eksternog servera na PSTN i obezbjeđivanjem Interneta, kontrolna
tačka IN servisa (SCP - Service Control Point) se može koristiti u smislu integracije
govora i podataka u zajedničke aplikacije. Primjer: IN- Internet konvergentne
aplikacije su tipa click-to-dial, čekanje na Internet konekciju, Web pozivanje,
objedinjena razmjena poruka, itd. Da bi se komuniciralo sa Internet serverima, SCP
mora da se prilagodi nekim IETF protokolskim kompletima programa (npr. PINT i
SPIRITS). Da bi se izvršila priprema za NGN i ostvarila dodatna dobit od novih servisa,
operator mreže treba da razvije aplikacione gejtveje (ApGW) sa otvorenim
interfejsima (npr. OSA/Parlay, JAIN, SIP) prema aplikacionim serverima (Application
servers, AS) treće strane.
29
Tehnološki, sigurnosni i ekonomski aspekti migracije iz jedne u drugu generaciju mreža
[Pick the date]
Paketski prenos govora na sloju prenosa
Jedan od glavnih ciljeva uvođenja NGN je prelazak na jedinstvenu paketsku
infrastrukturu (podrazumevaju se niži OPEX i CAPEX), prenos govora treba da blago
migrira ka IP i ATM tehnologiji. U početku, operatori treba da se fokusiraju na scenarije
za prenos kako bi se rasteretila TDM mreža od govora na velikim rastojanjima.
Prvi korak ka VoIP migraciji je proširenje postojećih centrala (lokalnih) sa integrisanim
TGW (Trunk GateWay) za konverziju TDM signala u pakete (ATM ili IP). Ovakav
pristup garantuje potpunu zaštitu investivija u TDM, a operatoru obezbjeđuje
rješenje za paketski prenos govora na sloju prenosa kao i kontinualan pristup
servisima sa dodatnom vrijednošću baziranih na komutacionim elementima i IN-u.
Da bi se postojeći komutacioni elementi koristili bez integracije mrežnih prolaza, treba
dodati spoljne TGW koje kontroliše softswitch klase 4 (preko H.248 ili Megaco
protokola). Sa funkcionalne tačke gledišta, softswitch radi kao centrala klase 4
sa sličnim karakteristikama (npr. screening i rutiranje), signalizacioni interfejsi (ISUP,
INAP) i pristup servisima sa dodatnom vrijednošću (IN).
Prenos glasa preko paketa u mreži za pristup
Sa brzim porastom tržišta ili tržištem sa agresivnim razvojem širokopojasnih pristupa
(ADSL, LMDS – Local Multipoint Distribution Service, kabliranje) operatori treba da
uvode voice-over-packet tehnologiju da bi povećali kapacitet u pristupnoj mreži odnosno
da rasterete lokalne centrale od DSL-ova. Softswitch klase 5 sa lokalnim
karakteristikama (npr. CLASS, namenski pozivi) treba da bude dijeljeni kontrolni
element, ali se zato mora pružiti nekoliko alternativa za voice gejtveje (u
zavisnosti od topologije krajnjeg korisnika, gustine, zahtjeva za servisima, itd.). Kao u
slučaju klase 4, softswitch treba da adresira gejtveje korištenjem H.248 ili Megaco
protokole.
ADSL pretplatnici mogu da instaliraju RGW (Residential GateWay) ili integrisani uređaj
za pristup (IAD - Integrated Access Device) sa VoIP mogućnostima za kodovanje.
Nasuprot ADSL-u sa odvojenim prenosom govora ili VoDSL rješenjima za emulaciju
petlje, RGW obezbjeđuje korištenje širokopojasnog pristupa korisniku voice-over-packet-a
s kraja na kraj. Kao alternativa poboljšanju opreme korisnika CPE (CPE – Customer
30
Tehnološki, sigurnosni i ekonomski aspekti migracije iz jedne u drugu generaciju mreža
[Pick the date]
Premices Equipment), ADSL operator može da izabere rješenje da proširi DSLAM-ove
sa VoIP
gejtvej karakteristikama (AGW).
Još jedna solucija za povezivanje voice pretplatnika direktno na mrežu za prenos
podataka je uvođenje novih AGW (Access GateWay) ili poboljšanje postojećih
pristupnih čvorova sa AGW funkcionalnostima. Da bi koristili govorne terminale nove
generacije (IP telefone), softswitch klase 5 takođe može da vrši spajanje korisnik-mreža
signalizacionim protokolima kao što su H.323 i SIP.
Uvođenje multimedija servisa
Nema sumnje da će i u bliskoj budućnosti govor biti najdominantniji servis, čak i u
NGN-u. Uvođenje širokopojasnog pristupa u mreži omogućava razvoj game novih
multimedija servisa i servisa za prenos podataka. Ovi novi servisi će omogućiti
operatorima da se razlikuju i konkurišu jedan drugom u pogledu ponude. Preduslov
za razvoj multimedija servisa je povezan sa raspoloživošću terminala. Današnji
personalni računari su dobra polazna tačka, ali se očekuje da će konvergencija
računar, korisnik i komunikacione tehnologije kao rezultat imati novu multimedija
opremu. Novi terminali će komunicirati sa softswitch-em preko novih multimedijskih
signalizacionih protokola kao što su H.323 i SIP.
Uvođenjem novih poslovnih modela i novih «igrača» (npr. operatora virtuelnih mreža,
provajdera aplikacija treće strane, provajdera sadržaja) pojavljuje se potreba za
aplikativnim pristupom i servis brokering platformama. Ovakvi portali ne služe samo da
operatori mreže sa novim poslovnim mogućnostima budu prodavci servisa na malo,
već da jasno odvoje kontrolu mreže od funkcionalnosti servisa.
U NGN arhitekturi, aplikacije i mreža će biti povezani preko standardizovanih protokola
(npr. SIP) i API-eva (npr. JAIN, OSA/Parlay). Sa aplikacione tačke gledišta, voice-
over- packet se ne smatra diferencijatorom. Pretpostavlja se da će govorni servisi koji
se nude preko VoP mreža imati nekoliko karakteristika više od onih u mrežama sa
komutacijom kola (posebno u H.323 okruženju).
Prema tome, evolucija aplikacija ka podacima i multimedija sadržaju se smatra
apsolutnim preduslovom za razlikovanje, razvoj i stvaranje profita od strane
31
Tehnološki, sigurnosni i ekonomski aspekti migracije iz jedne u drugu generaciju mreža
[Pick the date]
telekomunikacionih provajdera servisa. Tipični primjeri multimedija aplikacija
obuhvataju:
Pozivi odnosno konferencije koje se odvijaju mješovito-medijskim prenosom
Prenos podataka u realnom vremenu
Trenutna razmjena podataka, servise za lociranje i detekciju prisutnosti i itd.
Masivan razvoj novih inovativnih aplikacija je moguće ostvariti u zavisnosti od
mogućnosti aplikacionih servera i terminala sa alatima za lakšim kreiranjem servisa.
Migracija ka potpunom NGN-u
Kao finalni korak ka potpunom NGN-u je transformacija ili zamjena preostale klasične
PSTN opreme odgovarajućim NGN mrežnim komponentama. Cilj ove opcione
transformacije je da se profitira na postojećem CAPEX-u (npr. pristupni koncentratori
povezani na lokalne centrale) sa daljim smanjivanjem OPEX-a (paketska mreža za
transport i signalizaciju).
Nakon isteka vremena amortizacije, preostale TDM centrale i pristupni čvorovi se
jednostavno transformišu ili zamjene trunking gejtvejima, access gejtvejima i
softswitch-evima na način koji je prethodno opisan. Da bi se zadržali gornji slojevi
(SCCP, ISUP, TCAP, INAP) kao nepromenjeni, niži slojevi SS7 signalizacione mreže se
zamjenjuju ekvivalentnom paketskom mrežom prema definiciji IETF SIGTRAN radnih grupa.
32
Tehnološki, sigurnosni i ekonomski aspekti migracije iz jedne u drugu generaciju mreža
[Pick the date]
Slika 11. Potpuni NGN
4.3. SIEMENS predlaže strategiju migracije ka NGN-u na osnovu zamjene komutatora
klase 4 i 5 sa ”softswitch”, od centra ka periferiji mreže. Prvi korak je migracija na
transportnom sloju, drugi korak je uvođenje servisa na bazi IP-a i na kraju treći korak je
zamjena lokalnih komutatora.
4.4. LUCENT je razvio dva scenaria migracije i to:
Prvi scenario: gdje je fokus na prenosu glasa preko široko-pojasnih veza i
minimizovanju rizika. Početak je sa VoBB (Voice over Broad Band) na bazi “voice
gateway”. Ponovnom upotrebom TDM mreže i OAM infrastrukture dobijemo
slijedeće prednosti: QoS je upravljiv i izbjegava se rizik ”softswitch” tehnologija, dobija
se iskustvo sa različitom opremom korisnika (CPE-Customer Premises Equipment), dobija
se iskustvo sa komercijalnim paketima i prihvatanjem tržišta. Slijedeći korak je migracija
ka potpunom NGN rješenju č ime se dobijaju prednosti od VoIP rješenja sa kraja na
kraj i uvode napredne NGN aplikacije (SIP, serveri aplikacija).
Drugi scenario: gdje je fokus na prelivnom saobraćaju i isplativim “gateway”. Početak je
sa ICD aplikacijama na bazi LSS-a za internet prelivni saobraćaj. Ponovna upotreba “dial-
in gateways” takođe i za VoIP. Uvođenje VoIP transportne mreže. U drugom koraku
je dodavanje VoIP krajnjih tačaka sa podrškom za prenos glasa preko široko-pojasnih
veza i uvođenje naprednijih NGN aplikacija (SIP, serveri aplikacija).
33
Tehnološki, sigurnosni i ekonomski aspekti migracije iz jedne u drugu generaciju mreža
[Pick the date]
4.5. ZTE je razvio dva rješenja na bazi “softswitch” i to zamjenom komutatora klase 4 i 5.
Prvi korak je “Softswitch” oprema koja zajedno sa “Trunking Gateway” ispunjava funkcije
naslijeđenih tandem komutatora dok krajnji komutatori klase 5 ostaju isti. Drugi korak je
“Softswitch” oprema k o j a z a j e d n o sa “Access Gateway” ispunjava funkcije
naslijeđenih krajnjih komutatora dok korisnički dio preko upredenih parica ostaje isti.
5. Zaključak
Mreže nove generacije ne zamjenjuju postojeće mreže, nego postepeno proširuju njihove
mogućnosti u cilju generisanja novih prihoda zahvaljujući konvergenciji govor-podaci.
34
Tehnološki, sigurnosni i ekonomski aspekti migracije iz jedne u drugu generaciju mreža
[Pick the date]
Kao što je pokazano, predloženo je više rješenja postepene migracije ka NGN-u, treba
napomenuti da ne postoji pristup koji je jednak za sve operatore i mreže, i da se u
zavisnosti od specifične situacije mogu primijeniti različita evolutivna rješenja a pojedini
koraci se mogu i izostaviti.
Proizvođači NGN opreme u prvi plan ističu slijedeće prednosti: smanjenje troškova
eksploatacije, održavanja i upravljanja; oprema je značajno manjih dimenzija u odnosu
na klasične TDM sisteme; smanjenje troškova za energiju zbog manje potrošnje uređaja.
Realizacija novih servisa se odvija brže; značajna ušteda u transportnim
kapacitetima korištenjem naprednih tehnika kodovanja i multipleksiranja različitih vrsta
saobraćaja.
Sa druge strane neophodno je naglasiti i neke trenutne slabosti NGN uređaja:
još uvijek nije postignuta interoperabilnost uređaja različitih proizvođača, relativno
veliki broj protokola i njihovih sukcesivnih generacija/verzija koji još uvijek nisu
dostigli punu zrelost i biće podložni budućim promjenama.
Kreiranje NGN-a nije transformacija preko noći, ali to je jedna evolucija koja je već
počela skupom koraka. Modeli prelaska na NGN, kao i različiti aspekti tog prelaska
(ekonomski, tehnološki i sigurnosni) objašnjeni u ovom radu, predstavlju način na koji
operatori mogu da ostvare kapitalnu dobit koristeći osnovnu komunikacionu strukturu
koja je proširena kapacitetima svičeva i omogućava veću brzinu prenosa (konsolidacija)
sa istovremenim laganim uvođenjem NGN tehnologije i novih servisa (ekspanzija i
zamjena). Ovakav pristup omogućava operatorima dodatne prihode od multimedijskih
servisa i ostalih aplikacija nove generacije, dok se održava konstantan priliv prihoda
od govornih servisa sa stabilnom cijenom.
6. SkraćeniceAG - Access Gateway
AGC - Access Gateway Controller
AGCF - Access Gateway Control Function
35
Tehnološki, sigurnosni i ekonomski aspekti migracije iz jedne u drugu generaciju mreža
[Pick the date]
AN - Access Nodes
API - Application Programming Interface
AS - Application servers
ATIS - Alliance for Telecommunication Industry Solutions
CAPEX - Capital Expenditure
CDMA - Code Division Multiple Access
CPE - Customer Premices Equipment
CSC - Call and Session Controller
DSLAM - Digital Subscriber Line Access Multiplexer
EDGE - Enhanced Data Rates for GSM Evolution
ETSI - European Telecommunications Standards Institute
FMC - Fixed/Mobile Convergence
FTTH - Fiber to the Home
FTTN - Fiber to the Node
GPRS - General Packet Radio Service
GSM – Global System for Mobile Communications
HSS - Home Subscriber Server
IAD - Integrated Access Device
IETF - Internet Engineering Task Force
IMR - Intelligent Mobile Redirect
IMS - IP Multimedia Subsystem
INAP - Intelligent Network Application Protocol
IN – SCE - Intelligent Network Service Creation Environment
IP – Internet Protocol
IPTV – Internet Protocol Television
ISDN - Integrated Services Digital Network
36
Tehnološki, sigurnosni i ekonomski aspekti migracije iz jedne u drugu generaciju mreža
[Pick the date]
ISP - Internet Service Provajders
ITU-T - International Telecommunication Union – Telecom Sector
LEX - Local Exchange
LLU - Local Loop Unbundling
LMDS - Local Multipoint Distribution Service
MDF - Main Distribution Frame
MG - Media Gateways
MGC - Media Gateway Controller
MGCF - Media Gateway Control Function
MSC - Mobile Switching Center
NGA – Next Generation Access
NGN – Next Generation Networks
OLT - Optical Line Termination
OPEX - Operating Expense
OSA - Open Service Architecture
OSDE - Open Service Delivery Environment
OSS - Operational Support Systems
PC – Personal Computer
PLMN – Public Land Mobile Network
PoC - Push to Talk over Cellular
POTS - Plain Old Telephone Service
PSTN – Public Switched Telephone Network
QoS - Quality of Service
RGW - Residential GateWay
SCP - Signaling Control Point
SDF - Street Distribution Frame
37
Tehnološki, sigurnosni i ekonomski aspekti migracije iz jedne u drugu generaciju mreža
[Pick the date]
SIP - Session Initiation Protocol
SMP - Significant Market Power
SMS - Short Message Service
S-CSCF - Serving Call Session/State Control Function
TEX - Transit Exchange
TGW – Trunk GateWay
UMTS - Universal Mobile Telecommunications System
VoBB - Voice over Broad Band
VoDSL - Voice over DSL
VoIP - Voice over IP
3GPP - 3rd Generation Partnership Project
7. Literatura1. J. de Vriendt, G. Hanson, A. Urie „Network Migration Strategies towards IMS“
2. Siemens IP Multimedia Subsystem (IMS)
3. ITU-T, Draft Rec. Y.NGN-MIG
4. ”Step-by-step migration scenario from PSTN to NGN”, Alcatel Technical Paper
38
Tehnološki, sigurnosni i ekonomski aspekti migracije iz jedne u drugu generaciju mreža
[Pick the date]
5. Prof. Ahmed El Sherbini, Dr. Omayma Abdel Mohsen: “Next Generation Networks:
Technologies, Services and Migration Strategies”, EUROSCOM
6. N. Živić, Z. R. Petrović, M. Jovanović, "Prelazak na mreže sledeće generacije", TELFOR
– CD zbornik, Beograd, 2009.
7. http://www.e-drustvo.org/proceedings/YuInfo2007/html/pdf/104.pdf
8. http://www.telfor.rs/telfor2004/radovi/PU-1-8.PDF
9. http://www.infoteh.rs.ba/rad/2010/B-III/B-III-7.pdf
39