DRU©TVO DIPLOMIRANIH INÆENJERA I PRIJATELJA KEMIJSKO-TEHNOLO©KOG STUDIJA U ZAGREBU

G l a s n i KALMAE MATRIS ALUMNI CHEMICAE INGENIARIAE

ZAGREBIENSIS (AMACIZ)Broj 31

Prosinac 2003.

19 90

2

5

7

14

17

19

21

23

26

27

25

26

26

U ovom broju donosimo:

RijeË urednice

Glasnik predstavlja uspjeπnekolege

Vijesti iz povijesti

Iz rada sekcija

Znanstveno struËni kolokviji

Iz izvandomovinskih AMAC-a

Prikazi i osvrti

S Fakulteta

Nekrolozi

Susret genaracija

Obavijesti

RijeË urednice

Dragi Ëitatelji,Tema za “Glasnik” nije nedostajalo,ali sam vjerovala da Êe apeliUredniπtva uroditi plodom i da Êetese viπe javljati svojim prijedlozima iprilozima. Hvala na potpori rijetkimakoji su se javili, pohvale je ugodnoËuti, ali cilj naπega poziva jeprvenstveno Vaπa suradnja, kako selist ne bi sveo samo na prikazzbivanja na Fakultetu.Stoga, ponovno, molim sve Ëitateljeda nas barem kratko izvjeπÊuju ovaænim dogaajima u radnoj

Pismo predsjednice Druπtva

Dragi Ëlanovi AMACIZ-a,Na Sljemenu je pao prvi snijeg, poËinje se razmiπljati o boæiÊnim blagdanima,pa je prilika da Vam poæelim sretan BoæiÊ i uspjeπnu novu 2004. godinu. Uime Upravnoga odbora Druπtva i svoje, æelim Vam zdravlje i mir, punoljubavi i razumijevanja meu Vaπima, uspjeh u privatnom i poslovnomkrugu. “Zlatna ribica” AMACIZ-a neka Vam ispuni sve Vaπe neiskazaneæelje, a mi Vam darujemo ugodno druæenje i aktivno sudjelovanje usekcijama Druπtva.OËekujem Vas i pozivam naXIV. godiπnju skupπtinu Druπtva u petak, 27. veljaËe 2004. u 19.00 sati uVelikoj predavaonici FKIT-a, MaruliÊev trg kbr. 20.Izloæbu slika Likovne sekcije Druπtva u petak 27. veljaËe 2004. u 20.30 satiu Galeriji AMAIZ-a , MaruliÊev trg kbr. 19.Godiπnji koncert Akademskoga zbora Chemicae ingeniariae alumni u nedjelju7. oæujka 2004. u 20 sati u Hrvatskomu glazbenomu zavodu.ZajedniËki izlet AMACIZ-a (voditelj E. HodæiÊ) u nedjelju 14. oæujka 2004.Detalje o ovim i svim drugim dogaanjima moæete doznati na www.fkit.hr/amaciz, www.fkit.hr/hrvatski/osnovno/amaciz/amaciz.htmte na Godiπnjoj skupπtini ili od tajnice Nevenke Vrbos na telefon 01/4597-226.SrdaËan pozdrav i sve najbolje svaki dan æeli Vam predsjednica Druπtva

©tefica Cerjan-StefanoviÊ

sredini, o napredovanjima inagradama, o proËitanimknjigama, koje bi mogle zanimatiπiri krug Ëitatelja. Ukratko, o svemuπto biste i sami voljeli doznati okolegama koje ne susreÊete Ëesto,a za njih Vas veæu drageuspomene iz studentskih dana.Predloæite iduÊega sugovornikarazgovora! Uredniπtvo naæalost nepozna sve uspjehe kolega izvansveuËiliπne sredine, a vjerujem dabi Ëitatelji voljeli doznati poneπto o

naπim bivπim studentima, koji su sedokazali kao inæenjeri u praksi,poduzetnici ili rukovoditelji. Molimoza razumijevanje, πto Êete i ovajbroj -ureen u listopadu -dobili tekpotkraj prosinca, jer su “Narodnenovine” koje rado i besplatno tiskajunaπ “Glasnik” zatrpane poslovima,pa moramo biti strpljivi i zahvalni nanjihovoj pomoÊi.

Marija Kaπtelan-Macan

G L A S N I K 2 Predstavljamo uspjeπne kolege

Marko RogoπiÊ roen je 9.oæujka 1969. u Splitu. Fakultetkemijskog inæenjerstva itehnologije SveuËiliπta u Zagrebuzavrπava 1991. i zapoπljava sena Zavodu za fizikalnu kemijuistog fakulteta radeÊi naznanstvenim projektima prof. dr.sc. Helene-Jasne-Mencer.Magistrirao je 1994. tedoktorirao 1998. tezom“Istraæivanja mjeπljivostikopolimera stirena i akrilonitrila”.U rujnu 1999. izabran je uzvanje docenta kao nositeljkolegija Termodinamika realnihsistema na dodiplomskom studiju.Bavi se istraæivanjima izpodruËja fizikalne kemijepolimera i kemijskoinæenjersketermodinamike. Kao koautorobjavio je petnaestak izvornihznanstvenih, struËnih, preglednih

premaπuje ukupan broj rijeπenihzadataka u cijeloj srednjoj πkoli.Za veÊinu je i prvi susret slaboratorijem prava trauma:sjeÊam se zamolbe kolege sasusjednog radnog mjesta da muukratko objasnim πto je totitracija, i to πto je bræe moguÊe,jer smjesa u tikvici veÊ vrije, a uuputama piπe odmah titrirati!Stanje se postupno popravlja naviπim godinama, ne zbog togaπto su viπe godine kvalitetnijekoncipirane ili moæda lakπe,nego stoga πto studentisazrijevaju kao osobe, pa jestudent, npr. treÊe godine neπtosasvim drugo od brucoπa, odiplomantima da se i ne govori.©to napraviti da se stanjepopravi? Prvo, bilo bi dobro imatimotiviranije i kvalitetnijepripremljene brucoπe, ali to jeveÊ problem osnovnog i srednjegπkolstva i odraz stanja u druπtvu i,posebice, u obitelji. Drugo,trebalo bi detaljno pregledatinastavne planove i programe iutvrditi eventualna preklapanja iponavljanja, kojih sasvim sigurnoima. Povjerenstva za pregledprograma trebala bi bitineutralna, svakako ukljuËivatinekolicinu kvalitetnijihdiplomanada, dakle “svjeæihmozgova” koji se joπ uvijeksjeÊaju svih zadataka sa svihpismenih ispita i πto koji profesorispituje. Trebalo bi raditi narazini realnih programa, daklestudentskih zabiljeπki, jer se uformalnim programima ne moguiπËitati svi detalji, a upravo se nadetaljima mogu napraviti znatneuπtede. Rezultati takve analizetrebali bi biti obvezujuÊi zanastavnike.

MKM: Ne bi li u takvoj analizitrebalo konzultirati i inozemnaiskustva? Misliπ li da u nastavnim

GLASNIK PREDSTAVLJA USPJE©NE KOLEGE

U ovomu broju predstavljamo Vam Marka RogoπiÊa, jednog od mlaihnastavnika Fakulteta kemijskog inæenjerstva i tehnologije. Zanimljiv jesugovornik, ne samo kao osoba koja razmiπlja o sadaπnjem vremenu ibuduÊnosti studija i struke, nego i kao svestrani glazbenik. Vjerujem daÊe ovaj razgovor biti zanimljiv i poticajan svim generacijama ËitateljaGlasnika.

i konferencijskih radova.Usporedno sa znanstvenom,razvija i intenzivnu amatersku iprofesionalnu glazbenudjelatnost. Djeluje u viπezagrebaËkih zborova i klapa kaozborist, solist, voditelj, asistentdirigenta, predsjednik druπtva ilipak povremeni struËni suradnik,snima za radio, TV i diskografijui osvaja nagrade. Pojavljuje se ikao obraivaË narodnih napjevaza dalmatinske klape.S Markom RogoπiÊemrazgovarala je urednica“Glasnika”.

MKM: ©to misliπ o studiju, je liprezahtijevan, kako jeorganiziran, πto je dobro, πto bimijenjao ?

Marko: Naπ studij i Fakultet meuzagrebaËkim srednjoπkolcima -potencijalnim studentima bije glas“teπkoga”. Postojanje takvogmiπljenja vjerojatno je rezultatusmenog, neformalnog aliintenzivnog prijenosa iskustava,prvenstveno brucoπa, premamaturantima. Dakle, uzroke trebatraæiti na prvoj godini, boljereËeno u πoku πto ga pri susretusa sasvim drugim tipomπkolovanja susreÊu nepripremljenimladi ljudi. Iz osobnog iskustvaznam da npr. broj zadataka kojistudent mora rijeπiti da bikvalitetno pripremio pismeni ispitiz Matematike I. viπestruko

G L A S N I K3Predstavljamo uspjeπne kolege

programima moramo slijeposlijediti svijet ili ih prilagoditi naπimuvjetima?

Marko: Inozemna iskustva mogubiti od velike pomoÊi i mogunam, πto je vrlo vaæno, uπtedjetidragocjeno vrijeme. UsvajanjemBolonjske deklaracije obvezalismo se slijediti europski konceptstudija. Uostalom, na FakultetuveÊ djeluju radne skupine koje suobavile golem posao u tomsmjeru i trebalo bi na VijeÊupozornije sasluπati njihoverezultate. To, meutim, ne znaËida kao Fakultet, SveuËiliπte i, ukrajnjoj liniji Nacija nemamopravo na vlastite specifiËnosti(odmah se nameÊe posebannaglasak na tehnologiju vode,npr.). Treba pritom pripaziti dase insistiranje na posebnosti neizvrgne u vlastitu suprotnost, tj.da ne posluæi kao alibi zasakrivanje vlastitih slabosti isredstvo za zamagljivanjestvarnosti. I u svijetu postojerazlike izmeu boljih i loπijih;programi boljih sveuËiliπta vrlo sujasni i mogu se internetskompretragom vrlo lako rekonstruirati- kod loπijih veÊ imate velikihproblema. Svaka pogreπka kojase napravi u pripravi programavrlo brzo Êe izaÊi na vidjelo, jerÊe oni veÊ sutra doÊi pod izravannadzor europskih povjerenstava,nadamo se dobronamjernih.

MKM: Dosad nisi boravio nausavrπavanju izvan Hrvatske.Zaπto? Je li boravak izvan naπesredine neophodan ili misliπ da semoæeπ razviti u kompetentnogznanstvenika radeÊi, ËitajuÊi irazmiπljajuÊi samostalno. Bi livolio dulje boraviti u nekojpoznatoj znanstvenoj institucijiizvan Hrvatske?

Marko: Mnogi ne znaju da samodmah nakon zavrπetka studijaotiπao na Technical University ofEindhoven, Nizozemska, snamjerom da tamo izradimdoktorsku disertaciju. Meutim,po dolasku sam se osvjedoËio daNizozemska ne priznaje diplomunaπeg Fakulteta te da bi moraoproduæiti studij za otprilike dvijegodine, za πto u tadaπnjimuvjetima (1991., rat) nisam imaoni financijskih moguÊnosti. To jebilo priliËno razoËaranje, aujedno je i dokaz da se oujednaËavanju s europskimsveuËiliπnim standardima trebalorazmiπljati veÊ davno prije.Nakon povratka, osobni su seprioriteti posloæili znatnodrukËije, uostalom to je bilo iuzbudljivo, jedinstveno vrijemeza domovinsku povijest. PoËeosam se intenzivnije baviti iglazbom i, jednostavno, dobrosam se osjeÊao u svojoj koæi.Sad, kada imam obitelj i maludjecu, uhodan posao i razvijenhobi, teπko je razmiπljati o nekomodlasku na dulje vrijeme. Osimtoga, poznavajuÊi sebe, takav biodlazak vrlo vjerojatno znaËiokupnju jednosmjerne karte.Osobno, mislim da mi jednotakvo iskustvo nedostaje, veÊ iformalno (lijepo izgleda u C.V.),ali posebice u shvaÊanju kakoznanstveni rad u inozemstvufunkcionira na organizacijskojrazini - to se u Hrvatskoj ne moæenauËiti. Meutim, smatram da menikakvo inozemstvo ne bi moglonauËiti raditi, Ëitati i razmiπljati ida se samostalnim radom udomovini mogu razviti, ako ne uvrhunskog, onda barem ukompetentnog znanstvenika (akoje mjerilo kompetencije moguÊnostobjavljivanja u CC-Ëasopisima pokriterijima MZT).

MKM: Predsjednik si Odbora zapromicanje imena FKIT i vrloaktivno radiπ na tomu, posebicekada je rijeË o potencijalnimstudentima. U tome si gotovoiznimka meu mlaimnastavnicima koji, optereÊeninastavom i æeljom zaproizvodnjom radova, ne nalazevremena za “sporedne”djelatnosti na fakultetu. Kakouspijevaπ pomiriti sve te poslove iorganizirati vrijeme?

Marko: Uvjeti rada su takvi kakviveÊ jesu, o kriterijima zanapredovanje ne treba dodatnoraspravljati, pa je razumljivo damlai nastavnici imaju drugeprioritete i da nisu izvanjski (Ëitaj:od strane MZT) motivirani za tzv.sporedne djelatnosti. Motiv zatakav, uvjetno reËeno “druπtvenirad” moæe biti i svijest opripadnosti kolektivu iodgovornost prema zajedniËkimciljevima, Ëemu meutim nepridonose naznake podjela naFakultetu, naslijeenarascjepkanost po zavodima (kojibi, uostalom, trebali prestatifunkcionirati kao organizacijske,a opstati tek kao tradicijskejedinice) i tromost sustavaodluËivanja. Preostaje, stoga, tekunutraπnja motivacija, tj. sklonosttakvom angaæmanu koju Ëovjekima ili nema. ©to se tiËeorganizacije vremena, tajna je udugom razmiπljanju (dopuπteno iizvan radnog vremena), brzomodluËivanju i intenzivnomdjelovanju.

MKM: ©to misliπ o buduÊnosti FKITs obzirom na kvalitetu studenata inastavnika te gospodarskusituaciju? Kako studij uËinitiprivlaËnijim i modernijim? Imaju lidanaπnji docenti viziju razvoja izaπto nisu glasniji na

G L A S N I K 4

Fakultetskom vijeÊu? »ekaju listrpljivo skori odlazak "staregarde" profesora da bi preuzelivoenje fakulteta? Vidiπli se kao dekana?

Marko: Stvari su naizgled priliËnocrne. OpÊe je shvaÊanje dastanje u domaÊem, ali i ueuropskom gospodarstvu nepromovira napredak tehniËkihznanosti opÊenito, a posebice jepogubno za “tvrdo” kemijskoinæenjerstvo. O motiviranostistudenata veÊ je bilo rijeËi, anastavnika je po svim mjerilimapreviπe. Ima li uopÊe buduÊnosti?Prije nekoliko dana razgovaraosam s kolegom iz studentskihdana, inæenjerom elektrotehnike,zaposlenim u Rijeci u HEP-u. Urazgovoru je, onako usput,spomenuo da bi svome neÊakupreporuËio studij kemijskoginæenjerstva, jer u rijeËkomindustrijskom bazenu nemajupotrebnih kadrova. Eto dobrevijesti nakon mnogo godina.Prodajom dijela INE otvara se nemoguÊnost, veÊ nuænost zapotpunom rekonstrukcijomrafinerijskih postrojenja u RH,kako bi se zadovoljili strogiekoloπki kriteriji kakvoÊe motornihgoriva. Ponovo dobra vijest zakemijskog inæenjera, i to onog unajuæem smislu te rijeËi! Malopoduzetniπtvo, preraivaËkaindustrija, proizvodnja pitkevode, zaπtita voda odoneËiπÊenog okoliπa, zaπtitaokoliπa od oneËiπÊenih voda,dræavna uprava, svi trebajukemijske inæenjere. Trebaprepoznati potrebe i prilagoditinastavne programe i istraæivaËkeprojekte træiπtu. Treba uvjeritinadleæne i sve zainteresirane damoæemo rjeπavati raznorodneprobleme i, ne manje vaæno,treba ih uvjeriti da rjeπavanje

takvih problema koπta i darjeπenja treba platiti. Treba,dakle, promicati Fakultet uvijek iu svakoj prigodi, isticanjemvlastitih, konkretnih postignuÊa ine treba pritom zazirati odmnogima stranih, uvjetno“neakademskih” metoda. Samoneka ne bude “ja-pa-ja”, veÊ “ja-pa-ja, s FKIT-a”.©to se tiËe drugog dijela pitanja,mislim da veÊina docenata imaviziju, a mislim i da ste u pravuda mnogi Ëekaju odlazak “staregarde”. Meutim, tako naglasmjena generacija iziskivat Êeenormne napore onih koji ostaju,veÊ da bi se osiguralo samofunkcioniranje nastave. O vlastitojkandidaturi za dekana ne raz-miπljam, niti se smatrampogodnom osobom, zbogpriroene nekomunikativnosti ipovremenog nedostatka takta.

MKM: Tijekom studija i rada nafakultetu uvijek si nalaziovremena i za pjevanje. Jesi liikada bio u dilemi πto ti je vaænije,ili si razumom vezan uz faks, asrcem uz glazbu?

Marko: Evo lakπih tema! Da,uvijek sam bio i danas sam udilemi πto mi je vaænije (joπ jedanrazlog da ne budem dekan).Bavljenje znanoπÊu ima svojihsvijetlih trenutaka, kao kad nakonπest mukotrpnih mjeseci konaËnoprofunkcionira novonabavljenaoprema i poËne davati suvislerezultate, ili kad na nekolikodesetaka stranica ispisa raËunalnogprograma pronaeπ ”bug” i pro-gram odjednom proradi, ili kadodræiπ dobro pripravljeno pre-davanje u jednom dahu, bez daosjetiπ pad koncentracije bilo kodsebe, bilo kod sluπatelja, ili kadstigne ono:”It is my pleasure toinform you that your paper is

accepted for publication in itspresent form”. Problem je πto se titrenutci mogu malo s kim podije-liti. Bavljenje glazbom, naroËitovokalnom, a vrlo posebno uansamblu ili zboru daje u rijetkimmomentima, pod paskom bogaKairosa, taj jedinstveni osjeÊajumnoæavanja emocija njihovimdijeljenjem sa supjevaËima i s audi-torijem. Kad se to jednom, spletomniza povoljnih okolnosti, doæivi,Ëovjek je trajno inficiran i spre-man je na mnoge ærtve i odri-canja da bi ponovio takvo πto.

MKM: Oæenio si se mlad i zasad siotac dvoje djece? Vjerujem daobitelj obogaÊuje Tvoj æivot, alikako izlaziπ na kraj s obvezamaoca i hranitelja ?

Marko: Kao prvo, oæenio sam ses navrπenih trideset, dakle ponegdaπnjim mjerilima ne baπ ucvijetu mladosti. Biti roditeljemMagdalene, 4 godine i Ivana, 1godina, svakako je neπtoposebno, ali se u snazi roditeljskeljubavi ne mogu ni pribliænomjeriti sa suprugom Sanjom(samo je jedna mama). S drugestrane, tek je preuzimanjeroditeljske odgovornosti unijelopravog reda u organizacijusvagdanjeg æivota i svelo nekenepotrebne stvari na razumnumjeru, a druge potpuno izbaciloiz dnevnog/tjednog/godiπnjegrasporeda. Dobro je shvatiti dapostoji netko tko je potpunoovisan o tebi i pritom, u svojsvojoj bespomoÊnosti, od tebeneizmjerno vaæniji po svimpostojeÊim mjerilima. UnatoËsvom trudu, osjeÊam da je obiteljËesto zakinuta i da bih moraoviπe vremena provoditi s njom, aliinstinkt lovca-hranitelja tjera meda napustim πpilju i uputim se upotragu za plijenom.

Predstavljamo uspjeπne kolege

G L A S N I K5

MKM: Na prvi pogled si mrk inepristupaËan, ali oni koji te boljepoznaju znaju da imaπ mekuduπu. Opiπi svoje vrline i mane.

Marko: Ne bih o vrlinama imanama, jer dolazim u napastda laæem ili, kako se to ljepπekaæe, zaobilazim istinu. ©to setiËe mrkog i nepristupaËnogpogleda, po tome samprepoznao netom roenu kÊermeu gomilom djece u Petrovojbolnici. Koristim ovu prigodu dase ispriËam svima pokraj kojihsam, tako mrk i nepristupaËan,proπao negdje na ulici bezpozdrava, kako se ono kaæe, kaopokraj turskog groblja.Jednostavno ih nisam vidio, alinastojim se popraviti.

MKM: Otkad si prestao pjevati unaπem zboru nisi aktivan ni ujednoj sekciji Druπtva. Druπtvo jesve starije, πto misliπ, ima libuduÊnost? Kako da se okrenemladima?

Marko: Divno je bilo biti ËlanomZbora u prvim godinama njegovadjelovanja. Zbor je u glazbenomsmislu stalno napredovao, a idruæenja i izleti su bili uistinunezaboravni. Ondaπnji Êe seËlanovi sjetiti da sam bio redovitu svim akcijama. No, uodreenom sam trenutku osjetioda je veÊina zboraπa postalazadovoljna razinom muziciranja,a ja sam htio joπ neπto viπe imorao sam otiÊi. Rad Zbora iostalih sekcija pratim u Glasniku,ali koncerte, izloæbe i ostaleaktivnosti rijetko ili nikakoposjeÊujem zbog”prebukiranosti”veËernjih termina. Recept zapomlaivanje Druπtva teπko jedati. Opet se vraÊamo naprobleme koje smo veÊ dotaknuliu ovom razgovoru. Mladi ljudi

imaju druge prioritete, æeljni suprofesionalne afirmacije idruπtvene promocije i nastoje sefinancijski stabilizirati, πto ÊeubuduÊe bivati sve teæe. U æeljiza obnovom druπtvo ovoga tipatreba u umjetniËkim sekcijamatragati za grupom ne vrlo mladih,tek stasalih inæenjera, veÊ zahomogenom skupinom afirmiranihljudi srednjih godina, poputjezgre ondaπnjega druπtva,kojima treba takva komponentadruπtvenog æivota, i koji ÊeAMACIZ-u dati novi impuls.Mlae ljude moguÊe je pridobitiprvenstveno u pitanjima promocijevlastite struke, pomoÊi pri zapoπlja-vanju i sliËno, ali ta podruËja uvelikoj mjeri prekriva HDKI.

MKM: ©to bi volio proËitati u“Glasniku”? Bi li suraivao unjemu?

Marko: “Glasnik” u pravilu Ëitamod prve do posljednje stranice (iliponekad obratno). Pregledom raz-voja kemijske industrije u Hrvatskojdonekle je iscrpljen popis moguÊihtema, ali bi me zanimalo proËitatitekstove mlaih kolega o tim istimpoduzeÊima danas, o konkretnimproblemima s kojima se susreÊu,o poslovnoj politici i perspek-tivama. Boje li se pritom kolegemoguÊih posljedica od pretpo-stavljenih, uredniπtvo im trebaosigurati anonimnost (kao uljubavnim oglasima: πifra AMOR,diskrecija zajamËena).

MKM: Mudro si izbjegao odgovorna pitanje o moguÊoj suradnji, pane Êu insistirati. Ipak, zasluæio si triæelje Glasnikovoj “zlatnoj ribici”.

Marko: Zdravlja, mira i tolerancije!Svima! (ZvuËi kao politika miro-ljubive aktivne koegzistencije, tkose veÊ sjeÊa?)

VIJESTI IZ POVIJESTI

U travnju 2003. navrπilo se stotinu godina od prvog patenta A. Justa iF. Hanamana DRP 154 262 kojim se opisuje postupak dobivanjavolframovih niti supstitucijom. Kako je Franjo Hanaman bio i jedan odutemeljitelja kemiËko-inæenjerskog studija u Hrvatskoj potsjetit ÊemoËitatelje na taj vaæan izum u razvoju elektriËnih æarulja.

Uz 100. obljetnicu Hanamanova patenta1

Premda se prvi pokuπaji iskoriπtavanja elektriËne struje za rasvjetujavljaju u prvoj polovici devetnaestog stoljeÊa, a javna je rasvjeta prviputa iskuπana 1872. , prioritet u razvoju elektriËnih izvora svjetlostipripada ipak T. A. Edisonu koji je, sluæeÊi se iskustvom svojihprethodnika, 1879. u New Yorku izumio elektriËnu æarulju s ugljenomæarnom niti u vakuumu. UnatoË njezinim nedostatcima uzrokovanimkrhkoπÊu ugljene niti i velikom potroπnjom elektriËne energije od 3,5 Wpo jednoj Hefnerovoj svijeÊi (HS), æarulja je doæivjela uspjeh i primjenu.Istraæivanja su se, meutim, nastavila traæenjem moguÊnosti primjenemetalne æarne niti, s naglaskom na metale visoka taliπta. Neki pokuπajizahtijevali su vrlo sloæen postupak , a neki su poput Auerove æarulje s

Vijesti iz povijesti

G L A S N I K 6

osmijem 1903. pruæali nadu daÊe proizvodnja æarulja bitiisplativa.U isto vrijeme Alexander JustpotiËe svoga neπto mlaegkolegu na Zavodu za analitiËkukemiju TehniËke visoke πkole uBeËu, Franju Hanamana, dakrenu s pokusima pripravevolframove æarne niti. O tomupiπe R. Podhorski2, iznoseÊikronologiju razvoja elektriËneæarulje i navodeÊi zahtjeve kojeæarna nit treba zadovoljavati dabi bila uËinkovita i ekonomiËna inastavlja “Potpuni preokret urazvoju rasvjetne tehnike znaËilisu, prema tome, Just-Hanamanovipatenti (1903.-1912.), u kojimasu izumitelji opisali nekolikopostupaka za dobivanje tankihniti iz volframa, metala koji sezbog njegove krtosti nije do ondau tom obliku mogao dobiti.Pokusi sa æaruljama s tim nitimapokazali su, da volfram ima nesamo najviπe taliπte od svihpoznatih metala (3600 K), veÊda ima takoer dobra svojstvakao selektivni æaritelj, relativnovelik otpor za elektriËnu struju, tevrlo nisku napetost para i kodnajviπih temperatura - svesvojstva, koja su vrlo korisna zaekonomiju i trajnost æarulje.Pokazalo se da volframovaæarulja troπi svega oko 1 W zaHefnerovu svijeÊu, prema 2,8-4,0kod ugljene æarulje, πto je znaËiloda volframova æarulja u pogleduekonomije moæe stupiti u konku-renciju s Auerovim svijetlom.”Prvi Just-Hanamanov patent DRP154 262 (1903.) opisujepostupak za dobivanjevolframovih niti supstitucijom.Postupak se sastoji u tomu da seugljena nit zagrijava unazoËnosti vodika i paravolframova oksiklorida, pri Ëemuse razvija ugljikov monoksid i

klorovodik, a volfram koji nastajetom redukcijom zamjenjujeugljik na niti. Tako dobivenavolframova nit bila je u oblikucjevËice, jer je ugljikova jezgraizgorila æarenjem u vodiku.Potroπnja elektriËne energijesmanjila se veÊ pri prvimpokusima na 1,5 W/HS.U kasnijim patentima Just iHanaman opisali su pripravuvolframovih niti redukcijomvolframovih spojeva vodikom tepredloæili postupak u kojem sevolframov prah s organskimtvarima, obiËno s kolodijem,umijeπa u pastu koja se πtrca krozsapnice pod visokim tlakom,karbonizira u elektriËnoj peÊi idekarbonizira zagrijavanjem uredukcijskoj atmosferi. Takodobivena volframova nit bila jepunog presjeka, stoga i ËvrπÊa, atroπila je samo 1W/HS.Slijedio je teæak put do tehniËkogostvarenja patenata, od proizvod-nje niti, njihove ugradnje uæarulju do postizanja optimalnihuvjeta za dugotrajnost æarulje.Prve su se æarulje pojavile natræiπtu 1906., a iste se godine uBudimpeπti osniva dioniËkodruπtvo InternationaleWolframlampen A. G. koje jetrebalo pravno osigurati registri-ranje patenata i njihovu prodaju.

Kao potpredsjednik druπtva,Hanaman putuje 1909. i 1910.na pregovore sa zainteresiranimtvrtkama u SAD. Shvativπi da nemoæe dræati korak s financijskidaleko moÊnijim ameriËkimtvrtkama, Hanaman pristaje daGeneral Electric Co. otkupi svapatentna prava. Ta je tvrka1909. usavrπila proizvodnjuvolframovih æarulja tzv.Coolidgeovim postupkomdobivanja volframovih nitiizvlaËenjem. Hanamanu i Justu suposlije stanovitih nesporazuma iosporavanja 1912. podijeljeniameriËki patenti. Priznanjenjihovu radu izrazio je samCoolidge piπuÊi VladimiruNjegovanu3, tadaπnjem urednikuËasopisa Arhiv za hemiju ifarmaciju: "Dopustite mi da [...]izrazim priznanje pionirskomradu profesora Hanamana napodruËju volframovih svjetiljki.Njemu i dr. Justu pripada Ëast dasu svijetu pokazali put do divnanovog svjetla".4

Ne zaboravimo nikada isticativelika imena naπega studija,meu kojima Franjo Hanamanzauzima istaknuto mjesto.

M. Kaπtelan-Macan

1Ovo je izvadak iz Ëlanka objavljenog u Ëasopisu Kemija u industriji 52:10 (2003)521-523

2R. Podhorsky, Prof. dr. ing. Franjo Hanaman, Arhiv za kemiju i tehnologiju 14(1940)81-92

3Vladimir Njegovan (1884.-1971.), utemeljitelj i organizator kemijsko-inæenjerskog studija u

Hrvatskoj i predstojnik prvog Zavoda za analitiËku kemiju na zagrebaËkom sveuËiliπtu.

4V. N(jegovan), Franjo Hanaman, prigodom 50-godiπnjice æivota i 25-godiπnjice volframove

sijalice, Arhiv za hemiju i farmaciju 2(1928)105-109

Vijesti iz povijesti

G L A S N I K7

IZ RADA SEKCIJA

Premda su sve sekcije unatoË ljetim praznicima bile u proteklomrazdoblju izuzetno aktivne prednost u ovomu broju dajemo planinarimazbog uzbudljiva izleta na Platak i Snjeænik koji je pobudio emocije iprobudio spisateljski duh nekih od sudionika. Ako proËitate prilogeBranka Kunsta i Vesne Hrust osjetit Êete i sami djeliÊ naπe avanture.

æelim lijepo nam vrijeme, nikadse ne zna. Prognoza ipak nijeloπa.”U nedjelju 5.10. sastali smo seoko 7,15 sati, 26 Ëlanica iËlanova AMACIZ-a i nekolikogostiju. Vrijeme izgledapodnoπljivo, kiπa ne pada, oblacise pomalo razbijaju i optimistiËkioËekujemo promjenljivo vrijeme,tim viπe πto se na putu premaKarlovcu joπ i vedri. Na stanci uSeverinu oblaka je viπe, postajuzatvoreniji i tamniji, ali znamo daje to Gorski kotar. Kad doemodo Gornjeg Jelenja, na granicu sprimorskom klimom, bit Êe opetvedrije.Autobusom smo po planu stiglido doma na Platku, oblaci se nisurazmaknuli, ali oËekujemo da Êese to desiti kad se popnemo maloviπe. PoËela je sitna kiπica, paoblaËimo ogrtaËe, otvaramokiπobrane, a tri se dame vraÊajuu dom na Platku, jer im je draæapartija remija. Na Ëelu s neπtobræima je iskusni planinar Mrva,dok nam zaËelje Ëuva proËelnica.Put kroz πumu relativno je dobar,nije prestrmo i svi ga dobrosvladavamo. Jedino nas odozgosve viπe moËi, nismo sigurni je lito kiπa ili vjetar trese kapljice sdrveÊa. Pri drugom izlasku izπume na cestu i to smo rasËistili,radi se o kiπi i to gustoj. Za parminuta pretvara se Ëak u tuËu,neki vide zrnca veliËine ljeπnjaka,nekima se Ëine veÊa. To supesimisti, jer niti nas jako tuËe poglavi, niti nam je led probiokiπobrane. Pokatkad i zagrmi, nobolje da se to deπava sada negopri zavrπnom usponu. I tako smostigli na kraj πume i do poËetkastrme livade, po kojoj seserpentinama treba popeti dodoma. TuËa se malo smirila,ponovno pada gusta kiπa. Svismo veÊ mokri i znamo da Êe se

Iz rada sekcija

PoËelo je e-mailom:“Dragi planinari! U nedjelju5.10.2003. idemo na izlet uGorski kotar. Do Platka sevozimo autobusom, a daljevlastitim nogama do planinarskogdoma Snjeænik pod istoimenimvrhom. Uspon nije naporan,laganim hodom, za onenajsporije do doma smo za 2sata. A s trijema doma podSnijeænikom je prekrasan pogledna more i otoke i joπ puno toga.Uæivat Êete. Vaπa Alka.”Detaljnije informacije uplaninarskim vodiËima (Ëitamodakako literaturu) govorile su daod Platka, gdje postoje 2 doma,put na Snjeænik traje oko 1 satkroz πumu i 15-20 minutazavrπnog oπtrijeg uspona livadomdo doma na Snjeæniku. VrhSnjeænika od doma je udaljen 5minuta. S vrha je prekrasan vidikna Risnjak, slovenski Sneænik,

ObruË, UËku i RijeËki zaljev skvarnerskim otocima. Uneposrednoj blizini vrha nalazese prirodna staniπta kraπkogrunolista. Poloæaj Snjeænika naklimatskoj granici ima zaposljedicu Ëeste i naglevremenske promjene u hladnijojpolovini godine. Na hrptu jeosobito neugodna bura zbogizvanredno snaænih naleta, teobilja vlage πto se taloæi u visini.Vremenske prognoze veÊ odsrijede bile su loπe, ali “pravimplaninarima” malo loπeg vremenane smeta. Znamo da ono nemoæe trajati dugo, pa razumnozakljuËujemo da Êe se (poËetakje listopada) uz eventualnu kiπupojaviti i neπto sunca. ProËelnicaSekcije je oprezna i πalje namdodatni mail:“Obucite prikladnu obuÊu (dobretenisice) i ponesite jaknu ikabanicu ili kiπobran. Iako silno

Izlet planinarske sekcije na Platak i Snjeænik (1)

Naπ cilj izgledao je ovako:

G L A S N I K 8

do vrha vrijeme promijeniti. Naizlazu iz πume, meutim,osjeÊamo sve jaËi vjetar.StruËnjaci kaæu da je to lebiÊ,jugozapadnjak, koji moæe bitivrlo jak. Izgleda da imaju pravo,jer πto idemo viπe, vjetar je svejaËi. Moramo se dobro nagnutiprema strmoj padini, jer ima ihkoje je udar vjetra doslovnooborio na pod. »uje se miπljenjenepoznatog meteorologa-amatera da je prognoziranabrzina vjetra veÊa od 70 Ëvorova(sutradan sam doma preraËunaoda bi to bilo 130 km/sat) i da Êesrediπte ciklone biti nad okolicomRijeke (tu smo) izmeu 11 i 12sati.©to idemo viπe sve je teæe. Odkiπe i vjetra ne vidim niπta dojedne æute kabanice kojaglavinja 20-ak metara ispredmene. »ini mi se da je onagromada iznad nas kuÊa, ali misupatnici ne vjeruju. Tih zadnjihpedesetak metara je najteæe,iako je kuÊa zaista pred nama. Iæuta kabanica na trijemu. Doπlismo u njeno podnoæje, ali trebase joπ popeti na terasu, a tuizlazimo na vjetrometinu. Parminuta hvatamo se za donji dioograde, pruæamo si ruke, i nakraju na jedvite jade, nasuprotsad veÊ konstantnom olujnomvjetru, penjemo se na terasu.Spas !!!. Tek ulazeÊi u kuÊu vidjelismo da smo mogli lakπe proÊi,pravi prilaz kuÊi je s drugestrane, u gotovo potpunojzavjetrini.Na kraju smo svi stigli. U kuÊi seskida mokra odjeÊa (ima li uopÊeneπto suhoga na nama ?). U kuÊinaæalost nema vatre, jer obiËaj jeda svaki planinar s ruba πumedonese jednu cjepanicu. NasreÊu, vodstvo, Alka i Mrva, suoËekivali takav moguÊi razvoj, ine znam odakle, poËinju izvlaËiti

rezervne ogrtaËe, kabanice,Ëarape, tajice, gaÊe i sl.Najmokriji su se ipak malopomogli. Pijemo vruÊi Ëaj irazmjenjujemo dojmove. “©tonam je to trebalo ?”; “Tri damekoje su se vratile u dom bile supuno pametnije”; “Htjela sam leÊ’na zemlju i Ëekati kraj” “Samo dase razvedri pa da vidimo tajprekrasan vidik nasjevernojadranske otoke”;“Hlade me mokre noge” i t.d.Vrijeme prolazi, a sunca niotkud.Postaje nam jasno da od pogledana more nema niπta. Pa nitiuspon na sam vrh Snjeænika, nitipogled na runoliste ne dolazi uobzir. Dakle, vraÊamo se! Kiπa semalo smirila, ali vjetar neprestaje. Kalvarija u suprotnomsmjeru, ali ipak malo lakπe jer jenizbrdo. Prati nas i domaÊi pas,koji je i bræi i spretniji od nas.Treba samo paziti da Ëvrstostaneπ. Nekako smo se dokoturali(ne treba shvatiti doslovce) nizstrminu do ruba πume. A i kiπa jepotpuno prestala. Sad bi semoglo i zapjevati, no nismo ugrupi.I konaËno, opet smo u kuÊi naPlatku. Radijatori su pokrivenimokrom robom. A svi koji suposluπali Alkin savjet presvukli suse u suho. Ima li πto ljepπe negoobjedovati (grah s kobasicom,tripice, Ëak i samo njoki sparmezanom i/ili hrana izvlasitiog ruksaka) u suhoj koπulji,hlaËama, Ëarapama i cipelama.Ima ! ZajedniËki komentar:“Moramo svakako doÊi drugiputa i popeti se gore po lijepuvremenu”.Na kraju, i ovakav izlet, kaddobro zavrπi, poseban jedoæivljaj, doæivljaj za sjeÊanje.Jer, upoznali smo nepoznatuprirodu, testirali smo vlastitefiziËke moguÊnosti i psihiËku

snagu. I uvjerili se da nismo baπslabi, da moæemo izdræati.

Branko Kunst

Izlet na Snjeænik (2)

Sastanak je bio u pola osam nanaπemu uobiËajenom sastajaliπtuu Pierrottijevoj. Petnaestak minutaËekanja pospanaca i krenuli smo,mi najhrabriji Ëlanovi planinarskesekcije, a i gosti, autobusom“Samobor”. Cilj izleta Snjeænik.Sve prognoze su ubojite. Kiπa,kiπa i opet kiπa. No raspoloæenjeje na visini. Smjenjuju se magla isunce. Oblaci su tamo daleko,kraj mora. Stanka za kavu uSeverinu na Kupi. OblaËno ipomalo kiπovito, ali nekatastrofiËno. Vozimo se daljepuni optimizma, moæe bitioblaËno i vjetrovito, samo da nepada kiπa. Oblaci se tiskaju iprijete, crni i nabrekli, a mi baπtamo idemo. S jedne i drugestrane autobusa prekrasne jesenjeboje, izranjaju iz magle i skrivajuse. Duboki kanjoni otvaraju se sasvake strane ceste. Letimo iznadprebrzo. Na nebu se smjenjujuplavo i crno. Plavo ostaje iza, aispred nas je sve tamnije itmastije. Odjednom more, pogledje veliËanstven. Srebrnastapovrπina i otoci u svjetlu suncakroz oblaËke. Ali mi skreÊemoprema planinama, autobus dahÊepo uskoj cesti prema Platku.DrveÊe uz cestu okiÊeno jezelenim liπÊem kao u proljeÊe.Ulazimo u maglu, oblak, πto li.Dom na Platku. VruÊi Ëaj i veÊkreÊemo na Snjeænik. Prvastrmina, poËinje kiπa. Nekiodustaju (mudro), vraÊaju se udom. VeÊina ide dalje. Otvaramo

Iz rada sekcija

G L A S N I K9

kiπobrane, stavljamo kabanice,idemo hrabro i joπ uvijekraspoloæeno. Slijedi tuËa, sitna igusta, kiπobrani joπ uvijekpomaæu. ©uma zadræava vjetarvisoko u kroπnjama. Slijedi joπjedan nalet tuËe. Ovaj put jekrupnija. MalËice smoobeshrabreni, ali idemo sve daljei sve viπe. Napokon, sjekire nepadaju. Nina poËinje pjevati, apisac Ëlanka se pridruæuje. Onigore nemaju sluha, zasipaju naskiπom i tuËom takvom silinom dasmo odmah zaπutile.Netko viËe da smo veÊ blizu.Blizu Ëega? Izlazimo iz πume naËistinu. Puteljak zavija u mokrutravu, strmo prema gore, umaglu. Boæe sveti! Visoko gore umagli æuti se poneka kabanica.Nemaπ kuda. Natrag ne moæeπ,moraπ naprijed. NadajuÊi setoplini doma penjemo se.Snjeænik pokazuje svoje najgorelice. Kiπa se slijeva potocima, avjetar trga kabanice, okreÊekiπobrane. Ono malo suhoga nanama, predalo se. Mokri smo dogaÊa, a i preko. OsjeÊam se kaoFrodo u “Gospodarimaprstenova”. Pojavljuje se siluetaDoma, spas u zadnji Ëas. Joπmalo, joπ samo malo, nogeposustaju, a srce jedva da joπlupa. Ulazimo, velika peÊ nasredsobe je hladna. Jeste li kad vidjelipokisle kokoπi? Cijedimo se. Dvamlada para, jedini gosti u domu,gledaju nas kao da smo pali sMarsa. Tko ima, presvlaËi se usuho. Naπe voe dijele suhuodjeÊu. Pijemo vruÊi Ëaj ihranimo se. “Mrvica” pali peÊ.Malo topline diæe moral, suπimomokru odjeÊu. Neki idu natrag,onako mokri. Vjetar urla okoDoma kao Ëopor vukova, Ëekanas. Napokon moramo izaÊi.Kiπa je prestala. Put je strm imora se paziti na svaki korak.

Vjetar divlja oko nas, zasipa nasrijetkom tuËom. Na pola strmineoblaci se Ëaskom rastrgaπe, okonas se pojavljuju πiljate stijene. Adolje puca pogled na Kvarner.Prekrasno! Snjeænik se napokonsmilovao. Kao da nas je htionagraditi za upornost. No, nemoæemo dugo stajati na polabrijega. Spuπtamo se u πumu.Vjetar je tu blaæi i manje jehladno. Kiπa ne pada viπe. ©umeblistaju zlatnim jesenjim

ukrasima. Da nismo polumokri ismrznuti, zastali bi i divili se. Nomoramo se æuriti u toplinu domana Platku. Napokon! Pijemo vruÊiËaj i lijepimo se po radijatorima.Oni, koji su ostali u domu,kartaju. RuËak, slikanje za“Glasnik” i povratak toplimautobusom. Svi smo æivi, a zaostalo, vidjet Êe se. Avantura jebila sjajna. A sa samo malomanje godina (jedno tridesetak),bilo bi sve joπ puno ljepπe.

Vesna Hrust

Iz rada sekcija

Fotografija preæivjelih sudionika pred domom na Platku.

Zbor - πest mjeseci kasnije...

I u ovom broju Glasnika ima nekoliko novosti iz rada Zbora. Najprijeosvrt na rezultate Smotre glazbenih amatera Zagreba, o kojoj smopisali u proπlom broju Glasnika. Zatim, sudjelovanje Zbora u sveËanostibeatifikacije Marije PetkoviÊ u Blatu na KorËuli. O ljetnoj stanci neÊe bitigovora, a prikaz Êemo zavrπiti s dogaajima ove jeseni i planovimaZbora do kraja sezone.

S dosta zakaπnjenja stigla su pisana izvjeπÊa struËnog povjerenstva onastupu Zbora na Smotri glazbenih amatera Zagreba. Uglavnom seradi o vrlo objektivnim i pozitivnim osvrtima, s kojima se moæemopohvaliti: dobar zvuk, dinamika, ... Ipak treba reÊi i da je bilo i kritiËkih

G L A S N I K 10

opaski: prejaki basovi,“strπanje” pojedinaca meusopranima.... Zahvalni smo zaobje vrste komentara. Jedni namdiæu samopouzdanje, a drugi Êeposluæiti kao dobrodoπaosmjerokaz kako joπ viπeunaprijediti kvalitetu Zbora. Otome dirigentica vodi raËuna iveÊ primjenjuje u svom radu.Sada neπto o najveÊemovogodiπnjem projektu Zbora,gostovanju na KorËuli u lipnju ovegodine. Glas Koncila u svombroju 25/2003. o tome kratkoizvjeπtava: “SveËanim misnimslavljem u subotu 14. lipnja namjesnoj Plokati u Blatu zavrπenaje proslava sveËanosti blagoslovasvetiπta nove hrvatske blaæeniceMarije Propetog Isusa PetkoviÊ. UnazoËnosti velikog broja vjernika,crkvenih velikodostojnika,uzvanika, gostiju i hodoËasnikasvetiπte je blagoslovio apostolskinuncij u RH mons. Giulio Einaudi.U sklopu sveËanosti "Te Deum" upovodu beatifikacije s. MarijePropetog Isusa PetkoviÊ odræan jeistog dana naveËer u æupnoj crkviSvih svetih koncert akademskogzbora "Chemicae ingeniariaealumni" iz Zagreba podravnanjem prof. Ive Juras, aizvedeni su napjevi G. Verdija,M. Haydna, J. Poægaja, J.Kaplana, J. Arcadelta, P. d. l.Ruea, J. S. Bacha, I. Zajca, S.Rahmanjinova, F. Dugana (ml.) iD. Bortnjanskoga”.Vrlo korektan kratki izvjeπtaj.Medjutim, za nas iz Zbora bio jeto mnogo veÊi dogaaj. Pripremesu trajale nekoliko mjeseci, kakoprogramske, tako i financijske,jer je teπko maknuti se iz Zagrebabez sponzora. UmjeπnoπÊudirigentice uvjeæban je vrloprimjereni program, ofinancijskim pitanjima najviπe subrinuli Stipe i Stojan, dok je sve

organizacijske detalje projektaosmislila Maja PetkoviÊ.Dakle, putovali smo autobusompreko Splita, trajektom nakratkostali u prelijepom Hvaru, te seiskrcali u dubokoj uvali VelaLuke. Proslijedili smo u najveÊeotoËko mjesto - Blato, te se zatimsmjestili u Priæbi, gdje nam je bilabaza za dva-tri lijepa dana naKorËuli.Pamtit Êemo naπ nastup uprepunoj crkvi, gdje je uzmnoπtvo mjeπtana bilo nazoËno iinternacionalno druπtvo izzemalja u kojima je blaæena M.PetkoviÊ imala svoje aktivnosti:Ëasne sestre i sveÊenici iz »ilea,Perua, Argentine i drugihzemalja. Svakako jedan dubokidoæivljaj. Pamtit Êemo i kratkokupanje u Priæbi, te nekolikoukradenih sati za obilazakKorËule. Ipak, vjerujem da seËlanovima Zbora najviπe usjekaou pamÊenje posjet tek otvorenomsvetiπtu bl. Marije PetkoviÊ, kojise nalazi u okviru Blatskogsamostana.

Decentno ureen prostor, sveËani jednostavan, s uklesanimkamenim reljefima, sigurno Êe bitimjesto hodoËaπÊenja i idealanprostor za meditacije.Nakon ljeta zapoËele su redoviteprobe i planovi za nadolazeÊusezonu. Joπ je rano govoriti odetaljima, jer je upitno πto Êe semoÊi realizirati. Meutim, sigurnoje da marljivo vjeæbamo, datraæimo nove Ëlanove, da æelimopojaËati suradnju s drugimfakultetima, te da Êemo odræatitradicionalni godiπnji koncert zaËlanove AMACIZ-a i to u nedjelju7. oæujka 2004. Otvoren je stalnipoziv Ëitateljima Glasnika kojiimaju glazbene sklonosti, da sepridruæe zboru na probama uvelikoj predavaonici FKIT-a naMaruliÊevom trgu 20ponedjeljkom i Ëetvrtkom od 19do 21 sat. Novi pjevaËi, æelimovam dobrodoπlicu!

Kruno KovaËeviÊ

Nakon uspjeπnog koncerta.

Iz rada sekcija

G L A S N I K11

©portski susreti AMACIZ-au 2003.

Ljubitelji πportskih natjecanja bit Êezadovoljni koliËinom informacija uovomu broju Glasnika. ProËitajterezultate i komentare voditeljaπportske sekcije ZvonimiraMatusinoviÊa koji izvjeπÊuje oproljetnim i jesenskim susretima.

Na proljetnim 21. sportskimsusretima (24. i 25. lipnja 2003.)odræana su natjecanja u malomnogometu, tenisu i πahu na SRC“Trnje” u nedjelju 25. lipnja, dokje natjecanje u stolnom tenisuodræano dan ranije u dvorani uBleiweisovoj ulici.

MALI NOGOMETVeÊ uhodani sustav natjecanja umalom nogometu (8 ekipa odkojih svaka igra dvije utakmice)poremetila je ekipa "Katrana"koja se nije pojavila na turniru.Problema je bilo i s ekipom"Plive" sa samo tri igraËa,predvoena legendarnim IvanomHercegom Ravanellijem koji je,unatoË ozljedi i uz posueneigraËe, odigrao obje utakmice.Svaka Ëast Herc, to je pravisportski duh!Raspored odigravanja utakmicaodluËen je ærijebom, a svaka jeekipa odigrala dvije utakmice. Ufinalu su se naπle dvije momËadi -koje su jedine pobijedile u obasusreta- CHROMOS-AGRO i FKIT-studenti. U neizvjesnom iuzbudljivom finalu koje jezavrπilo neodluËnim rezultatom,momËad CHROMOS-AGRO jeboljim izvoenjem sedmeracazasluæeno osvojila 1. mjesto. 3.mjesto pripalo je momËadiPETROKEMIJE iz Kutine na Ëelu skapetanom Ivicom Lossom.

REZULTATI:FKIT-studenti : KGT© 2:0PLIVA : CHROMOS-AGRO 0:1FKIT : PETROKEMIJA 3:3FKIT-studenti : INA SSRII 7:0PLIVA : KGT© 1:4FKIT : CHROMOS-AGRO 2:4INA SSRII : PETROKEMIJA 1:5

FINALEFKIT-studenti CHROMOS-AGRO (3:3) 4:5

Sastavi:FKIT-studenti: Paπica, Poljak, ©trkoviÊ, OrliÊ, Æupan, Houra, Rimac J.,Rimac I.CHROMOS-AGRO: KuvaËiÊ, RadanoviÊ, KrniÊ, MesariÊ, ©aban, HoπiÊ,BijaË, Pean, CvetkoviÊ.Strijelci: 1:0 Æupan, 1:1 HoπiÊ, 2:1 OrliÊ, 2:2 RadanoviÊ, 3:2 OrliÊ,3:3 RadanoviÊ.Sedmerci: ©trkoviÊ promaπaj, 3:4 RadanoviÊ, 4:4 OrliÊ, 4:5 KrniÊ,Poljak promaπaj.

KONA»NI REDOSLJED:1. CHROMOS-AGRO2. FKIT-studenti3. PETROKEMIJA

Iz rada sekcija

STOLNI TENISNa tradicionalno jakom stolnoteniskom turniru sudjelovalo je 14natjecatelja. Podijeljeni su u Ëetiri grupe iz kojih su 1. i 2. iz grupanastavili natjecanje po kup-sustavu. Prvo mjesto zasluæeno je osvojioDavor Horvat iz Kutine koji je u finalu pobijedio Maria Miljavca. 3.mjesto zauzeo je Bruno Brener.

»etvrtfinaleGLASNOVI∆ - HORVAT 2:3BRENER - FUTA» 3:2KO©∆EC - MILJAVAC 1:3PERHA» - BREBRI∆ 3:0

PolufinaleHORVAT -BRENER 3:0MILJAVAC - PERHA» 3:1

Za 3. mjestoBRENER - PERHA» 3:0

FinaleHORVAT - MILJAVAC 3:0

REDOSLIJED:1.DAVOR HORVAT (Petrokemija)2.MARIO MILJAVAC (AMACIZ)3.BRUNO BRENER (AMACIZ)

G L A S N I K 12

TENISNa ovogodiπnjem turnirunastupila su Ëetiri natjecatelja.VeÊ po tradiciji,najbolji je bioLjudevit Vadjon koji je pokazaonaπim novacima da je za njihipak profesor.

REDOSLIJED:1. LJUDEVIT VADJON2. VANJA KOSAR3. MARIO VAZDAR4. GORAN VRANI∆

©AHU πahovskom dijelu turnirasudjelovalo je 4 natjecatelja.Igrali su svaki sa svakim i opet jepobijedio Domagoj JeliÊ koji, Ëinise, ima monopol na prva mjesta.

REDOSLIJED:1. DOMAGOJ JELI∆2. JOSIP JELI∆3. BORIS PERHA»4. HRVOJE ©OPREK

FAIR PLAYPriznanje "Fair-play" dodijeljenoje Gordani MatijaπiÊ djelatniciFKIT-a i Debori Ruπin bivπojstudentici FKIT-a, koje su uvijekprisutne i od velike pomoÊi naSportskim susretima.

Jesenski Sportski susreti odræani su nakon dugo vremena 19. X. 2003. u dvorani Kemijsko geoloπko tehniËkeπkole u ulici grada Vukovara br. 269. Odræana su natjecanja u malom nogometu i stolnom tenisu, dok suπahisiti ovoga puta zakazali.

MALI NOGOMETNa turniru je sudjelovalo 8 momËadi, a svaka je momËad odigrala 2 utakmice. Æelio bih posebno pohvalitimomËad Plive, koja je ovoga puta doπla u pomlaenu sastavu (veliki broj bivπih studenata FKIT-a) i pruæilazapaæene partije. Turnir je bio vrlo izjednaËen, buduÊi da su Ëetiri momËadi imale po 4 boda, odnosnopobjedu i neodluËen rezultat, pa je za drugog finalistu (CHROMOS-AGRO jedini s dvije pobjede) odluËivalagol-razlika koja je bila uvjerljivo na strani studenata FKIT-a.Dakle, u finalu su se kao i u proljeÊe sastali CHROMOS-AGRO i studenti FKIT-a, popularni Tigersi, samo sdrukËijim zavrπetkom. Ovaj puta su uvjerljivo i zasluæeno pobijedili Tigersi.

REZULTATI:KGT© : PLIVA 2:4PETROKEMIJA : KATRAN 3:2FKIT : INA SSRII 2:1CHROMOS-AGRO : KGT© 4:0Tigers-FKIT : PETROKEMIJA 1:1FKIT : PLIVA 2:2Tigers-FKIT : KATRAN 7:2CHROMOS-AGRO : INA SSRII 2:1

FINALETigers-FKIT : CHROMOS-AGRO 4:1

Sastavi:Tigers-FKIT: Paπica, Poljak, ©trkoviÊ, OrliÊ, KordiÊ,Meugorac, Æupan, Houra, Rimac J., Rimac I.CHROMOS-AGRO: Dodig, RadanoviÊ, KrniÊ, Karas,Prukijaπ, Doroda, BijaË.Strijelci: 1:0 Æupan, 1:1 HoπiÊ, 2:1 OrliÊ, 2:2RadanoviÊ, 3:2 OrliÊ, 3:3 RadanoviÊ.Sedmerci: ©trkoviÊ promaπaj, 3:4 RadanoviÊ, 4:4OrliÊ, 4:5 KrniÊ, Poljak promaπaj.

KONA»NI REDOSLJED:1. Tigers-FKIT2. CHROMOS-AGRO3. PLIVA

STOLNI TENISNa jesenskom stolnoteniskom turniru sudjelovalo je 14 natjecatelja. Podijeljeni su u Ëetiri grupe iz kojih su1. i 2. iz grupa nastavili natjecanje po kup-sustavu. Prvo mjesto zasluæeno je osvojio Hrvoje Livnjak, uËenikKGT©-a i profesionalni igraË, koji je u finalu pobijedio Æeljka LackoviÊa iz Petrokemije. 3. mjesto zauzeo jeDavor Horvat, takoer iz Petrokemije.

Iz rada sekcija

G L A S N I K13

»etvrtfinaleBRENER - HORVAT 1:3F. FA©AJI∆ - LIVNJAK 0:3FIOLI∆ - LACKOVI∆ 0:3PERHA» - MILJAVAC 1:3

PolufinaleHORVAT - LIVNJAK 0:3MILJAVAC - LACKOVI∆ 2:3

Za 3. mjestoHORVAT - MILJAVAC 3:1

FinaleLIVNJAK - LACKOVI∆ 3:2

REDOSLIJED:1. HRVOJE LIVNJAK (KGT©)2. ÆELJKO LACKOVI∆(Petrokemija)3. DAVOR HORVAT(Petrokemija)

FAIR PLAYPriznanje "Fair-play" dodijeljenoje dr. Zoranu Weiihnachtu,naπem prijatelju i kolegi, koji namje osigurao prostor i bio od velikepomoÊi pri organizaciji.

Zvonimir MatusinoviÊ

10. obljetnica Likovne sekcije

Likovna je sekcija svoju 10. obljetnicu obiljeæila skupnom izloæbomu Galeriji AMACIZ i prigodnim, lijepo ureenim katalogom ukojemu je B. TkalËec dala kratak povijesni pregled rada sekcije, aumjetniËki voditelj prof. A. Forenbacher koji je i postavio izloæbunaglasio razliËitost stilova izlagaËa. Slijede simpatiËne, vrlo kratke(4-5 redaka) autobiografije slikara amatera i reprodukcije izloæenihslika. Katalog je trajan spomen na ljubav i rad amaterskih slikarastasalih u okviru AMACIZ-a.Poæelimo im joπ puno stvaralaËke radosti.

Iz rada sekcija

Slikarska kolonija Likovne sekcije u TrakoπÊanu

Od 27. - 29. lipnja 2003. odræana je u TrakoπÊanu prvaslikarska kolonija AMACIZ-a. Koloniju je vodio naπprofesor A. Forenbacher sa suprugom, akademskomslikaricom Mirom, a ostalih dvanaest Ëlanova nastojalo jeod petka do nedjelje biti pravim slikarima. Daleko odpredavaonica, telefona, kompjutora, daleko od kuhinja ilaboratorija, svi smo se mogli posvetiti naπemu hobiju-

slikanju- i uspjeli smo. Naπim smo neumornimslikanjem zarazili i ostale Ëlanove LSD koji sudoπli u nedjelju. Crtali smo, nalazili novemotive, razgovarali o bojama, tehnikama, a usvemu nam je puno pomogao direktor hotelskogkompleksa TrakoπÊana Miroslav Hutinski:dobrom hranom, dobrim smjeπtajem, bojama,platnima i dobrom organizacijom. Hvala mu!

Bili smo neumorni u slikanju i kada smo zadnjidan u predvorju hotela priredili malu izloæbu od50 slika, to je bilo fantastiËno! Naπ kritiËar,profesor Forenbacher bio je zadovoljan,svakomu je ukazao na dobre i loπe postavke uslici te odabrao najbolje za Galeriju TrakoπÊan.Kada posjetite TrakoπÊan svakako pogledajte islike prve kolonije AMACIZ-a koje su izloæene utamoπnjoj galeriji.

©tefica Cerjan-StefanoviÊ

Vrijedne Ëlanice kolonije sa svojim voditeljem.

G L A S N I K 14

ZNANSTVENO STRU»NI KOLOKVIJI

“ Vrijeme sadaπnje i vrijeme proπlo moæda su prisutni u vremenubuduÊem...”

T.S. Elliot

Znanstveno struËni kolokviji

Kontinutet znaËi trajanje...od1920. godine do danas,odræavanja znanstveno struËnihkolokvija, koje je zapoËeo prof.Ivan Plotnikov- kako nas jepodsjetila glavna urednica uGlasniku br. 30.- u istoj velikojamfiteatralnoj predavaonici naMaruliÊevu trgu br. 20.Sentencija kontinuiteta naπihkolokvija "Multi multa, nemoomnia novit" vrijedila je kakotada, tako i danas, a vrijediti Êe iu buduÊem vremenu.Uz takvu tradiciju osjeÊamo sesigurni u buduÊnosti.

Jedini (mali - veliki) problem udanaπnje vrijeme je nedostatakvremena- da se doe i posluπapredavaËe! I tako propustiproπiriti spoznaje o najnovijimdosezima znanosti i tehnike (kakoje govorio prof. Plotnikov); i takopropustiti Ëuti eminentneznanstvenike i struËnjake izgospodarstva; kao i propustiti Ëutimlade znanstvene novake kojizajedno sa svojim voditeljimaprojekata prezentiraju sve πtorade (na naËin kako to znanost imladost radi - ne skrivajuÊipogreπke i uËeÊi na njima.

Pozivamo sve Ëlanove i buduÊeËlanove AMACIZ-a, da dou ipopune naπu veliku amfiteatralnupredavaonicu - simbol naπegakontinuiteta, jer i glumci kaæu danema prave predstave bez“πtofa”, tj bez publike, koja unaπem sluËaju nije samo publika,nego joj se pruæa moguÊnost i

aktivnog sudjelovanja pitanjima,sugestijam, kao i osobnimkontaktima - uz ponuenu“kavicu” na kraju predavanja.

Slijedi pregled kolokvija, kaopodsjetnik za sve one koji suuæivali sluπajuÊi predavanja, kaoi za one koji nisu imali vremena,i zato nisu imali priliku ugraditisvoja zapaæanja i pitanja utradiciju i kontinuitet koji senastavlja...U pregledu je navedena, uzdopuπtenje autora, moguÊnostizravnog kontakta autorae-adresama i/ili telefonom.

Napominjemo da su na prijedlogAMACIZ-a i uz naËelni pristanakglavnih urednika niæe navedenihredakcija domaÊih Ëasopisa, sviautori pozvani da objave svojesaæete i/ili potpune rezultate- kojisu bili prezentirani napredavanjima- u skladu spropisima tih Ëasopisa: Kemija uindustiji: kui@email.hinet.hr;Chemical and BiochemicalEngineering Quarterly:cabeq@mapbf.hr; Polimeri:dpg@public.srce.hr; Nafta:nafta@nafta.hr; Hrvatskavodoprivreda - MjeseËnikhrvatskih voda: bpaver@voda.hr;Gospodarstvo i okoliπ: tel/fax6222-162; EGE Energija-Gospodarstvo-Ekologija-Etika:ege@ege.hr

Pregled kolokvija, tema isadræaja, odræanih odsijeËnja do lipnja 2003,

•Predavanje dr. LjubiceMatijaπeviÊ (FKIT, Zagreb)“Projektiranje i zaπtita okoliπa”naglasilo je intenzivan rad usvijetu i u Hrvatskoj na zaπtitiokoliπa. Prikazana su istraæivanjana FKIT-u koja su usmjerena naprosudbe djelotvornog koriπtenjatvari i energije, praÊenje imodificiranje procesa u kemijskojindustriji da bi bili manje πtetni zaokoliπ. Analiza procesnih tokova,smanjenje emisija (zrak, voda,tlo), kao i uπteda energije naprocesima doprinosi studijiprovodljivosti i financijskojisplativosti projekta.(kontakt adresa: ljmatij@fkit.hr).

•Predavanje dr. Ivana ©mita (IRB)“Strukturne znaËajke mjeπavinapolipropilena sa stirenskim(ko)polimerima” predstavilo jepolimerne mjeπavine kaozanimljive materijale s trendomporasta proizvodnje, s obziromna velike moguÊnosti modifikacijesvojstava. Prikazani su rezultatiistraæivanja inkompatibilnihmjeπavina izotaktnogpolipropilena i ataktnogpolistirena kao i primjerikompatibilizacijske uËinkovitostirazliËitih stiren blok kopolimerana strukturu i faznu morfologijubinarnih i ternarnih mjeπavina.(kontakt adresa:ismit@rudjer.irb.hr).

•Predavanje dr. Marije ©indler,mr. I. ©koriÊ, dr. N. BasariÊa i K.ButkoviÊ dipl.ing.”Fotokemijskim reakcijama dohetero-policikliËkih spojeva”predstavilo je interdisciplinarnuznanost fotokemije i kemijeelektronski pobuenih stanjamolekule kao put do kompliciranih

G L A S N I K15

struktura æeljenih produkata. Naprimjerima vlastitih istraæivanjaintra- i intermolekularnihfotocikloadicija, koje suprezentirali mladi istraæivaËi,ilustriran je veliki potencijal ovihreakcija u pripravi hetero-policikliËkih molekula.(kontakt adresa: marija.sindler@fkit.hr)

•Predavanje dr. Zdravka ©piriÊa“ Nadzor æive u industrijskimprocesima i ekosustavima” -odræano u suradnji sa Sekcijomza kemijsko inæenjerstvo HDKI iPovjerenstvom za sigurnogospodarenje kemikalijamaMinistarstva gospodarstva RH-dalo je prikaz zdravstvenih iekoloπkih rizika koji nastaju zbogprisutnost æive u tehnoloπkim ienergetskim sustavima πto dovodido korozije procesne opreme tedo problema deaktivacijekatalizatora u petrokemijskim idrugim industrijskim procesima.Primjeri razliËitih postupakauklanjanja æive iz ispuπnihplinova energetskih i industrijskihpostrojenja, kao i prirodnogplina, uz odabir optimalnihprocesa ilustriraju vaænostekonomskih Ëimbenika iuËinkovitosti procesa koje trebaukljuËiti u ranoj fazi projektiranjaprocesa.(kontakt adresa: zdravko.spiric@ina.hr )

•Predavanje dr. Ferde BaπiÊa“Odræivo gospodarenje tlom isigurnost prehrane”- u suradnjisa Sekcijom za ekoloπko inæenjer-stvo HDKI- prikazalo je tlo kaouvjetno obnovljiv, ali i nezamjen-ljiv prirodni izvor, koje je -ako senjime pravilno gospodari- inepotroπivo dobro. Uloga tla jeviπeznaËna: gospodarska (proiz-vodnja hrane), ekoloπka, socijalnai prostorna, a tlo je i izvorsirovina i energije. U izradbi

strategije razvitka gospodarskihgrana koje se temelje nakoriπtenju tla, prvenstvenopoljoprivrede i πumarstva kaotemelja odræivog razvoja, sve jeuloge tla potrebno podjednakovrednovati, posebice Ëimbenikekoji oneËiπÊuju tlo, πto ga Ëinijednim od najugroæenijihsvjetskih prirodnih izvora.(kontakt adresa: fbasic@agr.hr)

•Predavanje dr. AleksandreTurkoviÊ“ Analiza veliËine zrna iporoziteta u nanofaznimfilmovima novim metodama(GISAXS i GIXR)” dalo je uvid umetode koje koriste rasprπenjerendgenskih zraka na malimkutovima priklona i rasprπenja -GISAXS na nanostrukturiranimoksidnim filmovima. Istraæivanimaterijali koji teæe stvaranjulamelarnih struktura, omoguÊujuinterkalaciju/de-interkalacijurazliËitih iona izmeu slojeva,pogodni su za uporabu kaokatalizatori u naprednojelektrokemijskoj Êeliji kao πto sulitijeve baterije. Slojevitostistraæivanih struktura, debljina ipresjek filmova, praÊena jemetodom reflektivnostirendgenskih zraka na malimkutovima - GIXD.(kontakt adresa: turkovic@rudjer.irb.hr)

•Predavanje dr. Ivice ©terna“Daljnji razvoj sveuËiliπnihstudija - predstojeÊe promjene”prikazalo je ciljeve koji se æelepostiÊi promjenama u nastavnomprocesu zbog poveÊanjanjegove djelotvornosti, tj.ekonomiËnog obrazovanja uskladu s potrebama druπtva, testjecanja potrebnih znanja uskladu s razvojem znanosti,tehnologije i druπtva.Obrazloæene su osnovne

pretpostavke prema kojima trebaunaprijediti nastavni proces:transparentnost programa,usklaivanje s programima usvijetu, posebno u Europi,ostvarenje diplomskog iposlijediplomskog studija,usklaenje nastavnih programauz ugraene pretpostavke ECTS-a(europskog sustava prijenosabodova).(kontakt adresa: istern@fkit.hr)

•Predavanje dr. MieczyslaweNajbar“Nanostructured oxidic andmetallic catalysts for enviromentprotection” (Faculty of Chemistry,Jagiellonian University, Poljska)-odræano u suradnji sa Sekcijomza kemijsko inæenjerstvo HDKI-predstavilo je uËinke katalizatoraza tzv. “zelene tehnologije”, kojimogu sluæiti za uklanjanje otrovaiz ispuπnih plinova u stacionarnimi pokretnim izvorima emisije.Selektivna katalitiËka redukcijaNO ili NO2 u duπik u ispuπnimplinovima u stacionarnimizvorima emisije jedan je odnajvaænijih problema u zaπtitizraka. Istaknuti su primjerisinteze, fizikalno-kemijskekarakterizacije i katalitiËkeaktivnosti odabranih katalizatoras aktivnim dijelovima redaveliËine nekoliko nanometara, tj.nanostrukturiranih katalizatora,koji pokazuju neoËekivanureaktivnost u razliËitimreakcijama kao πto je sintezasintetiËkog plina - smjese CO iH2, uz raspravu o katalitiËkojselektivnosti u ovisnosti oaktivnosti pojedinih dijelovastrukture katalizatora.( kontakt adresa:mnajbar@chemia.uj.edu.pl)

Znanstveno struËni kolokviji

G L A S N I K 16

Pregled znanstvenih kolokvija od rujna 2003. do svibnja 2004.

PredavaËi Tema Datum

Znanstveni novaci FKITDanijela Aπperger Uzorkovanje za kromatografsku analizu slitina(mentorica M. Kaπtelan-Macan) 29. IX. 2003.

Znanstveni novaci FKITTomislav BolanËa Ionska kromatografska analiza voda(mentorica ©. Cerjan-StefanoviÊ) 13. X. 2003.

Zorica Veksli (IRB) Istraæivanje strukturne i dinamiËkeJelena »ulin (IRB) heterogenosti polimera elektronskom

spinskom rezonancijom 10. XI. 2003.

Marica MediÊ-©ariÊ (FBF) Analgetici, antipiretici, protuupalni lijekovi 15. XII. 2003.

Juraj BoæiËeviÊ (FKIT) Mladi istraæivaËi-inovacije i poduzetniπtvo 26. I. 2004.

Mladen Mintas (FKIT) Novi antitumorski predvodni spojevi 9. ili 16. II. 2004.i prolijekovi za gensku terapiju raka

Znanstveni novaci FKITH. OtmaËiÊ NetoksiËni inhibitori korozije metala 15. ili 22. III. 2004.(mentorica E. Lisac)

Ferdo BaπiÊ (Agronomski fak.) Kvaliteta zraka na otvorenim prostorimaÆeljka VaiÊ IV. 2004.

Znanstveni novaci FKITJuraj ©ipuπiÊ Razvoj modela procesa hidratacije(mentor T. MatusinoviÊ) V. 2004.

Znanstveno struËni kolokviji

G L A S N I K17

IZ IZVANDOMOVINSKIH AMAC-a:

U æelji da Glasnikom Ëitateljima pribliæimodjelovaje kolega koji æive izvan Hrvatskedonosimo (uz neznatno kraÊenje) virtualnirazgovor Nenada TrinajstiÊa s VladimiromKatoviÊem, redovitim profesorom na WrightState University, SAD. Nakon zavrπenogastudija na Tehnoloπkom fakultetu u Zagrebu1960., radi - s prekidom zbog boravka naposlijedoktorskom usavrπavanju (Fulbrightovastipendija)1967.-70. - kao asistent, docent i

izvanredni profesor analitiËke kemije na Prirodoslovno-matematiËkomfakultetu u Zagrebu, gdje je 1973./74. bio proËelnik Kemijskogaodjela. Od 1977. radi na viπe sveuËiliπta u SAD. S Domovinomodræava stalne veze, a kao jedan od utemeljitelja AMAC-a u SAD iKanadi istaknuo se pomaæuÊi Hrvatskoj i matiËnom sveuËiliπtu.

DjordjeviÊ i u grupi akademikaDrage GrdeniÊa. Na Ohio StateUniversity radili smo na sintezi ikarakterizaciji kompleksa samakrocikliËkim ligandima, kaomodelima za bioloπke sustave.Na Wright State Universityradimo na elektrokemijiprijelaznih metala u nevodenimmedijima, a zadnje dvije godinena sintezi i karakterizaciji ionskihtekuÊina te njihovoj primjeni ulitijevim baterijama i gorivnimÊelijama.

NT: Kako si uspio dobiti idopremiti vagon znanstvenihËasopisa i knjiga u Zagreb?

VK: Koncem osamdesetih bio samËlan Povjerenstva za znanstvenubiblioteku na WSU. Tamo samsaznao da velika kemijskakompanija Monsanto seli izDaytona u Indianapolis. OdluËilisu ne seliti kemijsku biblioteku pasu ponudili Ëasopise i knjigeWSU. Kako je moje sveuËiliπteveÊ imalo izvrsnu kolekcijuknjiga, zamolio sam da midopuste poslati te knjige uHrvatsku. Bio sam dobro upoznats radom Centralne kemijskebiblioteke, koju je utemeljioprofesor Boæo Teæak, te samputem njih, Instituta “RuerBoπkoviÊ” i PMF-a organiziraoprihvat poπiljke u Hrvatskoj.Dobio sam pristanak uz uvjet daknjige preselim u roku nekolikomjeseci. Knjige sam privremenopohranio kod studenatakemijskog odjela WSU i zapoËeos prikupljanjem sredstava zaprijevoz brodom u Hrvatsku.Zamolio sam kolege kemiËare ibivπe studente hrvatskihsveuËiliπta da financijskipomognu tu akciju. Odziv je biojako dobar, a istovremeno smodobili i pomoÊ s Indiana

Iz izvandomovinskih AMAC-a

Razgovor s Vladimirom KatoviÊem

NT: Vlado, mi smo diplomirali istidan ujesen 1960. IspriËaj kako sise odluËio za studij kemije naKemijsko-tehnoloπkomu odjeluTehniËkoga fakulteta.

VK: Nakon zavrπene maturenisam bio siguran πto bih upisao:kemiju, koju je studirao moj starijibrat Zvonko, ili elektrotehniku.Prevagnula je kemija.

NT: Nakon magistriranja idoktoriranja, boravka na Institutu“Ruer BoπkoviÊ” i Kemijskomeodjelu PMF-a, otiπao si u SAD iskrasio se na Wright StateUniversity (WSU) u Fairbornu kodDaytona. Zaπto si napustioZagreb i otiπao u SAD?

VK: 1967. otiπao sam naposlijedoktorsku specijalizacijuna Ohio State University (OSU)kod prof. Daryla Busha. Tamosam se oæenio i vratio 1970. sasuprugom u Hrvatsku. Meutim,ubrzo nakon povratka poËeli susustavni pritisci na suprugu, koja

je ameriËka drzavljanka. Slijedilisu pozivi u SUP, ispitivanja iposjeti isljednika bar jedamputtjedno. Nakon toga supruga jeotpuπtena iz πkole stranih jezika.No, konaËna odluka pala jekada je kÊi doπla iz vrtiÊa ipozvala mamu s “drugaricamama”.

NT: Opiπi ukratko svoju karijeru uSAD i svoj znanstveni rad.

VK: Nakon zavrπenogposlijedoktorskog boravka naOSU i povratka iz Hrvatskeboravio sam oko 2 godine kaogostujuÊi docent na Iowa StateUniversity u profesora R.E.MacCarley-a. 1978. dobio sammjesto na Wright State Universitykao izvanredni, a od 1982. kaoredoviti profesor. Moj znanstvenirad je iz podruËja anorganskekemije - kemija prijelaznihmetala. U Zagrebu i na Instututu“Ruer BoπkoviÊ” bavio sam sekemijom niobija i tantala, podvodstvom profesorice Cirile

G L A S N I K 18

University, te besplatan prijevozpoπiljke brodom Jadranskeplovidbe. Prije toga otputovaosam u Zagreb, da bih srediogdje Êe knjige i Ëasopisi bitiprimljeni i rasporeeni. Sve jeproπlo bez problema. U svemutomu imao sam i veliku podrπkutadaπnjeg rektora SveuËiliπta uZagrebu, profesora Zvonimira©eparoviÊa.

NT: Jedan si od utemeljiteljaAMAC-a u SAD. Opiπi nastanak idjelatnosti AMAC-a u dobaagresije na Hrvatsku. ©to se sadadogaa s AMAC-om?

VK: NajveÊa vrijednost akcijeslanja knjiga u Hrvatsku bila jeËinjenica da su se bivπi studentihrvatskih sveuËiliπta koji rade uSAD i Kanadi poËeli okupljati ipovezivati. To je bio poËetakorganiziranja AMAC-a. Tijekomposjeta rektora ©eparoviÊa iprorektora akademika Vinka©kariÊa Kanadi i SAD donesenaje konaËna odluka da seorganizira AMAC. Postoji nizAMAC-a po cijelom svijetu. Jednauæa skupina osnovala je AMAC-RB za kolege nekadaπnjesuradnike Instituta “RuerBoπkoviÊ” koji su raπtrkani pocijelom svijetu, ali smo povezaniinternetom. U naπ AMAC, kojiradi desetak godina svakodnevnodolaze dopisi Ëlanova i prijateljahrvatskih sveuËiliπta. NaroËitoaktivni bili smo tijekomDomovinskoga rata. Sada samdosta nezadovoljan radomAMAC-RB, jer su poËelidominirati aktivisti pojedinihstranaka tako da rasprave kreÊuu krivom smjeru. Vjerujem daÊemo i to uskoro srediti.

NT: Daytonski sporazum jepotpisan u gradiÊu Fairbornu,

dvadesetak milja udaljenom odDaytona. Koliko se sjeÊam tvojaobitelj stanuje u tome gradiÊu, atu je smjeπten i Wright StateUniversity (ime je dobio po braÊiWright koja su u svojoj radioniciza popravak bicikla slagali prvizrakoplov), veliki zrakoplovnimuzej i velika zrakoplovna bazau kojoj je potpisan tzv. Daytonskisporazum. Pribliæi nam daneDaytonskoga pregovaranja i πtosu oni znaËili za tamoπnjeHrvate.

VK: Dayton (toËnije Fairborn)izabran je za mjesto pregovorazbog velike zraËne baze do kojelet iz Washingtona traje 1 sat.Baza ima dobar smjeπtaj zapregovaraËe i dosta je izolirana.VeÊa grupa Hrvata se nalazi uCincinnatiju. Tamo smo se cijelovrijeme sastajali, organizairaliproteste i pisma i razgovore skongresmenima i senatorima.Otamo smo iπli na protestni skupu Washington i organiziralipomoÊ Hrvatskoj. Kada sesjetimo tih dana, koji su bili teπki,jako su nam dragi, jer smo sezbliæili i zajedniËki mnogo togauradili za dragu nam domovinu.

NT: Namjeravaπ li se nakonodlaska u mirovinu vratiti uHrvatsku i æivjeti na Krku i uZagrebu?

VK: Da, nakon mirovinenamjeravamo se vratiti uHrvatsku. Nadam se da Êe dotadkonaËno biti zavrπena autocestaZagreb-Rijeka.

NT: Nakraju, kako Ti gledaπ izudaljenosti (premda svake godineboraviπ tri ljetna mjeseca uHrvatskoj) na buduÊnost hrvatskekemije. Kako zaustaviti odlazakmladih i nadarenih ljudi iz

domovine? U jednom svojeme-mailu spominjeπ dvoje mladihljudi s naπega fakulteta koji su naposlijediplomskome studiju naTvojem fakultetu i koji su sepokazali kao sjajni studenti -hoÊe li se oni vratiti?

VK: Mladi ljudi ne bi odlazilikada bi bilo posla u Hrvatskoj.Temeljno je obnoviti i podiÊikemijsku industriju i istraæivaËkirad u Hrvatskoj. Meutim,normalno je da odreeni brojljudi “ode u svijet”. To istopredstavlja odreenu vrijednost,jer ti ljudi ostaju i dalje u svezi sdomovinom i doprinose njezinurazvitku. Danas kada let izAmerike ne predstavlja neki velikipothvat mnogi Hrvati koji æiveizvan Domovine dolaze i sve Êeviπe dolaziti i pomoÊi. Naprimjer, moji studenti iz Hrvatskezaπtede dovoljno novaca damogu dva puta godiπnje doÊi uHrvatsku.

Nenad TrinajstiÊ

Iz izvandomovinskih AMAC-a

G L A S N I K19

PRIKAZI I OSVRTI

Evo prikaza jedne zanimljive knjige koja nas potsjeÊa na zaboravljenehrvatske struËne nazive. Neka ovo πtivo bude ujedno i uvod u nagradnuigru za Ëitatelje mlae od 45 godina. Tko prvi odgovori na pitanje πtoznaËe izrazi: zvonovina, mjed, salitrovina, solovina, odbjeænost,dobjeænost i gustiπte bit Êe nagraen objavljivanjem svoga imena uGlasniku i prigodnom knjigom. Ostali Êe se morati zadovoljiti samopohvalom.

uvodile, kao mjer (metar), stor(ar), tez (gram) ili uzduπak(atmosfera) Ëine smijeπnima, ali©uleku moramo priznatibezgraniËno povjerenje utvorbenu moÊ slavenskih jezika.Doista, brojne tuice danas imajusvoje hrvatske sinonime upravozahvaljujuÊi ©uleku i njegovimkolegama, samo da spomenemobujam (volumen), ozraËje(atmosferu), zraËenje (radijaciju),kapljevinu (liquid), kovine(metale), slitine (legure), sredstvo(medij), tlakomjer (barometar) itoplomjer (termometar)... Nekeod tih rijeËi nisu se dovoljnoukorijenile i danas zvuËearhaiËno, iako sitnozor(mikroskop) nije ni po Ëemu goriod dalekozora (teleskop), nitisvjetlopis (fotografija) odpravopisa (ortografija). Za vaπuzabavu i pouku, slijede izabraniprimjeri ©ulekovog nazivlja iz“Prirodnog zakonika”.Ako ste se ikad pitali kako suugljik, duπik, kisik i vodik zalutaliu inaËe internacionalni periodnisustav elemenata, i to moæemozahvaliti ©uleku. No, on se nijezaustavio tu - pokuπajteprepoznati sljedeÊa poËela(elemente): jedik, solik, smrdik,litik, sodik, luæik, svjetlik, vapnik,teæik, glinik (odgovor zaznatiæeljnike nalazi se na krajuËlanka). A Ëeti ili Ëetci (atomi) tihpoËela tvore troπice (molekule),najmanje dijelove na koje se tvarmoæe istroπiti. Tvari pak po svojojnakupitosti (agregaciji) mogu bitikrutci (krutine) i tieËi (tekuÊine),koje se dalje dijele na kapljevinei uzduπine (plinove), pri Ëemu seuzduπine istiËu svojom velikomstisljivoπÊu (kompresibilnost) irazpruæljivoπÊu (ekspanzivnost).Troπice pojedine tvari dræe se naokupu zahvaljujuÊi suonitosti(koheziji), a na druge tvari

Prikazi i osvrti

Ljetos sam imala priliku Ëitatipopularno-znanstveno djelo dr.Bogoslava ©uleka “Prirodnizakonik za svakoga ilitipopularna fizika”, izdano u 3knjige: I. - Priprema. Silarstvo(mehanika); II. - Vesarstvo(akustika) i III. - Svjetlarstvo(optika) od druπtva sv. Jeronima uZagrebu, davnih godina 1873.-1876. Prirodno, prvo πtosuvremenom Ëitatelju pada u oËije melodiozna zastarjelost jezika,proæeta priliËno iznenaujuÊimprijevodima struËnog nazivlja,Ëime Êe se ovaj ËlanËiÊ veÊinom ibaviti. Ali joπ dublje od ponekadbriljantno prevedenih nazivadojmila me se jednostavnost ijasnoÊa ©ulekova stila. Knjiga jepisana za Ëovjeka iz puka, ipisac to nije nikad smetnuo suma. No to ga nije sprijeËilo daradoznalom puËaninu objasni πtoje detaljnije mogao sve spoznajeonovremene znanosti, popraÊenebrojnim svakodnevnim primjerima.Kad bi se samo danaπnji pisciπkolskih udæbenika iz fizike ikemije oslonili na ovaj klasiËniuzor prilikom sastavljanja svojihdjela, moæda bi zanimanje zaprirodoznanstvene i tehniËkestudije bilo veÊe.Navest Êu samo nekolikonajdomljivijih primjera: priizlaganju umjerstva (statike) ikretstva (dinamike) objaπnjava

zaπto se kola natovarena sijenomprevrÊu na stazi kojom su praznabez problema proπla, te kakonajbolje iskoËiti iz kola koja su seotela nadzoru, a da pritom neskrhate vrat (objaπnjenosporednikom tj. paralelogramomsila). Kod silarstva kapljevinaobjaπnjava kako se i neplivaËmoæe spasiti od utapljanja akoostane priseban i primjeni znanjeo uzgonu. No uvijek praktiËni©ulek dodaje: “Najbolje jedakako, da nauËiπ plivati, πto nijestvar baπ muËna, i zato je vrloæalostno, πto nezna svatkoplivati.” U opπirnom poglavlju ostrojstvu (strojarstvu) objaπnjavarad tad joπ novih parnih strojeva is oduπevljenjem prorokasumnjiËavcima nabraja svedobrobiti modernizacije irazvoja. No ni tu ne smeÊe s umapraktiËni savjet: na πto trebapaziti pri odabiru πivala (πivaÊegstroja), kako se πavovi ne birazdirali.Uz ovaj rad na populariziranjuznanosti, roeni Slovak ©ulek(roen u slovaËkom Subotiπtu1816.) trsio se obogatiti svojprigrljeni hrvatski jezikodgovarajuÊim prijevodima zalatinske i njemaËke znanstvenepojmove. Danas nam se pokuπajida se prevedu nove metriËkemjerne jedinice, koje su se u tovrijeme u Austro-Ugarskoj tek

G L A S N I K 20

prijanjaju poradi prionitosti(adhezije). Prionitost tieËi uzkrutce kao posljedicu moæe imatibugaËljivost (kapilarnost), πto senajbolje moæe vidjeti u kao vlastankim cjevËicama vlasaticama(kapilarama), gdje razinakapljevine moæe biti jamasta(konkavna) ukoliko je prionitostjaËa od suonitosti, ili buÊasta/bokata (konveksna) u suprotnomsluËaju. Takoer bitna svojstvatvari, navlastito krutaca, jesupruænost (elastiËnost) teraztegljivost (plastiËnost), aprema tome i ËvrstoÊa od loma(na savijanje), od kida (na vlak),od stisa (na tlak) te od prisuka(na sukanje). Po propuπtanjusvjetlosti tvari mogu bitineprozraËne (neprozirne),prozraËne (translucentne) kaotavno (mat) staklo, ili prozirne(transparentne) kao pozorskostaklo. Ugljen moæe usrknutimnoge uzduπine, pa se tosvojstvo naziva srkljivost(apsorpcija). Kapljevine su topila(otapala), a svojstvo krutaca dase otapaju je otopljivost. IzzasiÊenih otopina (sic) uledËavajuse (kristaliziraju) ledci (kristali).Svojstvo troπica jedne tvari daprodiru kroz drugu jestpronicavost (difuzija). Bridnjak(prizma) razdvaja bijelo svjetlo uπar (spektar), πto omoguÊujerazluËbu πarom (spektralnuanalizu) po svojstvenom gucanju(apsorpciji) svjetlosti pojedinihpoËela, “te su ovako nadjena veÊËetiri do sada nepoznataelementa (latinski zvana:rubidium, caesium, thallium,indium), a valjda Êe jih se joπt iviπe naÊi.” A neki krutci nakon πtosu gutnuli svjetlost u mrakuæeæare (fosforesciraju). Moæda jeto posljedica jektanja(rezonancije)? Kvantna fizika jetada joπ daleko bila...

Ovdje bi bilo dobro stati, dok mije ËlanËiÊ joπ odnosno (relativno)kratak. Ako je joπ i koganadahnuo da rabi pruænostnaπeg jezika za tvorbu novogstruËnog nazivlja, tim bolje.

Jelena Macan(Prije no πto zaboravim: navedenapoËela su redom fluor, klor, brom,litij, natrij, kalij, fosfor, kalcij, bariji aluminij. Nije li oËito?)

Æene na SveuËiliπtu uZagrebu - od prvihstudentica i nastavnicado danas

Pod ovim je naslovom aktivnaËlanica AMACIZ-a Ranka Franz-©tern objavila u SveuËiliπnomvjesniku vol. 48, br.1-4(2002),str. 31-36 zanimljiv Ëlanakpotaknut izborom prve rektorice upovijesti SveuËiliπta 2001. Prvesu se studentice upisale stotinugodina prije na Mudroslovnifakultet zahvaljujuÊi naredbiOdjela za bogoπtovlje i nastavukojom su po pravima upisa bileizjednaËene s muπkarcima.Otada broj æena na SveuËiliπturaste i one postupno stjeËuznanstvena zvanja, preuzimajuprofesorske katedre i rukovodeÊepoloæaje. Za nas je zanimljivo daje Vjera MarjanoviÊ-Krajovan,dugogodiπnja profesoricaanalitiËke kemije na naπemustudiju bila 1925. jedna od dvijuprvih æena sveuËiliπnih asistenata.Naπ se studij moæe pohvaliti iæenama dekanicama. Tu suduænost obavljale M. Kaπtelan-Macan i S. ZrnËeviÊ, a Fakultetsada vodi J. JelenËiÊ. A naπarektorica, Helena Jasna Mencer

veÊ puno desetljeÊe -otkad jeizabrana za prorektoricu-kormilari sveuËiliπnim brodom.AMACIZ se, vjerujem, i po tomuistiËe meu ostalim alumniudrugama. A Ranki Franz-©tern,joπ jednoj æeni koja je zaduæilazagrebaËko sveuËiliπteneumornim radom i kreativnoπÊupoæelimo da u svojim umirov-ljeniËkim danima nastavi bitiproduktivna kao dosad.

MKM.

Æenski vodiË kroz Zagreb

Zanimljiva izloæba navedenogimena odræana je u Galeriji"Nova", Teslina ul. kbr. 7 od 30.rujna do 12. listopada 2003.PosveÊena je zagrebaËkimæenama koje su prve stekle nekozvanje, od dimnjaËarskog dodoktorata znanosti.

Prikazi i osvrti

Vjera MarjanoviÊ-Krajovan,(1898.-1988.) uvrπtena je naizloæbu kao prva æena doktortehniËkih znanosti u nas (1928.),a to je bila prilika da se gledateljiupoznaju i s poËetcima naπegastudija. U svakom sluËajupohvalno je da su se mladi autorisjetili i jedne znanstvenice, ktomuuvaæene profesorice naπegastudija.

MKM.

G L A S N I K21

S FAKULTETA

Od zadnjeg se javljanja na Fakultetu dogodilo nekoliko lijepih stvari okojima Vas æelimo izvjestiti. Raduje me da Êete u ovomu broju osimredovitih izvjeπÊa o diplomiranim inæenjerima, magistrima i doktorimamoÊi proËitati i Ëestitke za naroËite uspjehe naπih profesora.

Klub nastavnika

Klub nastavnika (ime se joπ traæi)sveËano je otvoren 27. listopada2003., a radosno ozraËje priotvaranju moæete osjetitipogledom na fotografije koje suna web- stranicama fakulteta.Evo jedne na kojoj dekanicaprof. dr. Jasenka JelenËiÊnazdralja otvaranju Kluba:

Priznanja i nagrade

- Umirovljeni profesor naπegaFakulteta Branko Kunst,utemeljitelj i dugogodiπnjipredsjednik AMACIZ-a te svjetskipriznati znanstvenik izabran jena 13. sjednici Senata SveuËiliπtau Zagrebu, odræanoj 8. srpnja2003., u Ëasno zvanje professoremeritus koje se dodjeljuje samoiznimnim profesorima koji su seistaknuli u svim podruËjimadjelovanja.Promocija izabranika u zvanjeprofessor emeritus obavljena jena Dan SveuËiliπta, 3. studenoga2003. Profesora Kunsta zapalaje Ëast da Senatu i gospoirektorici zahvali u ime svihpromoviranih.

- Udæbenik Rajke Budin i AlkeMiheliÊ-BogdaniÊOsnove tehniËke termodinamike uizdanju ©kolske knjige nagraenje prestiænom nagradom “Josip

S Fakulteta

Obnavljamo naπe prostore

Unatrag nekoliko godina upravaFakulteta ulaæe velike napore uureenje prostora kako bi dobiliizgled dostojan akademskezajednice. Posebno su opseæniradovi izvedeni na naπojmatiËnoj zgradi na MaruliÊevutrgu br. 20. Obnovljeno jekroviπte, vanjsko proËelje, a ljetosi potpuno zapuπteno unutarnjeproËelje koje nije ureivano odkada je zgrada sagraena.Sigurni smo da to pozdravljajusvi djelatnici i studenti FKIT-a, atakoer i Ëlanovi AMACIZ-a.Pored toga ureen je i noviprolaz do Velike predavaonice izprizemlja zgrade te Klubnastavnika i djelatnika FKIT-a kojise nalazi u podrumu zgradeneposredno uz prostorije kojekoristi UO AMACIZ-a i Likovnasekcija. Na taj naËin i ËlanoviAMACIZ-a, pjevaËi, likovnjaci,stolnotenisaËi mogu u slobodnovrijeme ili u pauzama sjesti iÊaskati uz kavu, sok, sendviË.Ureena je i dvorana za stolnitenis, nabavljen je noviprvorazredni stol i opremazahvaljujuÊi donaciji naπegbivπeg studenta i igraËa prvestolnoteniske ekipe gospodinaBrune Brenera, dipl.inæ.vrijednost koje prelazi 10 000kuna, te mu i ovom prigodomzahvaljujemo.

A. GlasnoviÊ

Dan Fakulteta

I ove godine, kao iprethodnih, djelatnicinaπeg Fakulteta proslavilisu 20. listopada DanFakulteta, kada je prije84. godine (1919.)odræano prvopredavanje na kemiËko-inæinirskom odjeluTehniËke visoke πkole uZagrebu.Uprava Fakultetaorganizirala je taj dancjelodnevno druæenje s izletom unepoznato, πto je okupilo okoπezdeset sudionika. Krenuli smo sdva autobusa. VeÊ nakon satavoænje u smjeru Klanjca uslijedilaje jutranja kavica u restoranu“Zelenjak”, u MihanoviÊevu doluu Zelenjaku kod spomenikahrvatskoj himni. Osvjeæeni krenulismo preko Kumrovca i Miljaneprema DesiniÊu. Vrijeme nam jebilo sklono, pa smo u podnoæjudvorca Veliki Tabor uæivali upogledima na osunËane bregeHrvatskoga zagorja.Nakon razgledavanja dvorca uzstruËno vodstvo kustosice muzeja,uputili smo se u taborgradsku klet“Greπne gorice”, gdje smo uzdobar objed i kapljicu nastavilidruæenje do veËernjih sati. Puniutisaka vratili smo se u Zagreboko 18 sati, da bismo se moglipripraviti za iduÊi radni dan.

E. HodæiÊ

G L A S N I K 22

Juraj Strossmayer” koju dodjeljuju HAZU i ZagrebaËki velesajam. Nagrada je autoricama uruËena nasveËanosti 4. studenoga 2003. u Preporodnoj dvorani Narodnog doma HAZU.

- Univerza v Mariboru uruËila je 15. listopada 2003. Award of the Golden Plaquette redovitoj profesorici FKIT,–uri VasiÊ- RaËki.

- Fakultet kemijskog inæenjerstva i tehnologije dobitnik je zahvalnice ZagrebaËkog velesajma za doprinos uorganizaciji struËnog programa EMAT-1., meunarodnog sajma zaπtite okoliπa, ekotehnologije i komunalne opreme.U sklopu sajma odræan je znanstveni skup SEM u organizaciji naπega fakulteta, a predsjednica znanstvenogodbora bila prof. dr. sc. Natalija Koprivanac.“Glasnik” se s radoπÊu i ponosom pridruæuje Ëestitkama !

S Fakulteta

»estitamo na unaprijeenjima:- redovitim profesorimaDr. sc. Antunu GlasnoviÊuDr. sc. Emi Lisac- docentimaDr. sc. Mireli LeskovacDr. sc. Sanji LuËiÊ-BlagojeviÊDr. sc. Sanji MartinezDr. sc. Ivani SteinbergDr. sc. Aleksandri SanderDr. sc. Bruni ZeliÊu

Na postignutim zvanjima ( do kraja listopada 2003.)

- doktorima znanosti:Tomislavu BolanËi, kemija(mentorica ©tefica Cerjan- StefanoviÊ)Nenadu MikuliÊu, kemijsko inæenjerstvo(mentorica –ura VasiÊ- RaËki)Darku Gosaku, kemijsko inæenjerstvo(mentor Juraj BoæiËeviÊ)Aleksandri Sander, kemijsko inæenjesrtvo(mentor Antun GlasnoviÊ)Bruni ZeliÊu, kemijsko inæenjerstvo(mentorica –ura VasiÊ- RaËki)Tahiru SofiliÊu, kemija(mentorica ©tefica Cerjan- StefanoviÊ)

- magistrima znanosti:Aniti Zelenika, kemija(mentorica Marija Kaπtelan- Macan)Dinku VujeviÊu, kemijsko inæenjesrtvo(mentorica Natalija Koprivanac)

- diplomiranim inæenjerima:Tamari Fidler (mentorica Marija Kaπtelan -Macan)Hani Prigorec (mentorica Natalija Koprivanac)Maπi SafundæiÊ(mentorica ©tefica Cerjan -StefanoviÊ)Ireni DudiÊ(mentor Tomislav MatusinoviÊ)Luciji Digula(mentorica Marica IvankoviÊ)Ivanu ViljetiÊu(mentorica Marica IvankoviÊ)Æeljki PetroviÊ(mentorica Mirjana Metikoπ -HukoviÊ)Sanji Jakopanec (mentor Hrvoje IvankoviÊ)Stjepanu MrπiÊu (mentor Hrvoje IvankoviÊ)Tomislavu Novoselu (mentor Æeljko Bajza)Boæani ViluπiÊ (mentor Zvonimir JanoviÊ)Domagoju ©atoviÊu (mentor Zvonimir JanoviÊ)Ireni KerekoviÊ (mentor Stjepan MilardoviÊ)Katarini HrkaÊ (mentorica Jasenka JelenËiÊ)Tomislavu Pintaru (mentorica Mirela Leskovac)Lidiji Valek (mentorica Mirjana Metikoπ-HukoviÊ)Igoru DejanoviÊu (mentor Juraj BoæiËeviÊ)

G L A S N I K23Susreti generacija

SUSRETI GENERACIJA

Svaki ponovni susret dugogodiπnjih kolega budi emocije i uspomene.Premda ih se svake godine okuplja sve manje radost druæenja nejenjava. U ovomu broju objavljujemo fotografiju i prigodan tekst ojubilarnom susretu generacije upisane πk. god. 1952./53.

Okupilo nas se deset! Prijepedeset godina upisalo nas se,nakon prijamnog ispita koji je biostrog, na Kemijski odjel tadaπnjegTehniËkog fakulteta, tridesetoro.Diplomiralo nas je dvadeset idvoje na Tehnoloπkom fakultetuosnovanom tijekom naπegstudiranja. Naæalost, dosad nasje zauvijek napustilo sedam naπihkolega. Nakon studija æivot nasje odveo na razliËite stranesvijeta, ali smo se ipak nekolikoputa sastajali.Naπ susret povodom pedesetgodina poËetka studija zapoËeoje 18.listopada 2002. u malojdvorani na MaruliÊevu trgu 20.Nakon prozivke u predavaonici,gdje smo se sjetili kolega kojinisu mogli podijeliti radostponovnoga susreta, nastavili smodruæenje u obliænjoj restauraciji.Tamo smo razgovarali o onomeπto smo ovih pedeset godinaproæivjeli i zakljuËili da smouspjeπna generacija, jer nas je :- od trideset upisanih diplomiralo22 (preko 70%),- doktorat znanosti steklo 9 od 22diplomirana (40 %),- petoro radilo kao sveuËiliπniprofesori,- kolegica Marija ©iroki uvrπtenau knjigu "100 hrvatskih kemiËara"N. TrinajstiÊa.Susretu nisu prisustvovali:Radojka FranciπkoviÊ-»op, MiraMijiÊ (Bobinkova), VilkoOndruπek, Stjepan Sabljak iMarijan SenjkoviÊ.

Zauvijek su nas napustili:Aleksandar Gribl, ©eribegHrasnica, Viktor Judin, ÆivkoKlepo, Miroslav KraljeviÊ,Boæidar Palameta i BorisVandrovski.

Organizacijski odbor:Lelja Fiπer-JakiÊ, Zvonimir KatoviÊ, Leona KovaËiÊ-Beck

Slijeva nadesno: Leona KovaËiÊ-Beck, Nada Lenac-LukaËeviÊ, Vera ©argiÊ(PavloviÊ), Dabiπa Jeæina, Vinka LaktiÊ (Jalen), Ivanka Mikac-Cergolj, LeljaFiπer-JakiÊ, Marica ©iroki (Habek), Zvonimir KatoviÊ i Boæidar Hergula.

G L A S N I K 24 Nekrolozi

NEKROLOZI

Kemijska i kemijsko-inæenjerska struka osiromaπena je 2003. smrÊunekolicine naπih kolega. Prisjetimo se njihovih æivota i saËuvajmo ih uuspomeni.

Neka poËivaju u miru!

promicanju tehniËkih znanosti, anjegov rad u Akademiji tehniËkihznanosti u kojoj je bio jedan odutemeljitelja, a potkraj æivota ipotpredsjednik bio je vrlozapaæen.Oni koji su ga poznavali pamtitÊe ga kao dragoga kolegu iprijatelja koji je svoj æivot ispunioneprestanim stvaranjem, ali jeznao uæivati i u radostimaobiteljskoga æivota.

(Odobrenjem Ëasopisa i autora A. MarkotiÊa, ovaj

je tekst temeljen na nekrologu objavljenom u

Ëasopisu Kemija u industriji 52:6(2003)288)

ÆELIMIR PROCHÁZKA(Dubrovnik 1921 - Prag 2003)

DARKO MALJKOVI∆ (Osijek1935 - Zagreb 2003)

Nenadano, u naponu stvaralaËkesnage napustio nas je 10. travnja2003. Darko MaljkoviÊ, redovitiprofesor Metalurπkoga fakultetau Sisku.Roen je 12. srpnja 1935. uOsijeku. Diplomirao je nakemijsko-tehnoloπkom studijuTehnoloπkog fakulteta 1960., imagistrirao 1965. naPrirodoslovno-matematiËkomfakultetu (PMF) smjer FiziËkakemija i radiokemija temom oekstrakciji æeljeza otapalima.Na tematici ekstrakcije metaladoktorirao je 1976. naSveuËiliπtu u Zagrebu.Odmah po diplomiranjuzapoπljava se 1960. kao asistentna odjelima u Sisku Tehnoloπkogfakulteta, predavaË analitiËkekemije postaje 1966., u zvanjedocenta izabran je 1969.,izvanrednoga profesora 1976. teredovitoga profesora 1981.Nekoliko je godina predavao na

PMF kolegij instrumentalnaanaliza. Posljednjih godina osimanalitiËke kemije, kojoj jeposvetio veÊi dio svoganastavnog i znanstvenog rada,predavao je na Metalurπkomfakultetu i kolegije zaπtita okoliπa,znanstvena informatika tehidrometalurgija i metalurgijaobojenih metala.Kao πkolovani kemijski inæenjer sizvrsnim poznavanjem analitiËkekemije u znanstvenom i struËnomradu bavio se temeljnim iprimjenskim istraæivanjima.Dugogodiπnje bavljenjeekstrakcijom metala, πto mu jebila glavna znanstvenapreokupacija omoguÊilo je davrlo lako postavi temeljhidrometalurπkim postupcimapotrebnim Metalurπkom fakultetu.Vodio je viπe znanstvenihprojekata, objavio velik brojznanstvenih i struËnih radova teaktivno sudjelovao naznanstvenim skupovima.Bio je Ëlan ureivaËkih odbora iizdavaËkih savjeta viπe domaÊih imeunarodnih Ëasopisa, a smrtga je zatekla kao zamjenikaglavnog urednika Ëasopisa"Nafta", predsjednikaUreivaËkog odboraZnanstvenog vijeÊa za naftuHAZU i predsjednika IzdavaËkogsavjeta Hrvatske zajednicetehniËke kulture.Kao suradnik i Ëlan UreivaËkogodbora Hrvatskoga leksikonaLeksikografskog zavoda "M.Krleæa" bitno je pridonio

Istaknuti Ëeπki kemiËar i hrvatskiak Æelimir Procháska preminuoje 19. travnja 2003. u Pragu.Rodio se 7. svibnja 1921. uDubrovniku, a maturirao 1938.na V. realnoj muπkoj gimnaziji uZagrebu. Prema oËevoj æeljiupisuje Kemijsko-tehnoloπki odjelTehniËkoga fakulteta u Zagrebu.Diplomski rad æelio je izraditipod Prelogovim vodstvom, ali suratne prilike i Prelogov odlazak izHrvatske poremetile njegoveplanove. Diplomirao je 1943.pod vodstvom K. Webera stemom o studiji katalize i

G L A S N I K25

inhibicije kemiluminiscencijeluminola i nastavio, unatoËmobilizaciji, volontirati na Zavoduza fizikalnu kemiju. Promjenomvlasti bio je 1945. interniran, dabi ubrzo kao "reemigrant" bioposlan u »ehoslovaËku. Tamo sezaposlio u istraæivaËkom laboratorijutvornice "Interpharma" i svojimznanjem fizikalne kemije pridonioproizvodnji antikoagulansaPelentana koji je bio daleko djelo-tvornijni od postojeÊih proizvoda.RadeÊi u IstraæivaËkom institutu zafarmaciju i biokemiju upoznao se spapirnom kromatografijom spomoÊu koje je studirao metabo-lizam Pelentana i odredio strukturuaskorbigena. Kao poznavateljpapirne kromatografije bio jepozvan u Laboratorij za kemijusteroida Instituta za organskukemiju »ehoslovaËke akademijeznanosti i umjetnosti gdje je radiona izolaciji prirodnih organskihspojeva iz biljaka i odreivaonjihovu strukturu. Najvrijedniji jerezultat tih istraæivanja izolacijametilsulfoksipropilizotiocijanata iodreivanje njegove strukture.Potkraj 20. stoljeÊa dokazano jeantikancerozno djelovanje togaspoja. Svoje veliko znanje izkromatografije u viπe je navrataprenosio predavanjima uorganizaciji Sekcije za analitiËkukemiju HKD te u izravnimkontaktima s hrvatskimkromatografiËarima.Æelimir Procháska bio je Ëovjekencikopedijskoga znanja i velikeljubavi prema Hrvatskoj koju ne binapustio da su æivotne okolnosti todopustile, πto je dokazao svojimaktivnostima tijekomDomovinskoga rata.

(S dopuπtenjem autora pripravljeno prema

Ëlanku N. TrinajstiÊa, S. Turine i J. Varljen

“Æelimir Procháska, hrvatski ak, Ëeπki

znanstvenik”)

Zrinka Tamburaπev (Sisak1921 - Zagreb 2003)

najprije tetraciklinskog reda, azatim eritromicina. Upravo je stemom “Studije u redueritromicina” doktorirala naTehnoloπkom fakultetu 1965.Od 1972. radila je kao voditeljgrupe za polusintetske makrolideu Biokemijskom odjelu PlivinogIstraæivaËkog instituta, a 1974.postala je rukovoditelj Odjela zaprirodne spojeve. Tada jedoktorica Tamburaπev zapoËela irad na sintezi pojedinih faza zapripravu novog makrolidnogantibiotika, kasnije prozvanogazitromicin, te je - zajedno sdoktorom Slobodanom –okiÊem,magistrom Gabrijelom Kobrehel idoktoricom Gorjanom Lazarevski- postala koautor osnovnihpatenata za njegovu pripravu.Od 1978. do odlaska u mirovinu1980. bila je rukovoditelj istra-æivanja na podruËju baznihsirovina u Plivinom IstraæivaËkominstitutu. Objavila je sa surad-nicima 25 znanstvenih radova ipatenata.Prilikom Plivine 75. obljetnice,1996. Z. Tamburaπev primila jePlivinu nagradu i zlatnu plaketu,jer je kao jedan od stvaralacaazitromicina time pridonijelanajveÊem uspjehu PLIVE i hrvatskefarmaceutske industrije. Godinudana kasnije, 1997. dobila jenagradu za æivotno djeloHrvatske gospodarske komore“Zlatna kuna”.Kolege u PLIVI, a posebno uIstraæivaËkom institutu, zadræat Êeje u trajnom sjeÊanju.

K.KovaËeviÊ

Joπ jedna naπa istaknuta kolegicanapustila nas je 24. travnja2003. Dr. sc. Zrinka Tamburaπev,ro. PeriÊ, roena je u Sisku 22.rujna 1921., a diplomirala je uZagrebu na TehniËkom fakultetu,na Kemijskom odsjeku 1948.Svoje prvo radno iskustvo steklaje u zemunskoj Galenici. UIstraæivaËki institut PLIVE doπla je1957., zajedno sa suprugom dr.Gavrom Tamburaπevim.IstraæivaËki braËni par je nasamom poËetku svoga djelovanjau PLIVI odigrao kljuËnu ulogu urazvoju mikrobiologije, biokemijei biotehnologije. Prvo velikodostignuÊe u kojemu jesudjelovala, bilo je izradapostupka za proizvodnjuantibiotika oksitetraciklina (OTC),priËem je doktorica Tamburaπevdala svoj doprinos kao suradnicana izolaciji tog antibiotika.Zajedno sa suprugom isuradnicima za to je ostvarenjedobila Nagradu grada Zagreba.Kasnije je u PLIVI viπe putanagraivana za inovatorstvo iracionalizacije.Nakon rada na oksitetraciklinuZrinka Tamburaπev poËela jeraditi na kemijskimtransformacijama antibiotika,

Nekrolozi

G L A S N I K 26

Kreπimir PopoviÊ (Zagreb 1940- Zagreb 2003)

Berkeley u Kaliforniji.Kao iskusan struËnjak iznanstvenik vodio je 24 godineOdsjek za veziva u Zavodu zabetonske i zidane konstrukcijeInstituta graevinarstva Hrvatske.Autor je dvaju patenata,tehniËkoga unaprijeenja inovoga proizvoda. Bitno jepridonio istraæivanjima uporabeotpadnih tvari kao sekundarnihsirovina pri proizvodnji gradiva usklopu mjera za unaprjeenjeoËuvanja Ëovjekova okoliπa.Djelatnost Odsjeka za vezivausmjerio je na istraæivanjeprimjene cementa i betona uizrazito agresivnu okoliπu.Bio je voditelj nekolikomeunarodnih znanstvenihprojekata. Rezultate svojihistraæivanja priopÊio je u 40-akznanstvenih i struËnih radova ijednoj knjizi. Predsjedavao jeSekcijom za silikate u HDKI iTehniËkim odborom za cement ivapno pri Dræavnom zavodu zanormizaciju i mjeriteljstvo.Za svoj je rad bio viπestrukonagraivan, a 1993. izabran jeza izvanrednoga Ëlana Hrvatskeakademije tehniËkih znanosti.»lanovi AMACIZ-a pamtit Êe gapo aktivnom ukljuËivanju u radnjegovih sekcija. Volio jeπportska teniska natjecanjanaπega druπtva, a nadasve zborChemicae ingeniaria alumni ukojemu je viπe godina pjevao kaoizvrstan tenor. Napustivπi zbornije napustio kolege. Pratio jenastupe i radovao se uspjesima.Bio je prijatelj. Nedostajat Êenam.

(Na temelju podataka iz IGH).

Zvonimir Dugi (Zagreb 1922 -Zagreb 2003)

Kreπo PopoviÊ napustio nas je25. travnja 2003. shrvan teπkomboleπÊu. Do zadnjeg je trenutkasvojim suradnicima u Institutugraevinarstva prenosio svojebogato iskustvo.Roen je u Zagrebu 11. veljaËe1940. Nakon zavrπene klasiËnegimnazije upisao je 1958.Tehnoloπki fakultet SveuËiliπta uZagrebu na kojemu je diplomirao1963., magistrirao 1971. idoktorirao 1974. tezom “UtjecajMgO na fazni sastav sistemaCaO-SiO2-Al2O3-Fe2O3 upodruËju portland cementnogklinkera”. Kao mladi inæenjervodio je 1965.-74. tehnoloπkilaboratorij u IstraæivaËkom odjeluPoslovne zajednice jugoslaven-skih proizvoaËa cementa(JUCEMA), radeÊi na laborato-rijskoj sintezi cementnoga klin-kera i minerala, na poluindustrij-skoj i industrijskoj proizvodnjicementa posebnih svojstava te narazvitku ispitnih tehnika.Predavao je na poslijediplomskimstudijima Tehnoloπkoga iGraevinskog fakulteta.ZahvaljujuÊi Fulbright-Haysovojpostdoktorskoj stipendiji boravioje 1976./77. u odjelima zagradivo i graditeljstvo SveuËiliπta

29. svibnja 2003. preminuo je uZagrebu Zvonimir Dugi, dugo-godiπnji nastavnik u Zavodu zafizikalnu kemiju. Roen je 1922.u Zagrebu, gdje se i πkolovao.Diplomirao je 1949. naKemijsko-tehnoloπkom odsjekuTehniËkoga fakulteta, iste segodine zaposlio kao asistent,1961. je izabran u zvanjepredavaËa, a 1964. u zvanjeviπega predavaËa. Vodio jeisprva vjeæbe, a poslije izbora unastavno zvanje seminar izfizikalne kemije te predavao naPoslijediplomskom studijuKorozija i zaπtita materijala.Zbog teπke je bolesti umirovljen1978., ali je do 1992.-kada jedoæivio moædani udar- nastavioraditi u struci.S M. Karπulinom i T. MarkoviÊemutemeljio je 1954. Hrvatskodruπtvo za zaπtitu materijala, kojeje uglavnom njegovom zaslugomrazvilo intenzivnu struËnu iobrazovnu djelatnost. U sklopudjelatnosti Druπtva Z. Dugi je sami sa suradnicima obavio mnogeekspertize i ispitivanja za potrebegospodarstva. Takoer je 1960.-64. suraivao u ureenjunovoosnovanog Laboratorija za

Nekrolozi

G L A S N I K27

zaπtitu materijala na Fakultetustrojarstva i brodogradnje.SjeÊamo ga se kao osobe πirokekulture i nastavnika velikogakemijskog i inæenjerskog znanja.Koautor je Ëetiriju udæbenika stemom kemijsko-tehnoloπkograËunanja i zaπtite materijala odkorozije. Premda zbog bolestiproæet patnjama, on je iznimnomsposobnoπÊu, upornoπÊu isavjesnoπÊu pruæao mnogostudentima i kolegama.

(S dopuπtenjem Ëasopisa sastavljeno prema

nekrologu I. Esiha, Kemija u industriji 52:7-

8(2003)384)

Obavijesti

Obavijesti

Na zamolbu Znanstveno-organizacijskog odbora izvjeπujemoVas da Êe se u organizaciji Hrvatskoga druπtva kemijskihinæenjera i tehnologa i Fakulteta kemijskoga inæenjerstva itehnologije odræati

V. susret mladih kemijskih inæenjera19. i 20. veljaËe 2004.

Odbor poziva mlade kemijske inæenjere iz industrije, s fakultetai znanstvenih institucija te studente zavrπnih godina studija dasudjeluju u radu susreta kratkim usmenim ili posterskimpriopÊenjem rezultata svojih diplomskih, magistarskih idoktorskih radova ili svoga znanstvenoga i struËnoga rada.Prijave i saæetak rada πalju se do 15. prosinca 2003. Detaljnijeobavijesti moæete naÊi na stranici www.fkit.hr/smlki

OBAVIJEST O OBILJEÆAVANJU 50. GODI©NJICE UPISA NA FAKULTET

Drage kolegice i kolege generacije upisa 1954/55.Evo, joπ ni puna godina i napunit Êe se pola stoljeÊa da smo upisali Kemijsko tehnoloπki odjel tada TehniËkogfakulteta u Zagrebu! Teπko je vjerovati da je veÊ toliko vremena proπlo jer smo joπ poletni i puni æivota(uglavnom!). Nadam se da smo i pripravni da zajedno proslavimo tu obljetnicu i prisjetimo se studentskihdana. Bertie Preissler (zvani CICI) inicijator je da se poËnemo dogovarati. Molim Vas, dakle, da se javite doljepotpisanoj, jer joπ uvijek radim i moæda me je najlakπe kontaktirati. Poπaljite svoju adresu, telefon, mobitel itd.da se moæemo na vrijeme o svemu dogovoriti.SrdaËno Vas pozdravljam!

Ljerka DuiÊ, tel. 01/4597 141 (od 10-15 sati),mob. 091 799 86 18adresa: Fakultet kemijskog inæenjerstva i tehnologije,pp 177, MaruliÊev trg 19, 10000 Zagreb

KorËula.

G L A S N I K 28

Nakladnik: Druπtvo diplomiranih inæenjera i prijatelja

Kemijsko-tehnoloπkog studija u Zagrebu (AMACIZ)

Uredniπtvo: Marija Kaπtelan-Macan, glavna urednica (FKIT)

Kruno KovaËeviÊ, (PLIVA d. d.)

Adi »ajeviÊ, grafiËki urednik

○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○

Adresa uredniπtva:

Fakultet kemijskog inæenjerstva i tehnologije,

10000 Zagreb, MaruliÊev trg br. 19

e-adresa: glasnik@fkit.hr

Tisak: Narodne novine, Zagreb

»LANARINA - Preduvjet za aktivni AMACIZ !

Sponzorima iz proπloga broja pridruæili su se i novi. Navodimo njihov popis od 24. III. do 6. X. 2003.Premda nisu brojni, a zlatnih sponzora nema, zahvalni smo i za najmanji prinos koji Êe nam pomoÊi danastavimo s radom sekcija. Pridruæite im se!

Srebrni sponzor (201,00-500,00 Kn)Mladen Jonke

BronËani sponzori (101,00-200,00 Kn)Emilija MarkoviÊ-BrozSlaven BoæiÊMiroslava Müller (©eper)Darko ZlatariÊAna Marija GrancariÊJelena PaviÊ

»lanovi-podupiratelji Druπtva (51,00-100,00 Kn)Vladimir ©vobDrago CrnkoviÊZvonimir HraniloviÊBiserka TkalËecAnica LovrenËiÊ-SokoliÊGoranka LjubiÊLaszlo ©ipoπFranËesko GlasnoviÊIvo MaloviÊNenad MikuliÊ

Upravni odbor Druπtva zahvaljuje darovateljima i svim Ëlanovima koji redovito uplaÊuju Ëlanarinu. PodsjeÊamoda se uplate πalju na æiro-raËun Druπtva br. 2360000-1101408998. Svakako navedite ime poπiljatelja.

Uredniπtvo

»itajte “GLASNIK” i na web- stranicama AMACIZ-a !

web-stranice: http://www.fkit.hr/amaciz

http://www.fkit.hr/hrvatski/osnovno/amaciz/amaciz.htm

»estit BoæiÊ i sretna 2004.