tehnologija transporta

19
TRANSMISIJA NA MOTORNOM VOZILU 1. Motor 2. Kvacilo (spojnica ili tzv.kuplung) 3. Menjac Transmisija obuhvata sve delove i sklopove koji prenose obrtni momenat sa motora na pogonske tockove. SPOJNICA (kvacilo) Frikciona spojnica - jednolamelasta Namjena kvacila (spojnice) Spojnica je deo transmisije koja se nalazi izmedju motora i menjaca. Njen zadatak je da prenese snagu motora na menjac, odnosno da obezbedi elasticnu vezu izmedju motora i menjaca. Spojnica je stalno ukljucena.

Transcript of tehnologija transporta

Page 1: tehnologija transporta

TRANSMISIJA NA MOTORNOM VOZILU

 

1. Motor2. Kvacilo (spojnica ili tzv.kuplung)

3. Menjac

Transmisija obuhvata sve delove i sklopove koji prenose obrtni momenat sa motora na pogonske tockove.

SPOJNICA

(kvacilo)

Frikciona spojnica - jednolamelasta

Namjena kvacila (spojnice)    Spojnica je deo transmisije koja se nalazi izmedju motora i menjaca. Njen zadatak je da prenese snagu motora na menjac, odnosno da obezbedi elasticnu vezu izmedju motora i menjaca.

     Spojnica je stalno ukljucena.

   Kvacilo (spojnica) omogućava prekid prenosa snage sa motora na pogonske tockove. Takav prekid je potreban pre svega prilikom kretanja sa mesta i kad se menjaju stepeni prenosa.

Page 2: tehnologija transporta

     Kad vozač pritisne papučicu kvacila (spojnice,kuplung), on time razdvaja zamajac i potisnu ploču (izmedju kojih se nalazi disk,odnosno lamela – ona ima zadatak da primi na sebe opterecenja,otpore i sl.).    Zamajac je čvrsto učvršćen na kraju kolenastog vratila i okreće se s njim. Kada vozač pritiskom na papučicu  kvacila smanji pritisak potisne ploče na lamelu, kolenasto vratilo (sa zamajcom) i vratilo kvacila okreću se svako za sebe.

     Kada vozač oslobodi papučicu, uključuje kvacilo i  onda se okreću zajedno, tako da se na taj nacin prenosi obrtni moment sa motora preko kvacila na menjac.

  

1. Zamajac2. Disk (lamela)

3. Potisna ploca

4. Potisni lezaj

Page 3: tehnologija transporta

5. Opruge

 

  Lamela je čelični krug na koji su s obe strane zakovane ili zalepljene obloge. Kad potisna ploča pritisne tanjir kvacila uz zamajac, pritisak mora biti dovoljno velik da spreči proklizavanje kvacila.Ni tanjir  kvacila ni potisna ploča nisu kruto pričvršćeni, nego se mogu u uzdužnom smeru pomerati na vratilu kvacila.

 

Spojnice (kvacilo)

    Za lako i pravilno rukovanje spojnicom ona mora biti pravilno podesena i ispravna. Hod pedale kvacila treba kontrolisati,odnosno, podesiti  posle predjenih 90000km. Slobodan hod spojnice je od 25 – 40 mm.

Cesti kvarovi su :

1. istezanje i pucanje sajle,2.  potrosenost lamele,

3. dotrajalost potisnog lezaja i korpe.

Hod pedale kvacila – kontrolisati,podesiti    -- posle predjenih 90000km.

Menjac

  

 

 

 

 

Na slici je prikazan manuelni menjac.

  Zupcanici na glavnom vratilu su u stalnoj sprezi sa zupcanicima na pomocnom vratilu. To prakticno znaci da se zupcanici na glavnom vratilu okrecu oko glavnog vratila. Takodje je karakteristicno naglasiti, za ove menjanje, da se zupcanici na glavnom vratilu realizuju od zupcanika na pomocnom vratilu.

Page 4: tehnologija transporta

 Ukoliko na vozilu umesto manuelnog,postoji automatski menjac treba ga kontrolisati na svakih 4.god ili 60000km.

Na slici je prikazan menjac.

Zglobni prenosnici

 Oni povezuju menjac sa pogonskim mostom i prenose obrtni momenat. Sastoje se iz vratila i zglobnih spojnica. Zglobna vratila moraju se kontrolisati tako da moraju biti izbalansirana i redovno podmazana na spoju i lezajevima krstova, tj. zglobnih spojnica.

Pogonski most

Pogonski most ima ulogu da obrtni moment sa menjaca ili kardanskog vratila prenosi na pogonske tockove.

Reduktor

Reduktor se koristi kod specijalnih terenskih vozila i sluzi da dodatno poveca snagu i obrtni momenat u potrebnim situacijama.

Page 5: tehnologija transporta

 Zglobni prenosnik sa kardanskim zglobom

Zahvaljujuci ovoj konstrukciji, zglobno vratilo moze prenositi obrtni moment pod uglom i do 30. 

Kardansko vratilo sa elasticnim, gumenim prstenom (hardijevim zglobom)

   Kardansko vratilo na kome se nalazi Hardijev zglob je jedno od najstarijih resenja. Primenjuje se kada se prenosi manji obrtni moment i pod manjim uglom (3-12). Kod Hardijevog zgloba izmedju dve prirubnice nalazi se kruzni gumeni prsten. Gumeni prsten je naizmenicno spojen s jednom i drugom prirubnicom pomocu zavrtnjeva.  

Pogonski most

Pogonski most treba da obezbedi pokretanje pogonskih tockova, a time i kretanje vozila.

 

Diferencijalni mehanizam (diferencijal)

 

Page 6: tehnologija transporta

   Zglobno vratilo prenosi obrtni moment na glavni prenosnik, koga cine par zupcanika. Za tanjirasti zupcanik  pricvrsceno je kuciste diferencijala.Za vreme obrtanja tanjirastog zupcanika, odnosno kucista istovremeno se obrcu zupcanici-trkaci , ali ne oko svojih osovina , vec zajedno sa kucistem. Trkaci se nalaze izmedju bocnih zupcanika i samim tim sluze kao klinovi za prenosenje obrtnog momenta, preko bocnih zupcanika na poluvratila.

 

Poluvratilo

    1) Poluvratilo Poluvratila prenose obrtni moment na pogonske tockove. Izradjuju se od legiranog celika pri cemu se podvrgavaju termickoj obradi, kako bi se materijalu obezbedila sto bolja svojstva.

Page 7: tehnologija transporta

   Gumene harmonike na sponama tockova,poluosovinama treba kontrolisati izameniti na predjenih 30000km.

Page 8: tehnologija transporta

Sistem za kocenje

 

   Zadatak sistema za kočenje je da bezbeno i sigurno možemo da zaustavimo vazilo, kao i da po potrebi smanjimo brzinu kretanja. U danasnje automobile po pravilu se ugrađuju dve vrste kočnica:

     -         disk i dobos kočnice.

    Dobos kočnice su znatno starije, jednostavnije konstrukcije,teže se hlade (zbog veće povrsine trenja), i daju slabiju silu kočenja od disk kočnica. Zato se danas, u jače automobile, ugrađuju disk kočnice na svim točkovima.

Page 9: tehnologija transporta

 

   Moramo napomenuti da se sila kočenja u automobilu prenosi hidrauličkim putem. Dakle, kada pritisnete papučicu kočnice, pomeri se klip u tzv. glavnom kočionom cilindru. On, pak, pokrene ulje cevima od kojih po jedna vodi do svake kočnice.

Posuda ulja za kocenje, ima skalu min/max za odredjivanje nivoa ulja.    Nivo kocione tecnosti – kontrolisati,dopuniti na predjenih 60000km, ili svake druge godine.To treba ciniti jer se u posudi za skladiscenje ulja za kocenje pojavi vlaga koja moze ugroziti rad kocnica. Savremenija vozila imaju pokazivace koji pokazuju da je nizak nivo kocione tecnosti i nedozvoljavaju kretanje.

    Ukoliko nedostaje kocione tecnosti na instrument-tabli pali se crvena lampica koja govori da nesto nije u redu sa kocionim sistemom.Da ne bude zabune ista lampica svetli i kada je povucena parkirna kocnica.

   Prednje i zadnje kocnice kontrolisati na 300000km,dok zamena uloska kocnica ( ciscenje) na svakih 4.god.  ili 60000km

 

Pomocna kocnica

 

Page 10: tehnologija transporta

 

Ima zadatak da  ukoliko otkaze radna (nozna) kocnica zaustavi vozilo.

ABS

 (Anti-lock Braking System) Ima zadatak da automatski regulise kocione sile na tockovima i sprecava blokiranje tockova pri kocenju. Najefikasniji sistem kocenja je kada tockovi ne

blokiraju. Time se skracuje put kocenja i povecava stabilnost i upravljivost vozila. Najpre se koristio na avionima, da bi se izbeglo neugodno pucanje pneumatika prilikom sletanja, mada

svoju ograničenu primenu mehanički sistem doživeo je u trkačkim vozilima tokom 60-ih godina prošlog veka.

Nemacka fabrika "Bosch" koja se smatra začetnikom ove ideje, je nakon gotovo pola veka razvoja u svojim pogonima, na tržište 1978. godine, lansirala elektronski sistem (izvorni naziv je

Antiblockiersystem) koji je omogućio njegovu široku primenu .

Ukoliko vozac vozila iz nekog razloga bude prinudjen da naglo koci, u vecini slucajeva to radi tako da snazno pritiska pedalu kocnice sto dovodi do blokiranja tockova i "klizanja" vozila po putu. Na taj nacin vozac gubi upravljivost nad vozilom, jer vozilo zadrzava dotadašnji pravac

kretanja.Da bi održali upravljivost vozila, inženjeri su morali da spreče blokiranje točkova, tako da

trenutak koji prethodi blokiranju točka, ABS kontroler, koji dobija informacije sa senzora, otpušta "kočnicu" i točak nastavlja sa svojim okretanjem. Opisani mehanizam se ponavlja dovoljno brzo

i nezavisno od vozača, ali vozač to može da oseti preko pedale kočnice koja u tom momentu "pulsira".

Na takav nacin se na podlogama sa dobrim koeficijentom trenja, poput asfalta, većina vozila opremljena sa ABS–om imati kraći zaustavni put od onih koji su bez njega, bilo da je u pitanju suv ili vlažan kolovoz. Nasuprot tome, po pljusku ili snegu, ABS produžava zaustavni put. U

ovim uslovima blokirani se točkovi ukopavaju, i brže zaustavljaju vozilo od onih koji se okreću. Sa najvećom razlikom ABS gubi na ledu, gde se točkovi veoma lako blokiraju, te se zaustavni

put značajno produžava.

Pogledaj tabelu:

Podaci objavljeni u finskom automagazinu Tekniikan Maailma

Zaustavni put sa 80 km/h:

Suv kolovoz - bez ABS-a 45 m/sa ABS-om 32 m;

Sneg - bez ABS-a 53 m/sa ABS-om 64 m;

Led - bez ABS-a 255 m/sa ABS-om 404 m.

Razlog duzeg kocionog traga automobila bez ABS-a na asfaltu je sto se u trenutku blokiranja tockova guma pregreva i topi, stvarajuci tanak sloj tecne gume koja smanjuje koeficijenat trenja podloge. Automobil prakticno klizi po sloju sopstvene istopljene gume. U slucaju ABS-a, tocak se okrece, cime je stalno hladan tocak u dodiru sa asfaltom i na takav nacin čuva pneumatike

Page 11: tehnologija transporta

(manje se habaju ). Naravno da vozila sa ABS-om mogu u nekoj meri i da skrate svoj zaustavni put po snegu ili ledu koriscenjem odgovarajucih pneumatika za takvu vrstu podloge.

Vozac moze odgovarajucom vestinom da simulira dejstvo ABS-a kod vozila koja takav uredjaj nemaju, snaznijim pritiskanjem pedale kocnice do granice blokiranja tockova i njenim

popustanjem.

  

Disk kocnica

Page 12: tehnologija transporta

Upravljacki mehanizam

   

Glavni delovi:

1. Tocak upravljaca2. Vratilo upravljaca

3. Zupcasta letva

  Za bezbednost vozila - ispravnost upravljackog mehanizma je gotovo najvaznija. Najvise se koristi upravljacki mehanizam sa zupcastom letvom.

 Moguci kvarovi na sistemu upravljanja su:

1. povecanje praznog hoda tocka upravljaca2. otezano okretanje tocka upravljaca

 

Kod ispravnog sistema za upravljanje posle prolaza kroz ostru krivinu, nakon oslobadjanja tocka upravljaca - volana, tockovi vozila sami se ispravljaju (to omogucuje - zatur tocka). Sada se pitate sta je to ''zatur tocka'', a Ja vam kazem nesto slicno kao na onim ''tockicima'' koja se nalaze na kolicima u samoposluzi. Ugao osovine tih tockica je pomeren, tako da tockic moze da bude okrenut u bilo koju stranu, ali kada poguramo ta kolica napred - svi tockici na kolicima zauzimaju polozaj za kretanje pravo napred.

 Ukoliko vozilo ima ugradjen servo upravljac (on olaksava okretanje tocka upravljaca - volana ) treba ga kontrolisati na predjenih 300000km.

Page 13: tehnologija transporta

Sistem za oslanjanje

- Znacaj sistema za oslanjanje i podela-

   Zadatak sistema za oslanjanje je da obezbedi elasticnu vezu izmedju tockova i okvira tj. karoserije, pa time i stabilnost vozila u svim uslovima kretanja. Prilikom kretanja vozila po neravnom terenu dolazi do njegovog oscilovanja koje utice na udobnost, stabilnost, vucne karakteristike , upravljivost, cvrstocu i pouzdanost.    Da bi se dinamicke sile koje deluju na tockove, sasiju i karoseriju ublazile i dale zeljeni karakter oscilovanjima vozila, sluzi sistem za oslanjanje. Znacaj sistema za oslanjanje je veci ukoliko je veca brzina kretanja.    Karakteristika sistema za oslanjanje je u najvecoj meri definisana elasticnim osloncima. Elasticni oslonci se izradjuju od metala i od nemetala. Metalni oslonci su : 1.opruge ili gibnjevi 2.zavojne opruge 3.torzioni stapovi Nemetalni oslonci su: 1.gumeni 2.pneumatski 3.hidraulicni Gumeni elementi u sistemu oslanjanja koriste se kao prigusnici ili granicnici.

SISTEM ZA OSLANJANJE SE U CELINI MOZE PODELITI NA DVA OSNOVNA SISTEMA:

SISTEM SA NEZAVISNIM OSLANJANJEM

SISTEM SA ZAVISNIM OSLANJANJEM

SISTEM SA NEZAVISNIM OSLANJANJEM

Delovi nezavisnog sistema za oslanjanje su: 1.torziona poluga 2.rukavac tocka 3.zavojna opruga

Page 14: tehnologija transporta

4.amortizer

1. Zavojna opruga2. Amortizer

   Nezavisan sistem oslanjanja je karakteristican po tome sto se pri nailasku jednog tocka na neravninu,on pomera i ne prenosi svoje oscilovanje na drugi tocak iste osovine.Najcesce se koristi na putnickim vozilima (zbog udobnosti i sl.) i to na prednjem upravljackom mostu vozila,ali u poslednje vreme sve se vise postavlja i na zadnjem.Ovakvo resenje je pogodnije kada se vozilo krece po neravnom putu ili u krivinama jer obezbedjuje vecu stabilnost i prohodnost vozila.

  

SISTEM SA ZAVISNIM OSLANJANJEM

Delovi sistema sa zavisnim oslanjanjem su: 1.gibanj 2.amortizeri 3.pogonski most 4.rukavci tockova

     Zavisni sistemi oslanjanja vezani su za pojam krute osovine. Kruta greda vezuje levi i desni tocak, pri cemu se pomeranje jednog tocka u poprecnoj ravni prenosi na drugi tocak iste osovine. Ovi sistemi su najjednostavniji ali ne obezbedjuju maksimalnu udobnost. Lisnati gibnjevi, u sistemu oslanjanja, imaju dvostruku ulogu:sluze kao elasticna veza izmedju delova koji spajaju i obavljaju funkciju vodjenja tockova. Lisnati gibnjevi se sastoje od veceg broja listova iste sirine, a razlicite duzine. Jedan kraj gibnja je pomocu osovinice pricvrscen za kuciste na ramu, a drugi je preko oscilujuceg oslonca tzv. osmice,spojen sa sa karoserijom ili ramom.Gibanj ima visestruku funkciju :1.obezbedjuje elasticnu vezu2.prigusuje oscilacije

Page 15: tehnologija transporta

3.obezbedjuje vodjenje tockova

Sistem oslanjanja moze biti sa :

1.mehanickim prigusivacem (amortizer)2.hidraulicnim prigusivacem (amortizer)

Prigusivaci (amortizeri) mogu se podeliti ,prema radnim karakteristikama na:

1.jednosmerne2.dvosmerne

 AMORTIZER

Delovi amortizera :

1. Unutrasnji cilindar2. Klip

3. Zaptivni prsten

4. Ventil za propustanje ulja

Page 16: tehnologija transporta

 Uloga amortizera je da svojim funkcionisanjem prigusi tj.smanji oscilacije izmedju pojedinih sklopova na vozilu za vreme njegovog kretanja. Ispravnost amortizera je izuzetno vazna za stabilnost vozila, upravljivost i vek pneumatika. Amortizeri su znacajni za bezbedno kretanje vozila, posebno u krivinama.

 

 

  Izgled teleskopskog uljnog amortizera